Iz Instituta za javno zdravlje IJZ je saopšteno da je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a da je registrivan 61 novi slučaj.
Oporavio se još 81 pacijent, a trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 588.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/3NqmMwoXbC
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) May 11, 2022
Ovih dana u Baru su u toku sveobuhvatne pripreme za vježbu “JADRAN 22” od strane Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) koja je ujedno i organizator.
Imajući u vidu da je Crna Gora tokom ove godine država predsjedavajuća RASARAC komitetom, Agencija za civilno vazduhoplovstvo je domaćin sastanaka radnih grupa i Ekspertskog tima RASARAC 10. i 11. maja, a pojedini predstavnici država iz okruženja koji učestvuju u radu ovog tijela će se pridružiti na vježbi u četvrtak 12. maja u svojstvu posmatrača i u cilju razmjene iskustava u oblasti traganja i spašavanja u vazduhoplovstvu.
Cilj vježbe je testiranje nacionalnih planova i procedura, uvježbavanje ljudstva, provjera funkcionalnosti opreme i sredstava po pitanju traganja i spašavanja na moru, sigurnosti i bezbjednosne zaštite u lukama, zaštite mora od zagađenja sa plovnih i plutajućih objekata, kao i provjera kapaciteta reagovanja u lukama i marinama.
Primarni zadatak vježbe je interresorno uvježbavanje elemenata koji participiraju kroz Nacionalni plan spasavanja u cilju dostizanja neophodnog nivoa zajedničkog djelovanja, u različitim kriznim situacijama kao i komandovanje i rad u saniranju posljedica vještački izazvanih katastrofa. U manjem segmentu izvršiti provjeru snaga bezbjednosti u dijelu sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala.
U vježbi učestvuju:
Kompanija Carine planira proširenje smještajnih kapaciteta hotela Kumbor u istoimenom naselju u Herceg Novom, pa je predviđena gradnja depandansa tik uz postojeći hotel.
U Kotoru će se u nedjelju, 15.05. će se održati Ocean Lava Montenegro triatlon trka, šesta po redu, a u okviru Ocean Lava serije takmičenja koja se održavaju u 12 zemalja svijeta.
Trka je u organizaciji Multisport akademije Mayer i Turističke organizacije opštine Kotor.
Triatlon je veoma atraktivan olimpijski sport koji se sastoji iz tri discipline: plivanja, biciklizma i trčanja, koje se na takmičenjima odvijaju upravo tim redom. U Crnoj Gori se od 2012. godine održavaju trke na kraćim distancama (sprint i olimpijski triatlon), dok je ova trka jedina u Crnoj Gori u polu distanci ili kako se to popularno naziva „half Ironman“ distanca koja obuhvata 1,9 km plivanja, 90km biciklizma i 21 km trčanja.
Ove godine će u Kotoru, zbog učešća u trci boraviti oko 550 triatlonaca, iz 42 države svijeta, što između ostalog pruža i priliku za promociju Kotora, Bokokotorskog zaliva i kompletne države kao turističke ali i sportske destinacije. S obzirom na atraktivnost lokacija na kojima će se održavati sve tri discipline: plivanje u akvatorijumu Kotorskog zaliva, vožnja bicikla na dionici Kotor-Kamenari i trčanje duž cijele Dobrotske obale, odvija se u UNESCO-vom području svjetske baštine i pruža posebno iskustvo svim učesnicima, te zbog toga predstavlja i svjetsku ekskluzivu.
I ove godine će pored glavnog dešavanja- triatlon trke koje se održava u nedjelju, dan ranije, 14.05. u 12:00 biti održana i dječija trka pod nazivom „Mravac kids race“. U trci će moći učestvovati sva djeca dobi od 0-12 godina.
