Za povezivanje nastavnog osoblja i studenata Pomorskog fakulteta i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore sa poslodavcima u oblasti plave ekonomije, inovacija i preduzetništva, fakulteti su obezbijedili odgovarajuću opremu uključujući: laptopove, savremene računare, skener knjiga (ustupljen Pomorskoj biblioteci na korišćenje), 3D skener, 3D štampače, naočare za praćenje sa jedinicom za snimanje i aplikacijom za kontrolu, softver za statističku bazu podataka sa softverom za modeliranje strukturnih jednačina, industrijsku šasiju za mjerenje temperature, LED ekran, senzorske bazne stanice za kvalitet ambijentalnog vazduha i praćenje zagađenja životne sredine sa senzorima za vjetar i PM čestice.
Većina vrijedne opreme je instalirana u Centru za istraživanja, inovacije i preduzetništvo koja će se koristiti za unapređenje sticanja visokog obrazovanja studenata i profesionalaca. Riječ je o aktivnostima projekta koje imaju za cilj postizanje osnovnog cilja koji podrazumijeva pripremu ambijenta kroz izgradnju kapaciteta (obrazovnih i tehničkih) koji će na pravi način povezati akademsku zajednicu sa pomorskom privredom.
Cilj je da se stekne uvid u praktična saznanja o korišćenju morskih resursa za održivi razvoj privrednih aktivnosti. Do kraja projekta, Centar će organizovati obuku sa poslodavcima i studentima kao dio razvoja koncepta cjeloživotnog učenja (CŽU). Takođe, promotivni događaji će imati za cilj uspostavljanje boljih veza sa relevantnim stejkholderima, razmjenu iskustava u oblasti plave ekonomije, inovacija i preduzetništva.
U međuvremenu, akademsko osoblje ova dva fakulteta učestvovalo je u obuci koja je održana na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u decembru 2021. godine u okviru četvrtog radnog paketa. Tema obuke odnosila se na transfer znanja iz oblasti plave ekonomije, inovacija, preduzetništva i usavršavanja u radu na brodskim simulatorima. Ovome je prethodila onlajn obuka u oblasti inovacija i preduzetništva koju su vodili profesori sa Tehničkog univerziteta Viljnus Gediminas u Litvaniji, kao i onlajn obuka koju su vodili profesori sa NTNU Univerziteta u Alesundu, Norveška, u oblasti IoT tehnologija i 3D modeliranja. Posljednja obuka je održana takođe u Alesundu prošlog mjeseca u oblasti offshore tehnologija i logistike, inovacija i preduzetništva u pomorskoj industriji, dekarbonizacije u pomorskom saobraćaju itd.
Što se tiče promotivnih aktivnosti, planirano je da se privuče veliki broj zainteresovanih strana na događaje koje će Privredna komora Crne Gore i fakultet organizovati do kraja godine, kada će biti predstavljeni rezultati projekta.
Američki predsjednik Joe Biden uveo je niz novih sankcija protiv Rusije i njezinih oligarha, ali i upozorio da bi ulazak NATO-a u sukob u Ukrajini značio treći svjetski rat. Istodobno, Rusi, posebno oni najbogatiji, sve više osjećaju posljedice uvedenih sankcija.
“Tektonski pomak u europskoj povijesti” tako su ruski rat protiv Ukrajine nazvali čelnici Europske unije nakon neformalnog summita u Versaillesu. U četvrtom paketu sankcija, EU, zajedno s drugim zapadnim saveznicima, od danas Rusiji ukida status povlaštenog trgovinskog partnera, što otvara put za uvođenje kaznenih tarifa na ruske proizvode i svrstava je u krug izoliranih država – poput Sjeverne Koreje ili Irana. Nastojat će se susprendirati prava na članstvo Rusije u vodećim multilateralnim financijskim institucijama, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku – kako bi Moskva ostale bez financiranja, zajmova ili bilo kojih drugih pogodnosti iz tih institucija. Ruskoj se državi i njezinoj eliti zaustavlja mogućnost korištenja kriptoimovine za zaobilaženje sankcija te zabranjuje izvoz luksuzne robe iz EU-a u Rusiju.
