„Do početka decembra, u Luku Kotor uplovio 61 kruzer sa ukupno 9.000 putnika, što u odnosu na ukupan broj rezervacija za ovu godinu (469) čini samo 13% potencijalnih uplovljanja. Međutim, ono što je interesantno je, da je nakon otvaranja Luke Kotor u aprilu ove godine, zabilježeno 713 uplovljavanja jahti i manjih plovila a što je gotovo 50% realizacije koju je luka Kotor ostvarila rekordne 2019. godine.
Ovaj pokazatelj upućuje na zaključak da su se ljudi više odlučivali na individualna putovanjaa što je bilo i za očekivati , obzirom na sve ono što je “pandemija” donijela po pitanju mjera koje su sve zemlje svijeta preduzimale, a to je ograničenje masovnog okupljanja ljudi, naročito u zatvorenim prostorima” – kazala je u intervju za Boka News predsjednica Odbora dirktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov dipl.ecc.
Nama je cilj sačuvati supstancu Luke Kotor i sa marinom koja bi imala 130 vezova i koja bi mogla ostvariti prihod od 700.000 do milion eura na godišnjem nivou, stvorili bi kakve takve uslove sigurnosti u poslovanju.
Ljiljana Popović Moškov – foto Boka News
Kotor je prepoznat kao značajna destinacija, u narednoj godini aktivno ćemo raditi na promociji marinskog dijela, jer tu je malo urađeno.
Mi smo prirodna marina i imamo ispred marine Stari grad sa svim svojim sadržajima. Dakle Kotor ima svoju marinu, potrebno je neke uslove poboljšati i mislim da se možemo vrlo brzo biti upisani i u marinskom dijelu, u svim nautičkim mapama, kazala je Popović Moškov.
„Do početka decembra, u Luku Kotor uplovio 61 kruzer sa ukupno 9.000 putnika, što u odnosu na ukupan broj rezervacija za ovu godinu (469) čini samo 13% potencijalnih uplovljanja. Međutim, ono što je interesantno je, da je nakon otvaranja Luke Kotor u aprilu ove godine, zabilježeno 713 uplovljavanja jahti i manjih plovila a što je gotovo 50% realizacije koju je luka Kotor ostvarila rekordne 2019. godine. Ovaj pokazatelj upućuje na zaključak da su se ljudi više odlučivali na individualna putovanjaa što je bilo i za očekivati , obzirom na sve ono što je “pandemija” donijela po pitanju mjera koje su sve zemlje svijeta preduzimale, a to je ograničenje masovnog okupljanja ljudi, naročito u zatvorenim prostorima” – kazala je u intervju za Boka News predsjednica Odbora dirktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov dipl.ecc.
Ona je podsjetila da je Luka Kotor u crnogorskoj privredi, pored avio saobraćaja, najpogodjenija grana privrede. Podsjetila je da je još u aprilu mjesecu 2020. Koordinaciono tijelo za suzbijanje pandemije Covid-19 donjelo mjeru zabrane upovljavanja u Luku Kotor, čime je zaustavljena privredna aktivnost naše luke. Ta mjera je bila na snazi do 10. apila 2021. Nakon ovog datuma luka jeste bila formalno otvorena, ali u kontekstu cjelokupne globalne slike, efekti otvaranja nijesu dali očekivane rezultate. Usled visoke stope oboljeljelih, Crna Gora se našla na tzv „crvenoj listi“ i jedan od naših najznačajnijih partnera, kao što je kompanija MSC bila je prinuđena da u svojim kružnim putovanjima luku Kotor zamjeni lukom Split, čime je izostao veliki broj dolazaka kruzera ove kompanije. Zašto luka Split, ne treba posebno objašnjavati obzirom da je Hrvatska članica EU i da u tom slučaju važe sasvim druga pravila.