Svemu će prethoditi večera koja će 13.05. sa početkom u 20:00 časova, biti priređena za sve učesnike na platou ispred Gradske kafane „Dojmi“. Razna jela, i slatke delicije pripremaće ugostiteljski objekti i NVU iz Kotora. Ovim putem želimo i da pozovemo sve one koji su ranijih godina učestvovali, i tim povodom dobili zastavicu, da je i ove godine istaknu u danima održavanja triatlona.
Informacije o tačnom terminu zatvaranja lokalnog priobalnog i glavnog magistralnog puta, biće objavljene naknadno.
Osam većih plovila, od kojih četiri katamarana, koja su bila kratko ukotvljena u Gradskoj luci Škver, potom uplovljavanje turistučkog broda “Anita” kojim je stiglo 90 putnika i najava dolaska jedrenjaka s turistima udahnuli su život luci i gradu… Da li je to najava nešto kvalitetnije nautičke sezone, tek ostaje da se vidi.Božo Ukropina, direktor Gradske luke, pojašnjava da prva plovila obično stižu krajem aprila.
-Broj plovila je na nivou prošle godine, ali nije kao 2019. godine, kada smo bili puni za prvomajske praznike, kazao je Ukropina.
Naglasio je da su prije sezone pojačali logistiku za prihvat brodova.
-Pojačali smo dio vezova, ugradili dva nova mostića za napajanje vodom i strujom plovila, dok su dva remontovana. Sve ostale smo vratili na pristanište jer ih, zbog vremenskih uslova, skidamo tokom zime. Spremno dočekujemo goste u tom segmentu. Ono što nam svih ovih godina nedostaje i ove sezone će nedostajati. Čekaćemo bolje dane da riješimo pravni status, da bi naša luka bila u malo boljem izdanju i sa sadržajima koji nedostaju, kazao je Ukropina.
Prema informacijama Turističke organizacije, u prazničnom periodu u gradu je boravilo oko 6.000 gostiju.
-Očekujemo već od 10. maja da krenu i veći turistički brodovi iz Kotora i Budve prema Gradskoj luci Škver. Nadamo se boljoj nautičkoj sezoni u odnosu na prošlu godinu, koja će ujedno upotpuniti i turističku ponudu grada. Izletnički turizam je tradicionalna ponuda i to je reklama za naš grad, da ponesu lijepe utiske i neki od njih požele da dođu na ljetovanje u Herceg Novi. Zbog svega toga bi naša luka trebalo da izgleda malo pristojnije, istakao je Ukropina.
-Nisam optimista, jer ne očekujemo goste sa tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, zemalja koje su naša emitivna tržišta kad je u pitanju nautički turizam. Korona je obilježila protekle dvije godine. Očekivali smo bolju sezonu ove godine jer se pandemija stišava, ali dešavanja u Ukrajini ne ulivaju nadu. Tu je i poremećaj situacije sa energentima, dešava se globalna inflacija svuda i sve će to uticati na platežnu moć, pogotovo malih sistema, kakva je Crna Gora i države oko nas. Svi ćemo biti direktno pogođeni i to će imati negativni uticaj. Cjelokupnu situaciju moramo sagledati oprezno, naglašava Ukropina.
Prošle godine su u sezoni bili prijatno iznenađeni posjetom hotelima, kao i brojem gostiju iz okruženja, ali ni ta činjenica Gradskoj luci nije donijela odgovarajući poslovni rezultat.
Ukropina je dodao da Gradska luka Škver nema odgovarajuće vezove za veća plovila i jahte, a gazduje samo pristaništem.
Morsko dobro je za ovu godinu opredijelilo oko 40. 000 eura za ispitivanje stanja lukobrana u Luci Škver.
-Nakon sezone, biće rađena detaljna studija i ispitivanje stanja lukobrana, kao i izrada idejnog rješenja sanacije. Lukobran traži kvalitetnu sanaciju kako bi se obezbijedila sigurnost plovila na sidrištu i dobili vezovi sa spoljne strane za turističke brodove ljeti. Na taj način bi se lukobran produžio, pojačao i sanirao postojeći, naveo je Ukropina. Za sanaciju lukobrana biće potrebno 800.000 eura.
