U Centru za kulturu Tivat u petak 23. ecembra će biti održan Novogodišnji party „The Show” .
Na sceni Velike sale nastupiće Sportski plesni klub “Art grupa Montenegro” iz Kotora. Početak njihovog plesno- scenskog programa je u 18 sati.
HTZ: Za Božić i Novu godinu očekuje se oko 200 hiljada turista
U Hrvatskoj se za božićne i novogodišnje blagdane odnosno u razdoblju od 23. decembra ove do 8. januara 2023. godine očekuje oko 200 tisuća turista i više od 565 hiljada noćenja, što bi bilo oko 18 posto više turista i 14 posto više noćenja nego u isto vrijeme prethodne godine, doznaje se iz HTZ-a.
Riječ je o procjenama turističkog prometa za predstojeće blagdane na temelju ankete Hrvatske turističke zajednice (HTZ) provedene na razini županijskih turističkih zajednica.
Rezultati ankete pokazali su i da se najviše turističkih dolazaka i noćenja za predstojeće blagdane očekuje u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri.
Iz HTZ-a iznose i podatke o turističkom prometu u dosadašnjem dijelu ove godine u kojemu je 18,7 miliona turista ostvarilo 104,4 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka turista i 25 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2021. godine.
U usporedbi s 2019. godinom dolasci su na 91 posto, a noćenja na 96 posto, pri čemu ih je najviše u dosadašnjem tijeku godine ostvareno u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru.
Po destinacijama, najviše noćenja do sada je bilo u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Medulinu, a među turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, zatim domaći turisti te Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi.
U povodu dosadašnjih rezultata i očekivanja do kraja godine, direktor HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio kako se Hrvatska nalazi među destinacijama s najbržim oporavkom turizma, posebice s ostvarenih 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine.
– I u dosadašnjem dijelu prosinca sa 175 tisuća turista i 433 tisuće noćenja imamo rast od 38 odnosno 27 posto u odnosu na isto vrijeme 2021., a u odnosu na prosinac 2019. dostigli smo 90 posto dolazaka turista i čak 99 posto noćenja. Najviše noćenja u prosincu ostvareno je u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Splitu, Opatiji, Dubrovniku i Rovinju – iznosi Staničić.
Zaključno poručuje kako su uvjereni u nastavak pozitivnih trendova i tijekom zimskih mjeseci, jer hrvatske destinacije nude bogate i atraktivne programe koji uspješno privlače brojne domaće i strane turiste
Zajedničko obraćanje Bidena i Zelenskog: “Pobijedit ćemo”
Foto: Kevin Lamarque / REUTERS
Volodimira Zelenskog dočekao je u srijedu na trijemu Bijele kuće američki kolega Joe Biden, u prigodi prvog putovanja ukrajinskog predsjednika izvan zemlje od početka rata. Nakon sastanka, predsjednici su se zajednički obratili novinarima, prilikom čega su naglasili savezništvo dviju zemalja u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.
Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav”
Slanje protuzračnog Patriota Ukrajini ne predstavlja eskalaciju rata u toj zemlji jer je riječ o obrambenim sustavima, rekao je također Biden na konferenciji za medije sa Zelenskim.
Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav, rekao je Biden.
Voljeli bi da ga se ne treba koristiti, dodao je Biden o naprednom sustavu protuzračne obrane, pozvavši Ruse da zaustave napade.
Zelenski je kazao kako je sustav Patriot važan korak prema formiranju djelotvornog zračnog štita od ruskih napada.
– To je jedini način da terorističku državu lišimo njenog glavnog instrumenta terora – sposobnosti da gađa naše gradove, našu energiju, rekao je ukrajinski predsjednik.
Biden je na konferenciji rekao kako ujedinjenost Zapada oko Ukrajine neće slabiti te da NATO i Europska unija nisu nikad bili ujedinjeniji.
