Karatistima Bijele sedam medalja u Zagrebu

0
Karatistima Bijele sedam medalja u Zagrebu
Karatisti-Bijele-

Karatisti Bijele nastup na tradicionalnom međunarodnom turniru Zagreb kup završili su sa sedam medalja – dvije zlatne, jednom srebrnom i četiri bronzane.

Zlatne medalje osvojio je Nemanja Mikulić, koji je bio najbolji u kategoriji do 84 kilograma, u konkurenciji mlađih seniora i seniora.

Srebrni je bio Petar Mikulić, u konkurenciji dječaka 8-9 godina, u kategoriji do 24 kilograma.

Bronzane medalje osvojili su Bogdan Ćirković (8-9, preko 38), kadetkinja Sofija Mikulić (preko 54) i Nenad Đuričić u konkurenciji kadeta (do 63) i juniora (do 61).

Turnir u Zagrebu, koji je održan deveti put, okupio je 703 takmičara iz 88 klubova i osam država.

Zaustavljen rad u ukrajinskoj nuklearki Zaporižji – Energoatom

0
Zaustavljen rad u ukrajinskoj nuklearki Zaporižji – Energoatom
Nuklearna elektrana Zaporižje

Rad u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižji, koja se nalazi pod kontrolom ruskih snaga, potpuno je zaustavljen kao sigurnosna mjera, priopćio je u nedjelju Energoatom, državna agencija nadležna za elektranu.

Elektrana Zaporižja “potpuno je zaustavljena” nakon što je agencija isključila reaktor 6 iz mreže u 3.41 ujutro, stoji u priopćenju. U tijeku su pripreme za njegovo hlađenje i prevođenje u hladno stanje.

Kijev je u srijedu pozvao stanovnike područja pod ruskom kontrolom oko elektrane, najveće u Europi, da se evakuiraju radi vlastite sigurnosti.

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za granatiranje nuklearne elektrane, koje prijeti nuklearnom katastrofom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je na demilitarizaciju okolnog područja.

Energoatom je priopćio da postoji veliki rizik od daljnjeg oštećenja elektroenergetske mreže kojom se napaja elektrana, zbog čega bi se postrojenje moralo preći na “napajanje dizelskim generatorima”, koje je ograničeno “količinom raspoloživog dizelskog goriva”.

“Stoga je donesena odluka da se reaktor 6 zaustavi i prevede u najsigurnije stanje – hladno zaustavljanje”, navodi se.

Izložbom “Božanstvena harmonija” otvorena Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori

0

“Božanstvena harmonija” našiv je izložbe slika autora Tobija Rave, koja je u subotu otvorena u crkvi Svetog Pavla u Kotoru u sklopu programa “Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori”.

Izložbu je otvorila ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsella.

“Ovu ulogu koja mi je pripala, prihvatila sa puno ponosa i entuzijazma, kao i sa punom željom da koliko god mogu unaprijedim italijansko-crnogorske odnose, kako one istorijske tako i savremene, sa željom da Crna Gora što prije postane članica Evropske unije. Kultura je ta koja nema ograničenja, tako da ne samo ova izložba i njen sadržaj već bilo koja aktivnost koja donosi kulturu je dobro došla”- poručila je Marsella.

Predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori Aleksandar Dender podsjetio je da se “Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori” već godinama tradicionalno organizuje, sa prekidom od dvije godine zbog pandemije.

Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori

“Ove godine organizujemo događaje od velike kulturne važnosti za Kotor i Crnu Goru. Tobije Rava je jedan od najpoznatijih italijanskih slikara koji nam je predstavio slike sa matematičkim, antičkim i jezičkim simbolima latinskog i hebrejskog jezika, a koje imaju duboku pozadinu, koju treba posmatrati i proučiti. Ovom izložbom kao i ostalim događajima u okviru ovog programa, trudimo se da Kotoru ponudimo kulturni sadržaj od velike važnosti, koji može da obogati kulturni sadržaj” – kazao je Dender.

Autor izložbe Tobia Rava istakao je da je ovom izložbom želi poslati mnogo poruka, da preko onoga što se zovu stare istorijske civilizacije, dođemo do onoga što je savremena i ujedinjena Evropa.

Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori – autor izložbe

“Srećan sam da u posljednje vrijeme imam puno izložbi van Italije, trenutno su moji radovi izloženi u Umagu (Hrvarska), Ptuju (Slovenija), kao i ova u Kotoru. Ideja moje izložbe je da sve instalacije između sebe budu povezane i liče jedna na drugu. Ova izložba putuje na nekoliko lokacija i nakon Kotora biće izložena u jednom malom mjestu u Pulji- Alberobello.
Izloženo je ukupno 19 mojih djela, ali to je samo dio onoga čime se ja bavim. Između ostalog koristim  jednu specifičnu tehniku koja se nekada koristila u tipografiji za slaganje slova. Tako ja slažem brojke i znakove i dolazim do krajnje slike.

Kotor za mjesto izložbe nisam izabrao ja već drugi koji se bave promocijom mog djela, ali smatram da je njihov izbor odličan. Često sam, kada sam bi mali, slušao priče vezane za ovo područje, kad bi neke žene puno novca trošile, muževi bi im govorili: Koštaš me kao kotorski bedemi. U regiji Veneto postoje dva manja mjesta sa istom fizionomijom kao Kotor. Radim tehnike sa kamenom, a svaki kamen za mene je broj. Siguran sam da će neki od mojih budućih radova biti inspirisan Kotorom”- zaključio je Rava.

Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori

Na otvaranju izložbe govorili su još i presjednik Narodnog univerziteta u Trstu Emilio Fatić, potpredsjednik Narodnog univerziteta u Trstu Paolo Rovis, nekadašnji ambasador Crne Gore u Vatikanu Antun Sbutega, generalni sekretar Narodnog univerziteta u Trstu Fabrizzio Somma i kustoskinja izložbe Maria Luisa Travisan.

U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Incanto”.

Izložba “Božanstvena harmonija“ može se pogledati do 9.oktobra.

Otvaranje izložbe organizovala je Zajednice Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, uz pomoć fondova Regije Frijuli Venecija Đulija.

Palma I pobjednik 70. Bućarske olimpijade

0
Palma I pobjednik 70. Bućarske olimpijade
Pobjednici-Olimpijade 2022. Palma I- foto Radio Tivat

Bućari Palme I pobjednici su tradicionalne bućarske 70. Bućarske olimpijade čiji je domaćion ove godine bila Donja Lastva, pošto su sinoć u finalu savladali Kalimanj I sa 2-1.

Bilo je ovo veoma uzbudljivo finale pred brojnim gledaocima. Kalimanj je poveo sa 1.0 ali su bućari Palme uspjeli da preokrenu i osvoje pobjednički pehar, prenosi Radio Tivat.

Vrmac je osvojio  bronzu pošto je u meču za treće mjesto savladao Brđanin Isa 2-0.

I u finalu je vladala sjajna atmosfera, a publika je aplauzima pozdravljala svaki uspješan potez bućara. Poseban aplauz upućen je GPD Tivat koje je svojim nastupom uveličalo finale i borbu za bronzu.

Podsjetimo, BK Palma iz Donje Lastve ove godine slavi 50 godina postojanja.

Ekspresija i akcija: “Kobaltna šuma” gost Porto Montenegra narednih mjesec dana

0
Izložba Zbirka pomorskog nasleđa

Izložba “Kobaltna šuma”, poznatija kao multimedijalni projekat autora Nikole Simanića, sinoć je svečano otvorena u Muzeju pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru. Ljubitelji apstraktnih prikaza, imali su priliku da razgledaju i diskutuju o koloritu 40 radova, uglavnom velikog formata, koji su nastajali tokom prethodnih godina.

Na početku događaja, prisutnima se obratio koordinator i kustos Muzeja pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji osim što je poželio dobrodošlicu, iskazao je i zahvalnost slikaru na njegovom odabiru ambijenta u okviru kojeg je odlučio da predstavi umjetničku instalaciju.

,,U ime kompanije Adriatic Marinas i Zbirke pomorskog nasljeđa, zahvalio bih se svima vama koji ste večeras došli da uveličate otvaranje izložbe. Naravno, zahvalio bih se i umjetniku, Nikoli Simaniću, koji je večeras ovdje sa nama i koji će u narednih mjesec dana predstaviti svoje radove. Jako sam srećan što je Nikola izabrao nas i naš prostor za njegovu samostalnu izložbu. To nam čini veliku čast i zaista smatram da su se njegova dijela, u prostoru ove zgrade, ukolopila,” poručio je Jovanović.

