Inspekcija ne zna ništa o lažnim kovid potvrdama

0
Inspekcija ne zna ništa o lažnim kovid potvrdama
digitalni-covid-sertifikat

Zdravstveno-sanitarna inspekcija nema saznanja da se na teritoriji naše države prodaju lažne kovid potvrde, rečeno je iz te institucije, uprkos prijavama policiji, ali i tvrdnjama građana i pojedinih zdravstvenih radnika da je ta pojava česta u gotovo svim crnogorskim opštinama.

Inspekcija nema saznanja, a direktor Doma zdravlja Herceg Novi Goran Komar je saopštio da je podnio krivičnu prijavu policiji protiv jednog NN lica zbog sumnje na prodaju lažnih kovid potvrda.

On je za Dan kazao da su o ovoj pojavi obavijestili i Ministarstvo zdravlja, te da je sada na nadležnima da ispitaju slučaj, a da će, kada sve bude završeno o tome obavijestiti javnost.

Na pitanje da li su na terenu uočili bilo što od ovoga što navodi Komar, glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Karmela Mujičić Pobjedi je juče rekla da inspekcija nema saznanja o tome.

– Da imamo saznanja proslijedili bismo ih nadležnom organu – Upravi policije – navela je ona.

Komara, sa druge strane, zabrinjava što ne samo što sugrađani nego i pojedini zdravstveni radnici, kako tvrdi, putem lažnih kovid potvrda pokušavaju da izbjegnu vakcinaciju.

– Doznajemo da se lažne kovid potvrde negdje u gradu mogu kupiti. Na taj način ugrožavaju se oni koji se redovno vakcinišu i ispoljavaju odgovornost prema kolegama, zaposlenima. To je sada stvar drugih institucija koje će o tome da se brinu. Mi podvrgavamo, shodno našim zakonskim obavezama, analizama i vakcinalne kartone, elektronske kontrole naših uposlenika, da bi i to podvrgli određenom ispitivanju i saznanju o mogućnostima, govorimo hipotetički, da se tako nešto ne događa među zdravstvenim radnicima – kazao je ranije Komar.

On je apelovao na građane da pristupe vakcinaciji, jer ona štiti od teških kliničkih formi.

– Imamo strahoviti pritisak na naše ustanove u primarnoj liniji, a izvjesna rasterećivanja sekundarnog nivoa. To nije situacija kao u vrijeme delta soja kada smo imali veliko zatrpavanje i prenapregnutost u sekundarnom nivou i veliki broj pacijenata koji se liječio od kovid pneumonije. U ovom slučaju sa omikronom pneumonije nijesu česte. To je jedina srećna okolnost. Nedostatak kadra je prisutan, jer veliki broj zdravstvenih radnika obolijeva. Više puta smo izdali saopštenja da se ne dolazi u Dom zdravlja bez prijeke potrebe – poručio je Komar.

Kada je riječ o samoj epidemiološkoj situaciji, on navodi da nijedna ustanova nema dovoljno kadra, jer zaposleni obolijevaju, kako u medicini, tako i u drugim oblastima, nakon pojave novog omikron soja.

– Imamo svakodnevno od 16 do 18 zaposlenih zaraženih – kazao je Komar.

U Budvi najviše aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika

0
U Budvi najviše aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika
Budva corona – foto-Boka News

U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Budvi, Tivtu i na Žabljaku.

U Budvi je registrovano 3.898 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, u Tivtu 3.643, na Žabljaku 3.376, u Podgorici 3.213, Nikšiću 3.195, Šavniku 3.017, na Cetinju 3.010, Kotoru 2,8 hiljada, Baru 2.794, Herceg Novom 2.742, Plužinama 2.411.

U Mojkovcu je registrovano 2.330 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Danilovgradu 2.215, Andrijevici 2.159, Pljevljima 2.133, Kolašinu 2.075, Beranama 2.028, Bijelom Polju 2.003.

U Ulcinju je registrovano 1.436 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Tuzima 1.075, Petnjici 1.068, Plavu 577, Rožajama 569, Gusinju 75.

