Ulice Madrida bile su u nedjelju pune ovaca i odjekivale zvonjavom zvona dok su pastiri svoja stada vodili središtem španjolske prijestolnice, prateći drevne staze kojima se njihovo blago kretalo stoljećima.
Mještani su ih dočekali uz ceste i prometnice da bi sudjelovali u tradicionalnom običaju koji je prošle godine bio otkazan zbog pandemije covida.
Običaj uveden 1994. pastirima je omogućio da se kreću tradicionalnim rutama iz smjera sjeverne Španjolske prema južnim pašnjacima koji im služe za zimsku ispašu.
Prije nekoliko stoljeća taj je pravac prolazio kroz netaknutu prirodu, no u međuvremenu su na nekim mjestima niknuli gradovi, među kojima je španjolska prijestolnica.
– Ovo mi je divno. Dolazim svake godine, a ove sam godine prvi put dovela i djecu kojima je to još zanimljivije, rekla je 39-godišnja Graciela Gonzalez.
Djeca i odrasli, koji su navikli na prometnu vrevu na gradskim ulicama, uživali su jer su se mogli približiti životinjama.
Sa zanimanjem su promatrali stada ovaca i slušali zvonjavu njihovih zvona. Atrakcija su im i pastiri odjeveni u narodnu nošnju koji stada prate uz tradicionalnu narodnu glazbu i ples.
Ponekad im se možemo približiti i dodirnuti ih, s uzbuđenjem je rekla Carmen Iglesias (8), koja je prolazak stada pratila s ocem i mlađom sestrom Noom (6).
Škampi i oslići opet masovno plivaju sredinom Jadrana. Jabučka kotlina evropski je primjer da se riblji fond može obnoviti ako za to postoji volja.
U svijetu je mnogo mjesta posebno važnih za zaštitu morskih resursa poput mrjestilišta i rastilišta brojnih vrsta. U Jadranu je najpoznatije takvo područje Jabučka kotlina, pojas od hrvatskog otoka Žirja do talijanske Ortone, gdje se nalazi gotovo četvrtina ukupne biomase gospodarski važnih vrsta sjevernog i središnjeg Jadrana.
Niz godina Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. No, prelov je iscrpio riblji fond.
Godine 2015. prvi je puta uspostavljena mjera zabrane koćarskog ribolova u najdubljem dijelu kotline s ciljem zaštite škampa i oslića. Ali kako kratke obustave ne rezultiraju dugoročnim rezultatima, nagodinu je uvedena trogodišnja zaštita.
“Trebalo bi doći do redukcije ribolova”
– Jabučka kotlina je najbolji primjer kojom se brzinom ekosustav može oporaviti. Pozitivni učinci uočljivi su u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, izjavio je hrvatski eurozastupnikPredrag Fred Matić.
U okviru nedavno usvojenog izvješća EP, usvojen je i njegov amandman kojim poziva na uspostavu dodatnih područja ograničenog ribolova u Mediteranu.
Igor Isajlović sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekao je da se prema lanjskoj procjeni biomasa oslića u Jadranu povećava, ali bi ipak trebalo doći do redukcije ribolova.
– Bilo bi idealno kada bi se on smanjio za više od pola i tome bi u budućnosti trebalo težiti, poručio je.
– Škamp je dugo bio kritičan, ali već nakon nekoliko godina zaštite primijećen je značajan oporavak, navodi Isajlović.
Uspostavom zone ograničenja i ribari su primijetili porast resursa pa su, iako prije skeptični ili protiv uspostavljanja zaštite, postali njihovi zagovornici.
Kočarenje kao krčenje šuma
Koča – foto pomorac.net
Prijedlog EU-a za ograničavanje ribolova u Jabučkoj kotlini prihvaćen je 2017.
Temeljen na radu Akcije za oporavak Mediterana (MedReAct) i Projekta za obnovu Jadrana, obuhvaćao je tri područja kotline – jedan je zatvoren za svaki oblik eksploatacije, a u ostala dva ribolov se znatno ograničio.
Međutim, više od 200 istraživača uoči zasjedanja zatražilo je da se koćarenje zabrani trajno jer je, kako su naveli, više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu.
Posljedice kočarenja usporedili su s krčenjem šuma.
