NVO Kompas sprovodi medijski aktivistički projekat “Bruškin u Akciji” u sklopu kojeg se u nedjelju, 03.10. održava radionica na temu “Podcast i digitalna produkcija” u 17 sati u prostoriji Multimedijalne sale Opštine Tivat. Radionicu će voditi Tomislav Žegura.
„Bruškin u akciji“ je projekat koji ima za cilj da osnaži građanski aktivizam mladih iz ruralnih krajeva Boke Kotorske kreiranjem medijskih sadržaja. Projekat će omogućiti diretkno učešće mladih kroz neformalnu edukaciju, produkciju radio podcasta i organizovanje javnih tribina.
Projekat „Bruškin u akciji“ bavi se osnaživanjem građanskog aktivizma mladih ljudi Kotora i Tivta u četiri ruralne oblasti (Donji Orahovac, Donji Morinj, Radovići i Krašići). Mladi ljudi će biti obučeni metodama neformalne edukacije da kreiraju medijske sadržaje (radio podcaste) u kojima će naglasak biti na medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju, a o temama koje se tiču života lokalnih zajednica.
Mladi Kotora i Tivta trenutno prolaze edukativnu fazu projekta kroz koje su pohađali radionice na teme “Kreativni um i kritičko mišljenje” i “Medijska Pismenost”.
Podcast pomijera uloge gosta i domaćina, sagovornici ravnopravno učestvuju u diskusiji, spontano formulišući tok razgovora, stvarajući osjećaj učešća. Upravo zbog toga se razlikuje od klasičnog intervjua, izbjegavajući formalnost i već definisani set pitanja. U posljednje vrijeme je najslušaniji format, jer publika prepoznaje spontanost i neposrednost razgovora, koji je oslobođen svake pretencioznosti.
Ova radionica je takođe podržana od strane NVO Naša Akcija kao finalna aktivnost u u sklopu obuka za Mjesec digitalizacije za mlade koji podrzava Sekreterijat za kulturu, sport i drustvene djelatnosti Opštine Kotor a koji će kroz ovu radionicu spojiti mlade Kotora i Tivta za jačanje aktivnog učešća mladih u oba grada.
Projekat podržava “Institut za Medije Crne Gore” u okviru grant šeme projekta “SNAŽNI – Mediji bez mržnje i diskriminacije”, koji se realizuje uz finasijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore, u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.
Načelnik Opštine Konavle otvorio je u petak Međunarodni kongres suhozida koji se održava u Cavtatu.
Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja.
Ovogodišnje izdanje kongresa ugostilo je tridesetak predavača i učesnika iz Francuske, Hrvatske, Slovenije, Belgije, Francuske, Slovenije, Grčke, Španjolske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije i Cipra.
U okviru kongresa, dvadesetak učesnika od 27. do 30.9.2021. obnovili su suhozidnu lokvu koja lokalnom stanovništvu Pločica i okolnih konavoskih sela služi za navodnjavanje.
Suhozid – foto Ž.Starčević
Radove je vodila Kallokva, obrt koji se u posljednjih nekoliko godina specijalizirao za obnovu i zaštitu malih vodenih staništa na kršu.
Kongres se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.
Švicarska nudi poklon bonove onima koji nekoga nagovore da se cijepi protiv covida-19, objavila je vlada u petak.
Svako tko se cijepi moći će navesti jednu osobu koja ih je na to nagovorila, a ta će osoba dobiti poklon bon vrijedan 50 švicarskih franaka.
Lokalne vlasti odlučivat će gdje će se bon moći iskoristiti, primjerice u kinima ili restoranima.
“Svako može pomoći tako da uvjeri prijatelja, susjeda, kolegu ili člana obitelji o dobrobitima cijepljenja“, objavila je vlada. “Ta suradnja stanovništva treba se nagraditi“.
Švicarska ima jednu on najnižih stopa cijepljenosti u zapadnoj Evropi. Potpuno je cijepljeno samo 58 posto od ukupno 8,7 miliona stanovnika.
Švicarska je dosad primila 11,9 miliona doza, a iskoristila ih je 10,4 miliona.
Britanska pomorska kompanija Tradewind Voyages potvrrila je da će njen brod – najveći klasični jedrenjak na svijetu „Goleden Horizon“ naredne godine redovno uplovljavati u Boku Kotorsku.
