Na novom Atlasu egzotičnih vrsta riba Mediterana radio je dr. Jakov Dulčić: Neke od njih su iznimno opasne, mogu čak i usmrtiti čovjeka

0
Vatrenjača – INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO SPLIT

Riblji migranti ne poznaju granice, sve više preko Sueskog kanala ulaze u Mediteran, agresivno kradući teritorij od domaćih, takozvanih autohtonih vrsta, nespremnih na ugrozu koja stiže iz drugih, toplih mora. Ništa takozvanim lesepsijskim ili eritrejskim migrantima ne može stati na put, ugnijezdili su se u našem kraju koje im nudi obilje hrane, ogromni prostor i manjak prirodnih neprijatelja.

Na listi brojnih takvih osvajača pronađenih u posljednje vrijeme nalazi se i vatrenjača ili riba paun, još znana i kao đavolja riba ili riba lav. Riječ je o ribi atraktivnog izgleda, iznimno otrovnog karaktera, snimljenoj nedavno kod Komiže, na 15 metara dubine. Primjerci ove vrste utvrđeni su još i uz albansku, te južnu talijansku obalu, kod Leccea. Sveukupno su u Jadranu dosad utvrđene četiri jedinke.

Riba paun je samo dokazala stav stručnjaka kako Mediteran kakav smo nekada poznavali, nije više ni izbliza takav. Štoviše, u ovom trenutku u odnosu na sva ostala mora i oceane, daje osjećaj drastično ubrzanih, vrtoglavih bioloških promjena.

Osvajači u ovom bazenu poput agresivne smrtonosno otrovne ribe srebrnoprugaste četverozupke ili fugu ribe, nisu novost. Stižu oni preko Sueskog kanala još od 1869. godine.

No njihova se brojnost u zadnjih 20 godina povećala, što je vrlo precizno i detaljno evidentirano u upravo izašlom drugom po redu CIESM Atlasu egzotičnih vrsta Mediterana.

Riječ je o vrlo važnom djelu skupine dominantnih mediteranskih stručnjaka za more, tima eksperata među kojima se po prvi puta pridružio i hrvatski znanstvenik, prof. dr. sc. Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Jakov Dulčić – nova vrsta raka u Jadranu Photo: Boka News

– Tokom rada na Atlasu čak pet godina bilo je potrebno za analizu novih zapisa, provjeru istinitosti izvora, uklanjanje nepouzdanih unosa, reviziju brojnih karata. Kao rezultat smo dobili drugo izdanje Atlasa koji je kroz četiri kategorije vrlo precizno i detaljno sabrao doseljenike u mediteranski akvatorij. Rezultat je zapanjujući, u 20 godina od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u čitavom prethodnom stoljeću. To uključuje 43 nova ‘doseljenika’ što su uspjeli uspostaviti samoodrživu populaciju, plus dodatne 64 vrste koje su nedavno viđene barem jednom u svom novom potencijalnom staništu. U drugom izdanju su predstavljene i ilustrirane sve te ribe, plus 80 vrsta ‘preživjelih’ iz prvog. Uspjeli smo dokazati kako Mediteran već neko vrijeme prolazi kroz drastične i brze promjene svoje faune – navodi dr. Dulčić.

Prof. dr. sc. Dulčić se u drugom izdanju ovog kapitalnog djela kao član CIESM eksperata za egzotične vrste riba pridružio skupini uvaženih stručnjaka. Našli su se tu Dani Golani iz Izraela, Ernesto Azzurro i Lidia Orsi-Relini iz Italije, te Španjolac Enrico Massuti, pod vodstvom generalnog direktora CIESM-a Frederica Brianda.

Mramornica – INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO SPLIT

Do sada su štampna četiri sveska posvećena doseljenicima u Mediteran iz kategorija riba, rakova deseteronožaca i stomatopoda, mekušaca i algi, te morskih cvjetnica.

– Mnoge od ovih novih vrsta riba sada značajno doprinose bioraznolikosti istočnog bazena Mediteranskog mora. One koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more dobile su naziv ‘lesepsijski migranti’, prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 morskih organizama iz različitih kategorijskih skupina. Sa sve većom pozornošću koja se posvećuje ovom fenomenu, sve se češće prepoznaju i osvajači drugog porijekla. Osobito iz područja tropskog Atlantika, koji u Mediteran dolaze kao posljedica prirodne invazije kroz Gibraltar. Ili unosa, slučajnog ili namjernog od strane čovjeka – veli dr. Dulčić.

