Nakon što je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić usvojio zahtjev kompanije Dragana Brkovića Vektra Boke i izuzeo sudiju Dragana Vučevića, postupak po prijedlogu Uprave prihoda i carina (UPIC) za uvođenje stečaja krenuo je ispočetka.
Kompaniji novi sudija Ivan Kovačević nije odobrio dvomjesečno odlaganje ročišta, ali je uvažio sugestiju privremenog stečajnog upravnika Vidaka Boričića da je potrebna dopuna izvještaja koji je sačinio u prethodnom postupku.
Na jučerašnjem ročištu, kom nijesu prisustvovali predstavnici Vektra Boke, zastupnica UPIC-a Anka Medojević je naglasila da je u međuvremenu na naplatu dospjelo dodatnih 514 hiljada eura, pored već ranijeg duga koji je prešao milion. Imajući u vidu ovo dodatno potraživanje, sudija Kovačević je naložio Vektra Boki da dostavi dokumentaciju Boričiću da u što kraćem roku dostavi dodatno izjašnjenje, a naredno ročište zakazao za 11. mart.
Dopunu izvještaja u prethodnom postupku tražili su i iz Vektre, navodeći da su izmirili još neke obaveze iz plana reorganizacije, ali im je to odbijeno. Tvrdili su da je pandemija uticala na njihovo poslovanje i nemogućnost realizacije plana od kog je, kako je procijenio Boričić, realizovano 60 odsto.
Brković je prije dvije nedjelje, obraćajući se javnosti, potvrdio da radnicima Boke od prošlog februara duguje treću ratu od 274 hiljade i još toliko za posljednju, koja je dospjela početkom mjeseca. Najavio je da će tokom ovog mjeseca izmiriti sve obaveze prema povjeriocima Vektra Boke iz plana reorganizacije. Optužio je nevladinu organizaciju koja okuplja bivše radnike da ih je instrumentalizovala aktuelna vlast i najavio tužbe protiv svih partija i institucija koje su učestvovale u „osmišljenoj kampanji za uništavanje“ i otimanju imovine, kao i međunarodnu arbitražu protiv države.
Promocija knjige Bosiljke Pušić “Poželi zvijezdu padalicu”, u okviru 53. Praznika mimoze, biće održana u paviljonu Gradske muzike u ponedeljak 21. februara 2022. godine u 19 sati.
Osim autorke Bosiljke Pušić, prisutnima će se obratiti Olivera Doklestić, Žana Ognjenović i Momir Mićunović. U programu će učestvovati Andrijana Ostojić i Ognjen Vučurović, učenici VII razreda OŠ “Milan Vuković”. Moderator književne večeri je novinarka Ksenija Matović.
Profesorica književnosti, književnica i slikarka Bosiljka Boka Pušić, obradovala je novom romanom “Poželi zvijezdu padalicu” čitalačku publiku. Ovo djelo je nastalo u rukopisu prije nekoliko godina, dok je književnica bila na rehabilitaciji u Institutu “Dr Simo Milošević”. Knjigu je uredila Miroslava Uljarević, izdavači su “Štampar Makarije” i “Obodsko slovo”. Štampanje knjige je finansiralo preduzeće „Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi, a sav novac od prodaje knjige, po cijeni od 10e, namijenjen je za pomoć Bolnici Meljine.
“U sadržaju ove knjige je i sadržaj naših života. Onaj kakav bi trebao da bude i onaj za koji mislimo da se drugima događa i kakav ne želimo. Knjiga je prepuna divnih emocija, zebnji, intriga, iskrene ljubavi i opasnih životnih situacija. Ona je zaista jedno maestralno djelo, koje zaslužuje da bude i ekranizovano”, zapisao je o knjizi Momir Mićunović.
Hercegnovska umjetnica Bosiljka Pušić oprobala se u raznim vidovima umjetničkog stvaralaštva – imala je preko 15 samostalnih izložbi, objavila je više romana, knjiga za djecu, zbirki poezija i kratkih priča.
Organizatori 53. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i JUK Herceg Fest.