– Veselimo se novom paketu europskih sankcija protiv Rusije kako bismo je prisilili na mir, mir u našoj zemlji. Jasno je: njihovo gospodarstvo jednostavno neće preživjeti ovaj rat, rekao je Volodomir Zelenski, predsjednik Ukrajine.
I Sjedinjene Države samostalno su proširile sankcije na novu skupinu oligarha i članova obitelji najbližih suradnika ruskog čelnika Vladimira Putina. Američki predsjednik upozorava Moskvu da će “skupo platiti” upotrijebi li kemijsko ili biološko oružje u Ukrajini, ali ponavlja kako želi izbjeći izravnu konfrontaciju NATO-a i Rusije, jer bi ona izazvala Treći svjetski rat.
– Putinov rat protiv Ukrajine nikada ne smije biti pobjeda. Ali ideja da ćemo poslati napadačku opremu i avione, tenkove, vlakove s američkim pilotima i američkim posadama, to se naziva treći svjetski rat, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.
U 75-petominutnom telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom, lideri Francuske i Njemačke, Emmanuel Macron i Olaf Scholz, još jednom traže od njega trenutačni prekid vatre i napada na Ukrajinu. Kao i dosada – on taj poziv odbacuje, osuđujući ono što nazivaa “flagrantnim kršenjem” međunarodnog humanitarnog prava od strane ukrajinskih snaga.
No, potpisao je niz mjera koje “promiču inovacije i podržavaju poslovanje”, kako bi se nosio sa sankcijama kojima Zapad kažnjava Rusiju zbog rata s Ukrajinom.
– Europa ne može slijediti američku politiku. Trebali bismo učiniti Europi ono što Sjedinjene Države žele učiniti nama. Trebali bismo u Europi zaustaviti opskrbu naftom, prirodnim plinom, svim naftnim proizvodima. Tada bismo Europu trebali pitati – zašto provocira vezano za naš odnos s Ukrajincima?, rekao je Mihail Deljagin, ekonomski stručnjak, zastupnik u Dumi Ruske Federacije.
U luci Trst, talijanska financijska policija zaplijenila je superjahtu “Sailing Yacht A” ruskog milijardera Andreja Igoreviča Melničenka, vrijednu 530 milijuna eura. On je, inače, vlasnik velikog proizvođača gnojiva EuroChem Group i tvrtke za ugljen SUEK.
Superjahta Solaris, ruskog milijardera Romana Abramoviča, duga 140 metara, koja inače plovi pod bermudskom zastavom, uplovila je, pak, jutros u teritorijalne vode Crne Gore, ukotvivši se uz obalu odmarališta Tivat.
Britanska vlada zabranila je vlasniku nogometnog kluba Chelsea putovanja i zamrznula mu imovinu zbog njegovih veza s ruskim predsjednikom Putinom.
Sama riječ lignja otvara sve apetite…. pržene, pečene, punjene…
Ove nedjelje donosimo – Gulaš od liganja sa krompirom
Sastojci:
1 kg liganja
luk
češnjak
15 dkg krompira
koncentrat rajčice
15 dkg pelata
lovorov list
malo maslinovog ulja
2 dcl crnog vina
sol, papar, peršun
Priprema:
Luk nasjeckajte i stavite na vruće maslinovo ulje. Lignje očistite i narežite na sitno te dodajte na luk. Sitno narezani češnjak dodajte na lignje. Krompir narežite na kockice i ubacite ga u lonac, dodajte dva lovorova lista i sve zajedno proprigati dok lignja ne omekša.
Nakon 5 minuta dodajte pire od rajčice i pelat. Posolite, popaprite.
Promiješajte, ostavite 5 minuta i dodajte crnog vina. Neka se kuva pola sata. Na kraju dodajte krupno sjeckani peršun.
