Kostić: Izvjesno se može očekivati lošija sezona

0
Kostić: Izvjesno se može očekivati lošija sezona
Boka Kotorska- foto Boka News

U Crnoj Gori ove godine se sasvim izvjesno može očekivati lošija turistička sezona nego što je bilo planirano, ocijenio je predsjednik Crnogorskog udruženja privrednika (CUP) i ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

„Teško je govoriti o bilo kakvim procjenama i kada je situacija dobra, ali još teže ukoliko je suprotno. Ipak, intuitivno mogu da kažem da se stvari sada već ne odvijaju onako kako je planirano“, rekao je Kostić Mediabirou.

On je dodao da je teško bilo za povjerovati da će u srcu Evrope izbiti rat, koji može da bude ozbiljan okidač za usporavanje ekonomije, kako evropske, tako i svjetske.

„Takođe, pored korone, koja još nije prošla, imamo i poremećen lanac snabdijevanja i nedovoljne količine produkcije svjetske privrede, što dodatno podgrijava inflaciona očekivanja“, kazao je Kostić.

Kada se uzme obzir činjenična situacija, on smatra da se ne može očekivati onaj nivo oporavka svjetske ekonomije koji je planiran.

„Neminovno je da se putem efekta prelivanja sve ovo odražava na Crnu Goru i njenu ekonomiju. Mi sada, sasvim izvjesno možemo očekivati lošiju turističku sezonu, nego što je to bilo planirano zbog događaja u Ukrajini“, rekao je Kostić.

On je podsjetio da u crnogorskom platnom bilansu prilivi od turizma imaju izuzetan značaj.

Kostic-Vasilije- Foto Mediabiro

„Kada oni kaskaju, onda imamo moguće generisan ozbiljniji nedostatak fiskalnih prihoda, koji prouzrokuje novo zaduživanje i goru situaciju nego što je do sada bila“, saopštio je Kostić.

On je, komentarišući to što se Crna Gora pridružila restriktivnim mjerama koje je EU usvojila protiv Rusije, rekao da sankcije nikada nijesu jednosmjerne.

„Tako da će se sankcije EU prema Rusiji odraziti i na evropsku ekonomiju, kroz opadanje aktivnosti“, objasnio je Kostić.

On je, govoreći o novom poskupljenju goriva, naveo da je sve što se sada dešava u svijetu neizvjesno i utiče na povećanje cijena energenata.

„Zbog toga postoje dobri izgledi da se cijene kreću na više, odnosno rastu“, kazao je Kostić.

On smatra da Crnoj Gori fali strateški pristup, odnosno proaktivno djelovanje.

„Mi stalno imamo vlade koje su u situacionom menadžementu, koje stalno odgovaraju na situaciju, a nikako da upravljaju promjenama“, rekao je Kostić.

Zbog toga je, prema njegovim riječima, trebalo ranije donijeti jedan mini inflacioni program, budući da je bilo očigledno da postoje uslovi za kontinuirani rast cijena poljoprivrednih proizvoda i energenata.

„Međutim, to se sve posmatralo sa strane, bez ikakvog djelovanja“, naveo je Kostić.

On je poručio da uloga Vlade mora biti djelotvorna i efektivna i da bi već sada trebalo da postoji određeni program koji bi bio usmjeren na suzbijanje daljeg rasta cijena.

Svijet dobija novi pravno obavezujući sporazum o zagađenju plastikom

0
Svijet dobija novi pravno obavezujući sporazum o zagađenju plastikom
Plastika, otpad

Države članice UN danas su se tokom skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA-5.2) jednoglasno dogovorile da će razviti pravno obavezujući sporazum o okončanju zagađenja plastikom, saopštili su iz WWF Adrije (Svjetska organizacija za zaštitu prirode).

Kako se navodi taj sporazum će biti jedna od najambicioznijih svjetskih ekoloških akcija još od Montrealskog protokola iz 1989. godine, kojim je ukinuta upotreba stvari koje oštećuju ozonski omotač.

Dodaju i da će usvojena rezolucija UN rezultirati čvrstim sporazumom koji će sadržati globalna pravila i obaveze koje uključuju cijeli životni ciklus plastike. Skup spomenutih pravila obavezaće države, poduzeća i društvo odgovornima za uklanjanje plastičnog zagađenja iz sopstvenog okruženja.