Promocija će biti organizovana uz poštovanje važećih mjera donesenih u cilju suzbijanja pandemije KOVID – 19. Ulaz slobodan.
Truplo muškarca pronađeno je u nedjelju poslijepodne u izgorjelom kamionu na talijanskom trajektu koji se zapalio blizu grčkog otoka Krfa, doznaje se od vatrogasne službe.
Ovo je prva žrtva od jedanaest putnika, vozača kamiona, koji su se nakon požara vodili kao nestali, potvrdila je grčka obalna straža za francusku novinsku agenciju.
U nedjelju ujutro je putnik na talijanskom trajektu pronađen živ, što je potaknulo optimizam vlasti i obitelji nestalih.
No u akciji spašavanja još četiri do pet putnika koji su navodno bili živi, pronađeno je samo izgorjelo truplo muškarca u kamionu koji je bio na trajektu, priopćili su grčki vatrogasci.
U nedjelju ujutro u stražnjem dijelu trajekta pronađen je živ 21-godišnji bjeloruski vozač koji je primijećen tek kad je trajekt dovučen na tri km od Krfa, izvijestila je grčka obalna straža.
Trajekt Euroferry Olympia talijanske kompanije Grimaldi zapalio se u petak rano ujutro na putu u talijansku luku Brindisi, dva sata nakon isplovljavanja iz grčke luke Igoumenitse. Na njemu je bilo 290 ljudi, među kojima 51 član posade.
Dosad je spašeno 279 ljudi i dva ilegalna afganistanska migranta, što potiče bojazan od većeg broja nestalih.
Jedanaest vozača se još vode kao nestali, sedam Bugara, tri Grka i Turčin. Nacionalnost pronađene žrtve još nije poznata.
“Potraga se nastavlja, ali pristup nekim mjestima je nemoguć”, rekao je pripadnik spasilačke službe Andreas Korikis.
Trajekt je prevozio 800 m3 loživog ulja i 23 tone “opasnih korozivnih proizvoda”, navodi talijansko ministarstvo okoliša.
Grčka služba za pomorske nesreće vodi istragu. No čini se da je požar buknuo na kamionu parkiranom u trupu broda.
Vozači su rekli da su radije spavali u kamionu nego u prekrcanim kabinama.
Trajekt, sagrađen 1995., uspješno je prošao sigurnosnu provjeru 16. februara, dodaje kompanija Grimaldi.
Teniser Novak Đoković zainteresovan je da kupi veliki zemljišni kompleks u zaleđu plaže Jaz, na kojem bi uz podršku investicionog fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izgradio prvi golf teren sa 18 rupa na ovom dijelu Jadrana, uz hotelske i ostale sadržaje.
Više izvora potvrdilo je Vijestima da je prvi reket svijeta kazao da je predviđeno ulaganje više od 300 miliona EUR.
Đoković je krajem januara došao u Crnu Goru, kako bi se navodno uvjerio u potencijale lokacije Mrčevo polje. Izvori lista tvrde da se neformalno sastao i sa pravnim zastupnicima nevladine organizacije (NVO) Jaz – Mrčevo polje, koja okuplja više od 600 Grbljana, vlasnika 2,2 miliona kvadrata zemlje u zaleđu.
Navodno, Đoković je sa njima razgovarao na večeri u etno-selu gradonačelnika Budve Marka Carevića, u grbaljskom selu Krimovice. Vijestima je rečeno da je Đoković kazao da zastupa jedan od vodećih investicionih fondova koji je zainteresovan da gradi golf teren.
Jaz
Više izvora navodi da je rekao i kako je nekoliko zemalja zainteresovano da privuče investitore – od Srbije d Afrike, te da ukupan budžet za projekat premašuje 300 miliona EUR.
