Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić sa potpredsjednicima Sinišom Kovačevićem i Nebojšom Ševaljevićem i ostalim najbližim saradnicama i saradnicima u ponedjeljak je posjetio Muzej grada Perasta koji je dobio novu muzejsku postavku.
U palati Bujović u kojoj se nalazi Muzej grad Perasta nedavno su okončani radovi na unutrašnjem uređenju, a predstavnici Opštine Kotor iskazali su zadovoljstvo novom muzejskom postavkom.
U period osnivanja mnogih zavičajnih muzeja, 50-tih godina prošlog vijeka, odlukom Ministarstva prosvjete NR Crne Gore osnovan je Zavičajni muzej u Perastu. Kako bi se muzejski predmeti objedinili i bili izloženi na jednom mjestu kao idealno rješenje pokazalo se reprezentativna palata Bujović, sagrađena u XVII vijeku. Rekonstrukcija palate urađena je 1957. godine, tako da nakon dvadeset godina od osnivanja muzej u Perastu dobija jedinstven i do danas u etapama sređen prostor.
Kao dio kulturne i turističke ponude Boke i Crne Gore 1967. godine muzeju se vraća ime Muzej grada Perasta.
Mostar je službeno postao prvi i jedini veći grad u BiH u kojem je prodavnicama zabranjen rad nedjeljom. Onima koji se ne budu pridržavali te odredbe, a nijesu prema posebnoj odluci Grada Mostara dobili odobrenje za rad, propisana je novčana kazna do 3.000 konvertibilnih maraka (oko 1.500 eura).
Radnje su otvorene s istaknutim radnim vremenom na kojem je naznačeno da nedjeljom objekat ne radi. Odluka je izazvala podijeljene reakcije građana, piše Klix.ba.
Jedni kao neradni dan odabrali ponedjeljak, drugi utorak
Iako je zabrana rada nedjeljom stupila na snagu, postoje izuzeci, jer je odlukom Grada Mostara definisano da trgovine mogu raditi nedjeljom uz odobrenje nadležnih službi, ali su u tom slučaju obavezne neki drugi dan u sedmici da budu zatvorene.
Tu mogućnost iskoristio je šoping-centar Plaza na Bišću Polju. Centar će raditi nedjeljom, a ponedjeljkom će biti zatvoren.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kaže da zabrana rada nedeljom ima za cilj da omogući svim građanima da nedjelju provedu u krugu porodice. Ali, s obzirom na to da je ovu problematiku teško urediti, kako je pojasnio, ostavljena je mogućnost da trgovine koje odluče raditi nedjeljom moraju svoje objekte zatvoriti neki drugi dan.
„Mi smo prvi grad ove veličine koji je donio takvu odluku i zahvalan sam Gradskom vijeću da smo takvu odluku uspjeli donijeti. Mislim da je to civilizacijska odrednica, da imamo jedan dan u tsedmici kada ne radimo. S obzirom na to da primamo zapadne običaje i da smo u srcu Evrope, nedjelja je primjeren dan, jer svi koristimo vikende za dan odmora, jer nam tada djeca ne idu u školu i zbog svega što je vezano za vikend“, kazao je mostarski gradonačelnik.
Kaže da je „feedback“ radnika iz trgovina i sindikata pozitivan i da su srećni zbog uvođenja zabrane.
„Masa ljudi nam se javlja i zadovoljni su da je takva odluka donesena. Ja mislim da će to biti jedna uspješna priča“, zaključio je mostarski gradonačelnik.
Odluka je na snazi i ima svoje kaznene odredbe već od danas, a nakon šest mjeseci će se raditi analiza odluke i vidjeti postoje li eventualno potrebe za doradom te odluke.
Crnogorsko tržište nekretnina već decenijama je atraktivno za Ruse, a u našoj državi posjeduju skoro četiri miliona metara kvadratnih zemljišta. U MANS-u kažu da je problem to što se pojedini vlasnici kriju iza of-šor kompanija. No, napominju, ni to nije teško otkriti ukoliko imamo kvalitetne finansijske istrage koje su i preduslov za otkrivanje onih koji peru novac ili se nalaze na listi sankcija koje je EU uvela Rusiji.