– Vjerujem da će unatoč svim promjenama u sastavu Kongresa dvodomna i dvostranačka potpora biti zadržana, kazao je američki predsjednik o podršci Kijevu unutar Kongresa, nakon što su republikanci na izborima u studenom preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom.
Zelenski će se kasnije tijekom dana obratiti zajedničkoj sjednici gornjeg i donjeg doma Kongresa Senata i Zastupničkog doma, te će se sastati s čelnicima demokrata i republikanaca.
Zelenski: Borimo se protiv tiranije i pobijedit ćemo
Zelenski je rekao da se Ukrajina i oni koji je podržavaju bore za pobjedu protiv tiranije.
– I pobijedit ćemo, poručio je.
Biden je među ostalim rekao da će SAD i saveznici nastaviti pomagati Ukrajini da uspije na bojištu.
– Može uspjeti na bojištu uz našu pomoć, i pomoć naših europskih saveznika i ostalih, tako da ako i kad predsjednik Zelenski bude spreman razgovarati s Rusima, također će moći uspjeti, jer će imati pobjedu na bojištu, rekao je Biden.
Biden je također istaknuo posljedice koje invazija ima i na samu Rusiju.
– (Putin) je mislio da će moći slomiti NATO, mislio je da će slomiti Zapad, da će slomiti savez, da će moći biti dočekan s dobrodošlicom od strane ukrajinskog naroda koji govori ruski – bio je u krivu, rekao je Biden.
Biden je također rekao da nije zabrinut što se tiče jedinstva NATO-a oko Ukrajine.
– Nikad nisam vidio NATO i EU ujedinjenije i ne vidim znakove ikakve promjene, rekao je američki predsjednik.
Tivat – podrška ženskom preduzetništvu
Opština Tivat četvrtu godinu za redom, odvajanjem budžetskih sredstava pruža podršku biznis planovima žena preduzetnica.
Javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2022. godinu raspisan je 26. oktobra i trajao je 30 dana. Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
- Za biznis plan Jelene Bogović, “Adria vet” doo, za usluge veterinarske zaštite kućnih ljubimaca u toj ambulanti, izdvojeno je najviše sredstava, u iznosu od 8.000 eura;
- Preduzetnici Marini Ristanović, za poslovni plan radionice/poslastičare “Tortica” doo, odobrena su sredstva u iznosu od 5.500 eura, a isti iznos odobren je i Rei Vasić za biznis plan “Umjetnički foto studio”.
- Preduzetnica Blaženka Orlandić, za Modni studio Blanka dobila je sredstva u iznosu od 5.000 eura, dok je Dragana Odalović, podnosilac zahtjeva za biznis plan Vešeraj uslužno pranje i peglanje, dobila 3.800 eura.
- Za biznis plan “Nabavka novog ribolobnog plovila i opreme”, preduzetnica Zorana Jočić dobila je sredstva u iznosu od 2.200 eura.
U budžetu za 2022. godinu za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 30.000,00 eura. Od 19 pristiglih prijava, Komisija je zauzela stav da se djelimično finansira prvih šest najbolje ocijenjenih biznis planova sa ocjenom od 86,30 do 68,00.
Tim povodom, juče je za nagrađene preduzetnice organizovan svečani prijem u kabinetu predsjednika opštine i potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. Predsjednik Željko Komnenović tom je prilikom poručio da su ovakve inicijative dragocjene i da raduje sve veće interesovanje za ovaj vid podrške. On je istakao da je u interesu grada razvoj što više novih biznis ideja Tivćana, te će u budžetu Opštine za narednu godinu biti predviđen veći iznos sredstava za ovu namjenu.
„MSC Nuria“ kojim komanduje kapetan iz Crne Gore spasila pet brodolomaca na Atlantiku
Kontejnerski brod „MSC Nuria“ kojim komanduje zapovjednik iz Crne Gore a gotovo svi oficiri su mu naši državljani, spasio je u noći 19. na 20.decembar u Atlanstkom okeanu, zapado od obala Maroka, šest osoba koji su danima plutali okaenom u onsposiobljenom gumenjaku.
