Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Medoks boravila je u petak u prvoj zvaničnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine opštine, Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom.
Prijem je upriličen u Kući nobelovca Iva Andrića, a u fokusu razgovora bili su turizam, kultura i razvojni projekti na području Herceg Novog.
Medoks je izrazila zadovoljstvo susretom sa čelnicima lokalne uprave, kao i prilikom da se upozna sa aktuelnim temama, izazovima i planovima koji su od značaja za grad.
Predsjednik Opštine, Stevan Katić zahvalio se Ambasadorki na saradnji, posebno ističući podršku koju Ambasada Velike Britanije pruža programu razvoja ženskog preduzetništva i Hercegnovskom strip festivalu.
Turizam je prioritetna privredna grana za Herceg Novi, a tržište Velike Britanije veoma značajno za njegov razvoj, kazao je Katić i poručio da se nada rastu broja britanskih turista ovog ljeta, imajući u vidu stabilizaciju epidemiološke situacije. Kako je rekao, u 2019. godini, prije početka pandemije, britanski turisti ostvarili su duplo više noćenja u odnosu na samo godinu ranije, što pokazuje da je ovo za njih izuzetno atraktivno odredište.
Karen Medoks u Herceg Novom
Govoreći o aktuelnim projektima, Katić je istakao da je Herceg Novi grad koji se ubrzano razvija i koji je posvećen unaprijeđenju kvaliteta života. On je najavio da će u narednom periodu biti realizovane brojne investicije velike vrijednosti, među kojima je izdvojio izgradnju putne i vodovodne infrastrukture na Luštici, autobuske stanice i gondole do Žvinja. Kako je dodao, svi ovi projekti omogućeni su zahvaljujući dobroj saradnji sa centralnom vlašću u prethodnom periodu, kao i spremnosti lokalne uprave koja je imala gotove projekte.
Medoks je pozdravila napore gradske uprave da kreira dobru osnovu za unaprijeđenje investicionog ambijenta, kao i dobru saradnju koja postoji na lokalnom nivou.
Predstavnici Opštine informisali su Ambasadorku o bogatom kulturnom životu grada, festivalskoj tradiciji i brojnim manifestacijama koje okupljaju posjetioce i umjetnike iz cijelog svijeta, upućujući joj poziv za saradnju u pogledu predstavljanja britanske kulture i umjetnosti u Herceg Novom.
Jedna od tema razgovora bili su i prekogranični projekti, kao izvor finansiranja aktivnosti i osnova za ostvarivanje saradnje sa međunarodnim partnerima. Kako su kazali čelnici lokalne uprave, Herceg Novi je imao brojne benefite od uspješne implementacije ovih projekata, među kojima se izdvajaju adaptacija Andrićeve kuće, izgradnja Avanturističkog parka, uvođenje digitalizovanih sadržaja na tvrđavu Kanli Kula, izgradnja biciklističke staze u Sutorini.
Nakon sastanka u Kući nobelovca Iva Andrića, Medoks je sa domaćinima obišla Stari grad i posjetila tvrđavu Forte Mare.
Crnogorski elektroprenosni sistem je danas sa svojim zaposlenima i budućim saradnicima iz Maslinarskog društva „Boka” organizovao sadnju 150 stabala maslina u neposrednoj blizini TS „Lastva”, koja se sprovodi u okviru kampanje „Naša maslina”, a realizuje se kroz podizanje plantažnog zasada ove plemenite biljke.
Događaju su prisustvovali Ivan Asanović, izvršni direktor CGES-a i Vesna Đukić, izvršna direktorica Maslinarskog društva “Boka” sa saradnicima.
„Veoma sam srećan i ujedno ponosan što smo danas ispred jednog od najznačajnijih elektroenergetskih objekata, koji je po svojim tehničko-tehnološkim karakteristikama i ulozi koju obavlja, jedinstven u Crnoj Gori i okruženju“, istakao je Ivan Asanović, dodajući da je ipak razlog današnjeg okupljanja u Lastvi sadnja još 150 stabala maslina, pored već zasađenih 850, koja se sprovodi kroz projekat oplemenjivanja prostora oko trafostanice u Lastvi.