Ruski milijarder Oleg Deripaska, 2005. godine postao je vlasnik vrijednog zemljišta na rtu Platamuni. Za njegovu prodaju bili su zaduženi ministarstvo i nekadašnji Fond za reformu sistema odbrane Državne zajednice Srbije i Crne Gore. No, ko je stajao iza prodaje strateški važnog dijela crnogorske obale zapitao se nedavno premijer Zdravko Krivokapić.
– Jako bi bilo zanimljivo vidjeti tu proceduru o kojoj priča Krivokapić i jako bi teško bilo pozvati bilo koga na odgovornost zbog prodaje strateški važne imovine, prvo zbog same zastare jer je prošlo ovoliko godina, a drugo što bi jako bilo teško utvrditi odgovornost za to što se desilo – kaže Dejan Milovac iz MANS-a.
Uz Deripasku, i drugi Rusi u Crnoj Gori posjeduju skoro četiri miliona metara kvadratnih zemljišta.
– I to nije problem. Oni su investitori kao svi drugi. Ono što jeste problem jeste da dominantno, ne samo ruski investitori, već i mnogi drugi investitori kupuju nekretnine i zemljište u Crnoj Gori sakrivajući se iza kompanija – ističe Milovac.
I to je problem ukoliko se želi otkriti ko su stvarni vlasnici.
– Da li Crna Gora ima kapacitete da otkrije zapravo ko stoji iza većine nekretnina čiji su osnivači of-šor komapnije koje imaju veze sa ruskim državljanima. Odnosno Rusima koji su na spisku ne samo sankcija EU, već SAD-a, Velike Britanije i Kanade i svim onima koji su se pridružili sankcijama protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu – pita se Milovac.
Evropska komisija godinama ukazuje da nemamo kapacitete za finansijske istrage.
– I malo je licemjerno izdvajati Olega Deripasku iz kompletnog problema i pričati o tome kako, eto sad, Crna Gora je spremna da uvede sankcije a pritom nekoliko dana je prošlo od uvođenja formalne odluke a nismo ni blizu informaciji šta to zapravo znači. Nemamo reagovanje bilo koje državne institucije ko je nadležan za sprovođenje sankcija. Nemamo objašnjenje da li je napravljena evidencija, odnosno registar lica, koja su pod sankcijama i koji su kapaciteti državnih institucija da te sankcije sprovedu – napominje Milovac.
Bilo kako bilo, institucije se moraju jačati ukoliko želimo da pariramo zapadnim demokratijama, poručuje Milovac.
Usljed određenog pregrupisanja i komplikacija koje otežavaju dostupnost udaljenih destinacija, evropski turisti će usmjeriti pažnju na Evropu i zemlje Mediterana, i uz otvaranje novih tržišta, posebno iz Zapadne, ali i Centralne i Sjeverne Evrope, smatramo da ćemo nadomjestiti nedolazak turista iz Ukrajine.
To je saopšteno “Vijestima” iz Ministarstva ekonomskog razvoja na pitanje kako će ratna kriza u Ukrajini uticati na predstojeću turističku sezonu.
– Ujedno, očekujemo povećanje broja turista koji dolaze sa tržišta Kazahstana koje je novina od prošle godine, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Poljske, Češke, Izraela, Austrije… – kazali su iz ministarstva.
Resorni ministar Jakov Milatović je ranije kazao da je po pitanju turističke sezone umjereni optimista, te da će Crna Gora zaraditi milijardu od turističkog prometa.
Iz Privredne komore (PKCG) su kazali, da su turisti iz Rusije i Ukrajine ostvarili 21% noćenja (oko dva miliona) prošle godine.
– Crna Gora, kao tradicionalna destinacija ruskih i ukrajinskih turista, je prošle godine ugostila 244.000 njihovih građanja, što je 16% od ukupnog broja dolazaka svih turista. Ako polazimo od podatka o prosječnoj dnevnoj potrošnji turista u Crnoj Gori u iznosu od 75 eura, onda dolazimo do procjenjenog umanjenja prihoda u iznosu od oko 150 mili EUR zbog nedolaska ukrajinskih i ruskih turista – kazali su PKCG.