Panamaks kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije Mediteran Shipping Company plovio je na redovnoj liniji iz španske luke Las Plamas na Kanarskim ostrvima prema Gibraltaru, odnosno ka luci Livorno u Italiji, kada je dobio obavještenje od jedne male jedrilice koja je bila na putu prema Kanarskim ostrvima, da je ta jahta na oko 40 milja zapadno od marokanske obale, uočila gumenjak sa više osoba u njemu kojima treba pomoć.
Pokrenuta je akcija traganja i spašpavanja na moru koji su koordniirali MRCC centri Madrid, Rabat i Las Palmas i brodovi koji su se zatekli u blizni pozicije koju je javila jahta, krenuli su u potragu za gumenjakom i ugroženim ljudima na njemu. Sve je otežavala činjenica da je u međuvremenu pala noć, a da osobe u gumenjaku kod sebe nisu imale nikakvo svjetlo kojim bi mogle signalizovati svije prisustvo o brodovima koji su tragali u blizini.
Ipak, srećnim spletom okolnosti i velikim trudom posade koja je u mrkloj noći osmatrala horizont i čak osluškivala sa palube hoće li čuti pozive u pomoć ljudi na gumenjaku, na ugroženo maleno plovilo naišao je 275 metara dugi panamaks kontejneraš „MSC Nuria“. Brod od 63.400 tona deplasmana se onda zaustavio ju neposrednoj blizini gumenjaka, a posada „MSC Nurie“ kioju su činili pomorci iz Crne Gore, Italije i iz pacifičke ostrvske države Samoa, pokazala je izuzetnu vještinu i hrabrost kako bi spasila ugrožene ljude. Budući da je pet muškaraca i jedna mlađa žena koji su se zatekli u gumenjak bili potpuno iznemoglo ili previše povrijeđeno da bi se sami mogli popeti uz buškainu (skale koje se uz bok broda spuštaju do obale u luci radu ukrcaja i iskrcaja posade) a koju je posada „MSC Nurie“ spustila skoro do nivoa mora, Kotoranin – prvi oficir palube sa kontejneraša se spustio sa broda i ušao u gumenjak kako bi pomogao iscrpljenim osobama da se domognu spasa. Uz asisteciju mornara, Kotoranin je iz gumenjaka izvukao pet osoba dok je mu je za prebacivanje šestog i najslabijeg među brodolomcima, dodatnu pomoć morao dati morao pružiti i treći oficir „MSC Nurie“. U svemu tome, osim mrklog mraka, teškoće je pravila činjenica da je bilo dosta tzv. mrtvog mora sa valovima vieine preko 4 metra a koji su u jednom momentu gumanjek zanijeli i podvukli ga pod samu krmu „MSC Nurie“. Iako su u tom trenutku bili ugroženi životi i preostalih brodolonmaca i dvojice naših pomoraca koji su se sa broda spustili u malo plovilo, na sreču se sve dobro završilo i svi su se oni na kraju domogli sigurnosti na palubi velikog kontejnerskog broda.
Iznurenim i izranjavljenim ljudima- Arapima koji su na gumenjaku što je izgubio motor, plutali morem već 20 dana, posada MSC „Nuriue“ ukazala je svu moguću pomoč i njegu, ali je uprkos tome, jedan od spašenih brodolomaca ipak nešto kansije, na žalost, preminuo od iznemoglosti i zadobijenih povreda. Naime, oni su prethodno zadnja četiri dana koja su bespomoćno proveli na Atlantiku u malom gumenjaku nošeni okeanskim strujama i vjetrovima, bili ostali potpno bez hrane i vode, što je na kraju, za jednog od brodolomaca bilo kobno.
Četvoricu preživjelih muškatraca i jednu ženu „MSC Nuria“ je juče iskrcala na sidrištu pred lukom Safi i predala marokanskikm vlastima, nakon čega je kontejneraš nastavio put prema Livornu.