Predstavnici te NVO navodno su predočili Đokoviću da idalje postoje imovinsko-pravni problemi oko zemljišta i da bi trebalo da se obrati državi. Izvor lista tvrdi da su kazali ida su spremni da podrže projekat.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa, preminule tri osobe, a registrovano je još 249 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Već duže vrijeme pokušavamo ukazati na činjenicu da opozicija nije doprinijela blokadi rada lokalnog parlamenta kako se već duže vrijeme spinuje putem “nezavisnog” medija i šire, ističu iz Opštionskog odbora Socijaldemokrata Tivta, dodajući da je potvrda za ove navode nedavno donijeta Odluka predsjednika opštine, kojom imenuje penzionisano vojno lice za direktora DOO “Komunalno” Tivat.
“Pozivajući se na član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi u kojem se kaže da predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti. Predsjednik je dužan da akt iz stava 1 ovog člana podnese na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici. Ako skupština ne potvrdi akt iz stava 1 ovog člana ili ga predsjednik ne podnese na potvrdu, taj akt prestaje da važi u roku od tri mjeseca od dana donošenja“. Dakle, dragi sugrađani prema tumačenju Predsjednika opštine svo ovo vrijeme od kad je uskraćena podrška, on je mogao da donosi sve odluke koje su u nadležnosti Skupštine, i da sačeka prvu narednu sjednicu da se iste potvrde. To dalje znači da nas je Predsjednik obmanuo, i sve ono za šta je prozivao opoziciju kao kočničare za donošenje odluka koje su od izuzetnog značaja je, zapravo, mogao on sam da donese bez ikakve smetnje, počevši od budžeta”, ističe se u saopštenju.
Ističu da je predsjednik Opštine Tivat iskoristio ovo pravo kao što je to sada uradio imali bi sve one beneficije o kojima vladajuće stranke evo već pola godine patetišu i okrivljuju opoziciju za isto, i to: 100.000 eura za prevoz đaka, 352.000 eura za programske aktivnosti Centra za kulturu i Muzej, saniranje krovne konstrukcije i nabavku koševa Sportskoj dvorani, poboljšanje poslovnog ambijenta i podršku ženskog preduzetništva, te pola miliona za II fazu šetališta Belane.
“Dužni smo da podsjetimo i FK “Arsenal”, na njihovo portparolsko saopštenje. Gospodo iz FK “Arsenal”, da je Predsjednik iskoristio član 59 Zakona, sportski klubovi ne bi morali čekati izbore u maju da bi dobili planirana sredstva, čime ste se i vi poigrali sa građanima Tivta, te takođe optužili opoziciju za blokadu rada lokalnog parlamenta”, kažu u tivatskom SD-u.
Podsjećaju i na izjavu predsjednika kojom konstatuje da će se opština neusvajanjem budžeta naći u situaciji da ne može platiti novu fazu MR2 puta, te će sezona biti dočekana sa raskopanim ulicama u tom dijelu grada.
“U konačnom, vrlo važno je i da se podsjetimo na tendeciozno smišljenu manipulaciju od strane prvog saradnika Predsjednika, da će sva preduzeća prestati sa radom i radnici izgubiti posao ukoliko se njihovi akti ne usaglase sa Zakonom o privrednim društvima, takođe okrivljujući opoziciju za propust za koji su Socijaldemokrate Tivta svojim saopštenjem vrlo decidno obrazložile i ukazale na činjenicu da je jedina odgovornost onih koji su bili dužni paziti na zakonske rokove u pogledu usaglašavanja. E pa dragi sugrađani, sada treba da znate da niti su preduzeća ugašena niti su radnici ostali bez posla. Rukovodeća garnitura i nadležni koji vrše nadzor nad preduzećima mogu mirno spavati ,jer je član koji se odnosio na usaglašavanje brisan izmjenama Zakona, te ih niko neće ugasiti po službenoj dužnosti, eventualno mogu snositi novčanu kaznu zbog propusta u radu. Za sve gore pobrojano, a ima toga još, Predsjednik i njegovi saradnici su izjavili da se zna ko će snositi odgovornost ako se ne usvoji budžet”, navode iz OO SD.
Ističu da na osnovu navedenog predsjednik opštine je vrlo jasno pokazao da se svo ovo vrijeme mogao rukovoditi članom 59 Zakona, te da je sada isključivo njegova odgovornost za nedonošenje važnog akta kakva je Odluka o usvajanju budžeta.