U Herceg Novom boravi 1,99 hiljada turista, što je 342 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 1,66 hiljada, a domaćih 335.
U hotelima boravi 731 turista, a u domaćinstvima njih 1,26 hiljada.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.
Atraktivna trka karića u nedjelju, 13. marta u Herceg Novom
Karotrc 2019.
„Karotrc“ 53. Praznika mimoze, koji je prošle sedmice odložen zbog kiše, biće održan u centru Herceg Novog u nedjelju, 13. marta. Vozači iz Crne Gore i regiona će pokušati da za što kraće vrijeme na svojim karićima pređu stazu dugu 700 metara od nekadašnjeg hotela „Rudnik“ do gradske luke.
„U nedjelju očekujemo fenomenalno vrijeme! Više od 130 takmičara na ručno izrađenim vozilima – karićima spustiće se iz srca grada do luke Škver.
Nagrađujemo najbrže, ali i najsporije, najatraktivniju vožnju, najstarijeg takmičara, najmaškaraniji karić…sve se ocjenjuje. Dođite i budite dio jedinstvene trke“, poručuju iz novske nevladine organizacije „Maškare“.
Start ove atraktivne i izazovne trke zakazan je za 12 časova, čemu će prethoditi lična prijava takmičara, tehnički pregledi ispravnosti samih karića, provjera zaštitne opreme i probna trka u 11 časova. Ekipe će biti podijeljene u tri kategorije: jednosjedi, dvosjedi i trosjedi.
Za učešće na trci prijavili su se vozači iz: Trebinja, Banja Luke, Beograda, Kruševca, Šibenika, Prugova, Tivta, Kotora, Cetinja, Podgorice i Herceg Novog.
Cilj je na Škveru, gdje će biti upriličeni gozba za takmičare i dodjela nagrada, uz muzički dio programa u kojem će nastupiti novski sastav „Low Voltage“.
Trka karića je prva trka takve vrste u Crnoj Gori i Herceg Novom, a i ove godine je organizuje NVO „Maškare“ u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i JUK „Herceg-fest“, u okviru programa Praznika mimoze.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je prijevremene lokalne izbore u Tivru i zakazao ih za 5. jun.
– Raspisujem prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat. Izbori će biti održani 5. juna 2022. godine – navedeno je u odluci Đukanovića.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore’’ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi’’.
Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici donijela odluku o raspuštanju Skupštine opštine Tivat i izglasala petočlani Odbor povjerenika koji preuzima ingerencije tivatskog lokalnog parlamenta.
Ledena bura i snijeg po planinama tik uz morsku obalu marčana je slika Crne Gore u kojoj se upravo na dramatičan način zrcali rusko- ukrajinski rat. Prošle sedmice je ta država kao “personu non grata” protjerala neimenovanog ruskog diplomatu zbog aktivnosti koje su suprotne Bečkoj konvenciji, a Rusija je, uz zemlje EU na popis neprijateljskih zemalja stavila i Crnu Goru. Premda urbana i užurbanost na prometnicama sugeriraju da je stanje uz susjednoj državi normalno, stvarnost je mnogo složenija, dokaz čemu su i zebnje građana koji kažu da su “razapeti između krize crnogorske Vlade i rata među slavenskom braćom”.
Dok ulazimo u luksuznu marinu Porto Montenegro tivatski komunalni radnici komentarišu iznenadnu kupnju zaliha brašma i ulja, na što je drugi kroz smijeh uzvraća:- Ne znam znaju li današnje žene umijesiti kruh, ali neka znaju: samo ja imam kvasca!
Možda zabrinutost Tivćana najbolje ilustrira konobarica caffea “Ma Cherie” Anđela Mućalica:- Ni sam ne znam kako, ali nakon svega što se događalo naučili smo se izvući živu glavu. Ovdje sezonu izvlače Rusi i teško je povjerovati da se to događa samo 600 km od nas. Ali, ljudi su zbog COVID-a željni putovanja, a kako god Crna Gora bila lijepa, najteže je ljudima koji se trude raditi najbolje. Moramo sačuvati mir, biti pozitivni i jedni drugima pomoći pregurati i ovu godinu.