Izložba Zbirka pomorskog nasleđa

Prema riječima autora, izložba u Porto Montenegru predstavlja nastavak one koja su u junu dogodila u Podgorici, a čiji izraz karakteriše skup zanimljivih elemenata.

,,Slike su uglavnom naslikane tehnikom ulje na platnu, na papiru, a ima nekih kombinovanih tehnika. Tu su radovi koji su nastali u protekle tri, četiri godine, iz raznog perioda. Izložba predstavlja segment jednog većeg istraživanja, na temu nevidljivih frekvencija i njihovog djelovanja na čovjeka, publiku, kao i umjetnika,” kazao je Simanić, a ujedno i naglasio da se radi o multimedijalnom projektu, koji obuhvata video, land-art radove, istraživanja i različite instalacije.

Osim prezentacija, tokom perioda od mjesec dana, Simanić ima namjeru da organizuje radionice na temu tradicionalnog slikarstva, kao i one koje se bave video-artom i novim softverima.

Izložba Zbirka pomorskog nasleđa

Za njega, najdragocjeniji momenat je onaj tokom kojeg stvara nesvakidašnja umjetnička djela.

,,Moje slikarstvo je akciono. To znači da traži neki drugi pristup za razliku od onoga na štafelaju. Često performativan i ritualan. Neke od ovih radova stvarao sam i na podu. Svi moji radovi u sebi sadrže taj nivo eksperesije i akcije, jer prosto takav je način mog izražavanja i života,” zaključio je Simanić.

21. Međunarodni festival klapa Perast – Pobjednici klape “Bošket” i “Oželanda“

0

Na 21. Međunarodnom festivalu klapa Perast prema ocjeni stručnog žirija i publike, u kategoriji muških klapa prva tri mjesta pripala su klapama iz Hrvatske. Pobjednici festivala u kategoriji muških klapa su “Bošket” iz Zagreba, drugo mjesto pripalo je klapi “Munita” iz Zadra, a treće je zauzela klapa “Filip Dević” iz Splita.

U kategoriji “Nova klapska pjesma“ pobjednik je ženska zagrebačka klapa “Oželanda”, za skladbu Vinka Didovića “Pivaj noćas samo za me“.

Ova skladba je prema ocjeni publike proglašena i za najbolju novu klapsku skladbu.

Za najbolje debitantske klape dodijeljena je nagrada “Dešteregovi” dječjim klapama: Cvit (Imotski), Margerita Bianka (Bijelo Polje), Tora (Herceg Novi).

Najbolja crnogorska klapa su „Štiglići“ iz Podgorice.

Prvog dana 21. Međunarodnog festivala klapa Perast pobjednice u kategoriji ženske klape je Oželanda  iz Zagreba koja je dobila i nagradu publike, drugo je pripalo klapi Anima Arbae iz Raba, a treće klapi Zvizdan iz Posušja.

Podsjetimo, zbog loših vremenskih uslova ovogodišnji MFK Perast je održan je u Kotoru.

XXI MFK Perast 2022.- ZBIRNI REZULTATI GLASANJA
9.9.2022
ŽENSKE KLAPE nagrada PERAŠKO KAMPANIO
Stručni žiri
1. Oželada Zagreb
2. Anima Arbae Okruk gornji Rab
3. Zvizdan Posušje
PUBLIKA nagrada CASADA
Oželanda Zagreb
10.9.2022.
Stručni žiri
MUŠKE KLAPE  nagrada PERAŠKI KAMPANIO
1. Bošket Zagreb
2. Filip Dević Split
3. Munita Zadar
PUBLIKA nagrada CASADA
Bošket Zagreb
NOVA KLAPSKA PJESMA
Ocjene Stručnog žirija
NAJBOLJA KOMPOZICIJA nagrada Prof Nikola Gegović
1. Vinko Didović  za Pivaj noćas samo za me,
2. Vjekoslav Šuljić za Spomen na Boku
3. Ana Kodrić Ivelić za Zavonjaj mi moj cvitiću
NAJBOLJA KLAPSKA OBRADA  nagrada Minja Vučetić
1. Vinko Didović  za Pivaj noćas samo za me,
NAJLJEPŠI STIHOVI  nagrada Julije Balović
1. Nije dodijeljena
2. Pjero Mirić, za Pivaj noćas samo za me
3. Poly Gjurgjević, za Prijatelju baci sidro
NAJBOLJA IZVEDBA IZVEDBA NOVE KLAPSKE PJESME
Oželanda Zagreb za Pivaj noćas samo za me
PUBLIKA najbolja Nova klapska pjesma
Pivaj noćas samo za me , izvedba Oželanda-Zagreb
NAJBOLJA DEBITANTSKA KLAPA nagrada DEŠTREGOVI
Dječje klape: Cvit Imotski, Margerita Bianka Bijelo Polje, Tora Herceg Novi
NAJBOLJA KLAPA IZ CRNE GORE
Štiglići Podgorica

