Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, u čijoj nadležnosti je održavanje spomenika i spomen–obilježja, rekonstruisao je pet najugroženijih spomenika na teritoriji opštine Budva, za šta je izvojeno 7.400,00 EUR.
Rekonstruisan je spomenik poginulim borcima u Narodnooslobodilačnom ratu (NOR) na Brajićima, spomen grobnica na groblju Brajići, spomen ploča-česma palim borcima iz Sv. Stefana, spomen ploča posvećena strijeljanim rodoljubima ovog kraja, na zidinama grad hotela Sveti Stefan i spomen ploča poginulim Paštrovićima (1912-1918) na tvrđavi Lazaret u Petrovacu.
Zakonom o spomen-obilježjima i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara propisana je obaveza Opštine da obezbjeđuje održavanje spomen obilježja i spomenika kulture na teritoriji opštine.
Shodno zakonskoj obavezi, Sekretarijat za društvene djelatnosti izvršio je obilazak i utvrdio stanje spomen-obilježja na teritoriji opštine Budva za 2021. godinu, na osnovu kojeg je sačinjen izvještaj i upoznata Uprava za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor.
Brajići spomenik kulturno dobro
Na osnovu saglasnosti i stručne procjene Uprave za sprovođenje te predloženih mjera, raspisan je tender za izvođenje radova na redovnom održavanju pet pomenutih spomenika i spomen-obilježja.
Tenderom je izabran najpovoljniji ponuđač, preduzeće „RESTART ING“ DOO sa sjedištem u Budvi.
Radovi su započeti krajem decembra predhodne godine, a završeni su 24.03.2022. godine, dok su radovi na sanaciji ostalih spomen-obilježja i spomen obilježja sa statusom kulturnog dobra, predviđeni za 2022. i 2023.
Tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirana je 31 saobraćajna nezgoda. Dvije osobe su stradale, pet je zadobilo teške, a devet lake tjelesne povrede.
– U istom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 703 prekršajne prijave, izdali 666 prekršajnih naloga, oduzeli 25 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja – saopšteno je iz policije.
Uhapšena su 63 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
U Nikšiću je kontrolisan i uhapšen M.J. (33) kod kojega je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,73 g/kg.
Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
“Od bivše potpredsjednice Općine Tivat, bivše vijećnice, bivše predsjednice HGI-ja, bivše ministrice (u dva mandata bez portfelja) nismo ni očekivali bolje očitovanje.
U ovom svom obraćanju preko Bokanews-a objasnili ste svima u Tivtu, i šire, razloge zašto ste bivša.
Loš je pokušaj bivše ministrice da preko medija stvori lažnu sliku o HNV-u i HGI-ju . Neistina je kako se Dom daje u podzakup, ali od Vas je to i očekivano. Da posjedujete bilo kakav dokaz o tome, Vi bi to, siguran sam, procesuirali, kao što ste tužili Upravnom sudu Vladu Crne Gore, čija ste bila ministrica, da Vas je HGI protupravno smijenio. Odgovor od suda ste dobili i, ako imate potrebe za tim, sami ga komentirajte. Ako čovjek nema što dobro reći o sebi, a ima potrebu, on će početi pričati loše o drugima.
O Radio Dux-u, nažalost, Vaš stav je poznat od ranije. Kada je HNV tri mjeseca pomagalo Dux-u da isplate plaće Vi ste rekli: Kada nema novaca, ugasimo ih! Lako je gasiti, teško je održavati, a mi ćemo i dalje, na Vašu žalost, održavati Radio Dux, jer u Domu, kojega smo mi obnovili, sada platu prima sedam mladih Hrvata i potpuno smo svjesni da Vi o ovim činjenicama ne razmišljate. Znamo i razlog.