Govoreći o ova dva tržišta, iz MER-a su saopštili, da je na osnovu ranijih projekcija, bilo očekivano da tokom ove godine dođe do određenog porasta broja turista iz Ukrajine uz iznosu od nekoliko procenata. Kada je riječ o turistima iz Rusije, iz ministarstva su podsjetili da ni u prethodnoj godini nijesu bili uspostavljeni direktni letovi između dvije države.
– Trenutno postoji vazdušna linija preko Istanbula i Beograda, međutim u ovom trenutku je nezahvalno dati procjene o broju turista iz Rusije, ali se nadamo da neće doći do značajnog pada broja turista -rekli su iz MER-a.
Nove avio-linije
Na osnovu informacija koje su dobili od Aerodroma Crne Gore (ACG), iz MER-a su saopštili, da je najavljeno preko 20 novih ruta za ljetnju turističku sezonu među kojima su rute ka Oslu, Stokholmu, Beču, Helsinkiju, Ajndhovenu, Bakuu, Briselu, Atini, Rimu, Milanu, Bolonji i Kraljevu, a uz to je najavljena i nova ruta koja će Crnu Goru povezati sa tržištem Saudijske Arabije i to uspostavljanjem letova na relaciji Tivat- Rijad.
– U cilju dodatnog povećanja povezanosti Crne Gore sa emitivnim tržištima, nacionalna kompanija Air Montenegro uvela je nove rute ka Rimu, Nantu, Lionu, Hanoveru, Kopenhagenu… Osim toga uspostavljene su nove rute ka Češkoj, Jermeniji, Izraelu… – dodali su resora kojim rukovodi Milatović.
Uz to, poručuju da je u okviru ministarstva formiran poseban Tim za poboljšanje avio-dostupnosti Crne Gore, i na osnovu analize tržišta i trenutnog stanja, menadžment ACG je usvojio izmjene i dopune ranije važeće podsticajne šeme, a sve u cilju prilagođavanja trenutnoj situaciji u svjetskoj vazduhoplovnoj industriji.
– Tako su, za 12 strateških ruta na kojima će u naredne tri godine niskobudžetne kompanije ostvarivati letove, odobreni popusti i do 80% na cijenu aerodromskih usluga i to za cjelogodišnje letove iz Podgorice ka Londonu, Parizu, Rimu, Briselu, Berlinu, Stokholmu, Milanu, Barseloni, Dortmundu i Minhenu, i za sezonske linije iz Tivta ka Londonu, Mančesteru i Berlinu.
Sve navedeno govori u prilog, kako poručuju iz MER-a, najavama da će Aerodromi ove godine ostvariti plan po kojem će imati prihode na nivou od 85 odsto (2020. godine ostvarili 65 odsto u odnosu na 2019. godinu) ostvarenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
Komunalna policija Opštine Tivat krajem prošle sedmice intervenisala je po prijavi građana i u saradnji sa tivatskim Komunalnim preduzećem, uklonila dio lima većih dimenzija, koji je visio sa jednog od bilborda na Jadranskoj magistrali, u blizini Aerodroma Tivat, i prijetio da ugrozi bezbjednost učesnika u saobraćaju.
Reklamni bilbordi su inače, privremeni objekti koji su predmet postupanja Komunalne inspekcije, budući da su isti postavljeni na teritoriji opštine Tivat, iako nisu predviđeni aktuelnim Programima privremenih objekata.
U toku su upravni postupci za uklanjenje oko 100 takvih privremenih objekata.
Vlasnici određenog broja ovih bilborda koji su se odazvali pozivu komunalne inspekcije sami su pristupili njihovom uklanjanju, dok će se uklanjanje preostalih bilborda, za koje se vodi postupak protiv nn lica, vršiti administrativnim putem.
Kruzer MSC FANTASIA na sidru pored Ljutom – foto S. L
U kotorsku luku jutros je uplovio megakruzer „MSC Fantasia“ italijansko-švajcarske kompanije MSC Cruises.
Orijaški brod od 139.072 bruto tone, zbog jake bure, nije se mogao usidriti na prvobitno planiranom sidrištu broj 1 kotorske luke, već je ukotvljen na sidrištu broj 2 ispred Ljute gdje ima više prostora za manevar. Odatke do operativbne obale Luke Kotor na Luži putnike i članove posade „MSC Fantasie“ prevozili su brodski tenderi.
