Gradska galerija Kotor započinje bogatu izlagačku sezonu izložbom grafika mr Ane Lompar pod nazivom “STVARANJE TIŠINE”, koja će biti otvorena u četvtrak, 20. januara 2022. godine u 19.00 sati.
Ana Lompar je 2021. godine magistrirala na Fakultetu Likovnih Umjetnosti Cetinje, odsjek Grafika, pod mentorstvom prof mr Anke Burić.
Krajem prošle godine na hiljade morskih kornjača stiglo je na plažu La Flor u San Juan del Suru u Nikaragvi kako bi u pijesku polegle jaja.
Ovaj put su jaja postavljale u pijesak pod posebnim okolnostima. Naime, štitili su ih pripadnici nikaragvanske vojske kako jaja ne bi ukrali i pojeli tamošnji stanovnici.
Vlada je odobrila angažman vojske jer je riječ o ugroženim kornjačama vrste Lepidochelys olivacea.
Usput rečeno, znanstvenici kažu kako od 100 malih kornjača izleglih iz jaja njih 90 stigne do mora, ali samo tri uspiju odrasti.
Četrdeset troje migranata, među kojima troje malene djece i četrnaest žena, izgubili su život u nedjelju u potonuću njihova čamca blizu Tarfayje, na jugu Maroka, rekla je u ponedjeljak agenciji France Presseu španjolska nevladina organizacija Caminando Fronteras.
Među 43 poginula migranta – kojih je većina iz Afrike južno od Sahare – pronađena su samo dva trupla, dodaje organizacija koja temelji svoja izvješća na iskazima preživjelih i obitelji migranata.
Deset osoba s čamca je spašeno, navodi isti izvor.
– Desetero preživjelih, među kojima je šest žena, pozvali su u pomoć u četiri sata ujutro (u nedjelju) i nastavili komunicirati do šest sati (…) Vlastima (marokanskim) trebalo je više sati da ih lociraju i spase u moru blizu Tarfayje”, rekao je glasnogovornik španjolske nevladine organizacije.
Migranti su se bili uputili na Kanarske otoke u Španjolskoj.
Maroko, na sjeverozapadnom kraju Afrike, tranzitna je zemlja za velik broj migranata koji se žele domoći Europe s njegove atlantske ili sredozemne obale.
Izvješće koje je Caminando Fronteras objavio početkom siječnja, pokazuje da je više od 4000 migranata poginulo ili je nestalo lani na svom putu u Španjolsku, što je dvostruko više nego u 2020.
Njihova tijela se u velikoj većini (94 posto) nikad ne pronađu pa se vode kao nestali.
U 2021. godini više od 37.300 migranata, uglavnom iz Maroka, stigli su u Španjolsku morem (na poluotok, na Baleare i na Kanarsko otočje), pokazuju najnoviji podatci španjolskog ministarstva unutarnjih poslova.
Kompanija Adriatic Marinas iz Tivta podnijela je zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje infrastrukture za dio novog naselja Boka Place koje se trenutno gradi u nautičko-turistikom centru Porto Montenegro u Tivtu.
Plan te kompanije je da u dvije etape na parceli u sjevernom dijelu Porto Montenegra u blizini Ulice Blaža Jovanovića, ispod jedne od starih tzv. oficirskih stambenih zgrada, napravi novi objekat u kome će biti smješten dio vodovodne infrastrukture, ali i tehničke prostorije za radnike Porto Montenegra koji rade u služi održavanja tog kompleksa.
Riječ je o urbanističkoj parceli UP 2-25 površine 1.325 kvadrata na kojoj je sada djelimično smješten privremeni objekat autoservisa „Stop“ a koji je Državnom studijom lokacije „Arsenal“ po kojoj se gradiu Porto Montenegro, predviđen za uklanjanje.
Na toj lokaciji Adriatic Marinas planira da izgradi infrastukturno-tehnički objekat ukupne bruto građevinske površine od 665 kvadrata, a koji će se sastojati iz prizemlja i jedne podzemne etaže. Koriuštenjem odlika priordne konfiuguracije terena i masovnim ozelenjavanjem koje je predviđeno na ukupnoj površini od 123 kvadrata, novi objekat će biti vizuelno u najvećoj mjeri „utopljen“ u okruženje.
Glavni dio podzemne etaže novog objekta činiće veliki tank za vodu kapaciteta 800 metara kubih s sa pumpnom stanicom i pripadajućom elektro-mašinskom opremom za potrebe čitavog obližnjeg kompleksa Boka Place. U podzemnoj etaži će biti i parking prostor za deset automobila, dok će se na prizemnoj etaži nalaziti magacin i prostorije za rad i boravak zaposlenih (garderoba, kupatila, sanitarni čvorovi i prostorije za odmor), dok će na krovu objekta biti mašinske instalacije i solarni paneli. Od ukupnog kapaciteta podzemnog tanka za vodu, 500 kubika je namijenjeno za protivpožarni sistem u kompleksu Boka Plece, dok je 300 kubika namijenjeno za navodnjavanje zelenih površina u tom dijelu Porto Montenegra.