Prozivate mene da HNV mora biti organizacija svih Hrvata u Crnoj Gori. On to jest, on će to i biti dok god nosi hrvatsko ime, ali nadam se da ćete se složiti sa mnom u tome da oni koji su se odvojili od temeljnih hrvatskih vrjednota i koji ne žele da u Crnoj Gori aktivno rade na očuvanju hrvatske povijesti, kulture, Katoličke crkve, običaja i jezika, na njihovu žalost, nisu dobro došli kao članovi HNV-a. Iako su za članove Vijeća izbori tajni, kao što znate, u javnom prostoru, takvi se mogu nacionalno deklarirati kako god se osjećaju.
Što se tiče Vašeg zalaganja za očuvanje hrvatskih vrijednosti, najbolje govori jezik kojim ste napisali Vaš tekst kao bivša predsjednica hrvatske stranke i u dva mandata ministrica ,također, ispred hrvatske stranke. Pametnom dosta. Čovjek najviše kaže o sebi onda kada govori o drugome, iz prostog razloga, jer ekspresiju svog karaktera jedino tako možemo ispoljiti.
Dakle, Vaš tekst, iako nije obiman, teško je razumljiv, jer ste uvijek u koliziji sama sa sobom. Pitam se, kako ste uspjeli spojiti ove dvije Vaše rečenice u istom tekstu:
„Podsjećamo da je svaki Hrvat u Crnoj Gori predstavnik svog naroda, bez obzira na političku angažovanost.“
„…naglašava da niko sebe kao pojedinac, ne može smatrati jedinim predstavnikom hrvatskog naroda jer to ne donosi dobro hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.“
Više sam nego uvjeren, gospođo Vučinović, da znate kako HRS nije hrvatska stranka i da ste Vi stajanjem na mjesto predsjednice tog Projekta, svjesno stali u službu onih koji su 30.kolovoza 2020. smijenili vlast, rušeći HGI-ov parlamentarni status, koristeći je kao najslabiju kariku za urušavanje većinskog 41. poslanika u Skupštini Crne Gore. Zato, gospođo Vučinović, nemojte da Vas čudi kakav stav ima Republika Hrvatska prema HRS-u jer nadam se da ste se uvjerili da je on identičan stavovima europske Crne Gore i stavovima svih Vaših bivših kolega ministara.
Nije na meni da tražim razloge zašto je Vaš bivši kadar bio nositelj liste HRS-a. Zašto je nakon izbora nagrađen napredovanjem u ovoj postojećoj vlasti? Je li bilo nekih razmirica nakon izbora i zbog čega? Da li mu je netko iz obitelji, i kao čiji državljanin, zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore? Je li mu tako iskazana zahvalnost za angažman? Gdje ste Vi tu? Da li znate da su na listi stranke kojoj ste Vi sada na čelu, od 28 imena, dva pilota JNA iz devedesetih i supruga trećega? Da li znate da Vaš uvaženi član liste iz Nikšića javno kaže da je za HRS glasovao jer je studirao u Hrvatskoj i voli Hrvate?
Zar Vam nije čudno da se tog uzvišenog osjećaja ljubavi prema Hrvatskoj i Hrvatima sjetio tek 2020.godine, dakle punih 18 godina nakon formiranja HGI-ja. Rekao bih, zakašnjela ljubav !
Na kraju ovog iznuđenog odgovora Vama, gospođo Vučinović, moram priznati da se slažem samo u jednom s Vama, a to je da Dom u Donjoj Lastvi mora ostati u vlasništvu hrvatske zajednice” – kaže s u reagovanju Zvonimira Dekovića predsjednika HNV-a CG.
Proizvođači u Hercegovini čupaju smilje sa parcela kako bi posadili vinograde, jer su nakon ekspanzije proizvodnje tog ljekovitog bilja mnogi digli ruke zbog pada cijena i nemogućnosti plasmana.
Član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje Republike Srpske i vlasnik firme “Prirodno bilje” iz Banjaluke Nedeljko Kusturić kaže za “Glas” da su ekspanzija proizvodnje smilja i njegovog ulja, kao i problemi sa izvozom i slabljenje potražnje stvorili nepotrebne zalihe.
To je, kako ističe, dovelo do toga da proizvođači odustaju od “suvog zlata” kako su mnogi Hercegovci nazivali smilje u vrijeme procvata njegove proizvodnje.