Ruka pravde stići će i do Solane

0

Ruka pravde stići će i do Solane

Mnoge kontroverze su pratile proces privatizacije ulcinjske Solane, saopštili su iz kabineta potpredsjednika Vlade CG, Dritana Abazovića i dodali da očekuju da će ruka pravde konačno stići i do tog preduzeća.

Iz kabineta Abazovića su za portal RTCG kazali da su mnogi postupci privatizacija nekadašnjih crnogorskih privrednih giganata zapravo predstavljali klasičnu pljačku državne imovine.

“Nezamislivo je da je tako vrijedan ekološki unikat u Crnoj Gori, koji se prostire na 15 miliona kvadrata, tada procijenjen na 800 hiljada EUR. Stečaj je uveden zbog duga za električnu energiju od 14 hiljada EUR za prostor koji vrijedi 250 miliona EUR”, naveli su iz kabineta potpredsjednika Vlade.

Oni su dodali da će i neupućenim građanima biti jasno da je sa procesom privatizacije paralelno išao pokušaj devastacije i pljačke Solane.

Iz Abazovićevog kabineta su poručili da očekuju reakciju tužilaštva oslobođenog političkog uticaja struktura bivše vlasti.

“Bitno je napomenuti da su mnogi postupci privatizacija nekadašnjih crnogorskih privrednih giganata zapravo predstavljali klasičnu pljačku državne imovine, što je opštepoznata činjenica”, rekli su iz kabineta potpredsjednika Vlade.

Upravo zbog toga, kako su kazali,k čvrsto vjeruju da će tužilaštvo, oslobođeno političkog uticaja struktura bivše vlasti konačno preuzeti svoju Ustavom propisanu ulogu i pozabaviti se sa mnogim korupcionaškim aferama iz prethodnih decenija.

“U tome će, bez sumnje, imati puno posla”, dodali su iz Abazovićevog kabineta.

Zagrijanost okeana u 2021. godini dosegla rekordni nivo

0
Zagrijanost okeana u 2021. godini dosegla rekordni nivo
more – nevrjeme

Novo istraživanje u vezi s klimatskim promjenama pokazuje kako je zagrijanost okeana u 2021. godini dosegla rekordan nivo.

Naučnici i predstavnici nekoliko univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Velikoj Britaniji i Kini proveli su istraživanje čiji su rezultati objavljeni u listu ”Advances in Atmospheric Sciences”. Utvrđeno je kako je zagrijanost okeana usljed stakleničkih plinova u 2021. godini bila na rekordnom nivou.

Objavljeni izvještaj pokazuje kako je zagrijanost okeana fiksno rasla od 1985. godine, a od 1990-ih dolazi do ubrzanog rasta temperature. U posljednjih šest godina svake godine biva oboren rekord.

Glavni autor i profesor Instituta za atmosfersku fiziku pri Akademiji nauka Kine Lijing Cheng kazao je kako je nužno ukazati na utjecaj globalnog zagrijavanja i posljedice koje ostavlja na zagrijavanje okeana.

”Zagrijavanje okeana nastavlja obarati rekorde“, upozorio je Cheng.

Kevin Trenberth, naučnik Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja Colorado, SAD, kazao je kako je povećanje toplote okeana primarni pokazatelj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim faktorom.

Italija obilježava desetu godišnjicu nesreće kruzera “Costa Concordia”

0
Italija obilježava desetu godišnjicu nesreće kruzera “Costa Concordia”
costa-concordia – Foto: Safety4Sea

Italija u četvrtak obilježava 10. godišnjicu od nesreće kruzera “Costa Concordia” cjelodnevnom komemoracijom koja će se završiti bdijenjem uz svijeće u vrijeme kada je brod udario u greben i potom se prevrnuo kod toskanskog ostrva Giglio.

Podnevna misa u Gigliovoj crkvi odaje počast za 32 osobe koje su poginule u januaru 2012. godine.