Bolnica Meljine biće istureno odjeljenje JZU opšte bolnice Kotor
Uprava za katastar i imovinu preuzeće 26. decembra nepokretnosti Bolnice Meljine, pa će ova zdravstvena ustanova od 1. januara funkcionisati kao istureno odjeljene JZU opšta bolnica Kotor, kazao je za RTCG direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i član Komisije za rješavanje problema ove ustanove, dr Vuk Kadić.
Na taj način, kako je objasnio, biće riješen status oko 150 zaposlenih, a građanima Herceg Novog biće osigurana adekvatna zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou.
– Trenutna situacija u Opštoj bolnici Meljine nije sjajna, svi to dobro znamo. Tamo je trenutno zaposleno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, ali rade puno radno vrijeme, oko 60 zaposlenih medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo negdje oko 150 ljudi, odnosno porodica koje su direktno vezane za opstanak ove zdravstvene ustanove – navodi on.
Preuzimanje nepokretnosti od Uprave za katastar i imovinu je početak procesa uvođenja Bolnice u sistem javnog zdravstva, objašnjava dr Kadić, za šta do sada nije postojalo načina, jer je bila privatna zdravstvena ustanova u stečaju.
– Do sada smo imali situaciju da na entuzijazam zaposlenih u Bolnici održavamo nivo zdravstvene zaštite. Hvala im na tome što su izdržali svo ovo vrijeme, hvala i građanima Herceg Novog, što su imali razumijevanja, jer smo ovo i obećali. Komisija je u sepetembru krenula sa radom, a pričamo o problemu koji traje 10 godina. Ovo je nešto što smo vrlo brzo rješili na zadovoljstvo svih nas, zaposlenih u Bolnici i građana tog dijela Crne Gore – kazao je on.
Odluka Vlade Crne Gore da Uprava za katastar i imovinu preuzme nepokretnosti Bolnice, do sada je bila pod aktom interno.
Proslava praznika Svjetlosti – Hanuke u Kotoru
Vrhovni Rabin Crne Gore Ari Edelkopf danas je na Trgu od oružja po prvi put u Kotoru, osvjetlio Menoru povodom praznika Svjetlosti – Hanuke.
Edelkopf je tom prilikom čestitao Hanuku svima.
“Hanuka Sameah, srećna Hanuka. Poštovani stanovnici turističkog grada Kotora, dobrodošli na prvi događaj – Hanuka u novoj istoriji Kotora i Crne Gore. Kada svaki dan gledamo na Minoru to nam daje snagu i nadu. Svjetlost Menore nam ukazuje na našu snagu i jedinstvo. Nismo svi isti, ali svako od nas ima posebnu funkciju i misiju u životu. Svako od nas treba da svijetli i sija. Ovaj poseban grad Kotor takođe je dobio Minoru i ona će da sija pred milionima gostiju iz cijelog svijeta. Njena istorija spaja sve vjere i narodnosti, a ona daje primjer da Kotor ima jedinstvenu vezu sa jevrejskom istorijom. Često dobijam pozive i mejlove od Jevreja iz cijelog svijeta koji me pitaju za Kotor. Svi vole Kotor”- kazao je Edelkopf.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić čestitao je Hanuku i izrazio zadovoljstvo što ove godine imamo priliku da i u Kotoru po prvi put osvjetlimo Menoru i na taj način obilježimo ovaj značajni jevrejski praznik.
“Kotor je jedan od rijetkih ili čak i jedini grad u Crnoj Gori koji ima jevrejsko nasljeđe i restaurirano jevrejsko groblje, ono što je na ponos grada. Jevreji su umnogome ostavili pečat na istoriju grada Kotora. Zbog toga je još veće zadovoljstvo što imamo priliku da po prvi put na ovaj način obilježimo Hanuku”, kazao je predsjednik Jokić.
Praznik Hanuke proslavlja dva čuda.