Ističu da WWF pozdravlja ovu odluku i stimuliše svjetske vlade da iskoriste ovaj veliki iskorak u smanjenju zagađenja plastikom i da djeluju jednako snažno i odlučno u razvoju sadržaja spomenutog sporazuma do 2024. Kao jedna od najvećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, WWF se obavezao podržati rad UNEA-inog Međuvladinog pregovaračkog odbora u finaliziranju važnih pojedinosti ovog istorijskog sporazuma tokom sljedeće dvije godine.

“Svjetski čelnici su napokon shvatili da se svi zajedno moramo boriti protiv plastične krize, kao jednog od najvećih problema s kojima se svijet suočava. Pristankom na razvoj pravno obavezujućeg globalnog sporazuma o zagađenju plastikom, oni probijaju put čišćoj i sigurnijoj budućnosti za ljude i planetu”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

“Iako WWF pozdravlja ovu odluku, moramo naglasiti i da je ovo tek početak i da je potreban velik angažman i odlučnost brojnih strana kako bi se ostvario ovaj sporazum koji bi trebao omogućiti efikasan prelaz na cirkularno upravljanje po pitanju plastike”, dodala je.

WWF-ovu peticiju kojom se poziva na postojanje ovakvog globalnog sporazuma, kako se navodi, potpisalo je više od 2,2 milijona ljudi širom svijeta, dok je preko 120 globalnih kompanija i više od 1000 organizacija civilnog društva, takođe podržalo pozive na sklapanje sporazuma. WWF poziva svjetske čelnike da iskoriste ovu globalnu podršku tako da ambiciozan globalni sporazum o zagađenju plastikom do 2024. koji:

– pravno obavezuje i sadrži niz zajedničkih pravila i propisa koji povećavaju efikasnost cirkularnog upravljanja plastikom duž cijelog svijeta

– sadrži globalne propise koji se bave cijelim životnim ciklusom plastike, uključujući globalne zabrane štetnih proizvoda i radnji, standarde dizajna proizvoda i mjere koje smanjuju proizvodnju i potrošnju „djevičanske“ plastike

– prepoznaje ključnu ulogu neformalnog sektora otpada u cirkularnom upravljanju i omogućavaučestvovanje ovog sektora u pregovorima”, zaključuje se u saopštenju.

Bijes i nevjerica usred ruševina u Harkivu

0
Bijes i nevjerica usred ruševina u Harkivu
Harkiv
Foto: Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS

HARKIV – U jednoj harkivskoj ulici krhotine su razbacane naokolo, tlo je umrljano krvlju, a tijela ljudi iznesenih iz uništenih domova prekrivena su dekama, piše Reuters.

Neki preživjeli nakon artiljerijske paljbe ruskih snaga sklonili su se, dok su drugi pomogli spasiocima u pretraživanja ruševina u potrazi za preživjelima, kazao je Reutersov očevidac.

Scene u drugom najvećem ukrajinskom gradu ove sedmice podsjednik su na žestinu ruske invazije.

Ruska vojska bombardira i Kijev, ali sudbina Harkiva, koji je geografski i kulturološki bliži Rusiji, do sada je bila gora.

Ukrajinske vlasti objavile su u srijedu da je u posljednja 24 sata poginula najmanje 21 osoba, dok ih je 112 ranjeno u strateškom gradu i prometnom čvorištu na istoku Ukrajine, udaljenom samo nekoliko desetaka kilometara od granice s Rusijom.

Kasnije tijekom dana rekli su da je još četvero ljudi poginulo, a devet ranjeno. Iako pod opsadom, Harkiv još nije pao u ruke ruskih snaga.

U teško oštećenim zgradama vladaju nevjerica i bijes.

“Bombardirali su stambenu zgradu, gađali je raketama. Mnogi civili su poginuli. Imam video snimke najmanje četiri mrtve osobe kako leže na zemlji”, rekao je Vitalij Ribas, stanovnik Harkiva.

“Pokraj nas leži mrtva osoba. Lavrov i Putin su banditi. Treba ih izvesti pred lice pravde”, dodao je.

‘Zločin’ nad civilima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u utorak da napadi na Harkiv predstavljaju državni terorizam, istaknuvši da su glavne mete Rusije Kijev i Harkiv.

Zapadni lideri također su posebno kritizirali raketiranje Harkiva. Britanski premijer Boris Johnson u utorak je usporedio scene u Harkivu sa srpskom opsadom Sarajeva.