Preživjeli i porodice poginulih položit će vijenac u vodu gdje se kruzer nasukao.

Godišnjica podsjeća i na to kako su stanovnici Giglia te noći dali utočište za 4.200 putnika i članova posade, a zatim još dvije godine živjeli sa razbijenim trupom Concordia dok ga nisu ispravili i odvezli u staro gvožđe.

Kruzer “Costa Concordia” isplovio je 2012. godine iz grada Civitavecchia sa 4.200 putnika. On je ploveći preblizu obali toskanskog otoka Giglio, udario u stijenu.

Ukupno 32 ljudi je poginulo, a olupina broda je tek 2014. godine izvučena i prebačena u Genovu.

Kapetan broda optužen je za izazivanje nesreće, pogibiju ljudi, te napuštanje broda prije nego što su se iskrcali svi putnici.

Putnica Ester Percossi prisjetila se da je bačena na tlo od početnog udarca, za koji je rekla da se osjećao “kao zemljotres”.

Kako je kazala, ugasila su se svjetla, a flaše, čaše i tanjiri poletjeli su sa stolova na pod.

“Ustali smo i uz veliki napor izašli na palubu i tamo smo dobili prsluke za spašavanje, one koje smo mogli naći, jer su ih svi grabili jedni od drugih, da se spase”, prisjetila se Percossi.

Kapetan Francesco Schettino služi 16-godišnju zatvorsku kaznu zbog ubistva iz nehaja, izazivanja brodoloma i napuštanja broda prije nego što su svi putnici i posada evakuisani.

Hrvatska: Od danas za potvrdu oboljenja od COVID-19 dovoljan pozitivan brzi antigenski test

0
Hrvatska: Od danas za potvrdu oboljenja od COVID-19 dovoljan pozitivan brzi antigenski test
Hrvatska koronavirus – Foto: Stipe Majic – Anadolu Agency

Od danas u Hrvatskoj više nije potreban pozitivan PCR test kao dokaz da je osoba oboljela od COVID-19, već je za to dovoljan brzi test na antigen, takozvani antigenski test. U međuvremenu, sve više evropskih država prijavljuje rekordan broj infekcija, javlja Anadolu Agency (AA).

Na temelju pozitivnog brzog testa u Hrvatskoj pacijenti sada mogu dobiti certifikat koji vrijedi samo u Hrvatskoj, a ne drugdje u Evropskoj uniji.

Kako pojašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo(HZJZ), inovacije su posljedica bržeg širenja zaraze zbog verzije omikrona, jer je kapacitet testiranja ograničen.

U utorak je podijeljeno 560.000 antigenskih testova porodičnim ljekarima i drugim ljekarima primarne zdravstvene zaštite, poput stomatologa, ginekologa i odabranih pedijatara, tako da ne moraju svi ići na punktove za koje im je potreban uput.

Istovremeno, skratili su izolaciju i karantin kako bi osigurali funkcionisanje zdravstvenog sistema i društva u cjelini. Karantin za one koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom od sada će trajati sedam dana ako su vakcinisani ili preboljeli COVID prije više od četiri mjeseca. Karantena više nije potrebna za osobe koje su vakcinisane dodatnom dozom i one koje su imale COVID-19, a zatim su vakcinisane. Također više nije obavezna za svakoga ko je bio potpuno vakcinisan ili je imao COVID-19 prije manje od četiri mjeseca.

No, ključno je, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, da se te osobe brzo testiraju prvi dan nakon bliskog kontakta, a zatim još pet do sedam dana nakon njega.

Oni koji su pozitivni na testu, koji su asimptomatski ili imaju samo blaže simptome, moraju ostati u izolaciji sedam dana samo ako su vakcinisani, ako su imali COVID-19, a zatim su vakcinisani ili su vakcinisani, a preboljeli su COVID-19 prije manje od četiri mjeseca. Inače, izolacija traje deset dana, kao i do sada.