Od nove vlade Ukropina očekuje da doprinese rješenju pravnog statusa Gradske luke Škver kojeg 12 godina nastoje da regulišu sa Morskim dobrom i nadležnim ministarstvima.
-Poučeni svim dešavanjima, i mi ćemo kao Budva preduzeti isti korak traženja koncesije, da ne bismo rizikovali s tenderima, da neko ne bi imao prvenstvo u odnosu na grad, koji bi trebalo da upravlja ovim vrlo važnim resursom, ističe Ukropina.
Tvrdi da je luka u Herceg Novom jedina u Crnoj Gori i okruženju sa neriješenim statusom.
-Više je pravnih subjekata, a nema ugovora sa Morskim dobrom koje gazduje obalom. Treba nam akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to područje- naglasio je Ukropina.
/Ksenija Matović/
Jedan od najdugovječnijih, najkvalitetnijih i najpoznatijih rock sastava s područja bivše države Bajaga & Instruktori nastupit će 7. jula na najljepšoj pozornici na Jadranu – šibenskoj Tvrđavi sv. Mihovila, najavili su organizatori koncerta iz šibenskog PARK kolektiva.
Bajaga & Instruktori u Šibeniku su nastupali samo jednom, 1989. godine na humanitarnom koncertu kojim su se skupljala sredstva za novi odašiljač Radio Šibenika. Od tada, šibenska publika nije imala priliku slušati jednog od najtraženijih regionalnih izvođača današnjice.
Bajaga & Instruktori osnovani su 1984. godine, a u karijeri dugoj preko 35 godina postali su sinonim za kvalitetnu, beskompromisnu autorsku rock glazbu. Desetljećima bend nastupa po čitavoj regiji, na najatraktivnijim pozornicama velikih gradova, i redovito puni sve prostore.
Ogromna baza fanova prati bend po turnejama, a Hrvatska publika ih posebno obožava. Iako dolaze iz Srbije i bili su stvaralački aktivni i za vrijeme rata između Hrvatske i Srbije, Bajaga i njegov bend nikada se nisu kompromitirali već su, dapače, svojim radom i djelovanjem kritizirali tadašnju srbijansku vlast i odašiljali miroljubive poruke na javnim nastupima, stoji u priopćenju organizatora.
Od deportacije izbjeglica, kako se naziva težak zločin koji je izvršen u Herceg Novom u Crnoj Gori protiv žrtava rata iz Bosne i Hercegovine – prošlo je 30 godina.
Iz Herceg Novog su 1992. godine žrtve organizovano deportovane vojsci Republike Srpske, koja je većinu ubila, a ostale izložila teškoj torturi.
Zbog toga su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko mirovno obrazovanje juče uputile poziv na memorijalno okupljanje povodom 30 godina od deportacije izbjeglica predsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću, ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu.
Crnogorske nevladine organizacije zbog toga organizuju memorijalno okupljanje, kojom prilikom će položiti cvijeće i odati počast žrtvama – 25. maja u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg Novi.
Spomenik žrtvama deportacije do danas nije podignut, iako su upućivane brojne inicijative, a nije prihvaćeno ni da se proglasi zvaničan dan sjećanja na žrtve i da crnogorska policija preživjelim žrtvama i porodicama preminulih uputi zvanično izvinjenje zbog ovog ratnog zločina.
Ovogodišnje memorijalno okupljanje će biti „18. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a 13. put da se žrtava sjećamo ispred zgrade policije u Herceg Novom“ – piše u pozivnom pismu ovih NVO.
– Pozivamo Vas da ove godine zajedno obilježimo 30. godišnjicu ovog ratnog zločina, da odamo poštu žrtvama okupljanjem i polaganjem cvijeća na mjestu s kojega su odvedene u smrt, da bismo skrenuli pažnju da se taj zločin osuđuje s najviših nivoa vlasti, da država saosjeća sa porodicama žrtvama i da želi da spriječi da se ikada više bilo što slično ne ponovi – saopštile su tri NVO.
Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osoba, civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i predala ih vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. U stanici policije u Herceg Novom je bio sabirni centar.
– Dana 25. maja 1992. jedna grupa uhapšenih izbjeglica je autobusom iz sabirnog centra u Herceg Novom upućena u KPD Foča, koji je već tada imao sva obilježja koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo (utvrđeno presudom Haškog tribunala protiv upavnika tog logora Milorada Krnojelca). Samo nekolicina je uspjela da preživi mučenja kojima su bili izloženi u tom logoru. Dva dana kasnije, 27. maja 1992. godine, druga grupa uhapšenih izbjeglica iz Herceg Novog je sprovedena autobusom na teritoriju Republike Srpske ,,gdje je trebalo da uđu u sastav grupe Muslimana za razmjenu za zarobljene srpske teritorijalce“ – podsjećaju tri NVO u pozivnom pismu premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije.
HRA, CGO, Anima i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković prije jedanaest godina su uputili tri inicijative: predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine; predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu
Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi Dejanu Mandiću – da se podigne spomen-obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava, a predloženo je i da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Republike Srpske BiH.
– Prvu inicijativu smo, u maju 2021. godine, ponovili predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću. Drugu inicijativu smo ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi Ivanu Otoviću i ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić. Treću inicijativu smo ponovili na memorijalnom skupu održanom 2021. godine, ali nažalost nijedna do danas nije prihvaćena – saopštile su NVO u pozivnom pismu koje potpisuju Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje i Ervina Dabižinović, koordinatorka Anime – Centra za žensko i mirovno obrazovanje.
Krajem maja 2012. godine je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio oslobađajuće presude devetorici nekadašnjih pripadnika crnogorske policije koji su bili optuženi za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske.
Predstavnici porodica žrtava podnijeli su predstavku Evropskom sudu za ljudska prava jer smatraju da Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju.
Crna Gora je platila naknadu štete porodicama žrtava zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica.
/Jelena Martinović/
Od raskošnih jahti i palača do privatnih aviona i umjetnina, superbogati Rusi pod teretom zapadnih sankcija uskraćeni su za svoje luksuzne igračke.
Zapljena imovine nedvojbeno teško pada oligarsima koje se smatra kremaljskim ljubimcima.
U Britaniji je više od stotinu ruskih superbogataša i njihovih obitelji pod sankcijama, u Sjedinjenim Državama 140, a u Evropskoj uniji više od 30.
Britanski ministar prometa Grant Shapps izjavio je da su takve mjere smišljene da udare ondje gdje oligarhe ih najviše boli, “u pristupu luksuznim igračkama”.
Britanska prijestolnica dugo se zvala “Londongradom” jer je bila raj bogatim Rusima koji su ondje su željeli skloniti svoj novac, obrazovati djecu i ulagati.
“Sad im je to oduzeto”, napisao je The Economist.
Čak je i slavni Roman Abramovič bio metom sankcija što ga je prisililo na prodaju nogometnog kluba Chelseaja, čiji je vlasnik od 2003.
Analitičar Alex Nice kaže da su takvi potezi u visoko globaliziranoj ekonomiji “potpuno nepoznat teritorij”.
Kad god rat završio, duboki jaz između istoka i zapada će ostati, čak i ako bogataši nisu izvlašteni nego im je imovina samo zamrznuta,
“Ne čini se da će sankcije biti uskoro ukinute”, kaže Nice jer bi Putinova “specijalna operacija” u Ukrajini mogla trajati godinama.
Lavina
Nema sumnje da sankcije udaraju gdje boli.
Forbes je prošli mjesec “zbog lavine sankcija” uklonio 34 Rusa s godišnjeg popisa globalnih milijardera.
“Za njih je rat apsolutna katastrofa”, tvrdi sociologinja Elisabeth Schimpfoessl sa sveučilišta u Birminghama, autorica knjige “Bogati Rusi”.