Kompanija je na svom sajtu objavila da će njen prvi i za sada jedini brod „Golden Horizon“ svoj debi na tržištu imati na Mediteranu, naredne ljetnje kruzing sezone koja počinje u aprilu mjesecu i trajaće do kraja oktobra. Tokom tog perioda veliki novi jedrenjak kapaciteta 272 putnika i 159 članova posade, napaviće ukupno 22 putovanja posjećujući luke u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Turskoj.
Kotor i Boka Kotorska biće jedna od destinacija koje će „Golden Horizon“ najčešće posjećivati tokom svojih sedmodnevnih ili 11-dnevnih putovanja po Mediteranu u svojoj inauguralnoj sezoni.
„Golden Horizon“ je jedrenjak tipa bark sa pet jarbola na kojima može razviti čak 36 jedara sa ukupno čak 6.347 kvadratnih metara površine. Ovaj impozantni brod koji je najveći ikada sagrađeni jedrenjak na svijetu, napravljen je kao moderna reinterpretacija čuvenog velikog barka „France II“ iz 1913.godine, sa idejom da se nekadašnji veliki teretni jedrenjak reinkarnira na svjetskim morima kao ultraluksuzni i moderni kruzer izgleda klasičnog barka i da svojim putnicima pruži jedinstveno iskustvo plovidbe na jedra i vjetar. Tradewinds Voyages koja u svojoj poslovnoj politici posebno insistira na održivom turizmau i ekološkoj osviješćenosti svojih putnika, navela je da će 70% vremena koje provede u plovidbi „Golden Horizon“ ploviti isključivo na jedra i bez korišćenja svoja dva pogonska dizel-elektromotora.
Kompanija putnicima inače, nudi putovanja kako do poznatih i najposjećenijih turističkih destinacija, tako i do manjih luka po Mediteranu u koje kruzeri ne zalaze tako često, a naglasak je na upoznavanju kulture i tradicije destinacije na koju brod i putnici dolaze, kao i što aktivnijem odmoru. Tako je putnicima „Golden Horizona“ na raspolaganju poseban tzv. marina segment na krmenom dijelu jedrenjaka gdje se posebna velika hidrauilična na platforma otvara i spušta do same morske povšine, pretvarajući krmu broda u pravi rekreciono-nautički centar sa nizom opreme i igračaka za sportove na vodi. Putnicima koji žele osjetiti adenalin, brod nudi i mogućnost da se pod nadzorom posade i strogim standardima sigurnosti, penju u snast jedrenjaka i rade na jedrima na jarbolima koji se uzdižu na 60 metara iznad glavne palube broda. Brod koji je dizajniran i dekorisan u stilu starih jederenjaka-klipera koji su krajem 19.i početkom 20.vijeka plovili na rutama od Evrope do Australije i nazad, ima niz luksuznih saloona, klavirski bar koji se proteže kroz tri palube, biblioteku, ali i najmoderniju elektronsku opremu za navigaciju i komunikacju, odnosno za zabavu putnika.
Preko 100 miliona eura vrijedan „Golden Horizon“ je čelični brod dug 162, širok 18,5 metara i ima ukupno 8.770 bruto-tona. Sagrađen je 2017. u hrvatskom brodogradilištu „Brodosplit“ u Splitu za kompaniju Star Clippers iz Monaka, švedskog biznismena Mikaiela Krafta, pod imenom „Flying Clipper“. Ipak, zbog spora između naručioca i brodogradilišta, najveći svjetdki jedrenjak koji je u operativnu uotrebu trebalo da uđe još 2018. na kraju nije isporučen Star Clippersu, već ga je „Brodisplit“ zadržao i poslije par godina stajanja novog broda u Splitu, iznajmio ga je britanskoj kompaniji Tradewing Voyages“. Ova je brodu promijenila ime u „Golden Horizon“ i nakon kraćih probnih krstarenja minulih mjjeseci oko Velike Britanije i prema Sjevernoj Evrop, namjerava da ga od proljeća naredne godine počne intenzivno komercijalno koristiti na krstarenjima po Mediteranu.