Anđela Mućalica – foto Tonči Plazibat
Marina odiše sjajem luksuza, ali je razvidno da je prazno više vezova nego ranije. Iako su pod zastavama Cipra, Malte, Bahama, Jamajke, Maršalovih i Djevičanskih otoka, Paname… slavenska imena dijela jahti ukazuju da su im mogući vlasnici upravo Rusi. Ali, sankcije i na njih imaju odraz, dokaz čemu je ovosedmični vrlo kratki boravak jahte “Galactica Super Nova” ruskog oligarha i suvlasnika naftne kompanije Lukoil Vagita Alekperova.
Reagovala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i od Vlade CG zatražili da žurno javnost upoznaju s konkretnim mjerama koje će poduzeti kako Crna Gora ne bi postala sigurna zona za skrivanje imovine ruskih oligarha koji su pod međunarodnim sankcijama.
Galactica Super Nova u Bpki – foto MANS
Porto Montenegro je pomorska, a ruska “kopnena baza” je Budva gdje nas ugostitelji upućuju na suvlasnika “Montenegro Stars” hotelske grupacije i dugogodišnjeg predsjednika CTU- Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića kojeg, kažu nam i Vlada pita savjet:
-Realni sam optimist i u 5 posto sam pogađao učinke sezone! Ali, Budva nije mjerilo. Ipak: ova će godina biti duža i financijski bolja no lani! Sezona je već krenula i pod uvjetom da se ne vrati korona a bude mir u Crnoj Gori, duže će trajati od samo 45 dana zauzetosti lani! Istina, uz niske cijene u hotelima su već Francuzi i Nijemci ali će problem biti privatni smještaj: strah me da neće prepoznati što trebaju raditi i mogu ostati prazni. Ali, hoteli su kralježnica financijskih rezultata sezone. Vraćaju nam se kongresi, time building i seminari koji su u normalnim godinama nosili do 25 posto prihoda. Lani je destinacija imala 15 posto Rusa i 8 posto Ukrajinaca! Zbog korone i političke odluke, ruski avioni su letjeli za Dubrovnik a ne za Tivat i Podgoricu, a dolazili su i preko Istanbula i Beograda, a pozitivno su iznenadili Kazahstanci s direktnim letovima iz Astane i Alma Ate. Planirali su dva, da bi od juna do septembra letjeli osam puta sedmično.
Žarko Radulović – foto Tonči Plazibat
Najviše su boravili u hotelima s 4 i 5 zvjezdica i dobro trošili, a ove godine kreću zemlje Baltika s čak šest letova sedmično. Uprkos svemu, buking iz Zapadne Europe je izvrstan, za dio hotela i pet puta već nego za sezonu 2019.! Među njima je samo 6 posto Rusa- kaže Radulović i za posljedice rata kaže:- Teško je predvidjeti, ali će zbog straha od sankcija Rusi “bježati” od nekretnina i prodavati ih. Bit će val prodaje pošto- zašto i moguće da to kratko utiče na pad cijene. Ali, zainteresirani su Ukrajinci jer se ovdje osjećaju kao u sigurnoj luci. Sve češće kupuju Turci, sad su jači od Rusa! Imamo velike šanse da preguramo ovaj teški period, želim da Crna Gora sačuva mir i stabilnost, ali to ne ovisi od nas. Crnogorac sam, ali mislim da će ovaj ludi narod jednom u povijesti preskočiti tuđe ratove i svoju bruku! Stoljećima smo se borili i obranili ali se očigledno u zadnje vrijeme ne snalazimo dobro.
Na ulici susrećemo Irinu i Vladimira Shamarjev, penzionere koji već 13 godina žive u Budvi. Rekoše nam:- Već smo domaći i lijepo nam je- ali rat nisu željeli komentirati, pravdajući se:- Žurimo!