SD Tivat
“Izgleda da je ipak bilo važnije donijeti Odluku o imenovanju direktora Komunalnog, cijeneći da bi se njenim nedonošenjem, ugrozio život i imovina veće vrijednosti. Vjerujemo da je prilikom njenog donošenja jedino mislio na ugroženost gospodina Stanišića i njemu ideološki bliskih ljudi koji su u međuvremenu zaposleni u tom preduzeću. Iz tog razloga, pozivamo Predsjednika da iskoristi ovlašćenje koje mu omogućava član na koji se pozvao i donese svih 76 Odluka koje se nijesu mogle donijeti bez Skupštine, ili makar da iskoristi javno,video obraćanje iz Skupštinske sale njegove savjetnice samoprozvane šefice kabineta, i obrazloži građanima zbog čega će patiti ako se ove odluke ne usvoje”, naglašeno je u saopštenju.
Sigurni su, dodaju, da život građana ne bi bio ugrožen ni imovina veće vrijednosti, niti bi narod posebno patio, da ste iskoristili zakoniti pravni osnov o lokalnoj samoupravi i imenovali penzionera Stanišića za v.d. direktora na period od šest mjeseci, umjesto što ste sebi dali pravo da tumačenjem ovog člana kako Vama odgovara u ovom
trenutku, zloupotrijebite svoj položaj i iskoristite mogućnost promjene u Centralnom registru privrednih subjekata bez pravnog osnova, o čemu ćemo se posebno baviti narednih dana.
Pozivaju sve portparole vladajuće garniture i građane koji su iskazali zabrinutost za neusvajanje budžeta i blokadu grada, da upute javni apel Predsjedniku da donese Odluku o usvajanju budžeta, jer Skupština kao zakonodavni organ ne mora ni postojati sudeći po tumačenju člana 59 Zakona o lokalnoj samoupravi od strane Predsjednika opštine, jer poluge vlasti su samo u njegovim rukama.
“No razumijemo, Predsjednik nije pravnik pa čita kako je napisano, jer da je malo porazmislio ugrožavanje života ili imovine veće vrijednosti bi bila ugroženost koju su građani pretprjeli usled elementarne nepogode 28.08.2021. godine, kada ste apsoslutno mogli na osnovu ovog člana donijeti Odluku o pomoći svim ugroženima koji su pretrpjeli štetu na svojoj imovini, ali ste i tada tendenziozno okrivili opoziciju za isto. Odluke ovakve vrste se donose na osnovu ovog člana gospodine Komnenoviću, a imenovanja uvođenjem v.d.stanja na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, a ne nikako zloupotrebom svojih ovlašćenja i nečijim nesavjesnim radom u Centralnom registru privrednih subjekata”, zaključuje se u saopštenju SD Tivat.
Brodovi i barke, mala remek-djela koja izrađuje Damir Montić, danas „plove“ širom svijeta i nalaze se u privatnim zbirkama na Novom Zelandu, u Rusiji, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj…
Brodomaketar i brodomodelar Damir Montić iz Tivta, nastavio je porodičnu tradiciju izrade maketa, jedrenjaka, trabakula, leuta, gajeta, galija, bracera, pasara, uglavnom sve naših tradicionalnih brodova i barki koje su vjekovima bile zastupljene duž Jadrana. U posljednje vrijeme uspješno pravi podmornice koje su nekada bile u sastavu JRM-a i Austro-Ugarske, kao i makete savremenijih brodova.
Montić je, u današnje vrijeme, promoter pomorske baštine, kako Boke Kotorske tako i cijele Crne Gore. Impresivni su to radovi koji pričaju autentičnu priču o istoriji plovidbe našim morem, o našem pomorskom kraju, ali su ujedno i poveznica i s drugim pomorskim tradicijama Jadrana i Mediterana.