Kotor održivi kruzing turizam- foto Boka News
Boka News: Na koji način uspijevate održati Luku Kotor u „život“ s obzirom na krizu u kruzing industriji
Ljiljana Popović Moškov: Istakla bih posebnu ulogu svih članova Odbora direktora Luke Kotor, koji su prepoznali „prioritete“ i na njima radila od konsituisanja u aprilu mjesecu o.g. kao i ponovnim imenovanjem u julu mjesecu. U aprilu kada smo imenovani u Odbor direktora krenuli da djelujemo u dva strateška pravca povezana sa visokim nivoom fiksnih troškova koji kompaniju opterećuju, bez obzira da li kompanija radila ili ne. Prvi strateški pravac je bio razgovor sa predstavnicima Vlade CG odnosno nadležnim ministarstvima po pitanju pola miliona eura obaveza po osnovu koncesija, a drugi pregovori sa Sindikatom kompanije po pitanju zarada zaposlenih. Bez obzira uplovljavaju li kruzeri ili ne u luku Kotor, mjesečno je kompanija opterećena fiksnim troškovima. Dvije koncesije, jedna za upotrebu obale, druga o pilotaži ukupno za godinu dana iznose 500.000 eura. Od aprila mjeseca Odbor direktora je vodio intezivne razgovore sa predstavnicima nadležnih ministrstava, kako bi dobili potupno realne ustupke. Jer za nije realno očekivati da ako vam neko 13 mjeseci zabrani rad, davas onda i za taj period „oslobodi„ plaćanja naknada, i da vam za taj period produži Ugovor o koncesiji? Takođe zar nije normalno da ako kompanija od posebnog značaja za grad i državu i u 2021. godini trpi posledice pandemije koji su objektivne prirode, ne naiđe na razumjevanje državnih organa, te joj se u skladu sa tim omogući „prolongiranje obaveza“ za tu godinu za neki kasniji period? U tom pravcu su vođeni pregovori koju su na kraju rezultirali razumjevanjem od strane ministarstva Finansija i socijalnog staranja. Pomenuto ministarstvo je dalo svoju preporuku ministarstvu Kapitalnih investicija, i mi smo u skladu sa tim preporukama sačinili predlog Anexa Ugovora i još 4. oktobra ga uputili našem resornom Ministarstu, od kojih još uvjek čekamo odgovor. Iskreno se nadamo da će potpisivanje pomenutih Anexa biti do kraja ove godine, jer po nama ne postoji nijedan razlog, a nakon saglasnosti ministarstva Finansija, da se ovaj postupak pregovora ne okonča.
Drugi strateški pravac ovog sastava Odbora direktora, bili su pregovori Sa predstavnicima Sindikata Luke Kotor. Prvi pregovori rezultirali su smanjenjem zarada zaposlenih za 40% od jula mjeseca pa do kraja ove godine, a drugi nastavkom ovakvog smanjenja i od 01. januara 2022 do kraja juna iste godine. I na taj način Odbor direktora je uspio smanjiti značajan dio fiksnih troškova i time olakšati otežanu likvidnost kompanije.
Pored navedenog- ističe predsjednica odbora direktora Popović-Moškov- u ovoj godini, donijeli smo i niz Odluka, po pitanju upošljavanja svih resursa zarad ostvarivanja prihoda. Donijeta je Odluka o iznajmivljanju u zakup dijela slobodnih prostora kojima Luka Kotor raspolaže i sa tim u vezi procjenjujemo ostvarenje prihoda u narednoj godini od cca 100.000 eura. Zatim izmjenili smo Tarifnik lučkih usluga i naknada, koji se vjerovali ili ne nije mijenjao preko 12 godina. I sa novim cijenama usluga, Luka Kotor je konkurentna u odnosu na druge luke u Crnoj Gori ( Bar, Porto Montenegro, luka Budva i sl).
Takodje planiramo i izgradnju II faze marine Kotor, jer kompanija mora naći riješenje opstanka u slučaju da se kriza „kruzinga“ nastavi i u 2022 godini. Takodje smo Opštini Kotor uputili i pismo zainteresovanosti o ulaganju u luku Risan,kao još jednu mogućnost razvoja kompanije na čijem sam čelu.
Luka Kotor foto Boka News
Boka News: Kakve imate najave za kruzing sezonu i planove u 2022.
Ljiljana Popović Moškov: Imamo rezervacije i najave 489 kruzera za narednu godinu, to je po mojoj procjeni teško ostvarivo. Trenutno se radi Plan poslovanja za narednu godinu i ako me pitate ja pripadam onoj grupi ljudi koja preferira objektivnost u planiranju a ne „spisak lijepih želja“.