Zbog porasta temperature i slanosti mediteranskih voda, značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala sa svrhom zadovoljenja zahtjeva međunarodnog pomorskog prometa, invazivne vrste su krenule u pravcu novih teritorija. Neke od njih svoje će mjesto lako naći na peškarijama, kao gastronomska delikatesa.

No ono što zabrinjava struku su agresivni osvajači koji ruše dinamiku, stabilnost, ugrožavaju domicilne vrste. Neke od njih predstavljaju i opasnost za zdravlje ljudi. Takav je primjer kamena riba (Synanceia verrucosa) čiji ubod može biti fatalan.

Napuhača

Atlas, kaže dr. Dulčić, donosi priču o Sredozemnom moru koji se jako brzo mijenja u svakom pogledu. I u kojeg su se uselili neki novi, počesto neželjeni stanari.

– Možemo izdvojiti i nekoliko najubojitijih, primjerice plavotočkastu trumpetaču koju zbog brzopoteznog osvajanja Mediterana nazivaju još i ‘lesepsijki sprinter’. Ubraja se među 100 ‘najgorih’ invazivnih vrsta u europskim vodama. Uz nju u skupinu ugroza po Mediteran, ali i Jadranskog mora, inače zbog svog geografskog položaja jednu od regija najosjetljivijih na globalne klimatske promjene, spadaju još i srebrenoprugasta četverozupka, tamna mramornica, te vatrenjača – sabire dr. Dulčić.

Plavotočkasta trumpetača je osobito opasna, to je izraziti grabežljivac koji se hrani brojnim gospodarski važnim vrstama riba, nalik trljama blataricama, girama, bukvama… Samim tim je njen utjecaj na hranidbeni lanac vrlo visok.

Plavotočkasta trumpetača

Tu je i tamna mramornica, te srebrnoprugasta četverozupka koja krije naziv za iznimno opasnu, vrlo otrovnu ribu fugu.

U Japanu poznate kao vrhunske i iznimno skupe delikatese. Ona zajedno s nekim drugim vrstama iz Crvenog mora, danas čini gotovo polovicu ulova u priobalnom ribolovu na Cipru i Turskoj.

Oplegnathus fasciatus – INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO SPLIT

– Riječ je o vrlo opasnoj ribi čija je konzumacija zabranjena u svim zemljama EU. Kod nas se već u nekoliko navrata našla u ribarskim mrežama. Tu je i vrlo invazivna tamna mramornica koja se udomaćila u cijelom Jadranu i na meti u hranidbenom lancu, u smislu kompeticije za hranu, našla autohtonu salpu. Salpa je u smrtnom strahu bila prisiljena početi živjeti na većim, hladnijim dubinama. Među posljednjim opasnim migrantima je i vatrenjača, koja se očito proširila i na naše područje došavši iz Crvenog mora preko Sueza i istočnog Mediterana. Zanimljivo je da je 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je ‘pobjegla’ iz akvarija na Floridi, uzrokovala izrazito visoku smrtnost bentoskih organizama uzduž američke i karipske obale. Ovaj izraziti grabežljivac je smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba, te za oko 80 posto drugih pridnenih organizama u tim vodama. Prelijepo izgleda, ali treba jako voditi računa o tome da njen ubod može čak biti i smrtonosan. No u isto vrijeme može se pripremati za hranu bez ikakvog straha – veli dr. Dulčić uz dr. sc. Marcela Kovačića, višeg kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, autor znanstvene monografije ‘Ihtiofauna Jadranskoga mora’.

/Tanja Šimundić Bendić/

Iako je pri spomenu Bermuda najčešća asocijacija Bermudski trokut, u 18. stoljeću taj je otok bio poznat po – kapuli

0
Bermuda

Iako je pri spomenu Bermuda pomorcima najčešća asocijacija Bermudski trokut, u 18. stoljeću taj je otok bio poznat po svojoj kapuli. A kakva je ta kapula bila, najbolje svjedoče riječi Marka Twaina nakon posjeta otoku 1877.

– Ona je ponos i radost Bermuda. To je tamošnji dragulj i ukras nad ukrasima. U tamošnjim razgovorima i literaturi, kapula je najčešći i najbolji glavni junak. To je metafora za savršenstvo – apsolutno savršenstvo.

