Od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori u posljednja 24 sata preminulo je još šest osoba, i to iz Podgorice, Nikšića, Bara, Berana, Rožaja i Šavnika, od kojih je najmlađa imala 73, a najstarija 99 godina. Registrovana su 433 novooboljela, a prijavljen je oporavak kod 641 pacijenta. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4243.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 23.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2747 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 433 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
155
Nikšić
79
Bar
32
Tivat
21
Berane
18
Herceg Novi
15
Bijelo Polje
14
Pljevlja
14
Budva
13
Ulcinj
12
Kolašin
9
Cetinje
8
Andrijevica
7
Kotor
7
Plužine
7
Danilovgrad
6
Šavnik
5
Tuzi
5
Mojkovac
3
Žabljak
2
Petnjica
1
Ukupno
433
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23.10.2021. godine je iznosio 15,76 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2065.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 140922.
Tradicionalna fešta “Kostanjada” koja se održava u Stolivu ove godine neće biti održana u punom formatu kazao je za naš portal Romeo Mihović predsjednik NVO “Kamelija”.
„Uslijed aktulene epidemiološke situacije odlučili smo da feštu ove godine ne organizujemo na način kako smo to radili ranijih godina. Planiramo simbolično naparviti jednu trpezu sa delicijama od kostanja u prvoj nedjelji novembra, kako bi na jedan simbolični način nastavili tradiciju. Inače, jedan od problema je i to što su kostanji slabo rodili ove godine uslijed velikih suša“- kazao nam je Mihović.
Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.
Kostanjada-Stoliv foto Boka News
Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.
Prije nekoliko godina MZ “Stoliv” i NVO “Kamelija” organizovali su stručni skup, predavanje na temu „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”. Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije su tom prilikom obišli lokalitete kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti stabala.
Kostanjada Stoliv 2018. foto Boka News
„Problem bolesti je rak kore kestena. Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita, izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe” – kazala je tada dr Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.
Ona je predložila monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projekte zaštite šuma pitomog kestena. Istakla je i da bi za istraživanja valjalo iskoristiti sredstva EU.
Nažalost i pored upozorenja, organizacija iz Stoliva i Ostrosa kod Bara, nadležni državni organi koji sprovode fitosanitarne mjere, ni do danas ništa nisu uradili.
Kostanjada -Stoliv – foto Boka News
Bez sumnje, stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi broj i stanje stabala i predložiti mjere integralne zaštite.
Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena, nego i čitavog područja Vrmca. Ali, do tada…
Plantaže kestena
Kostanji – foto Boka News
U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.
Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.
Kostanjada 2016. – foto Boka News
Najkvalitetniji kestenov med na području bivše Jugoslavije od davnina se proizvodi na prostoru Cazina. Brendiran je i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, sa sjedištem u Ženevi, pod nazivom “Kestenov med Cazinske krajine”.
Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na površinama u Istri.
U organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, tokom novembra, decembra i februara biće održana besplatna radionica za mlade „Mala škola fotografije“, a predavač će biti dipl. grafičar-fotograf Vanja Berberović Šuberić.
Škola fotografije je jedna od aktivnosti u okviru Lokalnog akcionog plana za mlade, a namijenjena je mladima iz Herceg Novog uzrasta od 13 do 29 godina. Polaznici će biti podijeljeni u dvije grupe, za uzrast od 13 do 18 i od 19 do 29 godina. Časovi će biti održavani jednom sedmično, u trajanju od 90 minuta po grupi.