„Kao društveno-odgovorna kompanija, koji vodi računa o zaštiti životne sredine i kroz poboljšanje vizuelnog uticaja elektroenergetskih objekata, naša namjera je, da sa jedne strane damo konkretan doprinos razvoju maslinarstva u Boki sa posađenih 1000 sadnica maslina, a sa druge strane da utičemo na podizanje svijesti o značaju očuvanja životne sredine i ulaganja u nju”, kazao je Asanović.
Sadnja maslina
Ova naša akcija je prije svega primjer da se ambijent elektroenergetskih objekata može ućiniti i ljepšim i korisnim. Ovo je dokaz da ljudi i priroda sarađuju na najbolji mogući način. Na tom ćemo putu istrajavati kroz buduće slične investicije, zaključio je Asanović.
Direktorica Maslinarskog društva „Boka“ Vesna Đukić izrazila je zadovoljstvo što učestvuje u ovakvom događaju čiji je motiv maslina, prirodno okruženje, način života, kulture i mentaliteta stanovnika Boke Kotorske, kao najljepšeg dijela Mediterana, ali i cijelog Crnogorskog primorja, pa i onih područja u kojima maslinarstvo nije tradicionalno zastupljeno.
„Kampanja “Naša maslina” je zaista pravi primjer društveno-odgovornog poslovanja jednog privrednog subjekta koji na ovaj, nama najbliži način, podizanjem plantaže maslina na zemljištu oko elektroenergetskog postrojenja, na području gdje se vjekovima uzgajala maslina, oplemenjuje prostor i uzvraća dobrim gestom zajednici u kojoj posluje“, istakla je Đukić.
I ova akcija koja se danas realizovala, samo je početak zajedničkih aktivnosti CGES-a i Maslinarskog društva „Boka“ na širenju i unapređenju maslinarstva i popularizaciji domaćeg maslinovog ulja najvišeg kvaliteta.
Američko ministarstvo trgovine stavilo je na crnu listu stotinjak ruskih aviona, među kojima i avion ruskog poduzetnika Romana Abramoviča te Aeroflotove Boeinge, koji su nedavno prekršili američke sankcije uvedene Rusiji.
Sjedinjene Države su avionima proizvedenim u SAD-u i onima koji imaju najmanje 25 posto dijelova američke proizvodnje, zabranili ulazak u Rusiju bez posebnog odobrenja. No “od 2. marta 2022. na temelju informacija dostupnih javnosti, ministarstvo je otkrilo stanoviti broj aviona na komercijalnim i na privatnim letovima iz trećih zemalja u Rusiju koji su u vlasništvu ili pod kontrolom Rusije i ruskih državljana”, navodi ministarstvo u saopštenju u kojemu je popis svih aviona.
Ti se aviona ne smiju više opskrbljivati gorivom, održavati, popravljati i osiguravati za njih rezervne dijelove. “Onemogućavanjem bilo kakve usluge tim avionima, pa i u inozemstvu”, svi međunarodni letovi iz Rusije tim avionima mogu dovesti do njihova prizemljenja, ističe ministarstvo. Na popisu su avioni Aeroflota, AirBridge Carga, Utaira, Nordwinda, Azur Aira i Aviastara te Abramovičev privatni zrakoplov Gulfstream G650. “Objavljujemo ovu listu kako bismo upozorili svijet da nećemo dopustiti ruskim i bjeloruskim tvrtkama i oligarsima da putuju nekažnjeno kršeći naše zakone”, reagirala je ministrica za trgovinu Gina Raimondo. SAD i njegovi saveznici uveli su dosad neviđene sankcije Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu 24. februara.
Hercegnovska policija rasvijetlila je podmetanje požara u magacinskom prostoru u Igalu, vlasništvo Instituta Dr Simo Milošević, koje se dogodilo 25. februara oko 20 sati. Tom prilikom je pričinjena veća materijalna šteta.
Identifikovan je izvršilac ovoga djela, trinaestogodišnjak, koji je upotrebom benzina zapalio unutrašnjost objekta.
– Budući da je ovo lice zbog starosne dobi krivično neodgovorno, postupajućem tužiocu je dostavljeno obavještenje u redovnom postupku kao dopuna krivične prijave prethodno podnijeta protiv nepoznatog počinioca – kazali su u Upravi policije.
Povodom vašeg teksta od danas -18 marta 2022. god. a gdje se pominje kompanija “Pomorski saobraćaj”, dostavljam vam moje reagovanje u svojstvu Izvršnog direktora kompanije. Naljubaznije vas molim da reagovanje objavite integralno, unaprijed zahvalan, Dejan Ban.