U 19. stoljeću kapula je bila od iznimne važnosti u prehrani pomoraca. Iako, u usporedbi s nekim drugim plodovima, sadržava znatno manje vitamina C, kapula je još uvijek bila dovoljno djelotvorna u sprječavanju pojave skorbuta kod mornara.

A bermudska je, kažu, bila toliko slatka da je nije trebalo ni kuvati: mogla se jesti kao jabuka.

Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

0
Pelješki most – foto Hrvatske ceste

Na pristupnim cestama Pelješkom mostu probijen je četvrti, posljednji tunel. Radi se o tunelu Supava dugom 1290 metara, koji se nalazi na dionici pristupnih cesta koje gradi grčki Avax, piše u nedjelju Večernji list.

Tunel Supava čini jedan od najzahtjevnijih dijelova cjelokupnog projekta cestovnog povezivanja južne Dalmacije i pristupnih cesta Pelješkom mostu s obzirom na to da je između njega i drugog tunela na toj dionici – Polakovice – most Ston dug 485 metara, odnosno iz jednog tunela se izravno ide na most, a zatim s mosta opet izravno u drugi tunel.

Tunel Polakovica, dug 1242 metra, probijen je u juluu. U Hrvatskim cestama kažu da je na mostu Ston sve spremno za prihvat i montažu segmenta koji su proizvedeni u Brodosplitu.

Na dionici pristupnih cesta koje gradi austrijski Strabag također su dva tunela – Debeli brijeg dug 2467 metara te tunel Kamenice dug 499 metara. Debeli brijeg je probijen krajem prošle godine, i to 74 dana prije planiranog roka, a tunel Kamenice probijen je potkraj travnja ove godine.

Pristupne ceste Pelješkom mostu, ukupne dužine 30 kilometara, vrlo su zahtjevan projekt kao i sam most zbog brojnih objekata i nepristupačnog terena na trasi.

Ugovor za gradnju stonske obilaznice, poddionice Sparagovići/ Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli, sklopljen je 9. listopada 2019., a izvođač radova Avax uveden je u posao 5. prosinca te godine.

Na toj dionici jedan od objekata je i vijadukt Prapratno dug 212 metara, na kojem je završena montaža čelične konstrukcije. Vrijednost gradnje te dionice je 511,5 miliona kuna.

Ugovor za gradnju dionice Duboka – Sparagovići/Zaradeže sklopljen je 9. oktobra 2019., a radovi su počeli 13. novembra te godine, kada je izvođač službeno uveden u posao. Strabag je taj posao ugovorio za 478,3 miliona kuna.

Na toj dionici su uz tunel Debeli brijeg i Kamenice još su i objekti vijadukt Doli duljine 156 metara te mostovi Dumanja jaruga I duljine 488 metara i Dumanja jaruga II duljine 80 metara, donosi Večernji list.

Letovi Air Montenegra nedovoljni za jedan, a kamoli dva aviona

0
Foto Air Montenegro

Hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric da će Air Montenegro tokom ovog mjeseca imati 24 nedjeljna leta na četiri leta što je, kako smatra, nedovoljno za korišćenje jednog, a kamoli dva aviona koliko avio kompanija ima u floti.

– Tokom novembra Air Montenegro će imati iz Podgorice letove za Beograd 14 puta nedjeljno (svaki dan dva leta), te za Ljubljanu dva puta nedjeljno (ponedjeljak i petak) – saopštio je Šćuric.

On je dodao da će kompanija iz Tivta letjeti dva puta dnevno za Istanbul četvrtkom i subotom, te imati šest nedjeljnih letova za Beograd – svakog dana dana, osim utorka.

– Ovimeće Air Montenegro imati 16 nedjeljnih letova iz Podgorice i osam iz Tivta, tj. 24 nedjeljna leta na četiri linije. Svi letovi su sa Embraerom ERJ-195. Nedovoljno ni za košićenje  jednog, a kamoli dva aviona koliko ih ima u floti – smatra Šćuric.

Lajpcig: Na protestima protiv mjera sukobi sa policijom, oklopna vozila, suzavac…

0
Lajpcig / policija/protest

Stotine ljudi izašlo je na ulice njemačkog grada Lajpciga da bi protestovalo zbog vladinih mjera protiv kovida 19.

Oni su se suočili sa kontramitingom i policijom, sa kojom su se u jednom trenutku i sukobili.

Jake policijske snage bile su raspoređene u Lajpcigu, gdje je bilo prijavljeno 12 protesta, a na ulicama su viđena i oklopna policijska vozila.