„Što se tiče nacrta brodova, uglavnom ih otkupim preko foruma brodomaketara, a ponekad se desi i da od kolega dobijem nacrte besplatno ili za simboličnu cijenu, jer su i oni zaljubljenici u svoj hobi kao i ja. Obično radim makete brodova do jednog metra, drvene barke do 40 centimetara, a autentičnost maketa je 90%. U zavisnosti od razmjera izrađujem i detalje“ – kaže za naš portal Montić.
Materijal uglavnom nabavlja iz Srbije i Hrvatske, kao i od pojedinih stolara iz Crne Gore.
„Često i sam skupljam drvo, sušim, sječem na mjeru i pripremam za ugradnju. To je isto kao i za veliku barku jer bez dobre pripreme, nema dobre makete. Za barku pasaru, našu tradicionalnu barku dužine 50 centimetara potrebno mi je oko dva mjeseca intezivnog rada. Radi se kao i prava pasara, samo što je ovo maketa. Dakle, pravim rebra, madijere, kobilicu… Godišnje napravim pet-šest maketa u zavisnosti od toga koliko su zahtjevne. Svakodnevno radim oko pet do šest sati. Nekada makete moram da završim u određenom roku jer je naručilac planirao da ih pokloni, pa intezivno radim i preko osam sati. U gradnji i pripremi mnogo mi pomaže moja djevojka Kristina što mi olakšava posao. Za sada je to šmirglanje i izrada nekih detalja. Važno je da i ona uživa u ovom stvaralačkom poduhvatu…“ – ističe zadovoljno Montić.
Zanimljivo je da naš sagovornik ne čuva ljubomorno svoje znanje i iskustvo već obučava mlade zainteresovane za ovaj hobi. Tako je tri dana držao radionicu izrade modela i maketa brodova, mladim jedriličarima „Lahora“ iz Kotora, a vrlo često zainteresovana djeca dođu u njegovu radionicu kako bi savladala prve korke u ovome interesantnom hobiju.
Damir Montić – brodomaketar -foto Boka News
„Što se tiče samostalne izložbe mojih maketa nije se još dogodila, mada sam imao više ponuda iz Tivta i Hrvatske. Za sada nisam imao vremena da napravim kolekciju brodova koju bih želio da izložim i pokažem široj javnosti, ali radim na tome. Nadam se da će to biti u nekoj skorijoj budućnosti. Želja mi je da izložim nekih 10-15 tradicionalnih brodova našeg Jadrana…“- kaže Montić.
Inače, Damir Montić je zaposlen u Porto Montenegru od koga ima podršku za brodomaketarstvo. Neke njegove makete podmornica našle su se i u muzeju „Zbirke pomorskog nasljeđa“ u Portu.
„Zahvaljujući Porto Montenegru ostvario sam saradnju sa podmorničkim savezima Srbije i Slovenije. Uglavnom radim podmornice klase „Una“ kao makete-suvenir, kako za poklon prilikom susreta podmorničara, tako i za muzej podmornica u Sloveniji“ – ističe Montić.
Podsjetimo, za Prvi međunarodni karneval održan u Tivtu 2018. godine, Damir je sa svojim ocem Oskarom napravio brod-maketu, rimsku galiju dužine 8 metara, širine 2,5 metra i visine 4 metra.
„To je tip broda Liburna, odnosno njegova reprika, sa kojim je plovila kraljica Teuta kada je osvajala ove prostore. Maketu smo radili oko dva mjeseca i rađena je kao pravi brod. Bila je izložena na Pinama u Tivtu, mjesec dana nakon karnevala i izazvala je veliko interesovanje kod djece, građana i turista. Nažalost, nakon mjesec dana inspekcija je naložila da se maketa-brod ukloni sa Pina. Brod je danas ostavljen na jednoj livadi u Tivtu i nije baš u najboljem stanju. To je šteta jer je mogao, nakon manjih intervencija, poslužiti kao interesantni eksponat za edukaciju i zabavu djece“ – poručuje Montić.
Prvi Međunarodni karneval u Tivtu 2018. – Brod – maketa koju su uradili Montići – foto Boka News
Damirov otac Oskar Montić, preko 50 godina je radio makete i modele brodova, a ljubav prema ovom zanimljivom poslu, nenametljivo je prenio i na sina. Damir se veoma rano počeo baviti brodomaketarstvom, a sa 12 godina je napravio prvi model broda.