Mnogi oligarsi imaju višestruka državljanstva i ne hrle natrag u Rusiju.
“Zapad je ipak mjesto na kojem ih ruske vlasti ne mogu progoniti”, kazala je Schimpfoessl. “Oligarsi se nikad nisu zamarali razvojem pravne države u Rusiji”.
Zluradost
Razmjeri zaplijenjene imovine zapanjujući su. Britanska vlada procjenjuje da je Abramovič ‘težak’ 10.5 milijardi eura, na primjer.
On navodno ima šest superjahti, od kojih su dvije usidrene u Turskoj čime izbjegava sankcije.
Članice EU-a zaplijenili su imovinu vrijednu 30 milijardi eura, od čega je otprilike sedam milijuna u jahtama, helikopterima, imanjima i umjetninama.
Washington je blokirao jahte i zrakoplove vrijedne više od milijardu dolara.
Predsjednik Joe Biden predlaže trajne sankcije, tvrdeći da se oligarsima ne smije dopustiti da uživaju u luksuzu dok ukrajinska djeca umiru.
Fotografije zaplijenjenih brodova i zapečaćenih palača izazivaju zluradost u Rusiji.
“Obični Rusi vole da i bogati plaču”, rekao je ruski analitičar Konstantin Kalačev, citirajući naslov meksičke sapunice koja je 90-ih godina bila popularna u Rusiji.
Malo je vjerojatno da sankcije utječu na Putinove odluke. “On se s bogatim Rusima ne sastaje da s njima raspravlja nego da im kaže što moraju napraviti”, objašnjava Kalačev.
“Korištenje sankcija za promjenu vanjskopolitičkog smjera nije se u povijesti pokazalo učinkovitim, ali one svakako smanjuju rusku sposobnost da ratuje”, tvrdi Nice.
Oporba
Abramovič, uz blagoslov obiju strana, bio je uključen u pregovore o završetku rata u Ukrajini. Neki drugi oligarsi krizitirali su invaziju.
Sankcionirani bankar Oleg Tinkov na Instagramu je napisao da je taj rat “ludost”, a rusku je vojsku nazvao “usr..nom”.
Fridman je pozvao na prestanak krvoprolića, a Oleg Deripaska, kojega su sankcionirali Britanija, Amerika i Europa, kazao je da je nastavak rata “bezuman”.
Stručnjaci smatraju da je malo vjerojatno da će se oni urotiti protiv Putina. “Teško mi je to zamisliti”, kaže Nice.
“Nije im u interesu da prerano istupe protiv Putina”, dodala je Schimpfoessl.
U okviru projekta “Bravo Bravissimo” koji finansira Evropska zajednica, a čiji je cilj oživljavanje nasljeđa Rossinijeve opere povezujući je sa modernim oblicima umjetnosti poput pozorišta, muzike, dizajna, kuvanja i promovisanjem kulturnog nasljeđa kao izvora inspiracije za umjetničko ko-stvaralaštvo i inovacije, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje dva koncerta Omladinskog orkestra furlanske filharmonije.
Prvi koncert će biti održan u četvrtak 12. maja u Crkvi Svetog Duha (koncertnoj dvorani kotorske Muzičke škole “Vida Matjan”) od 20 sati.
Slijedećeg dana koncert će se održati u Muzičkoj sali Kulturnog centra. Početak je u 11 sati.
Ulaz je slobodan.
DUVAČKI KVINTET čine: Sonia Venzo, flauta, Gabriele Bressan, oboa, Francesco Cristante, clarinet, Florian Cason, horna, Alessandro Bressan, fagot
Na programu će biti djela: Rosinija, Hindemitha i Farhasa.