Procjene pokazuju da su gotovo sve gospodarski važne vrste u stanju prelova. Stoga je usvojen višegodišnji plan upravljanja koćarskim ribolovom, a kao dodatna mjera definirano je i Zaštićeno ribolovno područje Jabučke kotline koja traje već šest godina.
Radi se o jednom od najvećih takvih područja u Mediteranu. U svijetu se trećina svih zaliha morske ribe lovi neodrživo, a najrizičnija situacija je upravo u Sredozemlju.
No, dobra je vijest da su se, prema izvješću o stanju mediteranskog i crnomorskog ribarstva (SoMFi 2020), prelov i eksploatacija između 2014. i 2018. godine smanjili pa je Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) prvi puta nakon više desetljeća izvijestila o pozitivnim trendovima.
Održivo ribarenje Održivo ribarstvo podrazumijeva osiguravanje zdrave hrane, očuvanje baštine i opstanak radnih mjesta.
– Jasno je da se pretjerano izlovljava, ali ljudi moraju i od nečega živjeti, kaže Isajlović.
– Ribari trebaju postati čuvari mora i njegovih resursa i eksploatirati se treba toliko da se more može oporaviti, dodaje.
EP prepoznao je nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom kao i nedavno usvojenom Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30% svih europskih mora treba zaštiti.
– Početi djelovati ne trebamo hitno, nego već dobrano kasnimo, upozorava Matić.
Isajlović napominje da već postoji cijeli niz mjera. Skoro svake godine na mjesec dana se zabranjuje koćarenje u otvorenome moru srednjeg i u kanalima sjevernog Jadrana radi pojave veće količine mlađih jedinki oslića i škampa.
Osim toga, kada se negdje pojave iznimno velike količine nedorasle ribe, rade se interventne zabrane.
Ističe da smo i prije ulaska u Uniju imali skoro 30 posto mora zaštićeno od koćarenja. Od kada smo dio EU, koćarski ulov se odmaknuo na milju i pola od obale, a ako je dubina manja od 50m, udaljenost je dvije milje.
Riblji stokovi prekomjerno se iskorištavaju, klimatske promjene i onečišćenja narušavaju ekosustave, ali oporavak je moguć. Jabučka kotlina primjer je da se, kada postoji volja, može učiniti mnogo.
U Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog u toku je projektovanje rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice od parka svetog Leopolda do bifea Beograd.
Riječ je o potpuno novom konceptu ulice, a u planu su sanacije svih fasada na zgradama koje se nalaze na tom potezu, priča za RTHN vd direktora Agencije Aleksandar Kovačević.
– Uradiće se dva korza sa lijeve i desne strane, odnosno pješačka zona. Kolska komunikacija po sadašnjem rješenju biće definisana kao kaldrma. Kod glicinije će biti postavljena dva podižuća stuba, koja će automatski da se podižu, recimo u 19 sati, mada to još nismo tačno definisali. Time će Njegoševa da postane jedna promenada – objašnjava on.
Najmera lokalne uprave, kako navoi Kovačević, je da eliminiše kolski saobraćaj tokom večernjih sati, kako bi oživjeli grad.
– Taj projekat se radi sa svim konzervatorskim uslovima, konzervator je direktno uključen u izradu. Ništa ne prepuštamo slučaju, sve će biti autentično u nekom ambijentu koji ovaj grad zaslužuje – navodi on.
Kovačević je kazao da bi posao projektovanja trebalo da bude završen do kraja januara naredne godine, nakon čega će biti raspisan i tender za izbor izvođača radova.
Politička kriza koja potresa Bosnu i Hercegovinu ne utiče na gradnju cestovne infrastrukture u kontekstu povezivanja s Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom. Koridor 5C koji će Srednju Evropu povezati s Jadranom prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu, od Svilaja na sjeveru do Bijače na jugu. Od 335 kilometara te autoceste izgrađeno je više od 100.
Unatoč političkoj krizi, te pandemiji COVID-a Hercegovina je veliko gradilište. Teški strojevi ravnaju hercegovački krš u nastavku završene autoceste duge 11 kilometara od granice s Hrvatskom do blizine Međugorja.
– Do sada je izgrađeno i pušteno u promet 112 kilometara ceste s kojeg se već naplaćuje cestarina i ubiru se prihodi i taj novac ide direktno u izgradnju autoceste kroz projektne aktivnosti, kazao je Jadranko Puljić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija FBiH.