– Od nekadašnjih 1.100 hektara pod smiljem ostalo je samo 400. Ostalo je zapušteno ili počupano. Proizvođači u Hercegovini čupaju smilje kako bi posadili vinograde, a prije nekoliko godina radili su obrnuto – rekao je Kusturić.
On ističe da je cijena litre ulja od smilja pala na 600 evra sa nekadašnjih čak 2.500 evra, ali prema njegovim riječima, to ne bi trebalo da bude razlog proizvođačima da dižu ruke od posla u koji je mnogo uloženo.
– Ljudi su prebrzo ušli u proizvodnju, bez ugovorne saradnje sa kupcima. Saradnja bi im bila garant da će visoka cijena smilja biti realno i ostvarena – dodaje Kusturić.
S druge strane, proizvođači koji su polagali nadu da bi smilje moglo preporoditi poljoprivredu odlučni su u prekidu proizvodnje.
Na početku ove priče brojni vlasnici zemlje u posao su ulazili nespremno.
– Proizvođači su dizali kredite ali bez neke studije izvodljivosti. Na kraju su preorali ogromne parcele, tražeći drugu kulturu za profit – rekao je za “Glas” proizvođač ove biljne kulture iz Berkovića Mirko Vulić.
Ljudi su vjerujući u uspjeh ove kulture mljeli hercegovačke krševe.
– Dovozili smo mašine koje su mljele hercegovački kamen po bregovima jer smilje je brdska biljka i voli kamenita područja – dodao je Vulić.
Od proizvodnje odustaju i proizvođači ulja od smilja, a primjer je destilerija eteričnih ulja “Svitavac” iz Trebinja.
– Možemo reći da je proizvodnja smilja i ulja od smilja propala, barem kad je u pitanju naše preduzeće. Ljudi su ogorčeni na ovu proizvodnju i vrlo mali broj proizvođača nije odustao – rekao je vlasnik destilerije Miodrag Asanović.
Investicija
Proizvodnja smilja bila je jedna od najvećih privrednih priča u Hercegovini, jer se radi o biljci koja je potrebna u kozmetici i fabrici.
– Stanje na tržištu je promjenljivo tako da ono što trenutno ne ide ne mora da znači da u budućnosti neće biti drugačije. Investirano je dosta u to i odustajanje od proizvodnje nije trebalo da bude prva odluka – dodao je Nedeljko Kusturić.
Satelitske snimke pokazale su 13 kilometara dug ruski konvoj koji se kreće prema Donbasu, gdje se gomilaju snage za odlučujuću bitku rata u Ukrajini. Svaki dan otkrivaju se nove masovne grobnice, koje ostaju nakon ruskog povlačenja sa sjevera zemlje. Danas austrijski kancelar putuje u Moskvu. Bit će to prvi europski čelnik koji će se sastati s Putinom od početka otvorene ruske invazije na Ukrajinu.
Nema većih pomaka na ukrajinskim bojištima. Kao da se obje strane naoružavaju, pregrupiraju i spremaju za odlučnu bitku na istoku zemlje. Jer gotovo svi otvoreno priznaju – tamo će biti nova bitka, ona koja i potvrđuju strane obavještajne agencije, pa su razumljive i očekivane noćne poruke ukrajinskog predsjednika u kojima hrabri sve Ukrajince.
– Najavili su Rusi bitku na istoku, a mi im poručujemo: možete slati još više raketa nego dosad, možete bacati najteže bombe iz aviona, ali ni to vam neće pomoći. Mi smo spremni za borbu, organizirani smo i imamo dovoljno oružja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
U odmetnutoj pokrajini Donbas, proruski separatisti naoružani do zuba. Odavno je silna vojna tehnika stigla iz Rusije, godinama traju borbe, ali pomaka na bojišnici dosad nije bilo. Mislili su pobunjenici da će izravnim uplitanjem ruske vojske biti brzo ostvaren njihov cilj odnosno san o samostalnosti.