 

U Tivtu potpisan predizborni koalicioni sporazum DPS-SD-SDP-LP

0
U Tivtu potpisan predizborni koalicioni sporazum DPS-SD-SDP-LP
Koalicioni sporazum DPS-SD-SDP-LP

Predsjednici četiri političke partije, Dubravka Nikčević (DPS), Zdravko Mitrović (SD), Aleksandar Đurović (SDP) i Vatroslav Belan (LP), potpisali su u subotu koalicioni sporazum o načinu izlaska na izbore, zajedničkoj izbornoj listi na lokalnim izborima koji će se održati 23. oktobra 2022. godine u opštini Tivat i postizbornoj saradnji u vršenju vlasti u Tivtu.

Aktuelni politički ambijent kao i namjera da se Tivat razvija na građanskom, proevropskom konceptu, na dugoročno stabilnim osnovama bili su osnov za formiranje koalicije i definisanje četvorogodišnjeg izbornog programa.

Za povjerenje građana borićemo se zalaganjem za suštinske vrijednosti, bez  manipulisanja emocijama građana, sa konkretnim planovima i njihovim  rješenjima. Pristupaćemo razvoju  infrastrukture bazirajući se na projektima kojima će biti stvarane pretpostavke da Tivat učinimo gradom u kome se može živjeti od turizma i turizmu komplementarnih djelatnosti.

Lokalna uprava mora biti reorganizovana na način koji će predstavljati kvalitetan i lako dostupan servis građanima, te omogućiti efikasno sprovođenje usaglašenih i usvojenih planova razvoja.

„Potpisujući današnji Sporazum ujedno i otvaramo put budućim partnerima u novoj lokalnoj vlasti koji bi zajedno sa nama baštinili iste vrijednosti i upravljali Tivtom na dobrobit svih građana i u interesu daljeg razvoja Tivta, kojeg želimo vidjeti kao grada suživota, međusobnog uvažavanja i sloge“, istakla je Dubravka Nikčević, koja predvodi koalicionu izbornu listu, saopšteno je danas iz ove koalicije.

Obilježeno 79 godina od rasformiranja „Campo Mamula“

0
Obilježeno 79 godina od rasformiranja „Campo Mamula“
Mamula 2022.

Na ostrvu Lastavica i u utvrđenju Mamula danas je obilježeno 79 godina od rasformiranja „Campo Mamula“, 14. septembra 1943. godine.

Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu u njemu su tamnovali ne samo vojnici, već stari, žene i djeca.  U okviru kompleksa hotela Mamula nalazi se i memorijalna galerija koja čuva uspomenu na istorijat ovog mjesta, koji obuhvata i period dva rata.

Dr Ilija Moric, predsjednik mjesnog odbora Uduženja boraca NOR-a 1941-1945 Luštica,  je istakao da je na nama da obezbijedimo da Mamula napreduje uprkos ideologiji, političkoj  instrumentalizaciji ili normativnoj kritici.

“Mamula treba da napreduje jer dok Mamula bude napredovala napredovaćemo i mi kao društvo na putu mira, razvoja i stabilnosti”.

Campo Mamula formiran je naredbom italijanske okupacione komande od 30. marta 1942. godine. Od tog dana do njegovog rasformiranja 14. septembra 1943. godine, u neljudskim uslovima je tamnovalo 2.332 rodoljuba iz Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije. Ovaj prostor danas predstavlja jedno impozantno obnovljeno zdanje koje će služiti svima nama, a svako će biti tu da nas podsjeti na one koji su svoje živote izgubili upravo ovdje, kazao je predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović.