„MSC Fantasia“ koja je danas drugi put ove sezone stigla u Boku Kotorsku, dovezla je 1.061 putnika, a na brodu su pored njih bila i 1.052 člana posade. Vlasnk ovog megabroda, kompanija MSC Cruises jedna je od najznačanijih poslovnih partnera Luke Kotor jer će njihovi brodovi “MSC Fantasia“ i nešto manja „MSC Sinfonia“, ove sezone do kraja oktobra imati ukupno 54 dolaska u Kotor.
Tim povodom „MSC Fantasiu“ danas su posjetili predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija -generalna direktorica Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu Tanja Janović i načelnica Direkcije za primjenu standarda pomorske sigurnosti Snežana Đurković, predstavnici Granične policije i lučkih vlasti, kao i pomorske agnecije „Allegra“ iz Bara koja u Crnoj Goru zastupa brodove kompanije MSC Cruises. Njih je na bodu primio zapovjednik kruzera „MSC Fantasia“, kapetan duge plovidbe Antonino Samartano. Tom prilikom razmijenjene su zvanične plakete i ostali prigodni protokolarni pokloni, a crnogorska delegacija imala je i priliku da obiđe kruzer koji vije panamsku zastavu.
Predstavnice MKI poželjele su kapetanu Samartanu i njegovoj posadi dobrodošlicu u Crnu Goru ističući značaj koji kruzing ima za naš turizam i ekonomiju uopšte, te su izrazile zadovoljstvo što je nakon dviije godine u kojima zbog panedmije koronavirusa skoro da nije bilo dolazaka kruzera u naše luke, putnički brodovi na kružnim krstarenjima ponovno redovno dolaze u Crnu Goru i dovode putnike iz cijelog svijeta.
„Iako je današnje uplovljavanje u Boku i Kotor bilo prilično izazovno zbog jake bure, drago nam je da smo ipak uspjeli da dođemo ovdje i da ne preskočimo ovu luku, kako to kruzeri ponekad znaju da urade kada Majka Priroda svojom snagom odluči da utiče na naše operacije.
Sa prijema na MSC FANTASIA – foto S.L.
Veoma mi je drago da je kompanija MSC Cruises jedan od najbitnijih partnera luke Kotor i da naši brodovi ponovno često ovdje dolaze. Boka i Kotor su jedna od največih atrakcija naših krstarenja u regionu istočnog Mediterana i Jadranskog moran i naši putnici uvijek sa velikim nestrpljenjem i radošću očekuju uplovljavanje u ovaj predivni zaliv i priliku da se iskrcaju sa broda i obiđu ovdašnje fascinantne ovdašnje kulturno-istorijske i prirodne atrakcije“- kazao je kapetan Samatrtano dodajući da kao kompanija, imaju „vrlo sadržajne i jedinstvene odnose sa našim ovdašnjim agentom, kompanijom „Allegra“, te da će MSC Cruises nastojati da dovede što više putnika u Kotor i Crbnu Goru. Trenutno, budući da je tek predseziona, ima još dosta slobodnih mjesta na brodu, ali od juna bi brodovi MSC-a koji dolaze u Boku trebali biti skoro potpuno popunjeni.
Sa svojih 333 metra dužine, 37,9 metara širine, i gazom od preko 8,6 metara, „MSC Fantasia“ je po dimenzijama najveći kruzer koji je do sada dolazio u Boku, zajedno sa svojom sestrom blizankinjom „MSC Divina“ koja je zaliv pohodila prije nekolikio godina. Ovaj mega-.brod sagrađen je 2008. u briodogradilištu kompanije STX France u Sen Nazeru u Francuskoj, a ima 18 paluba od čega je 13 dostupno putnicima kojih taj brod može ukrcati maksimalno čak 4.345. O njima brine 1.388 članova posade koji se staraju o bezbjednosti plovidne, ali i besprekornom funkcionisanju tzv. hotelskog odjela broda koga pored stotina putničkih kabina i apartmana, čine i nekoliko restorana, čitav niz barova i kafića, šoping centar, pet bazena, teatar sa 1.600 sjedišta, kazino, spa centar, te pregršt teretana, igraonica i drugih zabavnih sadržaja. Posebnu karakteristiku ovog broda čine stepeništa ukrašena Swarovski kristalima, a “MSC Fantasia“ je, uz ugla putnika gledano, u suštini dva broda u jednom. Naime, skoro trećina broda je pod oznakom „Yacht Club“ i ogranilenim pristupom jer je posebno luksuzno opremljena za smještaj i razonodu putnika dubljeg džepa, a oni tokom trajanjan krtsrenja skoro da i ne dolaze u kontakt sa putnicima iz ostatka kapacieta ovog megabroda.