Unutar zidina čuju se slavenski jezici, ali i turski te njemački. Jedan Crnogorac priznaje kako mu je supruga Ruskinja koja se sramiu napada njezine zemlje na braću Ukrajince. Turisti na spomen rata odmahuju rukom kao da tjeraju Nečastivog i ubrzavaju. Od turista je nešto rekla tek budući prehrambeni tehnolog, studentica Kristina Stojanović iz Berana:- I ove će godine biti turizma, ali je još rano. Vidim suživot Rusa i Ukrajinaca, a nadam se miru u roku mjesec dana, da neće biti previše loš odraz na sezonu. Osjećam da ovdje neće biti eskalacije, a moja kuma koja živi u Rusiji tvrdi da se tamo rat ne osjeća.
Budva- foto Tonči Plazibat
Uz budvanske zidine je marina gdje simpatične djelatnice kažu da se ove godine očekuje znatan porast prihoda:- Rezervacije još stižu za jahte do 60 metara dužine, a većina nautičara će doći preko Hrvatske gdje kupuju i iznajmljuju plovila. Kapacitet marine je 280 komunalnih i 250 komercijalnih vezova, a najviše upita je iz Srbije i BiH- kaže Jelena Jovanović a Žaklina Janović o odrazu rata kaže:- Crna Gora ima 20 posto ili svakog petog turistu iz Rusije i Ukrajine.
Mnogi su nautičari, a tri jahte su im na godišnjem vezu, ali to nisu oligarsi. Sigurno ćemo i mi osjetiti posljedice, a obzirom na neugodne događaje 90-ih godina, ljudi strahuju da slično ne ponovi.
Budva- foto Tonči Plazibat
I u Budvi je promet nekretninama odraz stanja u turizmu, a vlasnik agencije Kamin nekretnine Tomislav Ranković ističe specifičnost grada:
– Kako nekad s Rusima, u Budvi je iznova golema potražnje nekretnina. Sad je priliv Kazahstanaca koji ne znaju hoće li rat eksalirati i traže sigurnost ako se na njih proširi. No, u Budvi je moratorij na izgradnju u centru grada i Bečićima, nedovoljno je stanova, a postojećima je porasla cijena. Jer, ovdje nekretnina pruža sigurnost iznajmljvanja. Mnogi ušteđevine ulažu u nekretnine što utiče na potražnju, pojačanu i zbog pridošlih Ukrajinaca. Teška tema za priču, ali je veliki interes za kupnju kuća, stanova i parcela, kao i najam do tri mjeseca. Vjeruju da će se u tom roku sve smiriti. Ali, što ako rat ne završi? Sigurno neće ići jer su ovdje sigurni. Mislim da Rusi svoje nekretnine neće prodavati jer im jamče boravište i sigurnost. Uglavnom imaju jedno i dvosobne stanove, a za njihovu vrijednost ne mogu ništa kupiti u Moskvi gdje su stanovi preskupi. Zbog rata posljedično ne očekujem njihovu veću ponudu nekretnina. Pridošli Ukrajinci donijeli su većinom keš od 40- 50 tisuća eura da kupe garsonjere koje jamče duži, a ne tek turistički boravak od samo tri mjeseca supružnicima, djeci te djedu i baki. Radije kupuiju stan nego da pokreću tvrtku. Kako im rublja varira, voljni su stan vrijedan 600 prodati za 450 tisuća eura i uvijek je super kad Rusi prodaju- priča Ranković u čijoj agenciji radi i jedan Reus. Ali, bio je na terenu i nismo ga uspjeli ništa pitati.