Na konferenciji za medije u Estoniji kazao je kako “ima osjećaj da je zločin počinjen namjerno”.

“Ovdje su svi ogorčeni”, rekla je za Reuters stanovnica Marija Zaharova.

“Bombardirane su nam kuće… Mi i naša djeca… Ne možemo ni kruh kupiti, vidite li to?”, dodala je.

Dan ranije Rusi su s projektilom pogodili zgradu regionalne vlade na središnjem Trgu slobode.

Eksplozija je uništila impozantnu građevinu iz sovjetskog doba i ubila nekoliko ljudi.

Moskva priznala pogibiju 498 ruskih vojnika u Ukrajini

0
Moskva priznala pogibiju 498 ruskih vojnika u Ukrajini
Rat u Ukrajini
Foto: Umit Bektas/Press service of the Ukrainian State Emergency Service/Ringo Chiu/Ukrainian Presidential Press Service / REUTERS

Rusija je objavila prvo izvješće o svojim gubitcima u kojemu navodi da je od početka invazije na Ukrajinu poginulo 498 njezinih vojnika, a 1.597 je ranjeno.

– Nažalost, imali smo gubitke među našim drugovima koji sudjeluju u posebnim vojnim operacijama. 498 ruskih vojnika poginulo je izvršavajući svoju dužnost tijekom invazije koju je Rusija počela 24. veljače. Obitelji poginulih dobit će svu moguću pomoć. 1.597 naših drugova su ranjeni, rekao je glasnogovornik ruske vojske Igor Konačenkov na tiskovnoj konferenciji koju je prenosila ruska javna televizija.

Po njegovim riječima, gubici na strani “ukrajinskih vojnika i nacionalista” penju se na “2.870 poginulih i oko 3.700 ranjenih”.

Zatvaranje Praznika mimoze spaljivanjem karnevala, velikom međunarodnom karnevalskom povorkom, koncertom …

0
Zatvaranje Praznika mimoze spaljivanjem karnevala, velikom međunarodnom karnevalskom povorkom, koncertom …
Gradska muzika Herceg Novi

Praznik mimoze u Herceg Novom biće svečano zatvoren 05. marta tradicionalnim Spaljivanjem Krnevola, Velikom međunarodnom karnevalskom povorkom i koncertom Dejan Petrović Big Benda.

„Dragi prijatelji, 05. mart, Herceg Novi, Portonovi, Dani mimoze, Dejan Petrović, Big Bend i vi! Jedva čekam da se družimo“, poručuje Dejan Petrović.

Koncert Dejan Petrović Big Benda biće održan u subotu na Portonovi Marina trg, a prethodiće mu karnevalska povorka i nastup karnevalskih grupa.

Velika međunarodna karnevalska povorka će u 19 časova krenuti od restorana „Papagaj“ u Đenovićima i u 20 časova stići u rizort Portonovi.

Defile će predvoditi trombonjeri, mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi i Mjesna muzika Đenović, a najavljeno je učešće više od 300 karnevalista iz 12 karnevalskih grupa regiona i predstavnika Federacije evropskih karnevalskih gradova, čiji je Herceg Novi član.

Istog dana će biti upriličeno i tradicionalno Spaljivanje Krnevola na Škveru. Karnevalska povorka će krenuti sa Trga Nikole Đurkovića u 11 časova, prodefilovati kroz grad, da bi u podne u gradskoj luci bilo održano suđenje krivcu za sve nevolje Novljana u protekloj godini.

Formirana Alijansa žena DPS Tivat, ženski aktivizam odraz ljudskosti i spremnosti za dijalog

0
Formirana Alijansa žena DPS Tivat, ženski aktivizam odraz ljudskosti i spremnosti za dijalog
Alijansa žena DPS Tivat

Opštinskom izbornom konferencijom Alijanse žena DPS u Tivtu, nastavljen je trend kadrovskog snaženja partije koji je započet još na vanrednom 9. Kongresu. Novi sastav Opštinskog odbora AŽ u ovoj opštini broji 35 članica.

U uvodnom dijelu konferencije bivša predsjednica Ženske alijanse DPS Tivat Božidarka Popović, poslala je poruku podrške novom sastavu Alijanse žena u ovoj opštini, poručivši da su žene ovog grada uvijek bile njegov stub i da njihovo djelovanje čini Tivat onim što on jeste sada – evropski, urban i grad prepun mogućnosti za sve generacije koje u njemu žive i sazrijevaju.