#1: Kad su Makabejci oslobodili Hram od Helenista, našli su samo malu količinu maslinovog ulja dovoljnog za punjenje menore. Problem je bio u tome što je to bilo dovoljno za osvjetljavanje menore samo za jedan dan (a bilo je potrebno osam dana da se proizvede novo čisto ulje). Svejedno su ga upalili, i za čudo, ulje je gorjelo osam dana.
#2: Hanuka proslavlja drevnu pobjedu Makabejaca, male grupe jevrejskih boraca, protiv helenističkih ugnjetača, u njihovoj borbi za vjerske slobode u Zemlji Izraela.
U znak sjećanja na čudo koje se desilo sa uljem, jevreji jedu hranu prženu na ulju, kao što su i latkes (pržene palačinke od krompira) i krofne. Za vrijeme ovog praznika uobičajeno je jesti i mlečna jela. Deca dobijaju “Gelt”, novac na poklon i igraju se sa ”Dreidel ” Savivonom (zvrk).
Hanuka se takođe naziva i „Praznik Svjetlosti“. Svijetlost nas uči nekim mnogo važnim Lekcijama:
Priroda svjetlosti je takva da jedna svijeća može upaliti mnogo svijeća, i bez obzira na to koliko svijeća upali, njen sopstveni sjaj nikada nije umanjen. Možemo da osvijetlimo živote onih oko nas, ali to nikada neće umanjiti našu sopstvenu svjetlost. Naprotiv, učiniće da naši životi sijaju još jače i još značajnije.
Priroda svijetlosti je da uvijek pobjeđuje tamu. Mala količina svjetlosti raspršuje mnogo tame. Ovo nam daje veliku nadu i veliko pouzdanje, nudi nam sigurnost da će dobrota i ljubaznost na kraju pobijediti tamu i laž.
Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom. Osim navedenog simbolizma, Menora je i indikator pluralizma i tolerancije, koji su tako bitni našem društvu.
Aerodromi CG prihodovali 33 miliona eura, opsluženo milion i 900 hiljada putnika
Prihodi od oko 33 miliona eura, promet putnika od oko milion i devetsto hiljada i povećanje broja cjelogodišnjih ruta su podaci koji odražavaju pozitivno poslovanje Aerodroma Crne Gore tokom 2022. godine. To je saopšteno na godišnjoj konferenciji za novinare koja je održana na Aerodromu Podgorica.
“Aerodromi Crne Gore su od januara do sredine decembra 2022. godine opslužili oko milion i devetsto hiljada putnika što je 72 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Zasebno, Aerodrom Podgorica je ostvario promet putnika od čak 98 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat, u istom uporednom periodu, zbog dobro poznatih geopolitičkih razloga, zabilježio promet od oko 50 odsto putnika u odnosu na tri godine ranije”, precizirao je predsjednik Odbora direktora, Eldin Dobardžić.
Strateški uspjeh na koje su ACG ponosni je povećanje broja cjelogodišnjih ruta u odnosu na prethodnu godinu.
“Tokom ljetnje IATA sezone, Podgorica je bila povezana sa do 32 destinacije, a Tivat sa do njih 28. Tokom zimske sezone, taj broj je očekivano manji. Ipak, na Aerodromu Podgorica tokom zimske sezone imamo 18 aktivnih ruta, i to: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb.
Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom”, naveo je Dobardžić i dodao da su tri četvrtine od ukupnog opsluženih putnika, klijenti kompanija Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air, Ryanair, Turkish Airlines i Austrian Airlines.
Prema preliminarnim projekcijama i isključivo pod uslovom da se one u cjelosti realizuju, ova zimska sezona, koja je počela 30. oktobra 2022. godine i traje do kraja marta 2023. godine, biće uspješnija i od rekordne, 2019. godine.
“Uz ogradu da sada govorimo samo o projekcijama, promet putnika tokom zimske sezone trebalo bi da bude veći za 12 odsto u odnosu na isti period 2019. godine”, kazao je predsjednik Odbora direktora.
Da su Aerodromi Crne Gore stabilna kompanija, pokazuju i finansijski rezultati.