Kada je u pitanju “Pomorski saobraćaj”, dokazano, u javnosti širite neprovjerene informacije. Nažalost, djelujuci na taj način, nepovratno se svrstavate u kategoriju žute stampe. Vjerujemo da nikada više nećete pisati o “mrvicama državi” i “o privatizaciji bez tendera”.
Znate da ste širili neistine, ali, nazalost , za njh je to uspjesna prica, bez obzira sto je neistina. Ovim danasnjim tekstom, “Bokanews” osavremenjavaju alate u širenju neistina. Plasiraju se poluistine, kao najgrublji i najmanipulativniji vid neistina. I to sve, inspirisano niskim ličnim pobudama kreatora teksta. A u stvarnosti, evo kao stoje stvari.
Čuveni, i u posljednje vrijeme, za autora teksta, neizostavni AIS – Automatski identifikacioni sistem.
Radi se o sistemu koji identifikuje IMO broj (identifikacioni broj broda) i poziciju broda na svakih 6 sati, i to po pravilu sistemom velikog dometa (stav 1 član 48 Zakona o sigurnosti pom. plovidbe).
I sada se nameće pitanje, kakavog smisla ima priča oko AIS-a kod plovidbe u tjesnacu Verigama ???
Svrha bi bila da sistem locira trajekte “Pomorskog saobraćaja”, na svakih 6 sati da li su u Kamenarima ili Lepetanima ??
Naravno da se radi o besmislici i providnoj želji da se iskonstruiše navodno neka neregularnost. Nadalje, da se ne propusti pojasniti kako stvari stoje sa Zakonom.
Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe (član 48 stav 4) kaže da je posjedovanje AIS-a obavezno za plovne objekte, registrovane za privrednu djelatnost-prevoz putnika, za brodove preko 300 BRT-a, koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore.
Pravilnikom o kategorijama plovidbe brodova, plovidba Bokokotorskim zalivom je razvrstana u “plovidbu u zaštićenim morskim područijima” (član 3, tačka 6 Pravilnika).
Dakle, plovidba u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore nije isto sto i plovidbau zastićenim morskim područjima.
I eto dokaza da plaćate cijenu negativnog naboja prema “Pomorskom saobraćaju”, poduprijetog sa umišljenim znanjem.
Nadalje, zanimljivo je kako stoje stvari po ovom pitanju u Hrvatskoj, a znamo da su te stvari usaglašene sa EU direktivama.
Hrvatsko zakonodavstvo propisuje da sistem za automacku indetifikaciju (AIS), moraju imati putnički brodovi bruto tonaže 150 i više na medjunarodnim putovanjima (Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutrasnjim morskim vodama NN 79/2013, čl. 52 tač. 1 prilog 1 , tačka A). U prilog ocjeni da se radi o besmislici ide i činjenica da naši trajekti, bez zapreka, plove Hrvatskim teritorijanim morem prilikom godišnjih redovnih pregleda u Hravatskim brodogradilištima i sve kontrole prolazimo bez primjedbi.
Nadalje, u vezi angažovanja trajekata “Pomorskog saobraćaja “u svrhu prevoza teretnih vozila, do uvale Trašte, natovarenih kamenjem”, a za cem , navodno , nije registrovan.
Potpuna je neistina da “Pomorski saobraćaj” nije registrovan za prevoz tereta, ma koje vrste teret bio. Iznova plaćate cijenu negativnog naboja, poduprijetog sa umišljenim znanjem. “Pomorski saobraćaj ” je upravo registrovan za prevoz i putnika i tereta.
To sto “Pomorski saobraćaj” u CRPS_u ima upisanu pretežnu djelatnost “Pomorski i priobalni prevoz putnika (šifra 5010), ne znači da nije registrovan i za druge vrste djelatnosti. Naime, Zakonom o privrednim društvima (član 16 . tačka 1) predviđeno da se u CRPS registar upisuje pretežna djelatnost privrednog društva, a privredno društvo može da obavlja i druge djelatnosti koje su u skladu sa zakonom i predviđene njegovim statutom (član 16 , tač 2), što je upravo i slučaj sa našom kompanijom.
Uostalom, mi prevozimo teret svakodnevno.
Kao redovan posao mi prevozimo raznovrsne terete, razna teretna vozila, pa i kamione, bez obzira o vrsti utovara.