Ukrajinsko domoljublje
Budvani kažu: stigli su bogatiji Ukrajinci, a ostali traže azil u EU. Zbog njih su vidljive UA-registracije, popunjeni su apartmani i stanovi za najam, otvoreni restorani i sezona kao da je počela. Kažu da se na društvenim mrežama proturaju glasine o oštećenju ruske imovine od strane Ukrajinaca, ali još nije objavljen ni jedan foto- dokaz. Za sezonu 2022. kažu: bit će ekstra, drugi: Mislili smo: Ukrajinci su “čudaci”, ali su samo domoljubi: jedan je dovezao obitelj i već kreće natrag. Kaže: da pomogne državi. Mladoj Ukrajinku koja je lani radila u Budvi kolege su osigurali smještaj i ponovni posao. Rekla im je:- Uz pogibiju dvije hiljade ljudi Harkiv je sravnjen s zemljom! Hvala vam, ali ostajem! Otac ne može napustiti zemlju, pa neću ni ja!
Vlada Crne Gore prihvatila je predlog potpredsjednika Građanskog pokreta URA Gorana Đurovića o ukidanju PDV-a za ulje i brašno.
U Građanskom pokretu URA ističu da su zadovoljni činjenicom da odlazeća Vlada i Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja prihvataju dobre i svrsishodne predloge “posebno u ovim kriznim vremenima, kada je sve političke razlike neophodno staviti po strani, kada se odlučuje o pomoći najugroženijim slojevima stanovništva”.
“Pozdravljamo i to što je Vlada ukazala na značaj dodatnog umanjenja akciza na gorivo, na šta URA nedeljama poziva, pa još jednom upućujemo apel Demokratama Alekse Bečića i Demokratskog fronta Andrije Mandića, da što prije odblokiraju rad Skupštine kako bi se taj predlog mogao usvojiti u što kraćem roku”, ukazali su u pokretu URA.
URA podsjeća da nakon usvajanja Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, Vlada nema mogućnost da ograničava cijene, šta je prethodnom Uredbom resorni ministar mogao raditi u hitnim slučajevima.
URA
Pored prihvatanja inicijativa koje je URA predložila, u toj partiji pozdravljaju i odluku ministra poljoprivrede da uveća agrobudžet za dodatnih 5 miliona eura, ali ističu da “to nikako ne može biti dovoljno, uzimajući u obzir enorman rast cijena”.
“Nadamo se da će odlazeća Vlada i u narednim danima, sve do konstituisanja nove evropske Vlade, imati sluha za naše konstruktivne predloge, kako bi u što većoj mjeri olakšali svim građanima Crne Gore tešku situaciju, u kojoj smo se našli zbog lošeg planiranja i krize izazvane ratom u Ukrajini”, zaključili su u pokretu URA.
U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronavirusom. Registrovano je 97 novih slučajeva, a oporavila se 121 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski očekuje da će tokom 2022. godine, kompanija ostvariti 85 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. godinu. On je to izjavio u intervjuu za njemačku Aviation TV.
“Tokom 2021. godine dostigli smo 65 odsto prihoda u odnosu na rezultat iz 2019. godine. Plan za 2022. godinu, mada se suočavamo sa situacijom u Ukrajini, je da bude 85 odsto u odnosu na 2019. godinu. Za nas je bilo iznenađenje da smo tokom 2021. godine zabilježili 50 odsto više letova u generalnoj avijaciji i privatnim letovima”, naveo je Jandreoski.
Izvršni direktor ACG optimistična očekivanja temelji na dobrim signalima sa Zapada.
“Posljednje istraživanje Nacionalne turističke organizacije i Ministarstva ekonomskog razvoja pokazalo je da su turisti iz zemalja Beneluksa (Belgija, Holandija, Luksemburg) više zainteresovani da posjete Crnu Goru nego njihove tradicionalno omiljene destinacije poput juga Francuske ili Španije. Stranci vole Crnu Goru jer je kulturološka raskrsnica, mjesto susreta Otomanskog carstva, Austrougarske…”, rekao je Jandreoski.
Osim toga, podsjetio je da, osim standardnih partnera, od prošle godine funkcioniše redovna linija sa Kazahstanom i da se sada privode kraju pregovori sa Saudijskom Arabijom.