„Boka Kotorska je fantastičlno lijepa i uplovljavanje u ovaj svojevrsni skandinavski jord kojin se nalazi na Mediteranu je neponovljivo iskustvo za naše putnike. U svim analizama i fidbeku koji od njih dobijamo, Boka i Kotor figuriraju kao jedna od za putnike, najimpresivnijih i najboljih destinacija koje obiđemo tokom krstarenja. Nadam se da ćemo sada, kako je kruzing u svijetu ponovno jače krenuo nakon pandemije, ponovno ovdje dovoditi što veći broj putnika, a da ćete nam vi kao domaćini zauzvrat, obezbijediti ljepše vrijeme kada naši brodovi dođu u zaliv“- kazao nam je kapetan Antonino Samaratno. Iako ovaj stari morskki vuk koji za sobom ima decenije plovodbe i zapovijedanja kruzerima mnogih svjetskih kompanija prosto zrači sdačnošću i duhovitošću, ni jednog trenutka Sanartamo ne pušta gard opreznosti profesionalnog pomorca, pa je tako jutros kada je ogromna „MSC Fantasia“ uplovljavala u Kotorski zaliv kroz navigacijski najteže područje- tjesnac Verige, on sam preuzeo direktnu komandu nad brodom.
„Pilot je naravno tu i on savjetuje posdu jer najbolje poznaje lokalne prilike, navigacijske prilike i meteo uslove, tako da su moji mlađi oficiri pod njegovim nadzorom vodili brod tokom većeg dijela puta kroz zaliv Boke- Ipak, kada smo bili ispod Bijele i ponovno kasnije na ulazu u Verige, udari bure dostigli su na momente i olujnu jačinu i brzinu čak 45 čvorova, tako da sam ipak kroz taj najuži dio zaliva ja preuzeo direktnu komandu“- kazao je Samartano.
Poštovani dr Kumburoviću, obraćam Vam se isključivo iz profesionalnih razloga, iako Vaš odgovor nije poslat Opštinskom odboru ili meni, već Vašim medijskim ktitorima preko kojih pokušavate da operete svoje postupke, poručio je danas Neđeljko Moškov, predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor
Prema Vama lično nemam negativan stav, čak sam ravnodušan, samo radim ono što mi je u opisu posla predsjednika Opštinskog odbora DPS-a Kotor i vodim se Statutom najveće partije u Crnoj Gori, za čije sprovođenje sam lično odgovaran.
Kako sam Vam u dopisu i saopštio, tendenciozno izbjegavate obaveze koje proističu iz Vašeg partijskog statusa: ne javljate se, ne odgovarate na pozive, ne prisustvujete sjednicama partijskih organa čiji ste član, a bivši partijski drugovi Vas javno poistovjećuju sa svojim “slobodarskim” preletom. Iz tih razloga sam dužan Vašu poziciju u partiji i članstvo u njoj potvrditi kroz interne procedure, a ne kroz medije, kao što to radite Vi.
Raduje okolnost da se Vaš stav prvi put čuje, pa makar i putem “nezavisnih medija”. Najviše se otkrivamo na mjestima gdje želimo da ostanemo sakriveni. Hvala Vam na iskrenosti, koja više podsjeća na samoprojekciju, kada kažete da je moje tromjesečno predsjedavanje Opštinskim odborom DPS Kotor dovelo do toga da ja, kako navodite, “generišem korupciju”. Ne znam zašto, ali svima drugima, vaše činjenje, miriše na istu.
Podsjećam Vas da ste u prošlom sazivu Opštinskog odbora bili jedan od kandidata za predsjednika partije u Kotoru i da nijeste dobili saglasnost Predsjedništva.
Kako ste se zdušno zalagali za „reformu partije“, imali ste priliku da se kandidujete i prije tri mjeseca. Pretpostavljam da je tada jedini problem bio taj što Vas nije imao ko ni predložiti, ili što volite samo partije na vlasti.