– Očekivao sam veće i brže vojne uspjehe. Nekako sve to ide jako sporo i uz velike žrtve. Ukrajinci su sve bolje organizirani i imaju dobro naoružanje. NATO ih trenira, to se vidi na terenu, poručio je proruski separatist Vladislav Usovič.
Nakon prošlotjednog masakra na željezničkoj stanici u Kramatorsku, smanjen je broj ukrajinskih izbjeglica koje žele napustiti istok zemlje. Ulice grada Slovanskog dramatično prazne, oni koji su otišli ne vraćaju se, a oni koji su ostali odlučili su biti u skloništima.
– Prije raketnog napada na Kramatorsk, na ovoj stanici dnevno je gotovo tri tisuće ljudi odlazilo vlakovima na sigurniji zapad zemlje. Sad je sve drugačije, dali zbog straha, ili zbog drugih načina evakuacija, ova postaja je gotovo pa pusta, istaknuo je pripadnik ukrajinske teritorijalne obrane Dmitro.
Okolica grada Harkiva prepuna je poljoprivrednih imanja. Na jedno od njih, nakon što su ruske vojne snage protjerane vratili su vlasnici. Pred njima je proljetna sjetva, no sve se čini kako će biti vrlo skromna, jer nema dovoljno ni sjemena niti nafte za strojeve.
– Bilo je to strašno. Rusi su nas stalno gađali granatama, nismo mogli nikuda pobjeći. I onda su pogodili glavnu gospodarsku zgradu. Na tavanu je bilo sijeno, koje se je zapalilo, pa se vatra proširila na donji dio, gdje je stoka živa izgorjela. Sada krećemo sve ispočetka, naglasila je vlasnica farme Lubova Zlobina.
U mjestu Buča, koje je postalo prekretnica u ovom ratu, nakon otkrića ruskih zločina nad nevinim civilima, život se polako – koliko je to moguće uopće – normalizira. Najveća snaga svih mještana njihov je vjerski vođa.
– Naša crkva, u odnosu na brojne druge, nije tako jako oštećena. Istina je, gađali su je Rusi iz tenkova, ali osim uništenih vrata i prozora, crkva nije u tako lošem stanju, rekao je paroh Andrij Golovin.
Pa je zato postala mjesto gdje se Bučani okupljaju i izmjenjuju informacije o nestalima bližnjima koje ukrajinski forenzičari i dalje traže po skrivenim stratištima.
Rotary klub Kotor je protelog vikenda u hotelu ‘Cattaro’ organizovao humanitarnu večeru pod nazivom “Bokeška kužina by Vlasta Mandić”.
Dugogodišnja Rotarijanka Vlasta Mandić u saradnji sa šefom kuhinje hotela “Cattaro”, Nikolom Milenkovicem i njegovim timom, pripremila je tradicionalna jela iz Boke. Za ovu priliku Rotarijanke iz kotorskog kluba pripremile su bokeljske poslastice.
Pored tradicionalnih humanitarnih akcija Rotary klub Kotor je ove godine pažnju usmjerio na pomoć osnovnim školama na području Kotora i Zelenike.
Rotary klub Kotor
Uz pomoć sredstava prikupljenih na humanitarnoj večeri, sponzorstava i sredstava Rotary Kluba Kotor, omogućena je donacija osnovnoj školi “Njegoš” u Kotoru u isnosu od 1000 eura kao pomoć za sanaciju krova, dok je po 600 eura prikupljeno za osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima za potrebe sanacije učionice i “Ilija Kišić” u Zelenici za adaptaciju prostora za boravak i rad djece koja nastavu pohadjaju u integrisanim odjeljenjima sa ciljem stvaranja prijatnijeg i motivišućeg prostora.
Da li je vrijeme da trajektni prevoz – izuzetno unosan posao, sa milionskim godišnjim profitima, preuzme država, odnosno lokalna uprava? Na stolu odgovornih u Vladi je od 3. marta inicijativa Javnog preduzeća Morsko dobro za raskid Ugovora sa privatnom kompanijom Pomorski saobraćaj koja od 2004. godine održava jedinu trajektnu liniju u Crnoj Gori. U Morskom dobru tvrde da imaju kapaciteta da preuzmu taj posao.