“Ukupni prihodi, na kraju decembra, biće oko 33 miliona eura. Nakon svođenja računa krajem godine, izvjesno je da ćemo kalendarsku 2022. godinu završiti uz operativnu dobit iznad tri miliona eura. To je za oko 30 odsto više u odnosu na 2021. godinu”, rekao je Dobardžić.
Kada je riječ o prioritetima u 2023. godini, izvršni direktor, Vladan Drašković skrenuo je pažnju na to da njih definišu domaće i međunarodne okolnosti u smislu konačne odluke Vlade o budućnosti razvoja Aerodroma Crne Gore i opšta neizvjesnosti na geopolitičkom planu.
Nema sumnje da Aerodromima treba razvoj i pitanje je ko će biti nosilac razvoja.
“Koncesija je legitiman upravljački model koji je, međutim, posebno rizičan u slučaju Crne Gore. Između ostalog, djeluje da se često povlači pogrešna paralela u pravcu da predaja koncesionaru znači povećanje avio-dostupnosti. Treba dobro izvagati tu odluku i napraviti temeljnu analizu”, smatra Drašković.
U takvim okolnostima, čekajući odluku, ACG moraju da vode troškovno odgovornu politiku, da budu skoncentrisani na investiciono održavanje i ulaganje u opremu koja je, prije svega, u funkciji rasta operativnih kapaciteta, rekao je Drašković koji je definisao ključne obaveze u 2023. godini.
“U tom kontekstu izdvajamo sanacije krovova terminalnih zgrada oba aerodroma, zatim sanaciju platformi 3 i 5 u Tivtu koja je završena tokom prethodne noći i sada ostaje iscrtavanje horizontalnih oznaka nakon čega će one biti u upotrebi. Kada je riječ o nabavci opreme za zemaljsko opsluživanje putnika, prioritet je nabavka stepenica, zatim pratimo situaciju na tržištu u vezi sa nabavkom ambu-lift vozila, opreme za odleđivanje aviona i vatrogasnog vozila. Pratimo i razvoj standarda vezanih za bezbjednosnu opremu”, pojasnio je Drašković.
On je, odgovarajući na pitanja novinara najavio da se međunarodna sertifikacija Aerodroma Podgorica očekuje u narednih nekoliko mjeseci dok je vrijeme koje je potrebno za sertifikaciju Aerodroma Tivat duže i u direktnoj je srazmjeri sa investicionim potrebama.
Na konferenciji je najavljen i početak razvoja pilot projekta na Aerodromu Podgorica koji se, u perspektivi, može realizovati u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, a koji bi podrazumijevao diverzifikaciju modela snadbijevanja električnom energijom iz obnovljivih izvora.
Predsjednik Opštine Tivat nagradio najbolje policajce
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović upriličio je danas prijem za policijske službenike Odjeljenja bezbjednosti i Stanice granične policije Tivat, Dragana Rakočevića i Milana Rakočevića, a koji su tokom 2022. godine postigli istaknute rezultate u radu i doprinijeli povećanju bezbjednosti građana i posjetilaca Tivta.
“Pohvaljenim službenicima uručene su simbolične novčane nagrade. Prijemu su prisustvovali i načelnik OB Tivat Ivan Rakočević, komandir stanice policije Danilo Ivanović, rukovodilac stanice kriminalističke policije Miodrag Knežević, kao i šef stanice granične policije Bojan Lalatović. Načelnik OB Tivat Rakočević istakao je izuzetnu saradnju i komunikaciju koju svakodnevno ostvaruju sa opštinskim organima i službama, a Lalatović je zahvalio Opštini što po prvi put zvanično ukazuje priznanje za rad tivatske granične policije, kao sastavnog dijela bezbjednosnih službi.”- saopšteno je tim povodom iz Opštine.
Gradonačelnik Komnenović je, kako se ističe, izrazio zahvalnost policijskim službenicima na odličnoj i kvalitetnoj saradnji sa gradskom upravom u godini na izmaku.
