Protekli dan obilježio je jedan od najmasovnijih ruskih udara na civilnu infrastrukturu i stambene četvrti u Ukrajini. Ukrajinska strana tvrdi da je srušila oko 60 projektila, no pogođena su energetska postrojenja, zbog čega je satima više od 50 posto Ukrajine bilo bez struje. U Krivom Rihu pogođena je stambena zgrada, stradao je velik broj ljudi.
Kijev: Nakon ruskih napada metro opet vozi, opskrba vodom uspostavljena
Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine rekao je rano ujutro u subotu da je gradski sustav podzemne željeznice ponovno u funkciji i da su svi stanovnici ponovno priključeni na opskrbu vodom, dan nakon posljednjeg vala ruskih zračnih napada na ključnu infrastrukturu.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da je Rusija u petak ispalila više od 70 projektila u jednom od svojih najvećih napada od invazije Kremlja 24. veljače, zbog čega je došlo do hitnih isključenja struje diljem zemlje.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko također je rekao da je grijanje vraćeno u polovicu grada i da je struja vraćena u dvije trećine.
– Ali rasporedi hitnih isključenja se provode jer i dalje nedostaje električne energije, napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Kličko je ranije ovog mjeseca upozorio na scenarij “apokalipse” za ukrajinsku prijestolnicu ako se ruski zračni udari na infrastrukturu nastave, ali je također rekao da još nema potrebe da se ljudi evakuiraju.
– Borimo se i činimo sve što možemo kako bismo osigurali da se to ne dogodi, rekao je.
„Susret Udruženja Pljevljaka u Kotoru, prijatelja Pljevljaka i Pljevalja“ biće priređen u subotu 17. decembra.
Program počinje koncertom Kulturno-umjetničkog društva „Pljevlja“ koji će, uz besplatan ulaz, biti organizovan u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u 17 sati.
Nastavak programa biće organizavan u Poslovnom centru „Vukšić“.
U 18 sati i 45 minuta biće promovisana knjiga iz oblasti fantastike dr Marijane Terić, a potom izložba likovnih radova pljevaljskih umjetnika.
U 19 i 30 počinje kulturno-zabavni program – Druženje uz muziku iz Pljevalja.
Nacrtom Odluke o Budžetu za 2023. ukupna primanja Opštine Herceg Novi planirana su u visini 21,881 milion eura, što je uvećanje za oko 3 miliona u odnosu na prošlogodišnji plan budžeta.
Kapitalni budžet planiran je na 5,93 miliona eura, a najznačajniji dio biće usmjeren na projekte unaprijeđenja gradske infrastrukture, saopšteno je na centralnoj javnoj raspravi koja je danas održana u sali Skupštine opštine.
„Budžet za 2023. godinu planiran je na osnovu ovogodišnjeg rebalansa. Ako se ovaj Nacrt poredi sa prošlom godinom, ukupna planirana primanja Opštine Herceg Novi su za oko 3 miliona eura veća nego u Nacrtu Odluke o budžetu za 2022. godinu“, kazao je sekretar za finansije, Nemanja Junčar.
Kako je objasnio, najznačajnije učešće u ukupnim primanjima čini prihod od poreza na imovinu planiran na iznos od 8,2 miliona eura ili 37,48% ukupno planiranog Budžeta. Junčar je kazao da je izuzetno dobrom naplatom ovaj prihod u tekućoj godini ostvaren na tom nivou.
Dodao je da je posljednjih godina na zavidnom nivou i naplata poreza na promet nepokretnosti, a u 2023. su prihodi po ovom osnovu planirani na 2,7 miliona eura. Takođe, veliko povećanje je planirano po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica koji je Nacrtom utvrđen na 3,55 miliona eura. Kada je u pitanju naknada za izgradnju gradskog građevinskog zemljišta tzv. građevinska dozvola, prihod po ovom osnovu planiran je na iznos od 2,6 miliona.