Tako da nema govora da nismo registrovani za prevoz tereta, i tvrdnja da “Pomorski saobraćaj” nije registrovan za prevoz tereta je krajnje netačna, besmislena i zlonamjerna konstrukcija.
Pomorski saobraćaj Kamenari
Nadalje, u vezi tvrdnji da demontiranja i montiranja rampe podliježu obaveznom vanrednom teh. pregledu, radi se o neistinitoj tvrdnji, napisanoj, kao i mnoge, bez argumentacije, pa ako prodje prodje.
U Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe, u članu 56, navedeni su slučajevi kada se obavezno zahtijeva vanredni pregled, pa je izmedju ostalog navedeno da su to slučajevi kada se mijenjaju konstrukcione osobine broda (tač. 10).
Montaža i demontaža rampi, uostalom kao i svih mobilnih sustava na brodu, kao i sve druge radnje sa kojima se ne ugrožavaju konstruktivne osobine broda, ne podliježu obavezi vanrednog pregleda, pa samim tim niti obavezi bilo koje vrste odobrenja.
Nećete vjerovati, ali brodar ima pravo na takav način postupanja. Za kraj, još jedna poluistina koju plasirate.
Radi se o tvrdnjama da “Pomorski saobraćaj” izbjegava ili ne vrši redovno protivpožarne vježbe i vježbe spašavanja u moru.
Ovakvu tvrdnju zasnivate na činjenici da su inspektori sigurnosti plovidbe prisustvovali vježbama 21.03.2021 god., pa se valjda treba zaključiti da od tada pa do danas “Pomorski saobraćaj” nije te vježbe ni radio. Poluistina, koja je gora od bilo koje neistine.
Stvarno stanje stvari je da je brodar obavezan da uvježbava posadu za ekscesne situacije (protipožarne vježbe, spasavanje u moru …) i da inspektori pomorske sigurnosti nijesu ni dužni da tim vježbama prisustvuju.
To što inspektori, po svom nahodjenju i svojoj procjeni, nisu prisustvovali vježbama od marta 2021. god., nikako ne znači i nije istina da te vježbe, od tog datuma, nijesu radjene.
Ali da ne bismo ubuduće ulazili u greške, naljubaznije molimo autora teksta i redakciju da nam dostave spisak vježbi kojima bi htjeli da prisustvuju, pa ćemo preuzeti obavezu da ih obavještavamo i pozivamo da prisustvuju.
Dakle, da zaključimo:
Tvrdnje koje su objavjene u tekstu od 18.03.2022. god. u vezi AIS-a su neistina ! Tvrdnje koje su objavljene u tekstu od 18.03.2022. god. u vezi registracije djelatnosti prevoza tereta su neistina! Tvrdnje koje su objavljene u tekstu od 18.03.2022. god. u vezi protivpožarnih i vježbi spasavanja su neistina !
Lokalna vlast u Kotoru dovela je grad u situaciju potpune blokade, jer ni nakon više od pola godine od posljednjeg zasijedanja lokalnog parlamenta i opomene Ministarstva javne uprave, nije ispunila zakonsku obavezu i obezbijedila funkcionisanje uprave grada. Rok za održavanje sjednice istekao je danas, i sada očekujemo reakciju Vlade koja će značiti prinudnu upravu i nove izbore, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Kotor.
Od 2017. godine, kada su isti koalicioni partneri formirali vlast, traje agonija neizvjesnosti, blokade gradske uprave, svađe, podmetanja, revanšizma, nepotizma, političkog zapošljavanja, površnosti i amaterizma.
Sve prilike za razvoj Kotora su propuštene u prethodnim godinama, zahvaljujući partijama koje su većinu formirale samo do momenta podjele funkcija, nakon čega bi kotorske Demokrate, Demokratski front i URA bili bez ikakvog dogovora o bitnim odlukama za funkcionisanje grada a koje se tiču usvajanje budžeta, unaprijeđenje komunalne infrastrukture, ulaganja u privredu, sport, kulturu, turističku ponudu, tradicionalne manifestacije itd.
Odsustvo interesovanja za dogovor oko ključnih pitanja za razvoj grada pokazatelj je potpune neodgovornosti, ne samo prema građanima koji su im uzalud ukazali povjerenje, već prema svim stanovnicima našeg grada za čije dobro su bili dužni da rade kao javni djelatnici.