“Svima nama cilj je isti – da Tivat koji je poznat kao miran mediteranski grad, to i ostane. Zato ćemo nastaviti da podržavamo sve inicijative za unaprjeđenje uslova za vaš rad, prije svega rješavanje pitanja prostorija, što je našem gradu prijeko potrebno. Vašem kolektivu želim bezbrižniju, bezbjedniju i radosniju 2023. Godinu.”- poručio je policajcima Komnenović.
Opština Tivat inače, prije nekoliko mjeseci pokrenula je kod Vlade inicijativu da lokalna uprava i država zajedno sagrade novi objekat u kojem će se smjestiti Odjeljenje bezbjednosti, ali i Služba zaštite i spašavanja Tivta, na placu koji pripada lokalnoj upravi prkeo pia škmolskog centra, a na kojjem se sada nalazi dotrajala montažna baraka u kojoj je već više od 40 godina, smještena tivatska policija. Iako uslovi rada u toj baraci odavno nisu ni izbliza zadovoljavajući i potpuno su neprimjereni gradu koji važi za “crnogorski Monte Karlo”, jer s eu GTivtu razvijaju investocije u tueristilke rizorte vrijedne preko milijardu ipo eura, Ministartvo unutrašnjih poslova sa Filipom Adžićem (URA) na čelu, već mjesecima ne odgovara na ponudu Opštine Tivat da se potpiše memorandum o saradnji i zajedno izgradi novi moderan objekat za potrebe policije i gradskih interventnih službi.
Kotor – Vasilije Jakšić najbolji sportista, JK Lahor najbolji sportski klub
Opštinska Komisija za sport koju čine potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević – predsjednik Komisije, i članovi/ice Marina Bjelja, Nada Vučković, Nenad Bukilica i Goran Vuković, donijela je odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista/kinja, sportskih radnika/ca i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih predloga na Javni poziv za izbor najboljih u sportu.
Priznanja se, shodno Odluci o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za finasiranje sporta, dodjeljuju po kategorijama, a ovogodišnji/e dobitnici/e su:
– Najbolji sportista: Vasilije Jakšić
– Najbolji sportski klub: Jedriličarski klub “Lahor”
– Najbolja trenerica: Mirjana Martinović
– Perspektivni sportista: Filip Milošević
– Zaslužni sportski radnici: Slavko Piper i Predrag Lazović.
Specijalno priznanje će ovom prilikom biti uručeno i Mirku Vičeviću, najtrofejnijem crnogorskom sportisti i članu Kuće slavnih vodenih sportova.
Takođe, posebna priznanja za sportske rezultate ostvarene u 2022. godini biće dodijeljena:
Aleksi Roganoviću – istaknutom članu Jedriličarskog kluba “Lahor”, nosiocu titule šampiona sa četiri prva mjesta u osam regata;
Vidaku Miljenoviću – aktuelnom kadetskom prvaku Crne Gore u džudo-u sa zapaženim rezultatima na domaćim i međunarodnim takmičenjima;
Andrei Milaš – osmogodišnjoj članici judo i ju – jutsu kluba “Champion”, prvakinji države i vicešampionki Balkana u ju-jitsu;
Andriji Radunoviću, Dušku Petroviću i Nikoli Petroviću – uspješnim članovima džudo kluba “Kotor”;
Neđu Baštrici, Balši Vučkoviću, Pavlu Krivokapiću, Milošu Vukšiću, Drašku Samardžiću i Milanu Nikaljeviću – članovima juniorske vaterpolo reprezentacije, osvajačima srebra na ovogodišnjim Mediteranskim igrama.
Osim navedenih nagrada, Komisija je donijela odluku o dodjeli posthumnih priznanja za Milivoja Radulovića, Nenada Gajića i Đura Perovića.
Dodjela godišnjih priznanja biće upriličena u petak, 23. decembra, sa početkom u 17h u hotelu “Cattaro”.