“Život modernog čovjeka je nazamisliv bez fotografije i to u svakom aspektu, bilo kao sredstvo lične identifikacije ili kao čuvar najdragocjenijih uspomena. Nema profesije u kojoj fotografija ne ostvaruje značajan doprinos, od kulinarstva do astronomije ili od poljoprivrede do IT sektora. Ipak, kvantitet često utiče na to da previdimo kvalitet. Osnovni zadatak “Male škole fotografije” je naučiti prepoznati kvalitetnu fotografiju i primjeniti je u svom privatnom ili profesionalnom životu”, navode iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Posjedovanje fotografske opreme nije obavezno za učešće, dovoljan je mobilni telefon. Mladi će kroz radionicu naučiti da se uz pomoću kreativnosti mogu nadomjestiti neki tehnički nedostaci i postići nova zanimljiva rješenja, što je pogotovo značajno za one sa umjetničkim afinitetima.
Prvi mjesec radionice biće posvećen upoznavanju sa polaznicima, njihovim afinitetima, koja ih vrsta fotogafije interesuje i koju opremu posjeduju. Učesnici će imati priliku da saznaju više o istoriji fotografije, sa akcentom na stvaraoce iz Herceg Novog: studio Laforest, Luka Cirigović i Stevo Lepetić, kao i da se upoznaju sa tehničkim osobinama fotografske kamere.
Tokom drugog mjeseca tema će biti osnovni likovni elementi, razumijevanje svjetlosti i upoznavanje sa osnovnim pravcima u fotografiji: reportažna, pejzažna, portretna.
Posljednja trećina ove fotografske radionice će biti fokusirana na lične afinitete polaznika, tačnije bavljenje onom granom fotografije koja njih interesuje, uz naglasak na praktičnu primjenu već stečenih znanja.
Iz Sekretarijata pozivaju sve zainteresovane da se od sjutra, 25. oktobra do 03. novembra prijave za učešće na radionici.
Za prijave i sve dodatne informacije možete se obratiti mejlom na adresu kultura.lazarevic@hercegnovi.me, ili pozivom na broj telefona 067811102.
Neki od tajnih dokumenata vezanih za atentat na bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja biće objavljeni 15. decembra, dok će ostatak biti spreman za objavu u roku od godinu dana, javlja Anadolu Agency (AA).
U priopćenju Bijele kuće s potpisom američkog predsjednika Joea Bidena navodi se da se 15. decembra očekuje dovršetak redigovanja predmetnih dokumenata, a Državnom arhivu (NARA) će biti data dodatna godina za preostali dio dokumenata čije redigovanje nije dovršeno.
Ubistvo Kennedyja je opisano kao “veoma duboka nacionalna tragedija koja nastavlja da odjekuje u sjećanju Amerikanaca koji su živjeli taj strašni dan i američku istoriju”, podsjećajući da je 250.000 dokumenata, koji čine 90 posto dokumenata u zbirci NARA-e, otvoreno za javnost.
Američki predsjednik John F. Kennedy ubijen je 22. novembra 1963. godine u Teksasu, gdje je otišao zbog izbornih aktivnosti.
U istrazi koju je vodio predsjednik Vrhovnog suda Earl Warren, zaključeno je da je Lee Harvey Oswald, koji je izvršio atentat, djelovao sam. Međutim, istraga je kritikovana zbog navodne nekompletnosti, a komisija osnovana u Kongresu kasnije je proglasila da bi atentat mogao biti zavjera.
Srbija Covid potvrde- Foto: Ilustracija / Shutterstock
U Srbiji je sinoć u 22 sata stupila na snagu obveza o posjedovanju COVID-propusnica za boravak u svim ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru.
Na ulicama Beograda održao se protest protiv tih mjera. Trajao je neko vrijeme, ali sve je proteklo mirno.
COVID- propusnice obavezne su za ulazak u restorane, kafiće i barove. Od sinoć je krenula kontrola, a novčano kažnjavanje počet će od ponedjeljka.
Uprkos iznimno brzom porastu broja zaraženih, britanska vlada isključuje mogućnost novog zatvaranja tokom zime, dok austrijska najavljuje ponovno uvođenje lockdowna, ali samo za one koji nisu cijepljeni.