U radionici smo zatekli skoro završen model čuvenog Titivog broda „Galeb“ koji je Damir uradio po narudžbi. Inače, brod „Galeb“ grad Rijeka trenutno restaurira i priprema ga da postane muzej.
Damir Montić – brodomaketar -foto Boka News
„Ostalo je još dva dana rada na ovoj maketi, u pitanju je finiširanje i farbanje detalja. Radio sam ga ubrzano nekih dva mjeseca jer se radi o poklonu i mora na određeni datum biti uručen. Maketa je dugačka 1,1 metara, široka 22 centimetra i visoka nekih 30 centimetara, dakle, razmjera je skoro 1:80. Svakodnevno sam radio 4-5 sati na ovom brodu. Nacrt sam dobio od kolege iz Hrvatske za neku simboličnu cijenu“- priča nam Montić.
Sljedeća maketa koju Damir planira da radi, čiju osnovu je već postavio, je pasara ojedrena latinskim jedrom.
„Interesovanje za moje makete je veliko, ali zbog procesa rada koji iziskuje vrijeme, trud i uglavnom predstavlja ručni rad koji je dosta zahtjevan, ne mogu prihvatiti sve ponude“ – poručuje Montić.
Maketarska radionica Montić – Foto Boka News
Damirovo brodomaketarstvo je na granici preduzetništva i umjetnosti. Ta mala remek-djela ne podsjećaju samo na prošlost, u njih je utkao novi život, a nama pružio jedan novi doživljaj prošlih vremena.
„Očuvanje pomorske baštine i tradicije je od neprocjenjivog značaja, ponajviše zato što je pomorska tradicija veoma važna u našoj istoriji i kolektivnoj svijesti, jer su naši preci živjeli sa morem i od mora i to nam je zapisano u gentskom kodu“, poručio je za kraj razgovora Damir Montić.
/M.Marušić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Kompanija Lidl planira da otvori 20-ak objekata širom Crne Gore i da zaposli oko hiljadu radnika, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović.
Milatović je u emisiji Okvir na TVCG kazao da je vlada oformila operativni tim u okviru Agencije za investicije, koji se u prethodnih nekoliko mjeseci dva puta sastao sa predstavnicima borda Lidla, prenosi Mina. Tim ima zadatak da pripremi i usaglasi uslove za ulazak te kompanije na tržište Crne Gore.
– Predstavnici vlade imali su sastanke sa predstavnicima Lidla i njihov plan je da zaposle hiljadu naših radnika i otvore 20 objekata. Takođe će praviti i logistički centar u Podgorici. To se neće desiti odmah, to je proces. Očekujemo da se ti planovi realizuju naredne i 2024. godine, rekao je Milatović.
Ekonomisti i preduzetnici smatraju da će dolazak tako velike kompanije donijeti dosta pozitivnog, ali i negativnog.
Preduzetnik i član Građanskog pokreta URA, Goran Đurović, podsjetio je da Lidl postoji od 1930. godine i da je to kompanija sa velikom tradicijom.
„Za 100 godina postojanja u jednoj Njemačkoj, ta kompanija je akumulirala značajno znanje u ovim poslovima, iskustvo i profit i to nije isto kao naši lanci. To je kompanija čiji je promet 100 miliona eura. Mi se ne možemo takmičiti sa njom, kazao je Đurović.
Pozitivno je, prema njegovim riječima, to što će kompanija donijeti konkurentne cijene, nove proizvode i takmičenje, a negativno to što će se to odraziti na promet crnogorskih lanaca.
Đurović je dodao da država treba da čuva crnogorske kompanije i ulaže kako bi bile konkurentnije.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da će dolazak kompanije Lidl napraviti promjene na tržištu i da će crnogorski trgovački lanci morati da se prilagode. Nije, kako kaže, strašno i ako se neki ugase, jer to je dio tržišne utakmice. On je ocijenio da je uključivanje crnogorskih proizvoda neophodno.