Svojim prisustvom konferenciji upriličile su i gošće iz koalicionih partija Socijaldemokratske partije Karolina Vučinović i Bernarda Moškov, kao i Hrvatske građanske inicijative Tanja Grabić.

Predstavnica Socijaldemokratske partije Karolina Vučinović, uz kratko, ali simbolično obraćanje prisutnima je poručila:

“Žene u politici nijesu dekorativna kulisa, jer žene mogu. Mi to možemo. Ne dopustite da budemo samo statistička brojka!”

Pozvana da pozdravi prisutne, predsjednica Alijanse žena DPS Crne Gore Drita Llolla istakla je da je veoma važno kada žene pružaju podršku jedna drugoj.

Dubravka Nikčević

“Moramo kreirati realne prostore gdje ćemo djelovati. Kvota nije sve, ali jeste važna za početak. Naš cilj jeste da podržimo jedna drugu unutar DPS-a, jer kao najveća partija u ovoj državi sigurno je da ćemo taj duh prenijeti i u cjelokupnom crnogorskom društvu”, dodala je ona.

Predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat Dubravka Nikčević u svom govoru prisutnima je poručila da biti žena, pa još i žena u politici, apsolutno nije lako, te da je ta činjenica uvijek posmatrana kroz veoma izoštrenu prizmu. Dodala je, da je srećna što je svjedok muškog sazrijevanja te da su žene u ovom tradicionalno muškom poslu neophodne svojim muškim kolegama da zajedno ostvare ciljeve.

Sa sastanka – Alijansa žena DPS Tivat

“Ono što smatram izuzetno važim i što želim ovom prilikom naglasiti jeste neophodnost veće ženske solidarnosti i međusdobne podrške. Često sam i sama bila u prilici da sa izborom na mjesto predsjednice DPS u Tivtu, čujem, kako sam napravila hrabar (u prevodu ludi) potez i kako je aktuelni ambijent jako nepovoljan za bavljenje politikom, a za ženu koja se toga prihvati vrijedan divljenja, ali i čuđenja”, istakla je Nikčević.

Predsjednica OO DPS Tivat ukazala je da su žene u najtežim trenucima umjele da pokažu da i u politici, kao i u životu, može da se sačuva ljudskost, toplina, smirenost, kao i uvijek neophodna spremnost za dijalogom.

Karolina Vučinović

Na kraju, okupljenima se obratio i koordinator ispred Predsjedništva DPS Crne Gore Nikola Janović započinjući svoj govor izrekom slavne Margaret Tačer:

“Ukoliko želiš nešto reći, pitaj muškarca. Ukoliko želiš nešto da uradiš, pitaj ženu.”

Janović je naglasio da je učešće žena u politici vrlo vrijedno, kao i da o tome Opštinski odbor DPS Tivat najbolje govori.

“Opštinski odbor 50% čine žene, kao i pet od jedanaest odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu, kada je u pitanju DPS Tivat. Takođe, predsjednica OO DPS Tivat je upravo gospođa Dubravka Nikčević, dok je na čelu Savjeta mladih u Tivtu gospođa Mia Zeković. Dakle, smatramo da smo upravo ovakvom politikom sjajno pripremili partiju za izazove koji nas čekaju”, zaključio je Janović.

Pored spomenutih, konferenciji su prisustvovali i potpredsjednica Alijanse žena DPS Crne Gore i koordinatorka ispred Predsjedništva AŽ, Ana Nikolić, članica Predsjedništva Alijanse žena DPS Crne Gore i poslanica u Skupštini Crne Gore, Suzana Pribilović, poslanica u Skupštini Crne Gore, Jovanka Laličić kao i koordinator ispred Izvršnog odbora DPS Crne Gore, Aleksandar Pavićević, saopšteno je iz Alijanse žena DPS Crne Gore.

IJZ: Bez preminulih, još 149 novozaraženih, H.Novi 7, Tivat 6, Kotor 4

0
IJZ: Bez preminulih, još 149 novozaraženih, H.Novi 7, Tivat 6, Kotor 4
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa nije bilo preminulih, a registrovano je 149 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne gore (IJZCG).