Svoje domove moći će napustiti samo radi kupnje osnovnih namirnica ili brige za blisku osobu. Austrijski kancelar Alexander Schallenberg tu će odluku donijeti ako broj pacijenata na intenzivnoj njezi dosegne 30 posto opterećenosti kapaciteta.
Kompanijii Adriatic 42 iz Tivta Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju postojećih objekata brodogradilišne luke u Bijeloj.
Kako se navodi u dokumentaciji, rekonstrukcija objekata u brodogradilištu biće izvršena u okviru postojećih gabarita. U sklopu 10 parcela nalazi se više objekata različitih površina i namjene – od poslovnih zgrada, zgrada brodogradnje, trafostanica i neplodnog zemljišta, do bazena i dokova.
U urbanističko-tehničkim uslovima navedeno je da se na postojećim objektima rekonstrukcija može vršiti u okviru postojećih gabarita, shodno namjeni, prema pdgovarajućoj planskoj dokumentaciji.
Podsjetimo, koncesija za privredno korišćenje brodogradilišta u Bijeloj dodijeljena je konzorcijumu Montenegro Jacht Services, koga su činile kompanije Adriatic Marinas i Holandski Damen. Krajem septembra prošle godine saopšteno je da se Damen povlači iz ovog posla, a njegovo mjesto zauzela je kompanija Drydocks World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
Kako je tada saopšteno, plan dvije kompanije je da transformišu Brodogradilište Bijela u prvoklasnu kompaniju za servisiranje, održavanje, popravku i remont superjahti. Ugovorom je predviđeno da koncesionar adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina.
– Montenegro Yacht Services d.o.o Tivat će nuditi sveobuhvatne usluge održavanja, popravke i konverzije za jahte i superjahte za različite tržišne segmente – objašnjeno je ranije.
Konzorcijum će tokom prve tri godine u brodogradilište uložiti 20 mil EUR, a investicioni ciklus počeće nakon procesa remedijacije, čiji završetak se očekuje do 31. decembra 2021.
Procjene su da Zapadni Balkan gubi 800 mil EUR godišnje zbog nedostatka zajedničke carinske kontrole na graničnim prelazima ili dva eura po satu zbog čekanja na granici. Za jeftiniji, ali i brži transport građana i robe neophodno je smanjiti broj graničnih prelaza i vrijeme čekanja, poručeno je sa konferencije o saobraćaju zemalja regiona i Evropske unije u Budvi.
Transport robe i putovanje građana unutar regiona, ali i prema Uniji trebalo bi da bude lako i brzo, ali u praksi nije tako, ocijenjeno je na skupu u Budvi. Glavni razlog je navode veliki broj graničnih prelaza.
– Poptuno je besmisleno ulagati milijarde eura u kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i čekati sate na granici. Svaki sat čekanja, kako se procjenjuje košta dva eura – rekao je kaže Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Ne mala sredstva izdajaju se i u prelaze sa obje strane granice.
– Investicija samog graničnog prelaza sa strane BiH negdje je 20 mil KM odnosno 10 mil EUR. Pretpostavljam da je isti takav iznos i sa strane Hrvatske. To je samo jedan podatak o vrijednosti koja je uložena, a mogla se izbjeći dvostruka izgradnja, a s druge strane ubrzati promet robe i putnika – naveo je Vojin Mitrović, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Da bi se to i ostvarilo, resorni ministri iz regiona na skupu o saobraćaju u Budvi predložili su izgradnju integrisanih graničnih prelaza.
Jedan takav biće izgrađen i na pruzi od Bara do Beograda.
– Mi smo napravili projekat i usvojen je, u fazi smo tendera i računamo da ćemo to do kraja godine da završimo i napravimo jedan zajednički granični prelaz u Bijelom Polju, gdje ćemo sa carinom CG i Srbije napraviti jedinstven punkt – naveo je Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija Crne Gore.