„Rashodi kapitalnog Budžeta planirani su u iznosu od 5,93 miliona eura, što je 27,10% ukupnog Budžeta. Tu je značajno pomenuti planirane izdatke za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, zatim izgradnju pasarele Zelenika, a značajni planirani izdatak je i rekonstrukcija dijela Njegoševe ulice od parka Sv. Leopolda do bivšeg hotela „Rudnik“ u ukupnom iznosu od 550.000 eura“, kazao je Junčar. On je istakao da je su u odnosu na plan prošlogodišnjeg budžeta uvećani planirani izdaci za sport, kao i naknade za novorođenčad.
Javna rasprava na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2023. godinu traje zaključno sa 17. decembrom 2022. godine. Nakon sprovedene javne rasprave Sekretarijat za finansije će razmotriti sve primjedbe, predloge, sugestije i mišljenja učesnika i sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.
Pomorska kompanija Barska plovidba pretrpjela je veliku finansijsku štetu jer je jedan od njena dva trgovačka broda bio osam dana prinudno zaustavljen u Kanadi, pišu Vijesti.
Šteta je samo na osnovu izgubljenih dnevnih najamnina koje bi, da je brod Budva redovno plovio, plaćao njegov unajmitelj, iznosi najmanje 160 hiljada EUR na što treba dodati i druge troškove u vezi sa neplaniranim zadržavanjem broda, otklanjanje nedostataka, kašnjenja isporuke tereta, saznaju Vijesti nezvanično.
Brod je u petak isplovio iz kanadske luke Vankuver i uputio se ka odredištu – luci Ningde u sjeveroistočnoj Kini.
Budvu je od 7. do 15. decembra zadržala u Vankuveru inspekcija kanadskih pomorskih vlasti koje su pronašle 31 nedostatak, zbog kojih mu nijesu dozvolile da nastavi plovidbu do otklanjanja konstatovanih nepravilnosti i nedostatka.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, veći dio konstatovanih nedostataka odnosi se na tehničko stanje broda i djelova njegove opreme, ali i manjkavosti u opremi za spasavanje ili u poštovanju procedura za sigurnost na moru i u lukama. Naknadno su pored 31 odmah konstatovane nepravilnosti, kanadski PSC inspektori pronašli još dva nedostatka, pa se konačni broj nepravilnosti popeo na 33.
Ovo je, imajući u vidu činjenicu da je Budva brod koji je star samo osam godina i da je tek sada u drugoj polovini petogodišnjeg trajanja svoje prvi put 2019. godine obnovljene klase, izuzetno loš i zabrinjavajući podatak.
Iz menadžmenta Barske plovidba, koja je većinski u državnom vlasništvu, ni nakon dva dana nijesu odgovorili na pitanja Vijesti u vezi sa neplaniranim zadržavanjem njihovog broda u Vankuveru. Brod je dio tereta trebalo da iskrca u Vankuver, a ostatak u Kinu, pa je neplanirano zadržavanje stvorilo dodatne probleme i troškove unajmitelju danskoj kompaniji Norden, a što će se na kraju opet preliti na vlasnika broda – kompaniju Barska plovidba.
Naime, ugovori o vremenskom najmu brodova pod kakvim je i Budva angažovana za Norden vrlo su precizni u tome da li je vlasnik/operater broda ili unajmitelj za što odgovoran, tako da je neplanirano zadržavanje broda zbog njegovih tehničkih i nedostataka koji se mogu pripisati neodgovornosti posade, u konačnom, prouzrokuje direktnu finansijsku štetu za vlasnika/operatera.
Dok traju takve okolnosti kao što ih je Budva imala u Vankuveru, brod je u takozvanom off hire /van najma/ statusu koji se računa u satima, pa je Barska plovidba tokom svakog sata stajanja Budve u Kanadi gubila preko 800 EUR najma od Nordena.
Vijesti su informacije o nedostacima broda dobile od izvora bliskih poslovodstvu Barske plovidbe.
Na sajtu Ministarstva transporta Kanade pod kojim je i PSC inspekcija u toj državi, nema još objavljenih podataka o trgovačkim brodovima koji su u kanadskim lukama zadržani zbog konstatovanih nedostataka ovog mjeseca, a među kojima je i Budva.