DPS Kotor
Zbog svega navedenog, smatramo da je vrijeme da aktuelna parlamentarna većina postupi pošteno i prizna da nije sposobna da upravlja gradom na adekvatan način i vrati mandat građanima na ponovno odlučivanje. Vrijeme je da građani ponovo sude i presude, i da sa narednim izborom građana grad prestane da ispašta.
Uvjereni smo da će građani Kotora u narednom izbornom ciklusu znati da donesu promjenu na političkoj sceni Kotora, i da će našem gradu, sa novim ljudima u gradskoj upravi konačno krenuti na bolje, – kaze se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.
Plaža Jaz u Budvi je, prema ocjeni popularnog britanskog portala Beachatlas, jedna od top deset plaža za zabavu u Evropi, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO su kazali da se u članku naslovljenom sa Top 10 Party Beaches in Europe, popularna plaža na budvanskoj rivijeri našla, rame uz rame, sa najpopularnijim plažama Španije, Kipra, Grčke, Hrvatske i Bugarske.
Tekst privlači pažnju atraktivnim fotografijama plaža uz kratke opise i objašnjenja kako doći do njih. Navodi se i da su evropske plaže oduvijek bile odlična mjesta za odmor i zabavu.
– Plaža Jaz je duga šljunkovita plaža koja se nalazi nekoliko kilometara od Budve. Nudi veličanstven pogled, čistu plavu vodu i prekrivena je ležaljkama, suncobranima i barovima na plaži. Tu su i svlačionice, tuševi, toaleti i parking, ili baš sve što vam je potrebno za odličan dan na plaži – piše u članku.
To sve, kako je navedeno, čini Jaz jednom od najpopularnijih plaža budvanske rivijere, te domaćinom brojnih koncerata i dešavanja posljednjih godina.
– Istražili smo svjetske obale kako bi na jednom mjestu skupili najbolje plaže svijeta. Između ostalog, pitali smo se koje su to najbolje party plaže u Evropi, napravili istraživanje i sastavili listu, na kojoj je Jaz na sedmom mjestu – saopštio je Pavić.
Na prvom mjestu je Playa d’en Bossa na Ibici, na drugom atraktivna plaža Zrće na hrvatskoj obali, a tu su i plaže Paradise i Paraga na Mikonosu, neobična plaža Nissi smještena u blizini kiparskog ljetovališta Aja Napa, kao i Centralna plaža u Bugarskoj, koja predstavlja oličenje noćnog života i nezaboravnih žurki.
U Crnoj Gori tokom jučerašnjeg dana nije zabilježen nijedan preminuli od posljedica infekcije koronavirusa, a registrovano je 111 novozaraženih od koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Maslinova ulja iz Hercegovine dostigla su zavidan nivo kvaliteta, što potvrđuju ocjene na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a upućeni poručuju da su se italijanske sorte pokazale veoma dobrim za to podneblje.
Naime, velika potražnja za maslinovim uljem sve češće motiviše Hercegovce da pokušaju sa uzgojem maslina, a među prvima koji su se upustili u ovu priču su monasi manastira Tvrdoš, ali i porodica Vukoje. U njihovim maslinjacima zasađene su sorte pendolino, lećino, ćepresino, koratina i fontoja. Kad je riječ o uzgoju ove kulture, pozitivan signal, kako kažu, su uvjeravanja stručnjaka da je blaga trebinjska klima pogodna za bavljenje maslinarstvom.
Sabrat manastira Tvrdoš Jermonah Porfirije rekao je za Glas Srpske da se maslinjak svake godine obnavlja te da on sada broji negdje oko 1.200 stabala masline.
– To je posađeno u zadnjih 22 do 23 godine. Na početku su u maslinjaku prednjačile grčke sorte, a u posljednjih šest godina su isključivo italijanske – rekao je otac Porfirije.
Objasnio je da masline ne podnose temperaturu ispod nule, kao ni vjetrovite dijelove. Orezivanje se, priča, obavlja u februaru, dok se od marta počinje i sa prskanjem maslina.
– U oktobru počinje berba, a oko 80% prinosa ide za ulje. Prošle godine smo imali 100 litara ulja, a svake godine imamo sve veći rod – rekao je otac Porfirije.
Ovih dana, kako ističe, sade maslinjak na tri dunuma, a za prognoze za predstojeću sezonu još je rano.