Upravo investicije u željeznicu, kako je istaknuto na skupu, moraju biti jedan od prioriteta u regionu u narednom periodu kako bi se opterećenost sa puteva premjestila na pruge.
Za sve to region može očekivati podršku Unije.
– Imamo planove i okvire i 2022. trebalo bi da bude godina primjene i konkretnih reformi. Ekonomski investicioni plan za ovaj region koji je usvojila Evropska komisija mobilisaće do devet milijardi eura u narednih sedam godina za ekonomsko približavanje Zapadnog Balkana i Unije – navela je Mona Bjorklund, iz Direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije.
Direktor Transportne zajednice Matej Zakošnjek vjeruje da će za nekoliko godina željeznički saobraćaj u regionu izgledati mnogo bolje.
– Mnogo više mora se raditi i na povećanju bezbjednosti u saobraćaju, jer podaci pokazuju, da je broj smrtnih slučajeva i povreda na putevima i pružnim prelazima na Zapadnom Balkanu iznad evropskog prosjeka – zaključeno je.
Ušli smo u ambiciozan projekat i sad je pitanje kako će se organski, harmonično složiti. Energija je odlična i radimo sa zadovoljstvom. Jedva čekam premijeru, ali ova tri dana će biti duga, jer sve mora da se sklopi na najbolji način. Mislim da ćemo da napravimo dobru stvar, kazao je režiser, Pear Pejakovićna konferenciji za novinare održanoj u susret pretpremijeri i premijeri mjuzikl „San o Boki“. Pejaković je naročito istakao zadovoljstvo radom u Herceg Novom, gdje kako je rekao uvijek ima sjajnu saradnju sa ljudima iz kutlure i doda da je Herceg Novi jedan od rijetkih gradova koji baštini mjuzikl kao izražajnu formu.
„I to je nekako dodatni izazov da se posadi to sjeme koje stalno niče. Potrebna je i jedna baza podrške, ne samo finansijske, jer ovo je urađeno na mišiće i entuzijazam, da je to rijetko viđeno, poručio je Pejaković. Autor teksta Peđa Ristić kao veliki zaljubljenik Hereg Novog smatra da je realizacija ovog mjuzikla još jedn potvrda da ovaj grad ima neiscrpan kreativni i umjetnički potencijal
„Ja sam se prije deset godina djelimično naselio u Herceg Novom, a potpuno zaljubio. Otkad sam u penziji tu sam stalno sa suprugom, tako da sam veliki obožavatelj ovog grada. Shvatio sam vrlo brzo, kroz druženje sa Novljanima da tu ima ogromnih potencijala kreativnih, sportskih i umjetničkih, i kada me je prije nešto malo više od godinu dana Mirela Šćasni pozvala da zajedno pokušamo da napravimo nešto gdje će se prikazati dvije – tri njene studentkinje solo pjevanja, ni sanjali nismo da ćemo danas ovdje sjedeti sa ovakvom ekipom iza nas, sa ekipom koju broji stotinjak ljudi koji realizuju ovaj mjuzikl“, rekao je Ristić.
San o Boki
Član ansambla Gradskog pozorišta Podgorica, Novljanin glumac Dejan Đonović je kazao da je projekat „San o Boki“ veoma zahtjevan, jer će se samo na sceni pojaviti preko 20 talentovanih ljudi različitih uzrasta u najvećoj mjeri iz Herceg Novog, ali i iz drugih gradova Boke Kotorske. Kako je rekao, mjuzikli su skupi projekti, do te mjere da se svaka lokalna samouprava koja se suoči sa ovakvim projektima uhvati za glavu, ali da se Herceg Novi mora pokazati kao dobar primjer koji će omogućiti predstavi da živi,
„Jer su kultura i umjetnost duša ovog grada i mi nemamo mnogo drugog da ponudimo ponudi“, zaključio je Đonović
Predsjednica NVO „Bruna“ Mirela Šćasni je zahvalila svima koji su pomogli u pripremi i realizaciji mjuzikla, istakavši da ovaj projekat treba da nastavi da živi.