Karike – dan kada su stigle moći zaštitnika Kotora

0
Karike – dan kada su stigle moći zaštitnika Kotora
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Kotorska Crkva danas 13. januara slavi 1213. godina od pri­je­nosa relik­vija Sve­tog Tripuna iz Carigrada u Kotor. Svečanu svetu misu, prema više­vje­kov­nom obi­čaju, slu­žit će opat Svetog Jurja, peraški župnik u 18 sati u kotor­skoj kate­drali.

Davne 809. godine u Kotor su stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika Grada. Brod je u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431. navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. misu služi opat Svetog Jurja.

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Od XV vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Svetom Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Karike – sarkofag Saracenis – foto Boka News

U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.

Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.

Sveti Tripun je rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).

Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

Turkish Airlines razmatra uvođenje četiri sedmična leta do Tivta

0
Turkish Airlines razmatra uvođenje četiri sedmična leta do Tivta
Turkish Airlines

Turkish Airlines tokom naredne ljetnje sezone planira da poveća operacije širom zemalja bivše Jugoslavije, a kompanija razmatra i uvođenje četiri sedmična leta do Tivta, piše portal EX-YU Aviation.

Kako je navedeno, Turkish Airlines planira da sve glavne gradove regiona opsluži sa najmanje dva dnevna leta, dok će usluge za odabrana odredišta premašiti nivoe prije pandemije. Ovaj avioprevoznik sledećeg ljeta razmatra i dodavanje svoje devete tačke u bivšoj Jugoslaviji.
Turkish Airlines obavljaće jedanaest sedmičnih letova iz svog čvorišta do Dubrovnika, dok avioprevoznik razmatra i uvođenje četiri sedmične linije do Tivta, gdje bi se direktno takmičio s kompanijom Air Montenegro, koja održava liniju na sezonskoj ljetnoj bazi.
– Turkish Airlines trenutno leti u sve glavne gradove u regionu kao što su Beograd, Sarajevo, Podgorica i Ljubljana. Prije nego što se odlučimo za uvođenje nove rute ili povećanje frekvencija unutar naše ​​mreže, naš tim stručnjaka sprovodi niz studija i fokusirajući se na različite aspekte, uzimajući u obzir performanse naših postojećih destinacija. To će takođe imati odlučujuću ulogu u širenju naše mreže. Uz to, važno je voditi računa o raznim promjenama na tržištu – rekli su iz kompanije.
Počevši od 27. marta, Turkish Airlines planira da leti do Sarajeva i Beograda tri puta dnevno, svako jutro, poslijepodne i naveče. Kao rezultat toga, kompanija će dodati dodatnih sedam sedmičnih rotacija srpskoj prestonici i vratiti svoje frekvencije prije pandemije u Sarajevo.
Osim toga, njegova niskobudžetna jedinica AnadoluJet održavaće dva sedmična leta iz Ankare za Beograd, tri sedmične linije od istanbulskog aerodroma Sabiha Gocken do glavnog grada Bosne i Hercegovine, kao i do jedne dnevne rotacije iz Antalije za Sarajevo, koja će se nastaviti 4. maja. U ovom trenutku, AnadoluJet ne planira da nastavi svoje redovne sezonske letove iz Bodruma za Sarajevo, koji su održavani prošlog ljeta.
Portal prenosi i da će Turkish Airlines imati dva dnevna leta iz Istanbula za Prištinu, Skoplje, Zagreb i Ljubljanu. Osim toga, AnadoluJet će od 1. aprila obnoviti tri sedmične rotacije između vazdušne luke Sabiha Gocken i Prištine, dok će se dvije nedeljne linije iz Bodruma vratiti 15. juna.
U međuvremenu, niskobudžetna jedinica obnoviće letove iz Antalije za Skoplje na početku sezone, 28. marta, a tokom ljeta planira deset sedmičnih rotacija između dva grada. S druge strane, letovi iz Bodruma za Skoplje nisu zakazani, za razliku od prošlog ljeta.