MSC i Maersk obustavljaju isporuke u Rusiju: Pridružilo im se još kompanija

0
MSC i Maersk obustavljaju isporuke u Rusiju: Pridružilo im se još kompanija
maresk

Dvije najveće svjetske kompanije za prijevoz kontejnera danas su objavile kako uvode nove sankcije i privremeno obustavljaju pošiljke u i iz Rusije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

MSC sa sjedištem u Švicarskoj, po kapacitetu najveća kompanija za prijevoz kontejnera na svijetu, od 1. ožujka uvodi “privremenu obustavu svih rezervacija za transport tereta u/iz Rusije, uključujući sva pristupna područja kao što su Baltik, Crno more i Istočna Rusija”, javlja gCaptain.

“MSC će i dalje prihvaćati rezervacije za isporuku osnovnih dobara kao što su hrana, medicinska oprema i humanitarne potrepštine”, navode iz kompanije. MSC će izravno kontaktirati kupce u vezi s ruskim teretom koji je već u tranzitu, prenosi FleetMon.

Danski Maersk objavio je da privremeno obustavlja sav transport kontejnerizirane robe u i iz Rusije. Odluka obuhvaća sve ruske luke, a u sankcije neće biti uključene pošiljke ​​hrane te medicinske i humanitarne potrepštine.

“Budući da sankcije već izravno i neizravno utječu na stabilnost i sigurnost našeg poslovanja, nove prijevoz tereta prema Rusiji i iz Rusije bit će privremeno obustavljen”, stoji u priopćenju tvrtke.

Slične odluke već su donijeli Ocean Network Express sa sjedištem u Singapuru i njemački Hapag Lloyd, čime su se vodeći svjetski brodari povukli iz Rusije.

Maersk posjeduje udio od 31% ruskog lučkog operatera Global Ports, koji ima šest terminala u Rusiji i dva u Finskoj. Dioničari Global Portsa također su ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom i ruski poduzetnik Sergej Šiskarev.

Maersk prevozi kontejnere na rutama prema Sankt Peterburgu i Kalinjingradu na Baltičkom moru, Novorosijsku u Crnom moru, te Vladivostoku i Vostočnom na istočnoj obali Rusije.

Kompanija sa sjedištem u Kopenhagenu ima oko 500 zaposlenika u Rusiji. Prošlog tjedna kompanija je privremeno obustavila sva ticanja u lukama u Ukrajini, gdje ima 60-ak zaposlenih u Odessi.

Propao i posljednji pokušaj održavanja sjednice SO Tivat – Vlada uvodi prinudnu upravu u Tivtu

0
Propao i posljednji pokušaj održavanja sjednice SO Tivat – Vlada uvodi prinudnu upravu u Tivtu
SO Tivat / odborničke klupe

Ni sedmi po redu pokušaj održavanja 11. redovne sjednice Skupštine Opštine Tivat danas nije uspio jer se u zakazano vrijeme u skupštinskoj sali pojavilo samo 11 odbornika manjinske vladajuće koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“.

Na sjednicu ponovno nije došlo ukupno 16 odbornika opozicionih partija DPS, SDP, SD i HGI koji još od septembra prošle godine bojkotuju tivatski parlament i blokiraju ga, uskraćujući mu kvorum za rad. Stoga je propao i posljednji pokuaj da se održi sjednica na čijem je dnevnom redu bilo čak 86 tačaka, među kojima i odluka o skraćenju mandata aktuelnom sazivu SO, a čije je donošenje inicirala vladajuća koalicija NP-BF-GB.

Na ovaj način nije ispoštovana Odluka o upozorenju Opštini Tivat koju je Vlada Crne Gore donijela prije desetak dana, tražeći od lokalne uprave da se najkasnije do 4.marta održi sjednica SO i odblokira rad lokalnog parlamenta. To znači da su se stekli formalni uslovi da Vlada, možda već na današnjoj svojoj redovnoj sjendici, u skladu sa članom 185 Zakona o lokalnoj samouptravi, donese odluku o raspuštanju aktuelnog saziva So Tivat i imenovanju tročlanog Odbora povjerenika koji će do održavanja vanrendih izbora i konstituisanja novog saziva SO, obavljati fukciju lokalnog parlamenta. Po zakonu, dan nakon stupanja na snagu podluke o raspuštanju SO, predsjednik države dužan je da raspiše izbore u Tivtu, a koji će se tako, po svemu sudeći, održati krajem maja, zajedno sa redeovnim izborima u više drugih crnogorskih gradova.