Mamula 2022.

“Mi da bi bili ono što smo moramo uvijek da znamo ko su nam bili preci, za šta su bili spremni da polože svoje živote, koji su im bili ideali. Uprkos svemu ovome nikada ne smijemo da živimo u prošlosti – moramo gledati naprijed ka budućnosti u kojoj ima mjesta za sve nas.”

Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), generalni menadžer hotela  Mamula Island kazao je da obilježavanje ovog dana i  dobrodoslica predstavnicima Organizacija boraca NOR-a ‘41/’45 jeste i ostaće važan dan za ostrvo Mamula – svake godine.

Ova dramatična i herojska istorija je ono zbog cega smo ovdje danas – DA JE NE ZABORAVIMO. Naša je vizija da kreiramo novi pogled na ostrvo Mamula, pozitivniji, onaj koji ukazuje na svijetliju budućnost. Poštujući prošlost – zajedno sa vama. Ne samo danas, vec i svakog drugog dana.Želio bih da vam dam i konkretan primjer kako planiramo to i da uradimo. Posvećeni smo uspostavljanju kontinuiranog sjecanja na tesku istoriju mjesta te zbog toga uspostvaljamo Memorijalnu galeriju u kojoj možemo primiti posjetioce – lokalno stanovništvo i internacionalne goste – da razumiju, pamte i odaju poštu prošlosti zidova koji nas okružuju. Ali takođe, da poštujemo nevjerovatnu prirodnu ljepotu prostora oko nas.

 Šaub je podsjetio da je osvijetljena spoljašnja fasada tvrđave.

Svijetla, koja simbolicno predstavljaju značaj ovih zidova, sjecanje na hrabrost, istrajnost i dostojanstvo onih koji su ovdje držani protiv svoje volje.Svijetla koja će ponovo uspostaviti tvrđavu Mamula kao kljucno obilježje ovog prostora zbog svoje arhitektonske ljepote i istorijskog značaja.Svijetla koja simbolizuju svijetliju budućnost za Ostrvo Mamula, njene posjetioce i na kraju cijeli svijet.Moj poslednji primjer je moja lična posvećenost i obecanje vama: naime, obećavam da ću podijeliti istoriju ostrva Mamula i sve o ljudima koji su ovdje propatili sa svakim gostom kojeg dočekam, kroz svaku posjetu koju cemo primiti kao i tokom svakog intervjua koji budem dao. Ovo je moje lično obećanje vama s ciljem kontinuiranog podsjecanja na istoriju.

Mamula 2022.

Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), generalni menadžer hotela  Mamula Island imao je molbu za sve stanovnike i posjetioce.

A sada moja molba vama jer vi možete da nas podržite u ovome i date doprinos istraživanju i naporima koji su vec preduzeti a i dalje aktuelni kroz prikupljanje dokumenata, fotografija i informacija. Vaše proaktivno učešće u kreiranju sadrzaja u galeriji bi nam mnogo znacilo kako bismo dostojanstveno predstavili proslost.

Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalnoorganizuju hercegnovsko Udruženje boraca OBNOR-a 1941-1945 i MZ Luštica u saradnji sa kompanijomOHM Mamula koja je upravljala rekonstrukcijom itransformacijom tvrđave u Mamula Island, sofisticiranibutik hotel sa pet zvjezdica. Počast dramatičnoj istorijimjesta odali su predstavnici boračkih organizacija izBoke i regiona, Opštine Herceg Novi, kao ipredstavnici opština Trebinje, Sopot, Prijepolje iBerane. Vijenac su položili I predstavnici kompanije OHM Mamula.

Na inicijativu Dragane Bećirović PR savjetnice  OHM Mamula u znak sjećanja na Iva Markovića, zatvorenika na Mamuli, koji je nedavno preminuo, odata je počast minutom ćutanja.

Istorijska tajna Risna: Rimski mozaici

0
Istorijska tajna Risna: Rimski mozaici
Rimski mozaici Risan – foto Boka News

Rimski mozaici u Risnu ostaci su vile iz II vijeka nove ere. Tipološki, villa urbana, pripadala je tipu gradskih vila i najreprezentativniji je primjer rimskog graditeljskog stvaralaštva na ovoj obali Jadrana.