„Golden Horizon“ inače, pod povoljnim vjetrom postiže za tako veliki jedrenjak impozantnu maksimalnu brzinu od čak 20 čvorova, dok na elektromotorni pogon brod vozi brzinom od 16 čvorova. Njegov trup je posebno ojačan, pa jedrenjak može ploviti i u morima koja se zaleđuju, a ispunjava i sve tzv „Safe Return to Port“ zahtjeve, pa se jedrenjak koji ima duplirane bukvalno sve pogonsko-upravljačke sadržaje, može sigurno vratiti u luku sa udaljenosti od 2.000 milja od najbližeg kopna, čak i kada je oštećen uslijed požara, prodora vode i sličnog.
Kompanija „Tradewinds Voyages“ će tek sredinom narednog mjeseca objaviti detalje i cjenovnik krstrenja na „Golden Horizonu“ narednog ljeta, ali je definitivno potvrdila da će Kotor i Boka biti jedno od ključnih odredišta tog jedinstvenog broda u sezoni 2022.godine.
Povodom Dana evropske baštine 2021, na temu ,,Heritage: all inclusive – baština otvorena za sve”, JU Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, organizovala je u četvrtak i petak 30. septembra i 01. oktobra edukativno- kreativnu radionicu pod nazivom „Novinski članci kao vodič kroz istoriju grada“.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u četvrtak u 10 sati kustos pomorsko – tehničke zbirke Ilija Mlinarević i viša bibliotekarka Danijela Nikčević osmislili su igrokaz, tj. izborom novinskih članaka, kao i reklama i oglasa iz dnevne lokalne štampe („Boke“ i „Glasa Boke“) i publikacija koje su objavljivane od početka tridesetih godina do kraja prošlog vijeka, u kojima se obrađuju teme važne za grad Kotor, upoznali su djecu sa istorijom grada Kotora iz drugačije perspektive.
Drugog dana radionice djeca su obilazila grad sa stručnim vodičem Dolores Fabian, sa naglaskom na ona mjesta koja su locirana putem novinskih članaka u prethodnom danu.
Dan evropske baštine
U radionici su učestvovali zainteresovani učenici od 5. do 7. razreda OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Dobrote.
Međunarodna inicijativa Dani evropske baštine se tradicionalno obilježava svakog septembra u 50 zemalja potpisnica Evropske konvencije o kulturi, među kojima je i država Crna Gora, a sve u cilju približavanja kulturne baštine široj javnosti.
Ovogodišnji program je organizovan u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama i preporukama izazvanim pandemijom virusa COVID19.
Vulkan Kilauea, jedan od najaktivnijih u svijetu, ponovo izbacuje lavu, ali zasad samo iz glavnog kratera i ne prijeti nastanjenom području, priopćile su u četvrtak vlasti.
– Vulkan izbacuje lavu do visine petokatnice, objavio je na Twitteru Američki geofizički zavod (USGS) uz video snimku.
Prve pukotine u krateru Halema’uma’u na vrhu vulkana pojavile su se u srijedu poslijepodne. Ubrzo su se pretvorile u “potoke lave” užarene do više od 1100 Celzijevih stupnjeva, dodaje USGS.
Redovite erumpcije Kilauee od 1950-ih privlače turiste. Uprava nacionalnog parka Havajski vulkani, u kojemu je vulkan, počela je mobilizirati osoblje u očekivanju većeg broja gostiju.
– Pripremamo se za veći broj posjetitelja tijekom vikenda, rekla je za časopis Honolulu Star Advertiser glasnogovornica parka Jessica Ferracane.
Erumpcija Kilauee zasad nije prijetnja, ali Vulkanski opservatorij USGS-a na Havajima “i dalje pomno prati situaciju” jer je “početak erumpcije dinamičan i neizvjestan”, dodaje zavod.
Kilauea je jedan od pet vulkana na Havajima, najvećem otoku u pacifičkom arhipelagu.
2018. u erumpciji Kilauee uništene su stotine kuća. Dvadesetak ljudi koji su s broda promatrali magmu kako se slijeva u more ozlijeđeni su, među kojima jedan teško, u prskanju lave.