Najzahtjevnije će biti premostiti Neretvu. Most u Počitelju bit će dug kilometar i visok sto metara. Sljedeća dionica Počitelj – Buna pri samome je završetku. Istodobno s autocestom grade se i brze ceste koje će približiti BiH Hrvatskoj. Cesta Neum – Stolac duga je 36 kilometara.
– Očekuje se da dobijemo cestu iduće godine kako bi bili povezani Neum i neumsko zaleđe s ostatkom Hercegovine, koji će donijeti neke benefite poput turizma i gospodarstva općenito, kazao je Puljić.
U pripremi je i 40 kilometara brze cesta od Mostara do granice s Hrvatskom u Vinjanima Donjim. Provodi se javna rasprava Studije o procjeni utjecaja na okoliš.
– Ovaj postupak bi se mogao u pozitivnom ishodu riješiti prihvaćanjem studije koja će biti uvjet za dobivanje drugih dozvola, a to je, urbanistička, građevinska…, kažeSuada Numić, Ministarstvo okoliša i turizma FbiH.
– Važna okolnost ove prometnice je što ona spaja dvije države, zapravo ide na granični prijelaz, u našem slučaju jedan od najfrekvetntnijih Gorica – Vinjani Donji gdje moramo iskomunicirati to kvalitetno kako bi se robni i putnički promet prema Republici Hrvatskoj mogao odvijati, kazao je Ljubo Grizelj,načelnik opštine Grude.
Ova cesta bit će izravno povezana s koridorom 5C i Republikom Hrvatskom te bi trebala ubrzati promet putnika i robe i postati žila kucavica gospodarstva na jugu BiH.
Njemačka je u nedjelju uvrstila Hrvatsku i Bugarsku na popis visokorizičnih područja pa će osobe koje se nisu cijepile ili preboljele COVID-19 nakon povratka iz tih zemalja morati provesti najmanje pet dana u karantinu.
Još tri članice EU-a Rumunjska, Litva i Slovenija već se nalaze na popisu njemačkog Instituta Robert Koch (RKI) za kontrolu bolesti.
U Evropi raste broj slučajeva i hospitalizacija – ponegdje iznimno visok, ovisno o zemlji, a dolazi sve hladnije vrijeme i u nekim područjima je zastoj u cijepljenju.
Njemačka je oko 70 zemalja proglasila visokorizičnima. Osobe koje nisu preboljele COVID-19 ili se potpuno cijepile, nakon povratka u Njemačku moraju biti 10 dana u karantinu. To razdoblje može se skratiti ako osoba bude negativna na testu nakon pet dana.
Uz Hrvatsku i Bugarsku, u nedjelju su na popis dodani Kamerun, Singapur i Kongo. Kenija, Kosovo, Irak i Honduras uklonjeni su s popisa.
Danas poslije podne, prema našem vremenu, obustavljena je potraga za članom posade broda “Miho Pracat” dubrovačke Atlantske plovidbe, nestalim juče u Japanskom moru.
Podsjetimo, brod je plovio iz ruske luke Šahtjorsk prema Kini kad je primijećen nestanak hrvatskog pomorca. Potragom je rukovodio Centar za traganje i spašavanje Vladivostok, a uključeni su bili jedan zrakoplov, specijalizirani brod za traganje i spašavanje te ribarski brod koji se našao u blizini.
– Nažalost je dakle kompanija dobila obavijest od centra za traganje i spašavanje Vladivostok koji je upravljao potragom da je potraga obustavljena prema svim procedurama prema kojima se ti paramerti mjere. Prošlo je dakle više od 25 sati za mogućnost preživljavanja u tim uvjetima i brod je krenuo dalje prema svom odredištu u Kini. U ime Atlantske plovidbe još jedanput izražavamo iskrenu sućut obitelji nestalog pomorca, rekla jeSanja Putica,iz Odnosa s javnošću i investicije Atlantske plovidbe d.d. za HTV.
– Za sada nemamo daljnje informacije, znamo da je potraga u tijeku. Ona se radi na profesionalan način. Za sada se još uvijek imamo pravo nadati da ona može eventualno i sretno završiti, rekao je za ranije, za podnevni Dnevnik HTV-a Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, dodavši da će istraga biti obavljena kada i ako bude potrebno.
Postrojenje za bušenje nafte- Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Informacija da li u crnogorskom podmorju ima nafte i gasa, zbog nepredviđenih dešavanja, mogla bi biti poznata tek u decembru iako je to bilo ranije najavljeno za oktobar.