On je objasnio da od ukupnog broja turista koji posjete Crnu Goru, njih čak 85 odsto stiže avionom na naša dva međunarodna aerodroma – u Podgorici i Tivtu. Ipak, jedan manji dio, kako je dodao, u Crnu Goru dolazi preko dubrovačkog aerodroma.
“U tom smislu, Vlada, Ministarstvo kapitalnih investicija i Odbor direktora ACG su fokusirani u razvoj aerodroma u pravom smjeru”, napomenuo je on.
Objasnio je i zašto je Crna Gora privlačna turstima iz Evrope i šire.
“U radijusu od 150 kilometara možete biti na planini na skijanju i tog istog dana, na moru”.
foto Aerodromi CG
Na pitanje šta su izazovi tokom ove godine, Jandreoski kaže:
“Crna Gora, koja je u procesu pregovora o pristupanju sa EU, ostvarila je najbolje rezultate u odnosu na ostale države Balkana koje takođe još nijesu članice, i to na osnovu Sporazuma o ECAA (European Common Aviation Area (ECAA). Nadamo se da ove godine ulazimo u narednu fazu kada očekujemo da ćemo završiti proces međunarodne sertifikacije. Fokusirani smo na infrastrukturne projekte na oba aerodroma. To su nam glavni zadaci tokom 2022. godine”, jasan je on.
Na konstataciju novinara da je godina bila izazovna i za nacionalnu avio kompaniju Air Montenegro, a onda i pitanje šta oni nude, Jandreoski je istakao odličnu saradnju Aerodroma sa tom kompanijom koja, kaže, ima interesantne planove tokom ove sezone.
“Air Montenegro leti ka Istanbulu, Frankfurtu, Beogradu, Banja Luci… U planu imaju Nant, Bazel… Veoma su fokusirani na razvoj, ne samo turističkih, već i biznis ruta. Kompanija je osnovana prošle godine, imamo dobru saradnju i za sada sve funkcioniše kako treba”, zaključio je Jandreoski.
Politička kriza u svijetu već se reflektuje na ekonomiju, a odraziće se i na turističku privredu i naše zemlje, posebno kada se uzmu u obzir emitivna tržišta, kao što su Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, odakle dolazi značajan dio gostiju.
Usluge Gradske luke Škver tradicionalno koriste nautičari, upravo iz tih zemalja. Ima ih koji i žive ovdje. U susret turističkoj sezoni, situacija je neizvjesna, a od daljih dešavanja zavisiće i oblikovanje ponude, kazao je za RTHN direktor Gradske luke Škver Božo Ukropina:
– Nisam optimista, jer ne očekujemo goste sa tih tržišta. Korona je obilježila protekle dvije godine. Očekivali smo bolju sezonu ove godine jer se pandemija stišava, ali dešavanja u Ukrajini ne ulijevaju nadu. Tu je i poremećaj situacije sa energentima, dešava se globalna inflacija svuda i sve će to uticati na platežnu moć, pogotovo, malih sistema, kakva je Crna Gora i države oko nas. Osim gostiju iz ovih zemalja, Evropske unije, većina ih je iz okruženja. Svi ćemo biti direktno pogođeni i to će imati negativni uticaj. Cjelokupnu situaciju moramo sagledati oprezno,ocijenio je Ukropina.
Luka Herceg Novi je, takođe, mali sistem. Loše najave sezone je ono što zabrinjava:
– Kada nemate u februaru i martu, adekvatne najave za veća dešavanja, za dolazak čarter plovila, ta sezona ne može dati dobar rezultat. Prošle godine u sezoni bili smo prijatno iznenađeni posjetom hotelima, objekatima sa gostima iz okruženja. Nama u Gradskoj luci nije dalo rezultata. Čarter nije ni približno bio na tom nivou. U septembru, možda, jeste , ali do tada vrlo loše. Dosta turističkih brodova nije ni plovilo. Brod „Budva“ nije radio, a prevoznik „Vesna“ je vozio goste jednim brodom, takođe „Lipovac“. Mnogi nisu ni funkcionisali, jer nisu imali klijentelu, koju bi dovozili u Herceg Novi. Gosti na Lušticu dolazili autobusima. Bilo je sedam ili osam uplovljavnja turskih plovila tokom mjeseca, a toliko smo ih imali sedmično, podsjetio je Ukropina.