– Za sada nemamo uljaru pa masline vozimo na cijeđenje u zapadnu Hercegovine ili u Hrvatsku. Ali ako Bog da i to je u planu da se nabavi, barem na teritoriji Trebinja, jer je to jedino podneblje u Srpskoj koje je pogodno za uzgoj maslina – ističe otac Porfirije.
Izvršni menadžer podruma Vukoje u Trebinju Mladen Fuštar rekao je za Glas da su 2012. zasadili nešto više od 1.000 stabala masline, a riječ je o sortimentu koji je zastupljen na sjeveru Italije, ali i Istre. Odabir sorti u maslinjaku, kako ističe, obavljen je u dogovoru sa profesorom sa Univerziteta iz Verone, koji je na osnovu hemijske analize zemljišta i mikroklimatskih uslova koje ima Trebinje, došao do najboljeg rješenja.
– U našem maslinjaku sve se radi na organski način. Ovce održavaju travu, tako da nema upotrebe za pesticidima – rekao je Fušter.
Tokom prošle godine, kako kaže, imali su 700 do 800 litara ulja.
– Rod jeste bio manji od očekivanog, zbog kiše koja je pala tokom cvjetanja masline i ona je sigurno smanjila rod za 20%. U narednih pet godina očekujemo da bismo imali ozbiljnije količine – rekao je Fustar, dodajući da rod prerađuju u Uljari Mikulić u Ljubuškom. Dodao je da je važno da masline budu prerađene sedam ili osam sati nakon berbe, jer je to ključno za proizvodnju vrhunskog ulja.
Sajam privrede 2022
U okviru Sajma privrede 2022, koji će biti održan od 5. do 9. aprila u Mostaru, istaknuti stručnjaci iz Hrvatske trebalo bi da približe nove tehnologije i znanja uljarima BiH, gdje se masline gaje na 350 hektara.
Mladen Fuštar kaže da neće izlagati, ali će biti prisutni na sajmu.
– Nismo izašli na tržište jer nemamo još dovoljnu količinu maslinovog ulja. Međutim, to ne znači da se u narednom periodu neće pojaviti prvo maslinovo ulje na tržištu RS – rekao Fuštar.
Proljećni festival „Hello Spring“ („U susret proljeću“) u Marina naselju Luštice Bay, koji će biti održan u subotu 26. marta, od 11 do 16 časova, predstavlja raznovrsnu gastronomsku ponudu domaćih proizvođača, obilje slanih i slatkih delicija, prirodne kozmetike, nakita i maštovitih rukotvorina, uz bogat zabavni program, radionice i aktivnosti za mališane. Aktivnosti će se odvijati istovremeno na više punktova nanizanih duž šetališta, u veseloj fešti prepunoj boja, mirisa i ukusa koja će predstavljati uživanje za sva čula posjetilaca.
Početak festivala pripada najmlađim posjetiocima, za koje je rezervisan Amfiteatar Luštice Bay. Od 11 do 12 časova mališani će moći da učestvuju u radionici pod nazivom „Arts & Crafts (proljećna tema) sa Dubravkom Milivojević”, a zatim ih očekuje druženje i zabava u okviru „Bubble Fun”, od 13 do 14 časova, na istom mjestu. Zabava sa Diznijevim junacima, „Družite se sa Mikijem Mausom i Medvjedićem”, nastavlja se od 15 do 16 časova, takođe u Amfiteatru. Program se odvija uz prisustvo animatora, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Festival „U susret proljeću” je namijenjen posjetiocima svih uzrasta, te će svako pronaći kutak po svojoj mjeri. Od 11 do 16 časova, duž šetališta će biti prikazana raznolika izložba domaćih proizvođača hrane i lokalnih specijaliteta, kozmetike, nakita i raznovrsnih rukotvorina.
U sklopu festivala, u restoranu „The Spot” Hotela The Chedi biće priređen i „Live Music i Barbeque” od 13 do 16 časova, gdje će gosti moći da isprobaju poznate specijalitete šefa kuhinje Željka Knezovića, uz druženje i nastup uživo “Giselle benda”.