Omladinski orkestar Furlanske filharmonije, jedini u Furlanijsko-Julijskoj krajini nastao je 2015.godine. Orkestar uključuje više od 150 muzičara starosti između 16 i 35 godina i svi instrumentalisti su porijeklom iz Regiona i učenici su muzičkih škola Furlanija-Julijske krajine, kao i najprestižnijih italijanskih i stranih akademija.
Orkestar se već može pohvaliti bogatom koncertnom djelatnošću i nastupima na nekim od najznačajnijih scena u regionu, ali i van regiona i u inostranstvu.
Od 2018. godine promoviše svoju sezonu koncerata, edukativnih i muzičkih projekata širenja, majstorskih kurseva i nekoliko uspješnih inovativnih projekata kao što su “Orchestra in connessione” („Orkestar u vezi“) i “Orchestra in Miniatura” ( „Orkestar u minijaturi“).
U okviru Furlanske filharmonije formirane su i kamerne grupe kao što su kvartet, septet i duvački kvintet.
Komponente kvinteta specijalizirale su se u najboljim međunarodnim i nacionalnim akademijama, kao što su Muzička akademija u Bazelu (CH), Ia Fontis Hogeshoelen iz Tilburga (ND), akademija Teatra Alla Scala, muzička škola Fiesole i konzervatorijumi u Firenci i Padovi. Sarađuju ili trajno zauzimaju prestižne pozicije u raznim orkestrima kao što su Briselska filharmonija, Bamberški simfonijski orkestar, Elbphilarmonie orchestra, Teatro del Maggio Musicale Fiorentino, Nacionalna akademija Santa Cecilia, Ljubljanska filharmonija, orkestar Verdi operskog teatra Trsta i Fvg orkestar. Neki od njih su već pokrivali ili imaju prestižne pozicije u međunarodnim orkestrima.
Pojedinačno su pohađali majstorske kurseve koje su držali renomirani učitelji među kojima su: Nikolas Danijel, Omar Zoboli, Đorđo Mandolezi, Andrea Zuko, Hans van Den Zanden, Ginter Hogner, Fabricio Meloni, Kalogero Palermo i mnogi drugi.
Grupa stalno radi u okviru orkestra nastupajući na raznim koncertima, kontinuirano razvijajući obrazovne projekte posvećene lokalnim školama sa ciljem promovisanja muzičke kulture.
Partneri na projektu „Bravo bravissimo“ su JU Kulturni centar “Nikola Đurkovic” Kotor (Crna Gora), Association Des Agences De La Democratie Locale (Francuska), Municipio De Lousada (Portugal) i Theatro Aeroploio – Ena Theatro Giapiadia (Grčka), a nosilac čitave ideje je Udruženje Societa Musicale Orchestra e Coro San Marco iz Italije.
Ukrajinski operator sistema za prijenos plina GTSOU objavio je u utorak da će zbog više sile od 11. maja obustaviti prijenos ruskog plina preko ulazne tačke Sohranivke, jedne od dviju ključnih tački za opskrbu Evrope ruskim plinom.
Uprkos ruskoj invaziji koja je počela 24. februara, Ukrajina je i dalje važna tranzitna ruta za prijenos ruskog plina prema Evropi.
GTSOU je objavio da ne može nastaviti s radom na kompresorskoj stanici Novopskov zbog “miješanja okupatorskih snaga u tehničke procese”.
Kompresorska stanica Novopskov u regiji Luhansk na istoku Ukrajine pala je u ruske ruke nedugo nakon početka invazije.
To je prva kompresorska stanica u Luhansku, tranzitnoj ruti za oko 32,6 milijuna prostornih metara plina na dan, što je trećina ruskog plina koji se prenosi u Evropu preko Ukrajine.
“Kako bi se u cijelosti ispunile tranzitne obveze prema europskim partnerima i u skladu s ugovorom, moguće je privremeno prebaciti nedostupne kapacitete s fizičke interkonekcijske tačke Sohranivke na fizičku interkonekcijsku točku Sudžu koja se nalazi na području koje nadzire Ukrajina”, priopćio je GTSOU.
© BokaNews, 2021