Vi ste ovoj partiji (kao i vaša porodica) zasigurno dali svoj pečat i doprinos, zato koristim ovu priliku da Vam zahvalim na dosadašnjoj saradnji. Za razliku od Vas, ja umijem da cijenim dobro činjenje, ali i da se snažno oduprem svakoj nečasnoj radnji, podmetačini ili zamjeni teza.
Teške riječi nijesu potrebne za rastanak, pa kolegijalno predlažem da izraze upotrijebljene u pismu, ostavite za ulicu. Drznuli ste se da me kvalifikujete riječima koje su odavno potrošene i izgovaraju se u velikoj ljutnji ili panici. Vi na nas nemate razloga biti ljuti, a da li imate razloga za paniku, to samo Vi znate.
Kotor obavezuje na pristojnost, mene sigurno, iako Vas, očigledno ne. Zbog ovakvih situacija privilegija je živjeti u malom i lijepom gradu, jer u njemu svi znaju ko sam i kakav sam ja, kao što svi dobro znaju i ko ste i kakvi ste Vi. Do sljedećih izbora biće jasnije ko se bori za bolji, pristojniji, pravedniji i kulturniji Kotor, a ko za fotelje, privilegije i zakulisne radnje, kaže se u saopštenju Neđeljka Moškova, predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor.
Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi skoro 11.000 gostiju, oko 4.000 gostiju u hotelima i blizu 7.000 gostiju u privatnom smještaju, saopšteno je iz Turističke organizacije opštine Budva (TO Budva).
“Kada je u pitanju struktura gostiju u hotelima, zastupljena su slična tržišta – Albanija, Francuska, Engleska, Njemačka, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora”, naveli su u saopštenju.
Kako su kazali, ukupan broj trenutno otvorenih hotela u Budvi je 37 od 139.
“Kada je u pitanju privatni smještaj, najbrojniji gosti su sa tržišta Ukrajine, Rusije, Srbije, Bjelorusije i Bosne i Hercegovine”, kazali su iz TO Budva.
“Moskva” u luci Sevastopolj na Krimu: Fotografija iz 2013., Foto: Reuters
Oko 40 mornara je poginulo, nekoliko se vodi kao nestalo, a mnogi su ranjeni u potonuću ratnog broda “Moskva”, piše nezavisni ruski list Novaja gazeta Evropa, citirajući majku mornara za kojeg se vjeruje da je bio na brodu.
Kako prenosi BBC, majka je navela da joj je sin u telefonskom pozivu rekao da je vodeći brod ruske Crnomorske flote pogođen sa tri projektila sa kopna, sa teritorije Ukrajine.
“Zvao me je i plakao zbog onoga što je vidio. Bilo je zastrašujuće”, rekla je ona i dodala da se i sama plaši što će morati da čeka da on završi službu.
Rekao je da joj neće iznositi detalje onoga što je vidio jer je bilo strašno, dodajući da su mnogi ranjeni izgubili udove zbog eksplozija. Novine nisu imenovale mornara ili njegovu majku kako bi ih zaštitili.
Međutim, Novaja Gazeta je objavila da ima dokaz da je mornar služio na “Moskvi”.
Ministarstvo odbrane Rusije do sada nije saopštilo da ima žrtava u potonuću, ali je Radio Liberty na ukrajinskom jeziku potvrdio smrt veziste Ivana Vahruševa.
U međuvremenu, rusko ministarstvo je u subotu objavilo snimak za koji kaže da su na njemu mornari sa broda sa komandantom ruske mornarice u Sevastopolju.
Moskva za potonuće krivi požar na brodu i olujno vrijeme. Ukrajina kaže da je pogodila “Moskvu” sa dvije rakete, podsjeća BBC. Rusko Ministarstvo odbrane kasno 14. aprila je potvrdilo da je ruska raketna krstarica “Moskva” potonula u Crnom moru nakon što je oštećena tokom vojne operacije u Ukrajini.
Novaja gazeta Evropa osnovana je ranije u aprilu kako bi se zaobišao pritisak Rusije na nezavisne medije. Novaja gazeta je obustavila svoje operacije u martu nakon što je redakciji više puta prećeno zatvaranjem zbog izvještavanja o invaziji na Ukrajinu.
Pedeset četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