Umjetnička radionica za odrasle, pod nazivom „Art By You“ / „Umjetnost koju sam stvaraš” sa Dubravkom Milivojević, u rasporedu je od 14 do 16 časova, takođe na promenadi. Radionicu vodi profesorica Dubravka Milivojević, akademska slikarka iz Kotora, koja polaznicima nudi priliku da otkriju svoj likovni izraz i nauče ili usavrše osnove likovnih tehnika. Časovi slikanja su besplatni za sve vlasnike apartmana, kao i goste koji borave u hotelu i apartmanskom smještaju u okviru Luštice Bay. Za ostale goste, na raspolaganju je poseban meni i ponuda specijalnih vrsta kafe i čaja, uz domaće kolače od čokolade i lješnika, po cijeni od 10 eura po osobi, plus 10% naknade za uslugu. Rezervacije se primaju unaprijed, putem mejla: events@lusticabay.com.
Sajam – Luštica Bay
„Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo po treći put domaćini proljećnog festivala i što zajedno sa našim gostima i posjetiocima obilježavamo dolazak godišnjeg doba koje simbolizuje buđenje prirode i talase nove, svježe energije. Poznato je da naselje Luštica Bay živi i diše tokom cijele godine, te uvijek imamo u ponudi zanimljiva dešavanja u kojima svako može uživati i sticati nova iskustva, prema svojim afinitetima i interesovanjima. Za nas je takođe važno da se na ovaj način povezujemo sa lokalnom zajednicom i dajemo podršku razvoju i promociji lokalnih preduzetnika, jer želimo da jačamo osjećaj pripadnosti zajednici koju dijelimo zajedno sa našim posjetiocima”, rekla je Sonja Banićević, iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay.
Goste festivala će svakako privući raznovrsna ponuda prehrambenih proizvoda i delicija lokalnih proizvođača koji garantuju prirodno porijeklo, svježinu i kvalitet artikala iz svoje ponude. Među izlagačima će se naći već poznata i cijenjena imena lokalne gastronomske scene, kao što su „Fisherman’s Smokehouse”, sa izvrsnom ponudom ribljih proizvoda i „Fromagerie Ovchar“, sa paletom sireva preduzetnice ukrajinskog porijekla Olge Ovchar. Pažnju će zasigurno privući štand veselih boja „Porodice Vuksanović” sa svježim voćem i povrćem, likerima i cijeđenim sokovima, a takođe i ponuda svježeg povrća koje uzgaja porodica „Garmaš”, Andrej i Natalija. Prirodne sokove, pune vitamina, ponudiće i Velibor Mršulja.
Poznato je da je med jedna od najzdravijih i najljekovitijih namirnica, a „Pčelarsko gazdinstvo Cimbaljević” će predstaviti odabrane vrste ovog božanskog nektara sa poluostrva Luštica. „Gazdinstvo Dragović” će takođe ponuditi prirodni med, kao i masline i maslinovo ulje, koje čini jednu od osnova zdrave mediteranske ishrane. Za sve sladokusce, velike i male, „Annabella Candy & Gift Shop” će ponuditi najfinije bombone i čokolade vrhunske ručne izrade.
Posjetioce očekuje i prava revija ljepote, za koju će se pobrinuti studio „Krasiva”, vlasnice Kristine Radoičić, sa interesantnim ukrasima za kosu, dok će „Julius Nakit” predstaviti raskošni nakit od kristala, kao omiljeni ukras, a „Studio Milanka” će prikazati maštovito izrađen nakit za svakodnevne kombinacije ili odabrane prilike i dio asortimana ukrasa za kosu za djevojčice.
Cvijeće je prvi vjesnik proljeća, te će raznobojne i mirisne cvjetne aranžmane posjetiocima predstaviti „Cvjećara Nina”. Jedan od najljepših ukrasa za svaki enterijer, pored cvijeća, čine i dekorativne svijeće ručne izrade koje će ponuditi „Vanilla Candle Studio”.
Kako se priroda budi i cvjeta, to je i pravi trenutak da posjetioci potraže prirodne proizvode za njegu ljepote, među kojima će pronaći aromatične prirodne sapune Nine Lakičević i njenog Brenda „Soapy By Nina”, kao i delikatnu prirodnu kozmetiku „Tauretis Natural” stvorenu od biranih lokalno uzgajanih sastojaka.
Proljećni festival u Luštici Bay postaje omiljeno stjecište okupljanja i druženja svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj, raznovrsnu zabavu i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih prirodnih proizvoda i rukotvorina vještih preduzetnika.