Više od hiljadu ljudi okupilo se u centru grada, zahtijevajući ukidanje korona mjera.

Sukobi s policijom su izbili kada su učesnici protesta, koji su namjeravali da održe marš oko obilaznice grada, pokušali da probiju policijski kordon.

Policija je tom prilikom upotrijebila biber sprej.

Prije toga, policija je uhapsila 24 osobe koje je označila kao članove različitih desničarskih pokreta.

“Oni su privedeni zbog svog ponašanja i predmeta koja su kod sebe imali”, navela je policija na Tviteru.

U Boki Kotorskoj aktivno 453 slučaja infekcije korona virusom

0
Boka Kotorska – covid

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u Boki Kotorskoj su trenutno aktivna Tivat 181, Herceg Novi 172 Kotor 100 slučaja koronavirusa.

Najviše oboljelih trenutno je evidentirano u Podgorici, i to 2.508. Slijedi Nikšić sa 839, dok je u Baru registrovano 277, Budva 242 aktivnih slučajeva.

U Crnoj Gori od koronavirusa oboljelo je 5.432 osobe.

U Sloveniji od ponedjeljka nove mjere, ali bez “lockouta”

0
Ljubljana
Foto: hbpro / Shutterstock

Kako bi ograničila naglo širenje zaraze, slovenska je vlada donijela niz novih restriktivnih mjera, ali se nije odlučila za “lockout”, kakav su preporučivali neki u zdravstvu, čiji su kapaciteti za COVID pacijente na rubu izdržljivosti.

Nove mjere stupaju na snagu u ponedjeljak. Među ostalim, uključuju skraćivanje radnog vremena lokala i zabranu okupljanja ljudi koji nisu članovi istog kućanstva.

Dobna granica za osobe koje moraju imati PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) potvrde spušta se s dosadašnjih 15 na 12 godina, a COVID potvrde smatrat će se valjanima samo uz identifikaciju osobnim dokumentom.

Ugostiteljski lokali moći će raditi, no radno vrijeme im se skraćuje i traje između 5 i 22 sata. Goste će smjeti poslužiti samo za stolovima i uz odgovarajući razmak.

Za svakog posjetitelja potrebno je osigurati najmanje 10 četvornih metara prostora. Na ulazu u trgovine treba biti označeno koliko ljudi najviše može biti unutra u isto vrijeme. Platnene maske više se ne mogu upotrebljavati, nego moraju biti kirurške ili tipa FFP2, objavila je vlada nakon sjednice koja je trajala dugo u noć.

Do daljnjega se zatvaraju noćni klubovi i diskoteke. Na javnim kulturnim i sportskim događajima posjetitelji moraju biti na sjedalima, uz odgovarajući razmak. PCT i maska obvezni su i za sudjelovanje u vjerskim obredima, kao i razmak među vjernicima.

Vlada se nije odlučila za nastavu na daljinu u školama, ali odredila je da se od ponedjeljka, 15. studenoga, učenici, umjesto dva puta tjedno, moraju testirati na koronavirus tri puta.

O zaključcima su nakon izvanredne sjednice govorili epidemiolozi i ministar zdravstva Janez Poklukar, a ne premijer Janez Janša i dva potpredsjednika vlade, kako je bilo najavljeno.

– Stanje u zdravstvu je alarmantno i vjerujemo da će mjere koje smo donijeli imati brz učinak na epidemiju. Idući tjedni bit će teški i zdravstvo će biti na iskušenju. Jedina prava učinkovita mjera u sadašnjoj situaciji može biti cijepljenje, naglasio je Poklukar nakon sjednice.

Austrija postrožila mjere kako bi povećala procijepljenost

0
Austrija – foto EPA

Austrijanci koji nisu cijepljeni protiv COVID-a moći će na posao uz redovito testiranje, ali ne i u ugostiteljske objekte, kina i frizerske salone. Broj zaraženih u toj zemlji bliži se rekordu zabilježenom prije godinu dana.

Još od proljeća bez COVID propusnica građani mogu samo u trgovine i javni prijevoz. Za sve ostalo trebaju potvrdu da su cijepljeni, da su preboljeli COVID ili moraju predočiti negativan PCR test. No Austrija je sada odlučila mjere dodatno postrožiti, a cilj je povećanje procijepljenosti. Oko 64 posto austrijske populacije potpuno je cijepljeno.