Direktor Zračne luke Dubrovnik (ZLD) Viktor Šober izjavio je u petak kako će ta tvrtka u pretežno državnom vlasništvu 2022. godinu završiti s oko 2,15 miliona putnika, što je rast prometa od 232 posto u odnosu na lani.
Pritom ukupni procijenjeni prihodi za 2022. godinu iznose oko 393 milijuna kuna, 54 posto više nego lani, dok su procijenjeni rashodi oko 324 miliona kuna, što je po Šoberu očekivano povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Šober je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije u Dubrovniku istaknuo kako je procijenjena dobit ZLD za 2022. godinu od oko 69 milijuna kuna najbolji pokazatelj oporavka, budući da je u 2021. godini ostvaren negativan rezultat.
„Nakon dvije teške pandemijske godine konačno se možemo pohvaliti dobrim rezultatima i oporavkom“, izjavio je Šober i rekao kako ZLD u 2023. godini planira rast broja putnika od oko 20 posto, čime bi se nastavio oporavak od krize uzrokovane Covid-19 pandemijom.
„Na nedavnoj SLOT konferenciji u Melbourneu utvrdili smo da i dalje postoji velik interes za Dubrovnik. Taj rast očekujemo i u idućim godinama i prema tome bi ZLD trebala u 2024. godini izjednačiti ili nadmašiti rekordni rezultat iz 2019. godine“, poručio je.
Velik utjecaj na povećanje prometa imat će ulazak RH u Schengen
Direktor ZLD Viktor Šober dodao je kako se, prema najavama prijevoznika, za 2023. godinu očekuje rast broja operacija od oko 15 posto na letovima prema Zapadnoj i Srednjoj Europi, prvenstveno Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Skandinaviji.
„Velik utjecaj na povećanje prometa će imati ulazak RH u Schengensku zonu te očekujemo veće povećanje broja putnika sa Schengen destinacija. Najznačajnije su najave prijevoznika koji su već među prvih deset na Zračnoj luci Dubrovnik prema broju prevezenih putnika, a koji su najavili ili zadržavanje ili povećanje kapaciteta“, rekao je Šober.
Kao posebno značajnu Šober je ocijenio najavu United Airlinesa o nastavku prometovanja na interkontinentalnoj ruti New York – Dubrovnik s letovima četiri puta tjedno od sredine svibnja do kraja rujna.
„Posebno ćemo se posvetiti oporavku zimske sezone, gdje očekujemo veći broj prijevoznika“, izjavio je Šober i istaknuo kako su u tijeku infrastrukturni radovi u pripremi za ulazak u Schengensku zonu.
„Za zračne luke taj rok je 26. ožujka 2023. godine. Već sad možemo potvrditi da će sve biti provedeno na vrijeme, a do studenog 2023. godine bit će implementiran i EES te ETIAS sustav“, najavio je Šober.
Podsjetio je kako ZLD, za razliku od brojnih europskih zračnih luka, ni u vremenu pandemijske krize nije otpuštala radnike, već ih je zadržala uz financijsku potporu države.
„Imali smo i nešto sredstava od zadržane dobiti koju država nije povukla i s time smo riješili taj problem. Nastavit ćemo angažirati i sezonce, a oko 100 stalnih sezonaca ćemo zadržati u ZLD“, rekao je Šober.
HGD Promocija Monografije 20 godina - Foto Boka News
1 od 7
HGD Promocija Monografije
HGD Promocija Monografije
HGD Promocija Monografije
HGD Promocija Monografije
HGD Promocija Monografije
HGD Promocija Monografije
Monografija HGD-a
Povodom obilježavanja jubileja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore – 20 godina od osnivanja u Kotoru je u petak promovisana Monografija Društva.