Blažo Rađenovič, član Odbora direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom rekao je za RTCG da su krenuli u postupak raskidanja ugovora sa Pomorskim saobraćajem.
– Morsko dobro je spremno, a to mu statut preduzeća i omogućava, da oformi službu koja bi se bavila ovom trajektnom linijom – rekoa je Rađenović.
Za ovu liniju zainteresovane su i opštine Herceg Novi i Tivat.
– Postoji raspoloženje od strane i opština Herceg Novi i Tivat da se uključe aktivno u to pitanje i da, ukoliko postoji ta mogućnost, zajednički formiramo preduzeće. Sa druge strane, svakako radimo na tome da da se što prije iznađe kvalitetno rjšešenje premoštavanja Bokokotorskog zaliva, da li putem mosta ili tunela – rekao je Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi.
Rađenović kaže da je Morsko dobro jako likvidno preduzeće i sposobno je da iznajmo dva ili tri trajekta.
– Nismo došli tek tako na ovu ideju, već smo ispitali tržište i sa strukom ispitali konsultacije, kako bismo došli do ovog nivoa – kazao je.
U kompaniji Pomorski saobraćaj ovakve inicijative smatraju neozbiljnim i populističkim. Kako su naveli, kompanija će u razumnom vremenskom periodu inicirati sastanke sa nadležnim državnim instituacijama po ovom pitanju.
Pomorski saobraćaj raspolaže i posao organizuje sa šest trajekata. Spornim ugovorom predviđeno je da zakup privezišta, pristaništa i pripadajućeg akvatorijuma Morskom dobru, odnosno državi izdvaja 4% od svake prodate karte.
– Zašto ne bi naša firma, da li lokalna, da li državna ili u sklopu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom imala sve ove povlastice i dala građanima ono što stvarno zaslužuju, a samim tim i uredila sve ovo što su i oni bili u obavezi – kazao je Rađenović.
Od početka marta inicijativa Morskog dobra je bez odgovora nadležnih za dodjelu nove koncesije, sve u susret sezoni za koju je od vitalnog interesa dobro funkcionisanje trajektnog prevoza
Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) do 10. septembra 2022. godine obezbjeđuje besplatan pristupačan taxi prevoz za osobe s invaliditetom (OSI) iz Boke. Pristupačan prevoz je dostupan 24 sata na cijeloj teritoriji Crne Gore, a obezbjeđuje se u saradnji sa taxi udruženjima: Red Taxi Kotor (za OSI iz Kotora i Tivta) i Taxi More (za OSI iz Herceg Novog).
OSI iz Boke se nalaze u izrazito nepovoljnom položaju, s obzirom na nepristupačnost javnog prevoza koja ih sputava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Iako preduzeće za autobuski prevoz putnika Blue Line, koje obavlja gradski i prigradski prevoz u svim opštinama Boke, posjeduje par niskopodnih autobusa, oni uglavnom saobraćaju na malom broju unutar-gradskih relacija, a čak je i prevoz na ovim relacijama često nepouzdan. Pristupačan međugradski drumski saobraćaj ne postoji, kao ni pomorski. Izuzev pomenutog gradskog i prigradskog prevoza, jedini pouzdani vid pristupačnog prevoza za OSI u Boki vrše dva taxi udruženja: Red Taxi Kotor i Taxi More.
I MI Boke je zbog toga ostvarila saradnju upravo s ovim taxi udruženjima, i to sa ciljem poboljšanja položaja OSI iz Boke u lokalnom, ali i međugradskom saobraćaju i stvaranja uslova za njihovo nesmetano i dostojanstveno kretanje. Red Taxi Kotor i Taxi More posjeduju u potpunosti pristupačna vozila i profesionalne vozače obučene za omogućavanje nesmetanog smještanja OSI u vozilo. Dva pristupačna vozila u posjedu Taxi More obezbjeđuju prevoz korisnika/ce invalidskih kolica i jedne ili najviše dvije osobe u pratnji, a pristupačno vozilo Red Taxi Kotor obezbjeđuje prevoz korisnika/ce invalidskih kolica i do 4 osobe u pratnji. Zainteresovane OSI i njihove porodice moraju poslati svoju adresu (polazne tačke vožnje), dokaz o korišćenju invalidskih kolica i/ili otežanom kretanju (medicinski ili neki drugi dokument u kome se navodi vrsta invalidnosti i pomagala koja osoba koristi). Vožnje se naručuju dva dana unaprijed na broj I MI Boke: +382 68 022 805.