Tradicija klapske muzike u Boki Kotorskoj neodvojiva je od petodecenijskog trajanja klape ”Stari  kapetan” iz Herceg Novog

Vitka Vujnović

Od davnina se u Boki svaka proslava ili druženje završavalo pjesmom. Najčešće su pjesmu počinjali  muškarci, višeglasno, okupljeni u krug ili polukrug,  tako da su se melodije lako preplitale, pamtile i prenosile “s koljena na koljeno”. Iz tog spontanog  običaja druženja i zabave rođene su organizovane klape  – a među prvima u Herceg Novom su osnovane klape Bokelji i Stari kapetan.

“Tradicija klapske muzike u Boki Kotorskoj neodvojiva je od petodecenijskog trajanja klape” Stari  kapetan” iz Herceg Novog“, kaže Vitka Vujnović novinarka i autorka monografije  pjevačkog društva koja bi uskoro trebalo da bude promovisana.

“Poslije pola vijeka postojanja klape, red je da ostane i nešto poslije nas i to je dobar razlog za nastanak monografije. Da se spomenu i ne zaborave ljudi koji su  zajedno pjevali, družili se i nastupali, kaže Miroslav Bobo Milanović , inicijator nastanka monografije i dugogodišnji član i predsjednik klape Stari kapetan. Ističe da ni u susjednoj Hrvatskoj, nema klape koja ima toliko dug i neprekidan život, kao Stari kapetan.

“Кao i mnogim novskim pričama ni storiji o “Starom kapetanu” tačan početak nije zapisan, a prema sjećanjima naših sagovornika pominju se godine 1968, 1969 i s najviše sigurnosti i najčešće 1971. To je godina osnivanja  klape „Mimoza“, u Đenovićima, na inicijativu Gliga Odalovića.  Nesporna je i 1973. kada  klapa mijenja ime u „Stari kapetan“ jer su članovi željeli da odaju  trajnu  počast  i sačuvaju  uspomenu na Miroslava Štumbergera, Slovenca koji je bio zaljubljen u Boku (o njemu je napisana i komponovana pjesma), ali i da zahvale Baošiću i Baošićanima koji su im, nakon kratkog perioda rada u Đenovićima, ustupili prostor za rad. Sada su u zgradi Čistoće u Herceg Novom”, navodi autorka monografije Vitka Vujnović.

Klapa Stari kapetan

Ona ističe da su se tokom 50  godina mijenjali članovi i rukovodioci klape, danas pjevačkog  društva, i svaki je donio i u repertoaru i u načinu izvođenja nešto novo i drugačije, ali da je nepromijenjen  ostao kvalitet izuzetnih vokala članova „Starog kapetana“.

“Članovi „Starog kapetana“ bili su,  i danas su različitih godišta, interesovanja profesija, ali svi sa nama 50 godina dijele ljubav prema dobroj pjesmi, prema  Boki, prema gradu koji stoji ponosno na ulazu u  zalivski svijet”, objašnjava autorka monografije.

Od osnivanja do danas kroz grupu je prošlo preko 70 pjevača i desetak voditelja. Najdublje tragove u stilu i repertoaru ostavili su svojim kompozicijama i dirigovanjem: Jusuf Omeragić koji je sa klapom radio odmah po osnivanju, Milorad-Minja Vučetić, koji je vodio grupu osamdesetih godina 20. Vijeka ( autor popularne pjesme “Osam tamburaša), Ognjen Bomoštar, jedan od najpoznatih dirigenata na prostorima nekadašnje Jugoslavije, potom profesor Novica Jovanović, sa kojim je snimljen drugi kompakt disk  „Starog kapetana“, profesor-dirigent Julio Marić, iz Herceg Novog  koji je pored „Starog kapetana“, radio  sa mnogim poznatim klapama iz Dalmacije,  dirigent Petar Rakić, direktor North City džez festivala koji je  bio na čelu grupe početkom 2000. godine.  Danas  klapa „Stari kapetan“  radi pod rukovodstvom Mirele Šćasni, profesorice solo pjevanja.

Osim u Omišu, klapa “Stari kapetan” učestvovala je i na  brojnim drugim festivalima klapske, zabavne i starogradske muzike. “O nastupima na novskim  feštama, maskenbalima, na dočeku Nove godine na glavnom gradskom trgu, povodom Dana opštine, 28.oktobra, skoro da je suvišno govoriti”, kaže Vujnović.

Sredinom  osamdesetih  godina 20. vijeka njihove  pjesme  vodeće su na radijskim top listama Beograda, Podgorice, Ljubljane, Skoplja.