Monografija donosi sveobuhvatno sagledavanje djelovanja društva, presjek autentičnih događaja, hronološki pregled aktivnosti, tekstove iz raznih oblasti djelovanja, kulture, znanosti, povjesti, religije, sporta, pomorstva i na taj način dokumentuje doprinos razvoja Hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
„Civilizacijska obaveza o tragovima vremena i bogatstvo nasljeđa, veza prošlosti i sadašnjosti osvjetljava duh tradicije dostojnog pažnje i poštovanja. Popularizacija rada i otvorenost za zajedništvo i građenjem mostova za stvaranjem društva različitih vrijednosti kroz relevantne izvore prepoznata je namjera autora da se objedini i sačuva od zaborava angažman brojnih članova i saradnika, kako za stručnu javnost tako i za širu čitalačku publiku. Djelo predstavlja i dug prema onima koji su vjekovima ostali na prostorima Južnog Jadrana kao i odgovornost da se prave i istinske vrijednosti prenesu novim nadolazećim generacijama“ – kazala je prof. Marina Dulović predstavljajući Monografiju.
Povodom 20. obljetnice osnivanja HGD-a kao jedan od inicijatora osnivanja društva govorio je Zoran Nikolić koji je podsjetiio prisutne kako je došlo do ideje da se nakon 60 godina hrvatska populacija u Crnoj Gori ponovo organizuje 2002. kada je osnovano HGD CG.
„Neka svima nama koji večeras proslavljamo 20-ti rođendan HGD-a bude podsticaj za dijalog unutar hrvatskog korpusa, dijalog koji mora pokazati kuda želimo ići u kakvom okruženju živjeti, makar na kratko zaboraviti ono oko čega se ne slažemo, ali i koje su to ideje oko kojih se možemo okupiti i ralizirati ih ovdje u našoj Boki“ – poručio je Nikolić.
HGD Promocija Monografije
Prvi predsjednik Hrvatskog građanskog društva Tripo Schubert ujedno i autor ove vrijedne monografije podsjetio je na osobe koje su osnovali društvo, te podsjetio samo na najznačajnije aktivnosti.
„Osnovali smo Hrvatski glasnik 2003. godine, jedini medij na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, oformili dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku u Kotoru i Tivtu, oformili Mandolinski orkestar „Tripo Tomas, kazališnu sekciju, obnovili pučku manifestaciju Tripundansko veče, inicirali stvaranje političke stranke, na našu inicijativu Crna Gora je poklonila zgradu pomoraca u starom gradu Kotoru državi Hrvatskoj…“- podsjetio je između ostalog Tripo Schubert.
Monografija je tštampana u 500 primjerka, i sadrži preko 900 fotografija koje svjedoče o brojnim aktivostima članova HGD-a Crne Gore.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, čestitajući jubilej poručio je da brojevi govore o manjini ali da snaga nije u brojevima već u istini.
„Hrvati u Kotoru nikada ne mogu biti manjina već samo jedan od temelja grada. U Kotoru ne možemo govoriti o toleraniciji već jedino i isključivo o zajedničkom životu svih građana“ – poručio je Jokić.
HGD Promocija Monografije – foto Boka News
Predsjednica HGD-a Rafaela Pina Lazarević uručila je zahvalnice pojedincima i institucijama koji su doprinijeli ostvarenju rezultata Društva u proteklom periodu.
Interesantno je da su jubileju i promociji Monografije prisustvovali svi bivši predsjednici HGD-a Crne Gore, Tripo Schubert, dr Ivan Ilić, Mirko Vičević, Mario Brguljan.
U muzičkom dijelu programa nastupili su klapa Bisernice Boke i muzički sastav Tri kvarta.
Štampanje monografije pomogli su Fond za zaštitu i ostvarivanje manjiskih prava Crne Gore, Središni državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Opština Kotor, Marko Franović iz Sidneja, i Žarko Radulović suvlasnik hotelske grupe „Montenegro Stars“.
Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj organizuje predstavljanje izdanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, prof. dr.sc. Mara Marić, Otok na kome cvjetaju limuniVrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu.
U promociji sudjeluju:
Ivan Viđen, povijesničar umjetnosti
Stanislava Slavica Stojan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku
Ivana Grkeš, tajnica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku
autorica Mara Marić
Promocija će se održati u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru , srijeda ,21.12.2022. u 18 sati
Knjiga Otok na kome cvjetaju limuni donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimilijan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. stoljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princezaCharlotte.
Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Maksimilijan je bio podjednako zainteresiran i za ukrasne i za korisne biljke, tražeći nove lukrativne poljoprivredne kulture koje bi mogle uspijevati u južnohrvatskom klimatu. lako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog konteksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani. .
Temeljna pitanja kojima se bavi knjiga su: Koji je stvarni opseg Maksimilijanovih zahvata u lokrumskom krajoliku? Koji su koncepti uređenja vrtova primijenjeni na Lokrumu? Tko su bili autori tih koncepata i koji su im bili uzori? U knjizi se nalazi popis svih hortikulturnih vrsta koje su bile sađene na Lokrumu, utvrđena su područja iz kojih su dospjele na Lokrum, istaknuto je koje su biljke po prvi put introducirane u Hrvatskoj, i to upravo na Lokrumu nastojanjem Maksimilijana Habsburškog i njegovih vrtlara
Knjiga je rezultat istraživanja, koje je prof.dr.sc. Mara Marić, krajobrazni arhitekt, provela na temelju primarnih arhivskih izvora pohranjenim u brojnim inozemnim i hrvatskim arhivima te znanstvenim institucijama. Knjiga je opremljena brojnom ilustrativnom građom iz vremena u kojem je nadvojvoda boravio na Lokrumu, kao i suvremenim umjetničkim fotografijama otoka Lokruma.
Izdavači knjige Otok na kome cvjetaju limuni su Ogranak MH u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku. Knjizi je dodijeljena nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima Matice hrvatske-saopšteno je iz OMH.
Na Pomorskom fakultetu Kotor održan je završni događaj na WRECKS4ALL projektu i otvaranje prostora adaptiranog za posjetu lokalitetima podvodne kulturne baštine Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz virtuelnu realnost i simulaciju ronjenja.
U utorak, 13. decembra 2022. godine je na Pomorskom fakultetu Kotor upriličen završni događaj na projektu pod nazivom “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL koji je odobren za finansiranje u sklopu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Tom prilikom je zvanično otvoren prostor adaptiran za prezentaciju podvodne kulturne baštine u virtuelnoj realnosti.
Pomorski fakultet Kotor – WRECKS4ALL
Događaj je otvorila dr Maja Škurić, asistent na projektu, a pozdravni govor i prezentaciju projektnih rezultata održao je rukovodilac projekta prof. dr Danilo Nikolić. Potom se prisutnima obratila Liselotte Isaksson, zamjenica šefa za Kooperaciju Delegacije EU u Crnoj Gori, koja je istakla vrijednost podvodne kulturne baštine kao teme za bolje umrežavanje regiona kroz prekograničnu saradnju.
Prisutnima se putem video linka obratila dr Ulrike Guerin, sekretarka UNESCO-a za podvodnu kulturnu baštinu, koja je izrazila zadovoljstvo što je Pomorski fakultet iz Kotora inicirao, vodio i implementirao projekat koji će podstaći bolju implementaciju UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine. Gospodin Balša Perović ispred Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je podržao Pomorski fakultet u institucionalizaciji arheologije pomorstva i istakao važnost saradnje fakulteta sa ustanovama kulture i kulturne baštine. Stručni saradnik Darko Kovačević je upoznao prisutne sa uticajem koji je WRECKS4ALL napravio implementacijom i istakao da će efekti projekta biti još vidljiviji u vremenu koje dolazi. Prezentaciju proizvoda virtuelne realnosti održao je gospodin Anes Lekić iz podgoričkog Studija Lasso, a on je tom prilikom predstavio i regionalnu mapu za ronjenje.
Pomorski fakultet Kotor – WRECKS4ALL
Gostima i partnerima priređen obilazak prostora adaptiranog za prezentaciju podvodne kulturne baštine u virtuelnoj realnosti. Gosti su imali priliku da virtuelno zarone u vode južnog Jadrana i hercegovačko-neretvanskog kantona i kroz WRECKS4ALL VR posjete neke od najatraktivnijih olupina sa uzbudljivim istorijskim pričama.
Prisutnima je, takođe, prezentovan rad, oprema i infrastruktura Centra za istraživanja, inovacije i preduzetništvo i Laboratorije za arheologiju pomorstva koja je kao dio Centra nastala kroz implementaciju WRECKS4ALL projekta.