„Ovim danas je iscrpljen i posljednji pokušaj za održavanje sjednice SO. Kao što smo i očekivali, opozicione partije nisu došle da izglasamo budžet grada za 2022. i da zajedno usvojimo odluku o skrećanju mandata SO Tivat, što su bile i najvažnije tačke dnevnog reda. Svjesno se dakle, išlo na to da Opština Tivat dobije prinudnu upravu u obliku Odbora povjerenika. Ja razumijem da je to politički potez opozicije koja smatra da je to u njenom najboljem interesu, ali ne mogu da ne konstatujem da je ovaj potez isto remeno i onaj od koga najviše štete imaju smai građani Tivta jer još nemamo usvojen budžet za ovu godinu.“- prokomentariusao je predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković (BF) izražavajući nadu da će Vlada odlazećeg premijera Zdravka Kriovokapića koja je i sama u tehničkom mnandatau, ipak brzo odraditi svoj dio posla i stvoriti preduslove za raspisivanje vanrendih lokalnih izbora u Tivtu.

„Na tim izborima će završnu riječ imati građani Tivta i oni će najbolje prosuditi ovaj trenutak u kojem smo se svi zajedno našli i adersirati odgovornost za njega.“- zaključio je Petković.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnanović (NP) ponovni nedolazak opozicije na sjednicu SO nazvao je „očekivanim scenarijem“.

„Opozicija do kraja ustrajava u svojoj taktici bojkota Skupštine. Mislim da to nije dobro za grad, ali to je njihova odluka jer oni očigledno, pokušavaju na sve načine da otežaju i blokiraju rad ove uzvršne vlasi, ali da istovremeno i otežu sa odlakom na izbore, jer već dva puta ne dolaze na sjednice gdje bi se prvo usvojila odluka o skraćenju mandata koju smo mi kao vlast predložili.“- kazao je Komnenoviić dodajući da ga  „kao Tivćanina zabrinjava ta količina indolencije kojuj opozicija demonstrira prema spostvenom gradu i njeno davanje prednosti slijepom praćenju direktiva koje dobijaju od svojih partijskih centrala“.

„Njima uopšte nije padalo da se govori o usvajanju budžeta grada za 2022., pa da se skrati mandat i ide na izbore. Dobro je međutim, što je sad i ta njihova strategija „mrcvarenja“ sopstvenog grada definitivno propala, jer će Vlada raspustiti SO i prekinuti ovu agoniju, pa ćemo svi, htjeli ili ne, morati da izađeno na izbore i pred sud građana Tivta.“- kazao je Komnenović. On je dodao da grad do 31.marta kada prestaje njeno važenje, može da funkcioniše po aktuelnoj Odluci o privremenom finasiranju lokalne uprave, te da  se nada da će „Vlada veoma brzo donijeti odluku o raspuštanju SO i imenovanju Odbora povjerenika koji će preuzeti funkcije SO.“

„Od tog Odbora očekujem da već na prvoj svojoj sjednici usvoji odluku o budžetu Opštine Tivat za 2022.- to je najvažnije, a sve drugo je u domenu politike jer smo mi već od danas, faktički u predizbornoj kampanji i aktivnostima za izbore.“- istakao je Komnenović dodajući da su vanredni izbori „najpoštenije rješenje i prema gradu i prema građanima“.

„Na tim izborima očekujem da će se potvrditi odluka koju su Tivćani već jednom donijeli na izborima 30.avgusta 2020. a to je da su DPS i svi njegovi sateliti u ovom gradu politička prošlost.“- zaključio je on.

Kanli kula čeka sanaciju, pukotine sve vidljivije

0
Kanli kula privatna arhiva S.K.

Revizija projekta sanacije klizišta oko srednjovjekovne tvrđave Kanli kula, veličine 3 hektara koje se proteže od objekta Elektrodistribucije, preko magistrale pa sve do Starog grada, pri kraju je i, prema riječima Bora Lučića, direktora Uprave javnih radova, tender za izbor izvođača se očekuje uskoro. Reviziju glavnog projekta sanacije klizišta radi podgorički “Civil engineer”, po cijeni od 27.600 eura. Sanacija klizišta je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula, započetog prije pet godina.