Njihova  pjesma „Dolazim Boko“ (tekst Mirjana Bajković)  postala je nezvanična himna pomoraca iz Novog i Boke, ali i mnogih drugih  koji  iz ma kog razloga osjete  nostalgiju za domom u Boki.

Milanović koji je u klapi od 1986 godine kaže da se ljudi poslije nastupa najbolje upoznaju kroz šale, pošalice, pjesme koje se ne smiju pjevati javno, ali i one koje imaju široku popularnost. Njemu je najdraža “Dođi u krilo moje” .

„Kad bi se okupilo ono društvo – zapjevao bih“, kaže 88 godišnji Vuko Vujnović, koji je u klapi je od osnivanja. Radni vijek proveo je radeći kod Vojske, ima najmanje četiri zlatna zanata, a život sebi i porodici učinio je ljepšim – pjesmom, a najviše voli pjesmu Tender fišća.

Klapske pjesme, pa tako i one Starog kapetana slavie  ljubav, tumače čežnju, pohvala su zavičaju i moru, blaže  nostalgiju, tumače i sunčanu i sjenovitu stranu života. Nadamo se da će tako ostati još dugo.

Iako bolesni uspješno prošli audiciju

 Na najznačajnijem festivalu klapa u nekadašnjoj  Jugoslaviji koji je organizovan u Omišu – “Stari kapetan” je nastupao 1978. i 1981. godine.  Кvalifikacije su bile u Dubrovniku, ali u terminu kada su svi članovi, sticajem okolnosti bili jako prehlađeni. To međutim nije zbunilo iskusne članove žirija koji su družinu “Stari kapetan“  poslali pravo u finalni dio festivala. „Stari kapetan“  je potom opravdao ovu odluku i ponosno stao među deset najboljih klapa tadašnje Jugoslavije.

 

Tradicija klapske muzike u Boki Kotorskoj neodvojiva je od petodecenijskog trajanja klape ”Stari  kapetan” iz Herceg Novog
Klapa u domu Starog kapetana

Ne da se klapska pjesma

Esej o klapskom pjevanju napisao je svojevremeno  pjesnik, književnik, novinar, akademik  Jakša Fiamengo. Klapa je krug… Tako sam jednom zapisao, tako i danas mislim.

Krug je istodobno i središte svijeta i njegov omotač. Krug je sve i ništa; označava  sveukupnost, cjelovitost, jednovremenost. Iste vibracije, u to čvrsto vjerujem, ima i klapska pjesma. Njezin prirodni ustroj nije nego krug koji klapa zatvara s publikom. To su zapravo dva polukruga koja tvore prostorni krug. U istom krugu njezine su beskonačne granice, a dio tog  trajanja pohranjen je i u klapama, u glasnicama klapskih pjevača.  U tercama … klapske pjesme. U sazvučjima koja imaju snagu savršenog skupog glazbala. Koji posjeduje moć  govora preko vremena.

——-

Njoj ne treba mnogo, čak ni cijeli trg već samo kantun, dio nečega, tek kakav volat, miris konobe  i što je osobito važno, najvažnije,  onaj visoki poluosvijetljeni prozor, zastrt kakvom izvezenom koltrinom i zaklonjen poluotvorenim škurama… čak i grube, rustične…pjesme kantale su se ispod ponistre, a galantni ljubavni stihovi  znali su se pjevat  u posve različitim prigodama, bučno i umilno, preglasno i pretiho, već prema tome kakva je zgoda i narav pjevanja.

———

Ne da se ta pjesma! Ona je to što jest! Sve ono svijetlo i tamno, sveto i profano, lijepo i grubo, gusto i nejasno, ljupko i patetično. Ona ima pravo na sve. I na spontani pjev i na onaj kultivirani. Na glas djedova i na suvereni zvuk…

/SlavicaKosić/

Panoramski put “Život na Luštici”, novi zajednički proizvod turističkih organizacija Tivta i H. Novog

0
Pješaćka staza Radovići, Luštica

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa kolegama iz Turističke organizacije Herceg Novi u sklopu Novembarskih dana prirediće pormociju zajedničkog novog turističkog proizvoda – panoramskog puta “Život na Luštici“.

Za građane i turiste biće organizovana promitivna šetnja jednim dijelom tih staza koja vodi kroz sela i netaknutu prirodu luštičkog poluostrva.

Pješačka tura biće organizovana u subotu 20.novembra, polazak u 9 sati sa autobuskog stajališta u centru Tivta.