Novi broj Hrvatskog glasnika

0
Novi broj Hrvatskog glasnika
HG

Iz štampe je izašao novi broj „Hrvatskog glasnika” glasila Hrvata Crne Gore, u kojem, između ostalog, možete pročitati, Božićnu poslanicu kotorskog biskupa Ivana Štironje, o predstavljanju knjige “Priče sa Prčanja” Željka Brguljana u Zagrebu, klapskom pjevanju u Boki Kotorskoj, o začecima turizma u Kotoru i Boki Kotorskoj prema dokumentima Kotorskog arhiva.

Časopis možete pronaći u katedrali Svetog Tripuna, kancelariji HGD CG i u Tivtu u kancelariji Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Vlada Tivtu dala samo mrvice kroz program ulaganja Uprave javnih radova za 2022.

0
Vlada Tivtu dala samo mrvice kroz program ulaganja Uprave javnih radova za 2022.
Tivat_mart 2021-mikophotographystudio

Opština Tivat ove godine može računati samo na „,mrvice“ iz državnog budžeta za projekte unapređenmja javne infrastrrukture u tom gradu, a sa kojima neće moći da završi niti jedan od ukupno četiri projekta koje je Vlada prihvatila da pomogne preko Uprave javnih radova.

I dok se u drugim crnogorskim opštinama ulaganja države u gradnju nove ili unapređenje postojeće saobraćajne, obrazovne, zdravstene, komunalne i druge javne infratsrukture mjere milionima eura, po Zakonu o budžetu Crne Gore za 2022. Opština Tivat će preko Uprave za zjavne radove (UJR) dobiti nepunih 400.000 eura. Poređenja radi, država će ove godine preko UJR, samo u Opštini Cetinje, kroz 15 različitih projekata, upložiti ukupno 6.239.000 eura.

Prvi od simbolična četiri projekta koja će se u Tivtu ove godine podržati sredstvima iz državnog budžeta je druga faza izgradnje obalnog šetališta na lokaciji Belane u kojoj će Uprava javnih radova participirati sa iznosom od 150.000 eura. Drugi prijekat kojeg će država podržati u Tivtu je izgradnja Servisne zone u Gradiošnici u kojoj prema ranijim planovima, treba da se smjeste tehničke operative lokalnih preduzeća Komiunalno, odnosno Vodovod i kanalizacija, kao i da se gradi novi Vatrogasni dom, te formira Reciklažno dvorište. Sva ta ulaganja procijenjene vrijednosti od oko milion eura, država će ove godine preko Uprave javnih radova podržati simboličnim iznosom od samo 35.200 eura.

U budžetu UJR za 2022. predviđen je i iznos od 180.200 eura na poziciji „Osnovna pkola u Tivtu“. Još se ne zna koliko bi ukupno koštala izgradnja objekta jedne potpuno nove velike osnovne škole u Tivtu koji je lokalna uprava takođe uvrstila u prioritete, a koji bi se trebao graditi na opštinskom zemljištu u zahvatu Državne studije lokacije Župa-Bonići čije su izmjene i dopune trenutno u fazi izrade. Ipak, iznos koji je za realizaciju ovog projekta predvidjela UJR, nije dovoljan ni da se „izliju temelji“ nove velike, više miliona eura vrijedne školske zgrade na ovoj lokaciji.

Iako je Opštzina Tivat prije nekoliko mjeseci državi predala revidovani i potpuno spreman za gradnju Glavni projekat izgradnje novog obvjketa Osnovne škole „Branko Brinić“ sa odjeljenjem vrtića u Krtolima, a koji je lokalna uprava izradila o svom trošku, UJR je u svom budžetu za ovu godinu za realizacuju tog projekta procijenjene vrijendosti 3,8 miliona eura, predvidjela više nego simboličlan iznos od samo 20.000 eura.

Opština je već ranije platila i izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju objekata područnih odjeljenja Osnovne škole „Drago Milović“ iz Tivta u naseljima Gradiošnica i Donja Lastva, ali Vlada do sada nije pokazala namjeru da na bilo koji način u skorije vrijeme pristupi realizaciji tih projekata.