– Kada je u pitanju istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, zbog visokih pritisaka i abrazivnih dejstava na opremu, koncesionar je prinuđen da češće mijenja alat pa proces bušenja ide nešto sporije od očekivanog. Preliminarni rezultati se očekuju u decembru – saopšteno je Vijestima iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Dio vojnog objekta rakite sa vezanim rashodovanim brodovima MVCG
Ministarstvo odbrane Crne Gore (MO) pokrenulo je proces određivanja, proglašenja i obilježavanja zona zabranjenih za plovidbu unutar zaliva Boke Kotorske, uz sjeverozapadnu obalu poluostrva Luštica kod još uvijek aktivnih i perspektivnih ovdašnjih vojnih lokacija Pristan i Rakite.
Potvrđeno bam je to iz resora koji vodi ministarka dr Olivera Injac. Kako nam je rečeno vojni objekti „Pristan“ i „Rakite“ na teritoriji Opštine Herceg Novi u skladu sa Zakonom o odbrani „predstavljaju objekte od posebnog značaja za odbranu i isti su Dugoročnim planom razvoja odbrane 2019-2028 godine, opredijeljeni kao perspektivne lokacije za korišćenje od strane Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore.“ž
„Član 11 stav 1 Zakona o moru definiše da ministarstvo nadležno za poslove odbrane, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja (sadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija), određuje zabranjene zone u unutrašnjim vodama Crne Gore. MO je zbog potreba povećanja bezbjednosti vojnih objekata „Pristan“ i „Rakite“ u Bokokotorskom zalivu, uputilo dopis Ministarstu kapitalnih investicija za održavanje sastanka i pripreme Plana sa koordinatama zabranjene zone u unutrašnjim morskim vodama za vojne objekte „Pristan“ i „Rakite“.“- istakli su u MO dodajui da su se „stekli uslovi da Ministarstvo odbrane u skladu sa članom 11 Zakona o moru donese Odluku u unutrašnjim morskim vodama Crne Gore“ i na odsnovu toga odredi zabranjene zone za plovidbu, ribvarenje io vršernje podvodnih aktivnosti u blizini ova dva vojna objekta.
„Zabranjena zona obuhvata morski pojas vojnog objekta „Pristan“, poligon linije udaljenja 100 m od obalne linije, dok je zabranjena zona koja obuhvata morski pojas vojnog objekta „Rakite“, poligon linije udaljenja 70 m od obalne linije.“- precizirali su u MO uz napomenu da će ovaj akvatorijum biti markiran u skladu sa međunarodnim IALA sistemom obilježavanja plovnih puteva, postavljanjem plutača posebnih oznaka-žute boje sa „Andrej krstom“ na vrhu i žutim svijetlom. Ovakve oznake prema IALA sitemu, nemaju primarnu namjenu kao navigacijske oznake, već se njima označavaju posebna područja ili objekti, o čemu se pomorci informiše iz pomorskih karata ili navigacijskih publikacija. Alternativno, zone zabrenjene za plovidbu uz obalu Luštice kod Pristana i Rakita, mogu biti obilježene i postavljenjem lateralne oznake-plutača zelene boje sa zelenim svjetlima koje imaju ritam bilo koji osim bljeskova u grupi (2+1).
Na samoj obali gdje se nalaze vojni objekti, postavljaju se oznake zabranjenog sidrišta kao i table sa oznakama vojna zona-zabranjen pristup.
Dio vojnog objekta Rakite
„Javni plovni objekti (poomorska policija, lučlka kapetanija, Uprava pomorske sigurnosti i druge državne službe) mogu nesmetano da ulaze u zabranjene zone u cilju obavljanja poslova iz svoje nadležnosti. Pozicije plutača sa karakteristikama, kao i granice zabranjene zone se ucrtavaju u službene navigacijske karte i objavljuju se u „Oglasu za pomorce“.“- naveli su iz MO uz napomenu da su zabranjene zone za civilna plovila u unutrašnjim morskim vodama Crne Gore u zalivu Boke Kotorske „postojale i ranije, što potvrđuju i karte u prilogu i službeni listovi, na kojima je označena i zabranjena zona na kopnenom dijelu oko pojedinih objekata“. Riječ je o zonama koje su uz dio vojnih objekata u Boki (vojno bodogradilište Arsenal u Tivtu, te akvatorijum ispred vojnih objekata Petrivili, Pritan i Rakite na obali Luštice), uvedene početkom odsamdesetih godina prošlog vijeka od strane tadašnej SFRJ zbog potreba odbrane zemlje.