U okviru pojačanih aktivnosti na kontroli i suzbijanju nelegalnog deponovanja otpada, službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat juče su zatekli teretna vozila firme “Lj.G.Gorostas” iz Kotora, u vršenju odlaganja građevinskog-zemljanog otpada na lokaciji koja nije predviđena za tu namjenu, pored lokalnog puta za Radoviće preko puta carinskog terminala. Prekršiocu će biti izrečen prekršajni nalog u iznosu od 1.000 eura za pravno lice i 500 eura za odgovorno lice u pravnom licu.
Prethodnog vikenda, u ulici Učura, istoj firmi izrečen je još jedan prekršajni nalog i to zbog zatečenih teretnih motornih vozila koja su prelazila propisanu dozvoljenu ukupnu masu označenu na saobraćajnom znaku. U istom prekršaju, u naselju Mažina III, zatečena su i teretna motorna vozila firme “SAM PETROL”. Po Odluci o regulisanju saobraćaja na teritoriji Opštine Tivat, za navedeni prekršaj kazniće se pravno lice sa po 150 eura i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od po 20 eura.
U prethodnom periodu izrečena su i dva prekršajna naloga u iznosu od po 1.000 eura firmama “Ceka company” i “Expocommerc”, zbog neposjedovanja ugovora o radu za vozača teretnog vozila. Ispisano je ukupno 34 prekšajnih naloga zbog nepropisnog parkiranja i vršen redovan obilazak ugostiteljskih objekata u cilju kontrole radnog vremena.
Intenzivne kontrole nelegalnog odlaganja otpada sprovodiće se i ubuduće na cijeloj teritoriji opštine Tivat, sa fokusom na potezu uz putni pravac kružni tok – Radovići, kako bi se preduprijedile poplave usljed obilnih padavina.
Četvrtu godinu za redom, menadžment i zaposleni hotela “Regent Porto Montenegro” iz Tivta obilježavaju međunarodnu akciju “Giving for good month” – “Mjesec dobrih djela”. Ova kacija je tradicija IHG lanca hotela kojem hotel “Regent” pripada.
U okviru inicijative, zaposleni hotela “Regent” su kupili i instalirali klima uređaj u službenim prostorijama Udruženja slijepih i invalida rata u Tivtu i bili najbrojnija grupacija na organizovanoj akcija čišćenja u okviru Svjetskog dana obale 25.septembra u sklopu kojeg je sa tivatske obale prikupljeno 155 kilograma otpada.
Dobru saradnju sa medicinskim ustanovama Boke Kotorske, “Regent” je nastavio da njeguje uz donaciju posteljine i peškira Opštoj bolnici u Kotoru. Na održanoj radionici na temu ostvarivanja karijere u hotelijerskoj industriji, posjetioci su saznali uslove rada u hotelu “Regent” te mogućnostima za napredak u okviru IHG grupacije.
Novim dresovima za najmlađe kategorije fudbalskog kluba “Arsenal” koje su donirali menadžment i osoblje najluksuznijeg ovdašnjeg hotela, nastavlja se kvalitetna komunikacija dva susjeda po kojima se Tivat prepoznaje.
Ni drugi pokušaj održavanja 11. redovne sjednice Skupštine Opštine Tivat danas nije uspio jer lokalni parlament opet nije mogao zasijedati zbog nedostaka kvoruma.
U vrijeme koje je zakazao predsjednik SO Andrija Petković (BF) u sali se pojavilo samo 14 odbornika vladajuče koalicije građanskih listi NP-BF-GB, dok nije došao niko od ukupno 15 odbornika opozicionih DPS, SD i HGI, kao ni jedini odbornik SDP, Aleksandar Đurović.
SDP koja je do početka septembra davala parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti koalicije triju građanskih listi najavila je da to neće više činiti, pravdajuči takav svoj potez navodnim klerikalizmom i srpskim nacionalizmom koji po njima, promovišu NP, BF i GB. Đurović je kansije u svojim medijskim nastupima te razloge vrha svoje partije relativizovao i sveo na navodno „neuvažavanje SDP-a“ od strane njihovih dotadašnjih političkih partnera, jer Đurović nije pozivan na sjednice Kolegijuma predsjendika SO, iako na to po Statutu, uopšte nije imao pravo jer nije predsjednik bilo kojeg kluba odbornika. Đurović je pozvao predsjednika SO Andriju Petkovića i gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) da podnesu ostavke jer su „ostali bez legitimiteta“ time što više ne raspolažu jansom skupštinskom većinom, ali u međuvremenu tivatska SDP koja je povzukjla podršku lokalnoj vlasti, nije povukla niti jednog od svojih desetak predstavnika po odborima direktora i savjetima ustanova opštinskh preduzeća i javnih ustanova u Tivtu.