Regionalni zavodi za javno zdravlje u Srbiji večeras su dobili obavještenje da se karantin sa 10 dana skraćuje na pet.
Kako pišu srpski mediji u Zavodu za javno zdravlje Beograda čak i ako je PCR test negativan, posle kontakta sa zaraženom osobom karantin mora da traje pet dana.
Od karantina su izuzeti oni koji su vakcinisani drugom i trećom dozom prije najviše 210 dana od posljednje doze, kao i oni koji imaju dokaz o preležanom kovidu izdat prije minimum 14, a ne stariji od 210 dana.
Kada je o izolaciji riječ, kojoj podliježu oboljeli, mada se termin često zamjenjuje sa karantinom, nema još zvaničnog uputstva.
Zrak u Bosni i Hercegovini, posebno u centralnim i sjevernim kotlinskim i dolinskim dijelovima zemlje izrazito je loš i vrlo nezdrav na gotovo svim mjernim stanicama, dok glavni grad Sarajevo ovoga jutra ima najzagađeniji zrak na svijetu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema podacima web stranice IQAir, bosanskohercegovačka prijestolnica u 11.30 sati imala je indeks zagađenja od 262, ispred indijskog Delhija (251) i pakistanskog Lahorea (241).
Opšti meteorološki uslovi ostaće nepovoljni sa aspekta kvaliteta zraka, ali je u naredna dva dana očekivan nešto izraženiji dnevni hod koncentracija zagađujućih materija, koji bi podrazumijevao kraće periode u toku dana sa umjerenije zagađenim zrakom, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.
Ambasador Japana Kacumata Takahiko potpisao je sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i v.d. direktora Doma zdravlja Kolašin Milanom Markovićem ugovore o donacijima za projekte za osnovne potrebe stanovništva.
Vlada Japana obezbijedila je od 68.265 eura Opštini Tivat za nabavku opreme za vanredne situacije, kao što su vatrogasna odela (30 komada), mašina za punjenje protivpožarnih aparata i set spasilačke opreme (sekač, razupirač i teleskopski cilindar).
Dom zdravlja Kolašin je dobio 44.770 eura za nabavku novog ambulantnog vozila.
Uključujući ove donacije, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Crnoj Gori od 1999. godine, iznosi više od tri miliona eura.
Ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori u toku istog perioda premašuje 43 miliona eura.
Od 1999. godine 51 POPOS projekat je realizovan u Crnoj Gori.
Regionalne aktivistkinje i članice nevladinih organizacija iz preko 40 organizacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore su u ponedjeljak 17. januara pozvale institucije koje su odgovorne za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama da od 2022. rade svoj posao odgovorno i savjesno i da zaštite preživjele, hitno postupaju i adekvatno kazne počinioce jer SVAKI MINUT JE VAŽAN!
U okviru zajedničke akcije u tri drzave, u pet gradova, postavljen je pješcani sat ispred institucija kojima ovom akcijom poručujemo da neodgovorno rade svoj posao. Skulptura ima za cilj da služi kao simbolički podsjetnik i opomena da su institucije kojima se obraćaju žene odgovorne za živote žena, a da ženama ističe vrijeme.
Lokacije na kojima smo postavlile skulpture su:
Beograd Ispred Tužilaštva – Lokacija, Katanićeva 15 gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom Vranje ispred Tužilaštva u Kralja Stefana Prvovenčanog 1, gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom Sarajevo ispred Parlamentarne skupštine BiH, na Trgu Bosne i Hercegovine 1 Podgorica ispred vrhovnog državnog Tužilaštva u ulici Slobode, gdje su podijeljeni i stikeri sa istim motivom Nikšić ispred Centra za bezbjednost u ulici Ivana Milutinovića 6, dok smo u Vlasotincu, Kotoru, Banja Luci i Mostaru podijelile stikere sa istom porukom.
U 2021. godini, prema podacima prikupljenim iz medija, u Bosni i Hercegovini je ubijeno 9 žena, dok je u Srbiji ubijeno 20, a u Crnoj Gori su ubijene 2 žene. Svjedokinje smo da je prethodna godina bila godina kada su žene progovorile o nasilju koje trpe. U januaru je slučaj zlostavljanja učenica iz prestižne škole Miroslava Aleksića pokrenuo regionalnu lavinu anonimnih ispovjesti pod #NisamTražila koji nam je ukazao na rasprostranjenost seksualnog nasilja nad ženama u neslućenim razmjerama. U februaru su žene progovorile o ginekološko-akušerskom nasilju i načinu na koji smo tretirane u medicinskim ustanovama, dok je mart bio obilježen otkrivanjima Telegram grupa i nedozvoljenom dijeljenju privatnih fotografija, za koje se pokazalo da ne postoji adekvatan pravni odgovor. U aprilu je slučaj Palma otvorio pitanje trgovine ženama i djevojčicama u najvišim državnim vrhovima, dok su u junu ispovjesti bivših polaznica Petnice, prestižnog istraživačkog centra u Srbiji, pokazale da se zlostavljanje žena i djevojčica dešava u svim slojevima društva. Poslednji talas ispovjesti pod #NisamPrijavila je došao kao konačno otrježnjenje, jer je javnosti u cijelom regionu postalo bolno očigledno koliko sistem i institucije nisu tu za žene kada su im najpotrebniji. Žene ne vjeruju institucijama, a to se može promijeniti samo promjenom njihovog odnosa prema nama.