Stručne službe su trenutno, a na sasvim objektivnim procjenama zasnovanim na raspoloživim podacima došle do broja dolazaka kruzera od 240, koje bi naredne godine mogli uploviti u našu luku, targetirajući manje kruzere koji su najavili dolazak obzirom da na njima plovi manji broj turista i ljudi se lakše opredjeljuju za takva krstarenja zbog aktuelne epidemiološke situacije.
Kao što sam već rekla, Odbor direktora neće samo posmatrati što se dešava na „kruzing“ tržištu, već planira da donese Odluku o investiranju u drugu fazu izgradnje marine, čime bi dosadnjašnji kapacitet od 35 vezova povećali za dodatnih 70-80 novih vezova uz osposobljavanje 40 komunalnih vezova. Time stvaramo preduslov da naša kompanija ubuduće može „opstati“ uprkos krizi „masovnih putovanja“. Pomenuta investicija iznosi cca 800.000 eura i ostaje mi pitanje zašto se u njenu relizaciju nije krenuli i ranije kada je novca bilo i kada nije bila ovako teška situacija po ovaj privredni subjekat. Očigledno je da su tadašnji Odbori direktora više preferirali na tzv „javnu potriošnju“, plate koje ne zavise od rezultata rada i dijeljenje dividendi.
Međutim kako nema koristi od „plakanja za prosutim mlijekom“ ovaj sastav Odbora direktora sve radi i sve će uraditi da sačuva i održi kompaniju kakva je Luka Kotor. Nama je cilj sačuvati supstancu Luke Kotor i sa marinom koja bi imala 130 vezova i koja bi mogla ostvariti prihod od 700.000 do milion eura na godišnjem nivou, stvorili bi kakve takve uslove sigurnosti u poslovanju.
Kotor je prepoznat kao značajna destinacija, u narednoj godini aktivno ćemo raditi na promociji marinskog dijela, jer tu je malo urađeno. Mi smo prirodna marina i imamo ispred marine Stari grad sa svim svojim sadržajima. Dakle Kotor ima svoju marinu, potrebno je neke uslove poboljšati i mislim da se možemo vrlo brzo biti upisani i u marinskom dijelu,u svim nautičkim mapama.
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor
Boka News: Smatrate li da je Kotoru potrebna nova strategija kruzing turizma nakon pandemije?
Ljiljana Popović Moškov: Ja bih na vaše pitanje odgovorila da je Kotoru neophodna strategija razvoja turizma (i privrede uopšte), koju ovaj grad nema. Grad ne planira, nego mu se stvari dešavaju stihijski i to nije dobro. Medjutim, pitanje koje ste mi uputili više je pitanje za lokalnu samoupravu, lokalni parlament, a ne za čelnike kompanije Luka Kotor AD Kotor. Kao profesionalcu u svim poslovima koje sam tokom svoje 35-godišnje karijere obavljala, zadatak mi je smanjiti negativne efekte koje izazivaju objektivne okolnosti, uraditi sve na suzbijanju subjektivnih okolnosti koje utiču na poslovanje kompanije i izvući maksimum efekata po poslovanje kompanije. U tom pravcu i radim poštujući ono što lokalna vlast smatra da je prioritet njenog razvoja.
Dakle, Vaše pitanje je za većinskog vlasnika- Opštinu Kotor i čelnike grada koji treba da se opredjele u kom pravcu će se Kotor razvijati. Naša uloga je da sve te kruzere primimo i da im pružimo najbolju moguću uslugu.
Boka News: Šta bi na kraju ovog razgovora poručili čitaocima?
Po pririrodi sam optimista i sa tim u vezi vjerujem da će Luka Kotor izaći iz ove krize i ponovo biti jedna od najuspješnijih kompanije u Crnoj Gori, čiji se rad multiplicira na pozitivne efekte mnogih privrednih grana.Medjutim, na putu oporavka nešto možemo sami,a za nešto nam je potrebna i ruka podrške i za koju se nadam da ćemo je naći .