Vilu je 1930.godine pronašao Dušan Vuksan, tadašnji direktor Državnog muzeja u Cetinju. Smatrajući da se rimski antički grad nalazio na desnoj obali rijeke Spile, a prema konfiguraciji terena koji se tokom vijekova znatno mijenjao, usled isključivo zemljotresa, došao je do zaključka da je dosezao sve do rta pod imenom Rtac. Shodno tome, na toj lokaciji mogao je postojati izvjestan broj monumentalnih građevina o čemu govore i pronađeni arheološki ostaci grada kog je jak zemljotres krajem VI ili početkom VII vijeka nove ere potpuno razorio, prilikom kog je veći dio potonuo u more.

Građevina je bila pravougaonog oblika sa, u prizemlju, 14 prostorija rađenim po sistemu ulaska iz jedne u drugu, sa atrijumom u sredini i zadnjim dvorištem u istočnom dijelu.

Smatra se da je u zadnjem dijelu imala sprat, da je bila bogato dekorisanih zidova u al fresco tehnici na kojima su, po tadašnjoj modi, bili prikazani motivi iz mitologije i žanr scene.

Rimski mozaici Risan foto Boka News

Podovi su bili ukrašeni mozaikom od kojih je ostalo sačuvano 7 a od čega je najbolje očuvana dekoracija kubikuluma (privatnih prostorija).

Na podu prostorije za koju se smatra da je bila spavaća soba je predstava Hipnosa, boga sna. U medaljonu u sredini, oivičenom crnim teselama, je Hipnos predstavljen kao polunagi mladić u poluležećem stavu sa prekrštenim nogama a iza oba ramena se vide sklopljena krila. Kult ovog božanstva je potekao iz grčke mitologije a vjerovalo se da je to lijepi krilati mladić koji grančicom potopljenom u rijeku zaborava dodiruje oči umornih ljudi i uspavljuje ih.

Rimski mozaici – foto Ranko Maraš

Osim mozaika, vidljivi su i ostaci lararijuma, svetilišta lara – duhova čuvara koji su prikazivani kao dva mladića koja plešu držeći u rukama rogove izobilja.

Dio antičkog nasleđa Rizona, ostaci monumentalnih građevina foruma, izložen je u nekadašnjem zadnjem dvorištu vile.

Vinska cesta Hercegovine postala dio rute Vijeća Europe Iter Vitis

0
Vinska cesta Hercegovine postala dio rute Vijeća Europe Iter Vitis
Carski-vinogradi- Trebinje – foto Gotrebinje

Vinska cesta Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je u kulturnu rutu Vijeća Europe Iter Vitis, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je rekla da su partneri na ovom projektu više od godinu dana radili na postizanju standarda naših vinara, te da se 29 vinara iz šest gradova i općina nalazi na ovoj ruti koja sada predstavlja jedan turistički brend.

Direktor Misije USAID u BiH Kortni Čab je rekla da Vlada SAD-a putem USAID-a sa velikim zadovoljstvom podržava i ovaj projekt i da će nastaviti raditi na revitalizaciji, ulaganju i proširivanju Vinske ceste Hercegovine.

– Osim što je BiH primljena u jednu ovakvu prestižnu organizaciju, Vlada SAD-a je postigla još jednu bitnu stvar, a to je da BiH postaje važna i prepoznata turistička destinacija – naglasila je.

Prihvatanje hercegovačke vinske rute u Iter Vitis Vijeća Europe, kako je rekla predsjednica Iter Vitisa Emanuela Panke, veliko je postignuće jer ova ruta predstavlja pravi dragulj u toj organizaciji.

Vinska cesta Hercegovine je prepoznata zahvaljujući naporima partnera i Iter Vitis će nastaviti raditi s lokalnim vlastima, sa VTK BiH, USAID-om da i dalje unaprijedimo ponudu. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi VTK BiH u suradnji sa gradovima i općinama Trebinje, Mostar, Ljubuški, Čitluk, Čapljina i Stolac, uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma BiH.

Europska federacija Iter Vitis osnovana je u cilju promovisanja i očuvanja materijalne i nematerijalne evropske baštine vina i vinogradarstva. Iter Vitis objedinjuje različite destinacije i promoviše vinski turizam svojih članica, ne samo u smislu obilaska vinograda i degustacije vina, već i prekrasnih pejzaža, ruralnih područja, kulturno-povijesnog i materijalnog nasljeđa.