Pretpremijera mjuzikla „San o Boki“ na repertoaru je u ponedeljak, 25. oktobra, a dan kasnije, u utorak, 26. oktobra, i premijera u 20 sati u dvorani „Park“.
Atlantska plovidba izvijestila je u subotu da se traga za članom posade njihovog broda u Japanskom moru, nakon što je oko 9 sati po lokalnom vremenu primijećen njegov nestanak.
Brod koji se nalazi u Japanskom moru, na putu iz ruske luke Shakhtersk prema Kini, odmah je okrenut u suprotnom smjeru i započela je akcija potrage sukladno važećim međunarodnim procedurama kojom rukovodi Centar za traganje i spašavanje (MRCC) Vladivostok.
Kompanija je saopštila da je u međuvremenu brod Miho Pracat pretražen, a nestali član posade nije pronađen na brodu.
– Odmah je brod pretražen, ustanovljeno je da nema člana posade na brodu nakon čega je pokrenuta opsežna akcija traganja koju predvodi Centar za traganje i spašavanje iz Vladivostoka, rekla je Sanja Putica iz Atlantske plovidbe za Dnevnik HTV-a.
Uz njihov brod, u potragu su uključeni avioni, brod specijaliziran za traganje i spašavanje (SAR) te ribarski brod koji se zatekao u blizini mjesta događaja.
– Akcija traganja i dalje je u toku i o svim daljnjim saznanjima pravovremeno ćemo izvijestiti, poručili su iz Atlantske plovidbe.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca HrvatskeNeven Melvan izjavio je da će sindikat odmah stupiti u kontakt s Atlantskom plovidbom.
Prema prvim informacijama, potraga se provodi prema pravilima, rekao je Melvan i dodao da će sindikat poduzeti što je moguće, ali i da treba pričekati rezultate potrage.
Izgradnja Pelješkog mosta privodi se kraju. Kinezi će uskoro završiti sa svim poslovima na mostu, ali njegovo puštanje u promet ovisi o dinamici izgradnje pristupnih cesta. Spoj na most sa strane Komarne i nova cesta preko Pelješca, uključujući stonsku obilaznicu, dugi su oko 30 kilometara. Kako sada stvari stoje, most i najveći dio pristupnih cesta bit će završeni prema planu, do početka ljeta iduće godine. No ne i stonska obilaznica.
Iako Pelješki most već izgleda kao da je spreman za prve automobile, i dalje se radi punom parom. Najprije je počelo asfaltiranje.
– Zatim ide postavljanje ograda, postavljanje unutarnje odvodnje, revizionih staza, dakle finalizacija objekta, objasnio je Jaroslav Šegedin iz Hrvatskih cesta.
Iz dana u dan, most je sve bliži svome završnom rješenju. Kineski izvođač radova polako završava svoj posao,a sada je naglasak na pristupnim cestama preko Pelješca. Radovi bi trebali završiti do početka ljeta.
Predstavnici austrijskog Strabaga rade s obje strane mosta, na dionici dugoj 10,5 kilometara. Dva mosta, dva tunela, teren je jako zahtjevan, ali rokovi su, zasad, poštovani.
– U okviru smo plana, znači idu dobro, kako smo planirali sa manjim ili većim odstupanjima koja ne utječu toliko. To se radi o par dana. Ugovor je nama do polovine jula, dogodine, rekao je Mladen Marjanović, voditelj projekta za Strabag.
Ukupna dionica preko Pelješca duga je 30 kilometara.
– Trenutna dinamika je predviđena da bi radovi do čvora Prapratno bili gotovi do juna 2022. godine. Na taj način stvorili bi se uvjeti da se pusti promet na 24 kilometra dugoj dionici, rekao je Šegedin.
Posljednja dionica, obilaznica Stona, trebala bi biti gotova do konca iduće godine.