U cilju sanacije klizišta oko Kanli kule, a potom i same tvrđave, Lučić navodi da su prošle godine završeni istražni radovi u Starom gradu u okviru kojih je urađeno 12 bušotina.

-Projekat sanacije klizišta uključuje ne preveliko šipovanje ispod same tvrđave, čime bi trebalo da se utvrda obezbijedi. Kada se to završi, kada bude gotovo šipovanje i taj projekat bude izveden do kraja, onda će se određeni period, možda nekoliko mjeseci pratiti kakva je situacija s pomjeranjem tla. Nadam se da ćemo ovaj prvi dio uspjeti da realizujemo već do kraja godine, a da ćemo 2023. godine ući u sanaciju kule, najavio je Lučić.

Ulaganje u srednjovjekovnu tvrđavu, kako je istakao, Uprava javnih radova doživljava kao unapređenje turističke ponude, kroz valorizaciju jednog od važnih kulturno – istorijskih znamenitosti grada. Inače, “Geotehnika Montenegro” okončala je geotehnička istraživanja tla oko tvrđave Kanli kule, koje je započela krajem juna 2000. godine, a za šta je iz Uprave javnih prihoda izdvojeno 220.000 eura. Da postoji veliko kretanje tla od magistrale do Crkve Sv. arhangela Mihaila u Starom gradu, koje je prouzrokovalo i oštećenja na Kanli kuli, utvrđeno je tokom istražnih radova obavljenih 2017.godine, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo urbanističko- tehničke uslove za rekonstrukciju tvrđave. Podsjetićemo da je polovinom 2015.godine Mladen Kadić, u to vrijeme sekretar za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Opštine Herceg Novi, pokrenuo inicijativu sanacije i rekonstrukcije tvrđave Kanli kula, na način da ona uđe u državni kapitalni budzet 2016.godine. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 2019.godine izdalo UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju tvrđave. No, od tada, kao da je sve zastalo, pa je JUK Herceg fest, koja gazduje hercenovskim tvrđavama, u iščekivanju ozbiljne sanacije, popravila binu, tribine i zamijenila instalacije u cilju bezbjednih obilazaka i održavanja programa. Danas je sanacija klizišta izvjesna, a da li i koliko kula može da čeka, pokazaće vrijeme.

Kanli kula čeka sanaciju, pukotine sve vidljivije
kanli kula foto youtube

Ponuda za pomoć

Podsjećamo i da je Ambasada Republike Turske u Crnoj Gori bila zainteresovana da, u saradnji sa gradom i državom, nađe model da pomogne projekat sanacije Kanli kule i klizišta koje prijeti tvrđavi, ali ne samo njoj nego i okolnim naseljima i centru grada. To je tokom posjete Herceg Novom 2000. godine poručila turska ambasadorka u Crnoj Gori Songul Ozan. Ona je tada pozvala rukovodstvo Opštine da razmotri kandidovanje projekta Turskoj agenciji za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Inače, Kanli kula (Krvava kula), najupečatljivija je srednjovjekovna utvrda u Herceg Novom. Decenijama je ozbiljno načeta pukotinama čije promjer raste.

Od turskog kazamata do ljetne pozornice

Prvi pisani trag o Kanli kuli, tvrđavi koju su Turci izgradili u 16. vijeku ostavio je čuveni turski putpisac Evlija Čelebija, koji je u Herceg Novom boravio 1664. godine. Za vrijeme turske vladavine u Novom su se razvila dva grada Gornji (sadašnja tvrđava Španjola) i Donji (sadašnji Stari grad). Spajao ih je tunel kojeg su vremenom Turci sve više koristili kao tamnicu. Istoričari smatraju da je upravo nad dijelom tog tunela i počela izgradnja Kanli kule i u njoj kazamata po kojoj je i dobila ime Krvava kula. Danas se na njoj nalazi jedna od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu sa oko 1.500 mjesta, na kojoj se održavaju različite kulturne manifestacije od kojih je svakako najznačajnija Hercegnovski filmski festival. Kada se još u doba bivše Jugoslavije 1987. godine u Novom na Kanli kuli počeo organizovati Jugoslovenski festival filmske režije, koji se održavao odmah nakon Pulskog festivala, posjetioci i filmski stvaraoci su, zbog kvalitetnijih projekcija, imali običaj da kažu ” Ljepša Kula nego Pula”.

/Ksenija Matović/