Ova aktivnost je dio projekta „StaO-SI na put”, kojeg I MI Boke sprovodi u „Oblasti zaštite lica sa invaliditetom u saobraćaju”, a uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova popularne književnosti, biografske literature, epistolarne književnosti, istorije, knjiga za mlade i kulinarstva.
Stiven Presfild nas svojim novim romanom Ratnik vodi u antički svijet osvajanja i pobune, krvoprolića i vjere. Jerusalim, 55. godina naše ere. Rimsko carstvo je u tihom previranju nakon Isusovog raspeća. Oficiri rimske vojske dobijaju obavještajne podatke o hodočasniku koji nosi pismo religioznog fanatika pobunjenicima u Korintu. Sadržaj tog pisma mogao bi srušiti carstvo. Da bi spriječili katastrofu, Rimljani unajmljuju usamljenog ratnika Telamona iz Arkadije, bivšeg legionara, da presretne kurira. Telamon se rukovodi sopstvenim mračnim principima koji ne podrazumijevaju plemenite ciljeve. Izdavač je Laguna.
Doživotna robija novi je roman Vedrane Rudan. Nakon smrti muža, koga je beskrajno voljela, Loli ponestaje volje. U životu je jedino drži nada da će na licu svoje prekrasne ćerke Tine konačno ugledati iskreni osmijeh. Zbog tog osmijeha spremna je sve da učini. Rudanova, dakle, piše o svojim omiljenim temama, odnosu roditelja i djece, kao i o tome šta znači biti istinski slobodan. Da li je sloboda moguća bez materijalne sigurnosti, da li rad oplemenjuje ili porobljava čovjeka i šta je neophodno da bi žena zaista bila nezavisna, samo su neka od pitanja koja glavna junakinja postavlja sebi, ali i svima nama. Izdavač je Laguna.
Moj brat Muhamed Ali Rahmana Alija i Fijaza Rafika sveobuhvatna je biografija najvećeg boksera svih vremena. Rahman je Alijev mlađi brat i proveo je uz njega skoro cijeli život. O Muhamedu Aliju se mnogo pisalo i nesumnjivo je bio jedan od najvoljenijih sportista na svijetu. Kad je bio na vrhuncu slave, znali su za njegu u svakom kutku zemaljske kugle, a do sada još nismo čuli šta o njemu ima da kaže čovjek koji ga je nesumnjivo najbolje poznavao. U ovim memoarima predočena nam je mnogo šira i ličnija slika od ijedne do sada ponuđene o velikanu boksa, o jednom ponositom, kontoverznom ali i ranjivom čovjeku. Izdavač je Laguna.
Hronika nemoguće države nova je knjiga Nenada Kecmanovića koja govori o svim nelogičnostima, paradoksima i iskušenjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu. Autor ih u 200 sabranih kratkih tekstova sa mnogo duha piše o tamošnjoj situaciji i političkom mentalitetu. Priče se protežu od Kecmanovićevog djetinjstva na Marindvoru, gdje su nekada gostovali putujući cirkusi, a sada su tu locirane zajedničke institucije države. Dok gleda izvještaje sa sjednica u Sarajevu prisjeća se cirkuskih predstava s majmunima i dresiranim konjima. Tekstovi pred nama su kratki politički eseji koji bi se lako mogli doraditi u politikološke studije. Izdavač je Catena mundi.