Prije 210 godina jeromonah Josif Tropović je na Toploj kod crkve Svetog Spasa u skromnoj kaluđerskoj ćeliji, po odobrenju tadašnjoh austrougarskih vlasti, otvorio školu koju je pohadjalo od 20 do 60 učenika iz cijele Boke. Učionica je bila jednostavna, bez mnogo predmeta u njoj.Djaci su učili časlavac, psaltir, računicu, crkveno pojanje i talijanski jezik. Škola je imala prvashodnio cilj da spremi buduće sveštenike i kaludjere, ali su se u školi kasnije obrazovali i budući trgovci i pomorski kapetani. Medju njima je bilo i katolika, koji su željeli da nauče ćirilicu. Kod Tropovića je učio i Vuk Popović, Rišnjanin kasnije poznati gimnazijski katiheta u Kotoru i veliki prijatelj i saradnik Vuka Karadžića.
Ali je svakako najpoznatiji đak te škole bio mladi Rade budući svjetovni i duhovni vođa Crne Gore – Petar I Petrović Njegoš.
“Rade je tek na Toploj, kod jeromonaha Tropovića stigao do prvog i jedinog, kako tako, regularnog svog učitelja“, zapisala je srpska spisateljica Isidora Sekulić.
Petar I Petrović Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) je obrazovanje, ali i vaspitanje njegovog sinovca mladog Rada povjerio Tropoviću cijeneći društveni i kulturni ugled sredine u kojoj je živio i djelovao . Kotorski sreski načelnik Pantoni je za Tropovića napisao da „u pogledu morala uživa dobar glas. U političkim prilikama bio je vrlo obazriv. Odan je vladici crnogorskom, koji ga je rukopoložio za sveštenika“.
Rada su do Novog dopratili Petar I, koji mu je kazao “ da sluša svog učitelja kao oca” i njegova braća Savo i Tomo, a u školi na Toploj učioje od sredine 1825 do kraja 1826 godine.
Nema puno podataka o Njegoševom školovanju na Toploj, ali je poznato da je sa njim učio i Tropovićev sestrić Petar Dostanić koji je bio pet godina stariji od Njegoša i koji mu je tokom boravka u Herceg Novom bio prijatelj i družbenik. O tom periodu Njegoševog života kasnije je svjedočio Dostinić, koji je nakon smrti Tropovića postao učitelj škole na Toploj.
„Bio visok, oštrih plećat i gajan“ i „lijepo odjeven – po crnogorski“. Na glavi je imao crnogorsku kapu, a na sebi bijelu košulju s podvrnutom ogrlicom , džamadan, bjelaču od šaljka,preko nje zlatom izvezenu džečermu, gaće od plavetne raše, bijele, suknene dokoljenice i opanke“, opisao je Dostinić dvanaestogodišnjeg Rada kada je došao u Herceg Novi da uči školu na Toploj.
“Bio je oštrouman i pamtljiv, zbog čega ga je učitelj i najviše volio“, sjećao se kasnije Dostinić.On je kazivao i da je Rada zavolio i jedan drugi učitelj zvani Pjero Prezidente, koji je živio u katoličkom mnastiru Sv. Antuna i koji je Rada i Dostinića besplatno podučavao račun i italijanski jezik po sat dnevno.
Muzej
Njegoš je tokom boravka u Novom imao intezivan društveni život, a obilazio je i okolinu grada. Književnik Veljko Radojević je zapisao da su Dostinić i Rade jednom jedva spasili od puščanih zrna turske straže na Žvinjama, kada su na konjima prolazili blizu tadašnje turske granice.
Ostalo je zabilježeno i da je Radu Tomovom kada je jednom pratio Dostinića koji je trebalo da prihvati malog Jova sina kneza Djordja Vojnovića da ga odvede u školu, ukazana velika čast i rijetka pažnja. Kada je saznao ko mu je pred kućom, knez Vojnović je širom otvorio vrata salona i doviknuo začudjenoj ženi Jeleni: „Jadna ne pošla- znaš li ti ko je ovo- bratić mitropolita Petra, budući gospodar Crne Gore“.