Takodje bih iskoristila ovu priliku da u ime menadžmenta Luke Kotor i u svoje lično ime, svim vašim čitaocima čestitam Božićne praznike koji su iza nas kao i one koji dolaze, kao i da svim gradjanima Kotora i Crne Gore u ime kolektiva Luke Kotor Kotor, zaželim zdravlja, porodične i poslovne sreća u novoj 2022. godini.
Crna Gora bi, kako je najavljeno, narednih dana trebalo da potpiše memorandum s američkom kompanijom Behtel, o izgradnji Jadransko-jonskog auto-puta do Albanije. Ministar finansija Milojko Spajić najavio je da bi radovi mogli početi krajem naredne godine. O ovom poslu, međutim, ne znaju čak ni svi u Vladi, a nedovoljno informacija izaziva sumnju i kod sagovornika TVCG.
Nakon sastanka s predstavnikom kompanije Bechtel Endrjuom Patersonom, ministar Milojko Spajić najavio je potpisivanje memoranduma kojim će početi, kako je kazao, formalizacija svih dogovora
”Prvi projekat koji je vrlo značajan za Crnu Goru je Jadransko-jonski auto put koji će biti investicija od preko milijardu eura i koji se očekuje da realizacija počne već krajem sledeće godine”, kazao je tada Spajić.
Šta će taj memorandum sadržati i kakva je to strateška saradnja s Bechtelom, iz Ministarstva finansija nam nijesu odgovorili. No, da je u pripremi veliki posao, čuli smo i od premijera Zdravka Krivokapića još u novembru.
“Jedan dogovoren u načelu, Jadransko-jonski auto put koji je dogovoren sa američkom stranom”, procijenio jee tada premijer.
Ali o tom poslu nijesu svi u Vladi obaviješteni.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je nedavno da će možda zvučati čudno ali nije uključen u to i oni su imali neke druge planove.
Za Bojanića prioritet bi trebalo da bude brza jadransko-jonska saobraćajnica na primorju za koju je već urađena projektna dokumentacija i dobijena sredstva iz evropskih fondova.
“Crnoj Gori treba puteva dosta ali da treba da izaberemo šta nam je prioritet, ne možemo baš sve da uradimo”, kaže Bojanić.
O čemu je riječ trenutno ne znaju ni u nevladinom sektoru uprkos tome što je premijer još na početku mandata obećao veću transparentnost.
Dejan Milovac iz MANS navodi da smo u Crnoj Gori imali prilično loše iskustvo ugovaranja mimo tendera, bilo da su domaći ili međunarodni,
“Zasad ima premalo informacija. Rekao bih čak nedopustivo malo informacija od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja imajući u vidu ono što nam je bilo iskustvo kada je u pitanju CRBC i izgradnja prioritetne dionice Smokovac Mateševo”, navodi Milovac.
Ne bi bilo dobro da greške koje smo pravili u prethodnom periodu ponovimo, poručuje Milovac, posebno jer imamo obavezu prema EU.
“Crna Gora jeste kandidat za članstvo u EU. Tu takođe imamo određene obaveze kada je u pitanju transparentnost ovakvih vrsta investicija, naročito u pregovaračkom poglavlju broj 8, odnosno konkurentnost. Da kompletan postupak bude u skladu sa tim pregovaračkim poglavljem i ono što je najvažnije jeste da građanima treba pokazati da postoji jasan otklon od prakse koju smo imali prilike vidjeti dosad”, cijeni Milovac.
Crna Gora i Albanija 2015.godine planirale su izgradnju Jadransko-jonskog autoputa vrijednog 1,4 milijarde eura.
Iako je bilo najavljeno da će 110 kilometara puta biti završeno tri godine kasnije, posao nije ni počeo. Portal “Balkan insight” piše da je američka kompanija Behtel prethodnih godina povezivana s kontroverznim sporazumima na Zapadnom Balkanu.
Sjeverno od Bijele, na nadmorskoj visini od 412m do 780m nalaze se Bjelske Kruševice. Prvi put se pominju u Nerodimskoj hristovulji iz 1351. godine, a u kotorskim dokumentima 1440. godine.