Na gradilištu novog hotela koji na Opatovu kod Tivta gradi budvanska kompanija Gugi Commerc, danas je došlo do većeg obrušavanja dijela zemlje u temeljnu jamu, na čime je nanesena šteta okolnim imanjima.
Kompanija kontroverznog budvanskog biznismena Branislava-Gugija Savića ovdje već oko mjesec dana vrši zemljane radove i pravi veliki iskop u brdu kako bi napravila podzemne etaže svog budućeg malog luksuznog hotela sa četrdestak smještajnih jedinica. Stoga je ona potpuno potkopala okolna imanja porodice Andrić koji se nalaze znad Gugijevog gradilišta, na višim kotama.
„Iskopali su rupu duboku skoro dvadeset metara koja je ugrozila moje i imanja moje rodbine. Velika kiša danas je učinila da se nekoliko desetina kubika zemlje sa mog imanja obrušilo u temeljnu jamu Gugijevog objekta. Na sreću, niko nije povrijeđen, ali se meni ovako već danima nanosi šteta na mom imanju i to niko od nadležnih ne može, ili izgleda ne želi da spriječi“- kazao nam je mještanin Opatova Antun Andrić koji naglašava da ovo nije prva situacija u kojoj on navodno, ima neprijatnosti od Savića čija firma već godinama kupuje nekretnine i gradi objekte u ovom dijelu Opštine Tivat.
Opatovo građevinski radovi
Andrić je istakao da je o svemu i danas ponovno obavijestio Građevinsko-urbanističku inspekciju koja je nadležna za kontriolu gradilišta i objekata u izgradnji, ali da nije dobio nikakvu adekvatnu povratnu reakciju.
„Naprotiv, građevinska inspektorka koja je nadležna za teritoriju opštine Tivat mi je rekla da ona ne može da učini ništa jer joj počinje godišnji odmor“- kaže Andrić.
Nezvanično saznajemo da je predmet kontrole Savićevog gradilišta na Opatovu od inspektorke Dragane Konatar koja je na odmoru, preuzeo njen kolega iz Podgorice, ali za sada nisu poznati rezultati njegovog angažovanja po tom pitanju.
U Opštini Herceg Novi danas je upriličen prijem za članove crnogorske reprezentacije u sportskom ribolovu na moru – Zdravka Damjanovića koji je osvojio bronzu i ekipu koja je bila četvrta u ukupnom plasmanu na 57. Svjetskom prvenstvu održanom u Portugaliji.
Članove reprezentacije ugostio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji im je čestitao i uručio priznanja za postignuti uspjeh.
Nosilac bronzane medalje, Zdravko Damjanović je istakao zahvalnost lokalnoj samoupravi na podršci koju pruža Savezu za sportski ribolov na moru Crne Gore, kojem je sjedište upravo u Herceg Novom.
Predsjednik Katić čestitao je reprezentativcima na rezultatu, te potvrdio sigurnost u kontinuitet dobrih rezultata i osvajanja medalja na međunarodnom takmičenjima. Uz podsjećanje da Opština pruža podršku Savezu, predsjednik je posebno istakao značaj organizacije brojnih takmičenja u sportskom ribolovu koja su se prethodnih godina održavala u našem gradu, a za koje su sa međunarodnih adresa stigle pozitivne kritike.
Ribolovci priznanje
Uz Damjanovića i predsjednika Saveza, Mladena Rostovića, priznanja su uručena i članovima reprezentacije: selektoru Antu Arapoviću, Marku Radosavljeviću (KSR „Igalo“) i Dejanu Sjerkoviću (KSR „Ribar“).
Podsjećamo, na 57. Svjetskom prvenstvu zlatna medalja je pripala reprezentaciji Portugalije, srebrna Italiji, a bronzana Španiji. Individualno, svjetski prvak postao je Huan Pato iz Portugalije, srebrna medalja pripala je Danijelu Mendozi iz Španije, dok je bronzu osvojio naš Zdravko Damjanović.