Manje od škole na Njegoša je u Herceg Novom, prema pisanju dr. Mihaila Vukčevića „mnogo više i blagotvornije uticala sama hercegnovska sredina život u njoj, raskošna priroda i doživljaji. Život u Novom i uopšte na Primorju bio je povoljan i ugodan“ .
„U Novome i na Primorju gledao je on more i zatone, krilate jedrenjake koji dolaze i odlaze, upoznao je palme i agave, vidio dosta bogatstva i načina života koji se izradio pod Mlečićima, slušao pesmu i muziku po notama, divio se gizdavim kapetanima koji su ostajali malo na domu, čekali prvi dobar šum vetra da opet krenu velikoj reci o kopjoj je pevala čežnjiva devojačka pesma na Primorju“, zapisala je Isidora Sekulić.
Vuk Vrčević navodi da je Rade u Herceg Novom „ imao na pretek vremena da noćno i dnevno pohodi vesele sastanke dje momci i djevojke igraju i pjevaju“.
„Otac Josif kada je za ovo saznao ubojao se za svog učenika da se ne bi čemu god pokvario“ i poslao poruku Petru I „da je njegov sinovac naučio dosta za jednog kaludđera , a da ostalo može naučiti i na Cetinju“. Dr. Špiro Vuković jedan od potomaka Josifa Tropovića je uvjeren da je poruka bila dvosmislena i da se najviše odnosila na Radova interesovanja za ljepši pol.
Njegošu je Boka bila prvi pravi učitelj. Ona je u njemu budila maštu i izazivala želji čežnju za nečim boljim, ljepšim i čarobnijim zapisao je dr. Vukčević.“ Novi je Njegošu bio i inspiracija za peto Kolo u Gorskom vijencu :
“Novi grade sjediš na kraj mora i valove brojiš niz pučinu, kako starac na kamen sjedeći što nabraje svoje brojanice“.
Dokazi upućuju na to da Rusija planira “najveći rat u Evropi od 1945.”, poručio je iz Muenchena britanski premijer Boris Johnson za BBC. Naznačio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti teže sankcije protiv Rusije nego što se to prije predlagalo.
– Svi znakovi su da je plan na neki način već počeo. Obavještajne službe sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju koja će okružiti ukrajinski glavni grad Kijev. Ljudi moraju razumjeti koliko bi golema bila cijena u ljudskim životima, rekao je Johnson u Muenchenu gdje su se svjetski čelnici sastali na godišnjoj sigurnosnoj konferenciji.
Posljednje procjene američke vlade sugeriraju da je između 169.000 i 190.000 ruskih vojnika sada stacionirano duž ukrajinske granice, kako u Rusiji tako i u susjednoj Bjelorusiji – ali ta brojka uključuje i pobunjenike u istočnoj Ukrajini. Johnson je naznačio da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti teže sankcije protiv Rusije nego što se to prije predlagalo. Rekao je da će Velika Britanija i SAD zaustaviti ruske tvrtke koje “trguju funtama i dolarima” – potez za koji je rekao da će “jako jako pogoditi” svojim učinkom.
Prethodne sankcije koje su predložili ministri uključuju proširivanje raspona ruskih ljudi i tvrtki koje bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo obuhvatiti sankcijama. Zapadni dužnosnici upozorili su posljednjih tjedana da bi se Rusija mogla pripremati za invaziju u bilo kojem trenutku, no Rusija je odbacila te tvrdnje, rekavši da izvodi vojne vježbe u regiji.
Upitan smatra li se da je ruska invazija još uvijek neizbježna, Johnson je rekao: “Bojim se da dokazi ukazuju na to, to se ne može uljepšati. Činjenica je da svi znakovi govore da je plan na neki način već počeo.” Premijer je rekao da je američki predsjednik Joe Biden rekao zapadnim čelnicima da ruske snage ne planiraju samo ući u Ukrajinu s istoka, preko Donbasa, već i iz Bjelorusije i područja oko Kijeva.