Prema predanju iz ovog sela bio je porijeklom Papa Siksto V, koji se potpisivao imenom “Peretti” a u svoj grb je umetnuo tri kruške, kao znak da je iz Bjelskih Kruševica.
Foto Ranko Maraš
Crkva Svetog proroka Jeremije 716 metara nadmorske visine, predivan pogled na dio Boke Kotorske.
Erupcija vulkana na La Palmi Foto: UME/REUTERS TV / REUTERS
Vulkan na kanarskom otoku La Palmi, iz kojeg su tijekom 85 dana potekle rijeke užarene lave, konačno je utihnuo pa su lokalni stanovnici primili “božićni poklon” kojeg će se dugo sjećati.
Odbor za hitne slučajeve (Pevolca) izvijestio je kako je u subotu i službeno prestala erupcija započeta 19. septembra na tom španjolskom otoku u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Vulkan je naglo zaspao navečer 13. decembra a od tada nije bilo izbijanja lave niti značajnijih potresa pa su stručnjaci uvjereni kako je definitivno završila njegova aktivnost.
– Erupcija je završila, rekao je Julio Pérez, glasnogovornik regionalne vlade Kanara.
Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je tijekom krize nekoliko puta posjetio otok, poručio je kako je to “najljepši poklon za Božić”.
– Potpuno se divim ljudima La Palme. Nastavit ćemo raditi zajedno, sve institucije, kako bi smo obnovili prekrasni otok La Palmu te popravili nastalu štetu, napisao je na Twiteru.
Bit će to zahtjevan posao premda niti jedan život nije izgubljen u naletu lave, pepela i toksičnog oblaka dima. Više od 2.900 domova i zgrada je uništeno a lava debljine jednog metra je prekrila gotovo 1.200 hektara otoka. Šteta je procijenjena na preko 900 milijuna eura.
Posljednjih sedmica su održavani razni sportski događaji diljem Španjolske putem kojih se prikupljao novac za stradale, a također se prodaju i prigodni kalendari s impresivnim fotografijama vulkanske erupcije.
Iz svojih domova je evakuirano oko 7.000 od ukupno 84.000 stanovnika. Pérez je rekao kako bi se prvi povratnici mogli vratiti tijekom prve polovice siječnja. Zbog nakupljenog dima bilo je otkazano 500 letova tijekom povremenog zatvaranja zračnog prometa ali sada se očekuje porast turističkih dolazaka.
Bila je ovo najduža zabilježena erupcija na La Palmi. Vulkanska aktivnost 1585. godine trajala je na tom otoku 84 dana. No najduža registrirana aktivnost nekog vulkana u Španjolskoj dogodila se od 1730. do 1736. godine, također na kanarskom otoku Lanzarote. Ondje je erupcija trajala 2055 dana a danas je zbog tako oblikovanog okoliša Lanzarote jedno od najatraktivnijih turističkih mjesta.
Opština Kotor je u okviru projekta „World of Work in Monetengro: Paving the Road to Recovery“ finansiranog od strane Fonda za dobro upravljanje Vlade Velike Britanije – u okviru aktivnosti „Podrška razvoju ženskog preduzetništva“, podnijela predlog intervencije „Osnaživanje nezaposlenih žena za preduzetništvo“ preko svog Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ Kotor).
Vrijednost odobrenog projekta je 44,018.16 eura i biće realizovan u periodu januar – mart 2022. godine.
U okviru pripremnih aktivnosti 23. novembra 2021. g. održan je trening za LPZ Kotor za jačanje kapaciteta lokalnog partnerstva za pripremu projektnih prijedloga u saradnji sa MOR. U periodu od 13. do 17. decembra organizovana je obuka za trenere koji će spovesti GET AHEAD obuku (Gender and Entrepreneurship Together) za 25 nezaposlenih žena sa teritorije opštine Kotor koje će biti odabrane putem Javnog konkursa. P
redlogom intervencije je planirano da se nakon obuke, a shodno kriterijumima koji će blagovremeno biti objavljeni, dodatno podrži razvoj ženskog preduzetništva u opštini Kotor.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Kotoru, Tivtu i na Cetinju, prenosi Mina.