Pisma koja su promenila svet Sajmona Monteforea pikantna je i veoma dirljiva knjiga. Odabrana pisma iz knjige mijenjala su tok svjetskih događaja, govorila o bezvremenim osjećanjima ili oslikavala epohu u kojoj su pisana. Pojedina su izuzetna književna djela druga, opet, erotična. Njihovi autori su različiti, od Elizabete Prve i Katarine Velike preko Staljina i Pikasa do Mendele, od Mikalenđela i Mocarta preko Puškina, Balzaka i Oskara Vajlda do Čehova, Sulejmana Veličanstvenog, Hitlera i Čerčila, ali i mnogih drugih. Izdavač je Laguna.
Rizičan poduhvat petnaesti je dio čuvenog serijala Dnevnik šonjavka autora Džefa Kinija prodatog u preko 200 miliona primjeraka. Greg Hefli i njegova porodica kreću na drugi kraj zemlje na kampovanje, spremni za avanturu života. Ali njihovi planovi propadaju jedan za drugim i oni zaglave u kampu koji liči na sve samo ne na ljetnji raj. Za Heflijeve stvari postaju još gore kada se nebo otvori i nivo vode počne da raste, tjerajući ih da se zapitaju mogu li da spasu svoj odmor – ili su već preduboko zaglibili. Kao i svi prethodni nastavci i Rizičan poduhvat je bogato ilustrovan. Izdavač je Dereta.
Godinama pripremajući monašku hranu u skladu s drevnim hilandarskim recepturama monah Onufrije Hilandarac, autor Svetogorskog kuvara je posvećeno istraživao i raznovrsnost trpeze drugih monaških zajednica na Svetoj Gori. U knjizi se nalazi više od 140 izuzetno lako primjenjivih recepata, recepata koji predstavljaju osnovu zdravog života i unutrašnjeg zadovoljstva kao i stotine fotografija načinjenih specijalno za potrebe ovog kuvara. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Turističke organizacije Tivta i Kotora predstavljaju turističku ponudu tih primorskih gradova na Sajmu turizma PLACE2GO koji je organizovan u Zagrebu.
Predstavnica TO Kotor Dragana Samardžić ovom prilikom je poručila da je ovo njihov prvi nastup na Sajmu turizma u Zagrebu, te da bi tržište Hrvatske moglo biti od velikog značaja za Boku Kotorsku.
“Ostvareni su određeni kontakti sa pojedinim agencijama koje su zainteresovane za saradnju sa turističkom privredom Boke i očekujemo goste i sa ovog regionalnog tržišta”, kazala je Samardžić.
Ona je ocijenila da iako je riječ o dvije slične destinacije, Crna Gora ima šta da ponudi gostima iz Hrvatske. Kako isitče, očekuju upravo najveći broj gostiju iz regiona.
“Poučeni iskustvom iz prošle godine, očekujemo da ova sezona bude dobra i da možda čak i prevaziđe prošlu sezonu. Očekujemo najviše turista iz regiona, ali se nadamo i gostima sa tržišta Zapada”, kazala je Samardžić.
SAJAM – foto Mediabiro
Predstavnica TO Tivat Magdalena Tujković navela je da su ovoga puta promociju turističke ponude više usmjerili ka tržištu regiona.
“Pored predstavljanja naše ponude u BiH i Srbiji, sada smo u Hrvatskoj gdje želimo predstaviti turističku ponudu Tivta za predstojećou sezonu. Kada sagledamo broj posjeta Tivtu od strane gostiju sa tržišta Hrvatske, veoma smo zadovoljni rezultatima, ali želimo da u budućnosti taj broj bude još veći. U 2021. godini je ostvareno 35 odsto više dolazaka turista iz Hrvatske u odnosu na 2019, što govori da turisti sa ovog prdručja biraju Tivat kao destinaciju za svoj odmor”, kazala je Tujković.
Dodala je da su ostvarili mnoge kontakte i dogovorili nove saradnje, te očekuju nove poslovne uspjehe.
“Posljednjih godina raste broj posjeta turista sa ovog područja. Očekivanja su nam velika, i ozbljno radimo na promociji naše destinacije”, zaključila je Tujković.