Lokalni parlament u Tivtu ima 32 odbornika, pa je Đurović svojim odlučujučim 17. glasom, davao natpolovičnu većinu aktuelnoj tivtskoj valsti, ali i omogućavao kvorum. Objavu SDP-a da do daljnjeg više neće učestvovati u radu Skupštine Opštine iskoristila je opozicija pa DPS, SD i HGI takođe bojkotuju sjednice nastojeći da na taj način izazovu vanredne lokalne izbore.
Opština Tivat
Posljednju sjednicu lokalni parlament inače, održao je krajem juna mjeseca a po Zakonu o lokalnoj samoupravi, ako se duže od šest mjeseci, ne ostvaruju funkcije lokalne samouprave Vlada šalje upozorenje predsjendiku Opštine i ako se stanje ne popravi, može potom da ga razriješi dužnosti. Međutim, zakon je predsjedniku Opštine dao široka ovlašćenja pa on može sam da „privremeno donosi akte iz nadležnosti Skupštine ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti.” Ove odluke predsjendika Skupštiuna treba da potvrdi na prvoj sjednici kada bude u mogućnosti da se sastane, a ukoliko ih ne potvrdi, one prestaju da važe u roku od tri mjeseca od dana donošenja. To znači da Komnenović na raspolaganju ima sve mehanizme da bukvalno sam upravlja najbitnjim funkcijama grada i da vanredni lokalni izbori koje SDP i opozicija pokušavaju da izatovu bojkotom parlamenta, nisu još ni izbliza na vidiku, tim prije što Zakon o lokalnoj samoupravi nigdje ne propisuje da se SO po automatizmu raspušta ako ne održi sjednicu najmanje jednom u tri mjeseca.
Gradonačelnik Komnenović nije želio da komentariše što će dalje preduzimati, a predsjednik SO Andrija Petkovič kazao je da će ispoštovati Statutom propisanu proceduru i zakazatiu prvo sjednicu Kolegijuma predsjednika SO, a onda i novi termin za održavanje sjednice lokalnog parlamenta.
„Još uvijek smo daleko od toga da razmipšjamo o nekim „vanrednim okolnostima“ ili vanrednim mjerama. Mislim da je aktuelna lokaln vlast u Tivtu dokazala da je više nego sposobna da upravlja gradom. Pokazuju to i rezultati koji se naročito vide u gradskoj kasi i koji su i najbitniji našim građanima.“- kazao je novinarima predsjendik tivatsko parlamenta Andrija Petković aludurajući na činjenicu da je koalicija NP-BF-GB za manje od godinu dana jupravljanja Tivtom, vratula sve kratkoročne dugove koje joj je u nasljeđe ostavila bivša gradsak DPS-SD-HGI uprava i grad sa pozicije budžetskog minusa od 4 miliona eura, dovela poziciju da sada ima preko 4,2 miliona eura svježeg novca na svojim računima i da mora donositi rebalans budžeta zbog viška prihoda u odnosu na plan.
Petković je kazao da je „bojkot demokratsko sredstvo“ i da opozicija i SDP imaju pravo da ga koriste.
„Ipak, u ovoj situaciji kada zaista ne postoji nijedan opipljiv razlog za takvo nešto, smatram da bojkotu nema mjesta. Svi mi prema građanima Tivta imamo odgovornost i stim u vezi obavezu a omogućimo donošenje odluka koje, poput rebalansa i uvećanja gradskog budžeta, omogućavaju ne samo pozitivan pomak, već napredak kakav se u Tivtu dugo,dugo godina nije vidio. Šteta je što ovako, neke nesuvisle i neopravdane političke odluke upravljaju sudbinom običnih ljudi koji zavise od budžeta čije smo dugogve sanirali i kasu napunili i preko onoga što smo i sami očekivali da ćemo postići.“- prokomentarisao je Petković.