U Kotoru je registrovano 1.050 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Tivtu 1.042, na Cetinju 975, Podgorici 579, Budvi 553, Šavniku 385, Herceg Novom 363, Beranama 334, Danilovgradu 323.
U Baru je registrovano 298 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Andrijevici 240, Ulcinju 213, Mojkovcu 212, Nikšiću 208, Tuzima 202, Pljevljima 200, Kolašinu 194, Bijelom Polju 183.
Na Žabljaku je registrovano 97 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Plužinama 77, Rožajama 35, Gusinju 25, Plavu 24 i Petnjici 19.
Na sinoć održanoj sjednici Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Herceg Novi prisutni članovi imali su priliku izabrati novog predsjednika Opštinskog odbora.
Novski odbor, nakon sprovedene procedure, za novog predsjednika Opštinskog odbora izabrao je Dejana Stojadinovića dugogodišnjeg člana naše partije.
Stojadinović je do sada obavljao više funkcija u partiji a u dva navrata bio je i odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu.
Nakon što je dobio jednoglasno povjerenje Stojadinović se prisutnima obratio i predstavio jasnu viziju rasta povjerenja i razvoja Demokratske partije socijalista u Herceg Novom. Obećao je maksimalan angažman i posvećen rad, zahvalio se starom rukovodstvu na dosadašnjem radu i najavio novu sjednicu već početkom 2022. godine.
Izbor Stojadinovića na čelo Opštinskog odbora još jedan je pokazatelj unutarpartijske reforme i podmlađivanja koja se intenzivno sprovodi, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi.
Udruženje Ruke pozvalo je hercegnovske kreativce da se prijave na drugi po redu Novogodišnji online bazar i svoju ponudu preko preko digitalnih kanala približe kupcima u vrijeme praznika.
‘Sa ciljem da našim građanima omogućimo na jednom mjestu pristup ručno rađenim proizvodima, želimo da pomognemo i vama, izlagačima da lakše dođete do svog kupca’ – kažu iz udruženja.
Za prijavu i instrukcije je potrebno poslati poruku u inbox nvu_ruke.
Reprezentativne fotografije proizvoda biće objavljene na Facebook i Instagram profilima, kao i u story-jima udruženja.
Online Bazar – foto Ruke
Online bazar realizuje naša saradnica Aleksandra, Loopy Loops Crochet, koja svojim originalnim postovima na Instagramu osvaja svjet heklanja bod po bod!, poručuju iz NVO Ruke.
Slovenija je zabranila masovne dočeke Nove godine na otvorenom, ali je dopustila rad ugostiteljima do ranih jutarnjih sati uz predočenje covid potvrda i negativni test koji će bez obzira na covid status morati imati svi.
Slovenska vlada objavila je epidemiološki okvir koji će biti na snazi tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana,a koji je znatno blaži od lanjskog, kad je skoro sve bilo zatvoreno.
Za razliku od prošle godine, ove će se u crkvama održati i ponoćne mise, ali će na njih moći doći samo oni koji ispunjavaju PCT uvjete, što znači da su cijepljeni protiv covida-19. da su ga preboljeli ili se testirali.
24. i 25. decembra, te 31. decembra i 1. januara bit će dopušteno okupljanje osoba iz najviše triju domaćinstava, pod uvjetom da osobe starije od 6 godina prije toga obave testiranje, objavila je slovenska vlada.
Valjanost brzog antigenskog testa skraćuje se na 24 sata, a PCR testa na 48 sati.
U ugostiteljskim lokalima je dopuštena i živa glazba, a testiranje će se moći obaviti i neposredno prije ulaska u prostor.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđene 1203 nove zaraze koronavirusom, a dvoje oboljelih je umro, objaviio je u petak slovenski Institut za javno zdravlje, dok epidemiolozi unatoč poboljšanju epidemiološke situacije upozoravaju na oprez u blagdanske dane.
“Stanje je bolje i hospitaliziranih je sve manje, ali sve ovisi o širenju omikron varijante virusa jer se smatra da je on prisutniji nego što su analize pokazivale do sada”, kazala je na kratkoj konferenciji za novinare u petak infektologinja i predstojnica ljubljanske klinike za zarazne bolesti Tatjana Lejko Zupanc.