Inače, u vojnom objektu „Pristan“ trenutno je smješten dio efektiva i plovila Odreda pomoćnih brodova Mornarice VCG – velika plovna dizalica LDI-18, lučki remorker LR-77, kao i dio plovila Uprave pomorske sigirnosti Crne Gore namijenjenih za intervencije u slučaju zagađenja mora izlivanjem nafte i ulja.
Vojni objekat „Rakite“ u kojem ima nekoliko skadištam, trafostanica i pumpna stanica na obali, a dalje prema brdu je u zemlju i tunele ukupano ukupno 18 velikih rezervoara za gorivo, već godinama se ne koristi i veći dio tih objekata je devastiran i zapušten. Između Pristana i Rakita nalazi se još jedno manje vojno mulo na kojem su već godinama vezani rashodovani i napušteni brodovi Mornarice VCG – vodonosac PV-17 „Alga“ i desantni-brod minopolagač DBM-241 „Krk“.
Ova brodove skoro niko ne čuva, pa se proteklih godina dešavalo da na njih upadnu i civili – čak i strani turisti koji bi do brodova došli barkama. Snimci „istraživačkih pohoda“ stranaca po ova dva rashodovana broda MVCG mogu se i dalje naći na YouTube-u.
Od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori u posljednja 24 sata preminulo je još šest osoba, i to iz Podgorice, Nikšića, Bara, Berana, Rožaja i Šavnika, od kojih je najmlađa imala 73, a najstarija 99 godina. Registrovana su 433 novooboljela, a prijavljen je oporavak kod 641 pacijenta. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4243.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 23.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2747 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 433 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
155
Nikšić
79
Bar
32
Tivat
21
Berane
18
Herceg Novi
15
Bijelo Polje
14
Pljevlja
14
Budva
13
Ulcinj
12
Kolašin
9
Cetinje
8
Andrijevica
7
Kotor
7
Plužine
7
Danilovgrad
6
Šavnik
5
Tuzi
5
Mojkovac
3
Žabljak
2
Petnjica
1
Ukupno
433
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23.10.2021. godine je iznosio 15,76 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2065.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 140922.
Tradicionalna fešta “Kostanjada” koja se održava u Stolivu ove godine neće biti održana u punom formatu kazao je za naš portal Romeo Mihović predsjednik NVO “Kamelija”.
„Uslijed aktulene epidemiološke situacije odlučili smo da feštu ove godine ne organizujemo na način kako smo to radili ranijih godina. Planiramo simbolično naparviti jednu trpezu sa delicijama od kostanja u prvoj nedjelji novembra, kako bi na jedan simbolični način nastavili tradiciju. Inače, jedan od problema je i to što su kostanji slabo rodili ove godine uslijed velikih suša“- kazao nam je Mihović.
Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.
Kostanjada-Stoliv foto Boka News
Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.
Prije nekoliko godina MZ “Stoliv” i NVO “Kamelija” organizovali su stručni skup, predavanje na temu „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”. Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije su tom prilikom obišli lokalitete kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti stabala.
Kostanjada Stoliv 2018. foto Boka News
„Problem bolesti je rak kore kestena. Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita, izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe” – kazala je tada dr Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.
Ona je predložila monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projekte zaštite šuma pitomog kestena. Istakla je i da bi za istraživanja valjalo iskoristiti sredstva EU.
Nažalost i pored upozorenja, organizacija iz Stoliva i Ostrosa kod Bara, nadležni državni organi koji sprovode fitosanitarne mjere, ni do danas ništa nisu uradili.
Kostanjada -Stoliv – foto Boka News
Bez sumnje, stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi broj i stanje stabala i predložiti mjere integralne zaštite.
Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena, nego i čitavog područja Vrmca. Ali, do tada…
Plantaže kestena
Kostanji – foto Boka News
U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.
Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.
Kostanjada 2016. – foto Boka News
Najkvalitetniji kestenov med na području bivše Jugoslavije od davnina se proizvodi na prostoru Cazina. Brendiran je i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, sa sjedištem u Ženevi, pod nazivom “Kestenov med Cazinske krajine”.
Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na površinama u Istri.