Ratifikacijom Istanbulske konvencije, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se obavezale da neće učestvovati u bilo kom djelu nasilja nad ženama i da će osiguratida državne vlasti i dužnosnici, tijela, institucije i ostali subjekti koji postupaju u ime države djeluju u skladu s ovom obavezom. Države imaju dužnu pažnju da spriječe, istraže i kazne nasilje, a žrtvama da osiguraju naknadu štete.
Naš zahtjev je da 2022. godina bude godina kad su institucije svojim radom zaslužile povjerenje žena jer su im vjerovale, zaštitile ih, spriječile ponavljanje nasilja i adekvatno kaznile počinioce.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja 16.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 997 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 1 116 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
| Opština | Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore |
| Podgorica | 375 |
| Nikšić | 209 |
| Bar | 86 |
| Berane | 58 |
| Budva | 54 |
| Herceg Novi | 46 |
| Bijelo Polje | 45 |
| Pljevlja | 43 |
| Cetinje | 42 |
| Kotor | 30 |
| Danilovgrad | 25 |
| Tivat | 24 |
| Ulcinj | 17 |
| Tuzi | 15 |
| Rožaje | 9 |
| Mojkovac | 8 |
| Kolašin | 5 |
| Plužine | 5 |
| Žabljak | 5 |
| Andrijevica | 4 |
| Petnjica | 4 |
| Plav | 4 |
| Šavnik | 3 |
| UKUPNO | 1116 |
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 16.01.2022. godine je iznosio 37,24 %.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Pljevlja (1), Žabljak (1) i Nikšić (1). Među preminulima najmlađi je imao 75 godina a najstariji 88 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 479.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1 890 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 12 933.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 204 862.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
| opština | Trenutno aktivni slučajevi |
| Podgorica | 4009 |
| Nikšić | 1897 |
| Bar | 1018 |
| Bijelo Polje | 790 |
| Herceg Novi | 686 |
| Budva | 653 |
| Pljevlja | 521 |
| Berane | 517 |
| Kotor | 427 |
| Tivat | 376 |
| Cetinje | 368 |
| Ulcinj | 355 |
| Danilovgrad | 312 |
| Mojkovac | 187 |
| Rožaje | 160 |
| Tuzi | 140 |
| Kolašin | 116 |
| Žabljak | 85 |
| Andrijevica | 75 |
| Plužine | 71 |
| Plav | 67 |
| Petnjica | 53 |
| Šavnik | 44 |
| Gusinje | 6 |
| Crna Gora | 12933 |
Nacionalni Park Durmitor je za prvih 16 dana januara posjetilo 5.631 turista što predstavlja najbolju posjećenost ovom zaštićenom području tokom novogodišnjih i božićnih praznika u posljednjih deset godina. Već je otvorena i sezona raftinga, a dobar početak sezone i interesovanja turista za ovo zaštićeno područje očekujemo i u narednim mjesecima.
Poređenja radi, u prvih 16 dana prošle 2021. godine registrovano je 1.816 posjetilaca što predstavlja povećanje od 210,08 odsto, dok je 2020. godine, u istom periodu broj posjetilaca bio 4.471, tako da je i u odnosu na tu godinu povećanje od 25,94 odsto. Takođe je tokom rekordne 2019. godine, u istom periodu registrovano 2.227 posjetilaca što predstavlja povećanje od 152,85 odsto.
„I pored toga što su na snazi ograničavajuće epidemiološke mjere, ipak smo zadovoljni posjetom. Ako se po jutru dan poznaje, mislim da će godina pred nama biti jedna od rekordnih. U strukturi gosti dominiraju domaći gosti, čak 90 odsto, dok su ostali, posjetioci iz regiona: Srbija, BiH, Albanija, Rusija,“ kazao je direktor NP Durmitor Pero Popović.
Takođe je već početkom godine, 5. januara 2022. godine otvorena i rafting sezona. U organizaciji firme DOO „Explorer“ iz Kolašina, sedmoro turista iz Rusije spustili su se gumenim čamcem do Žugića luke i uživali u zimskim tarskim brzacima.
© BokaNews, 2021