On dodaje da Gradska luka Škver za veća plovila i jahte nema adekvatne vezove. Gazduje samo sa pristaništem. Luka Herceg Novi, prema njegovim riječima, je još uvijek neuređeni sistem. Očekivali su da će Morsko dobro nakon što su riješili status Luke Budva, riješiti da i Herceg Novi dobije koncesiju nad Gradskom lukom.
– Kolege su i prije aplicirali za dobijanje statusa i to nije riješeno, za mene iz neobjašnjivih razloga. Sa bivšom Vladom i resornim ministarstvom pomorstva, skoro da smo došli do rješenja i desila se pandemija. Potom se promijenio zakon , gdje je Uprava pomorske sigurnosti, trebalo da od Morskog dobra, preuzme brigu o lukama od lokalnog značaja, što nije zaživjelo. Dolaskom nove Vlade i promjenom u Morskom dobru, u korektnoj komunikaciji sa Mladenom Mikijeljom, očekivao sam da ćemo brže riješavati to pitanje. Aktuelna Vlada i u tom segmentu je bila spora. Sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem išli smo u sjedište Morskog dobra i kasnije sa predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Otovićem i drugim predstavnicima lokalne uprave. U novembru prošle godine, uputili smo inicijativu Morskom dobru, da kao pravno lice, u Vladi pokrene u naše ime pitanje koncesije o luci, na duži rok. Sada je Vlada u tehničkom mandatu. Očekujemo da će Skupština opštine Herceg Novi uskoro da donese odluku i da proglasi javni interes u obalnom dijelu pojasa Gradske luke Škver, a od Morskog dobra i nadležnih institucija, da definiše granice luke i akvatorijum. Imamo sistem, koji je neodrživ, potvrdio je Ukropina.
Božo Ukropina – direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom
On potvrđuje da je Herceg Novi jedina luka u Crnoj Gori i okruženju, sa neriješenim statusom:
-Više je pravnih subjekata a nema ugovora sa Morskim dobrom, koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to područje. Projektom Reagal ports (Regal Ports) dobili smo vrijednu opremu i 1. marta preuzeli brigu o bezbjednosti u luci, imamo malu meteorološku stanicu da možemo da apliciramo za mnoge projekte, ali pravni status nije riješen, konstatovao je Ukropina.
On dodaje da je veoma važno pitanje investicija u luku.
– Upitno je koliko je lukobran u luci stabilan. Brzo bi se vratilo ulaganje u sanaciju lukobrana. Lukobran je najviše na udaru, kada su visoki talasi a ove zime na sreću, nije bilo većeg nevremena. Morsko dobro je odredilo oko 30 000 eura, za ispitavanje stanja lukobrana. Sredstva se moraju naći. Veoma je važna bezbjednost plovila u luci. Dobićemo i gliser za naše potrebe u luci, najavio je Ukropina.
Očekuje više informacija narednih dana. Sa predstavnicima Opštine posjetiće Morsko dobro u Budvi, kako bi napokon riješili pat poziciju, što se tiče Gradske luke Škver Herceg Novi.
Iz Morskog dobra ukazuju na pitanje obezbjeđenja sidrišta u Zelenici za prihvat kruzera. Luka Zelenika ne bi bila samo rezervna varijanta za kruzere, odakle bi se i putnici dalje prebacili manjim brodovima do Škvera i drugih luka, ili da autobusima organizuju obilaske. Agencija, kao što je Adriatik, na usluzi je da posreduje u prihvatu kruzera, koji bi dolazili u Luku Zelenika, već od marta. Tada je, kako se ocjenjuje, bezbjednije da se usidre u Zeleniku na ulazu u Boku Kotorsku.
