Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je kompaniji Azmont investment urbanističko tehničke uslove za izgradnju marine i helidroma u okviru naselja Portonovi, shodno DSL Sektor 5, izmjene i dopune.
Luka nautičkog turizma i helodrom biće izgrađeni na urbanističkoj parceli UP 80. U dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma naznačeno je da je za luku građevinska dozvola izdata 2017, a upotrebna dozvola 2020. godine.
Površina urbanističke parcele na kojoj je planirana gradnja marine iznosi 15.429 m2, dok korisna površina akvatorijuma unutar marine iznosu 7 hektara. Planirani kapacitet marine je 250 vezova, za plovila različitih gabarita, od ribarskih plovila do megajahti, čije se dužine kreću od osam do 70 metara.
Kako je naznačeno, marina mora biti opremljena svim potrebnim tehničkim instalacijama, a zbog usluga koje će se pružati usidrenim brodovima mora biti omogućeno i napajanje vodom, strujom, kao i elektronske komunikacije. U marini moraju biti obezbijeđene o druge specifične usluge kao što su skladište goriva i stanica za punjenje plovila gorivom, uzletno sletna rampa za helikoptere, kancelarija za prodaju, kancelarija za vlasnike vezova, kancelarija za upravljanje i administriranje marinom, VIP jahting klub, kancelarija za regatu, ronilački klub, restoran-bar, stanica za pomorski taksi prevoz, carina i granična policija i ostale neohodne službe bezbjednosti i sigurnosti.
Ostali uslovi koje je potrebno ispuniti su i maksimalno očuvanje cirkulacije vode i očuvanje životne sredine. Neophodno je ostvariti kolsko pješačku vezu, obezbijediti trajektne linije gradskog prevoza, sve vezove snabdjeti vodovodnim i elektro priključcima, kao i obezbijediti uređaje za pražnjenje sanitarnih uređaja i prikupljanje otpadnih voda sa jahti, pri čemu tankovi za prikupljanje sanitarnih i otpadnih voda moraju imati adekvatnu zaštitu. Atmosferske vode sa zaprljanih radnih površina potrebno je prikupljati u zajednički kolektor i preko separatora masti i ulja i taložnika suspendovanih materija odvesti u kanalizacioni sistem.
Kada je riječ o marini, preporuka je da se, zbog konfiguracije morskog dna gradi na šipovima i da se dodatno zaštiti postavljanjem lukobrana. U okviru marine moguće je graditi jedan ili više objekata. Neohodno je omogućiti pristup do svih dokova i glavnog valobrana zbog servisnog i interventnog saobraćaja, osigurati prolaz obalnog šetališta kroz marinu, objezbijediti funkcionisanje trajektne linije – gradskog prevoza, obezbijediti sve vezove na dokovima vodovodnim i elektro priključcima i slično. Objekti koji će biti u funkciji uslužnih sadržaja marine za nautičke turiste – smještaj, trgovine, ugostiteljstvo i lučki servisni sadržaji smješteni su uz planiranu rivu.
Kako se navodi u dokumentu, u okviru marine moguće je izgraditi i podzemne rezervoare odakle bi se obezbijedilo snabdijevanje jahti i čamaca gorivom. U okviru marine, odovojeno od carinskog područja, moguće je i formiranje područja slobodne zone i slobodnog skladišta koje bi bilo pod carinskim nadzorom, uključujući njihov ulazni i izlazni prostor. U slobodnoj zoni i slobodnom skladištu moguće je obavljati sve industrijske, komercijalne i uslužne poslove, pod zakonom propisanim uslovima i uz prethodnu saglasnost carinarnice.
U urbanističko tehničkim uslovima naznačeno je i da je u okviru marine moguće predvidjeti i prostor za helidrom za potrebe turističke i poslovne ponude, koji bi koristili turisti i poslovni ljudi kako bi imali direktnu helikoptersku vezu između marine o odredišta.
– U fazi projektovanja lokacija helidroma potrebno je dokazati da lokacija predviđenja za njegovu gradnju ne može izazvati sukob signala lučkog svjetla i svjetlosnog označavanja na helidromu. Takođe, neophodno je dokazati da izgradnjom helidroma neće biti ugrožena sigurnost plovila koja ulaze u marinu, ali ni bezbjednost helikoptera koji u isto vrijeme slijeću i poleću – objašnjeno je.
U urbanističko-tehničkim uslovima označene su i preporuke sa smanjenje uticaja i zaštitu od zemljotresa, drugih elementarnih nepogoda, kao i drugih tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, zatim mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline.
