U Italiji su u toku pooštrene kontrole mjera protiv koronavirusa, a 135 osoba koje su nevakcinisane došle na posao u zdravstvenoj zaštiti je procesuirano, javlja Anadolu Agency (AA).
Italijanski karabinjeri su od novembra provjerili 6.600 medicinskih ustanova i apoteka. Utvrđeno je da 300 zaposlenih nije vakcinisano protiv COVID-19, iako je trebalo, a protiv 135 su pokrenuti postupci zbog toga što su kao nevakcinisani dolazili na posao.
Osim toga, zatvoreno je šest ambulanti i dvije apoteke, koje su radile uprkos zabrani.
U Italiji je vakcinacija protiv COVID-19 obavezna za zdravstvene radnike od aprila. Krajem novembra ova obaveza je proširena i na administrativno osoblje u zdravstvenim ustanovama.
Dopunska doza vakcine je takođe obavezna od 15. decembra.
Nevakcinisanim osobama nije dozvoljen dolazak na posao, a prijeti im obustava isplate plate. Ako i dalje rade na radnom mjestu, prijeti im kazna.
Primorac pobjednik kupa CG 2021. foto Krsto Vulović
Primorac slavi – vaterpolisti iz Kotora osvojili su Kup i prekinuli dominaciju Jadrana u ovom takmičenju dugo deset godina.
Dugo je čekao na trofej, skoro 12 godina, večeras je osvojen Kup Crne Gore pobjedom nad Jadranom u finalu 10:9.
I prethodni i dugo čekani uspjeh ima potpis Ranka Perovića, trenera velike generacije, koja je 2009. godine bila prvak Evrope, povratnika na klupu Primorca.
“Drago mi je zbog ove djece, koja su poslije toliko godina rada i truda, a bez bazena, dočekala ovo. Međutim, moramo da ostanemo mirni, da radimo jako i kvalitetno, kako bi Primorac stalno bio ono što bi trebalo da bude. Mislim da smo večeras igrali bolje od Jadrana i zaslužili pobjedu”, kazao je Perović za RTCG.
Kotorski sastav je obećao borbu za trofej, vidjelo se da se približava Jadranu i da je moguće da će dominacija velikog rivala domaćom scenom biti prekinuta.
“Radimo dosta, rezultat mora da dođe. Ali, ponavljam, ovo je tek početak. Lijepo je dobiti podstrek, ali ako momci misle da su nešto završili onda su na pogrešnom putu”, kazao je popularni Čapro.
Lider Primorca u finalu bio je reprezentativac Dušan Matković, strijelac četiri gola.
“Primorac je čekao dugo, poseban je osjećaj donijeti trofej kući. Radili smo dugo za ovaj trenutak, isplatilo se”, kazao je Matković.
Kotorani su vodili u većem dijelu meča, kod dva razlike u trećoj četvrtini imali peterac za plus tri…
“Fizički smo dobro spremni, a pripremali smo se da budemo i smireni u svim trenucima. Malo nas je pokolebao promašeni peterac, ali uspjeli smo da se stabilizujemo i da slavimo”, kazao je Matković.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore protekle sedmice organizovao je “B2B sastanak za operatore pomorskog putničkog prevoza i turističke operatore“ (“B2B meeting for Maritime Passenger Transport & Tourism Operators”) u u hotelu “The Chedi Luštica Bay” u Tivtu.
Cilj organizovanja sastanka je bio povezivanje operatora u sferi pomorskog putničkog transporta i turističkih operatora kako bi se obezbjedilo stvaranje sinergije i postizanje sporazuma o razvoju održivih turističkih destinacija na nivou programskih zemalja.
Na zadovoljstvo organizatora sastanku su prisustvovali predstavnici čak 27 kompanija među kojima su bili: operatori marina Bar, Zelenika, Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi; operatori pomorskog prevoza putnika i agencije za putničke brodove i jahte – Barska plovidba, Allegra Montenegro, Boka Adriatic, Acquera Montenegro, Acquera Montenegro Travel, A+ Yachting, Montenegro Adventures; pružaoci usluga pomorskog prevoza putnika, smještaja, ronilački klubovi, itd. – Montenegro Submarine, Pro Diving, Yachting service Marković, Koložunj, Bella Boka, Adriatic Blue, Huma Kotor Bay Hotel & Villas, Sea Stars boat tours Kotor, brodovi Alexandra, Ship travel Dado Kotor, 3DArch, Project Advisory Group. Među pomenutim učesnicima prisustvovali su predstavnici partnerske institucije – Instituta za transport iz Tirane, kao i predstavnici institucija i operatora iz oblasti pomorskog prevoza putnika iz Albanije – Generalni pomorski direktorat Albanije, AMTC, Euroferies Port.
Predstavnici projektnog tima ispred Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore ukazali su na savremene trendove u oblasti pomorskog transporta i obalnog turizma.
Foto UCG
Prisutnima se predstavio Darko Kovačević, ekspert u oblasti podvodne arheologije i ronilačkog turizma, koji je ukazao na mogućnosti promovisanja Crne Gore kao nove destinacije ronilačkog turizma u Evropi i šire, te potencijalne implikacije na pojedine grane pomorske privrede i druge vidove turizma.
Drugi dio programa odnosio se na tematsku diskusiju učesnika kroz dvije B2B sekcije: Potencijali razvoja ferry servisa u okviru programske oblasti; Mogućnosti razvoja održivih destinacija pomorskog i priobalnog turizma.
Uz podršku moderatora učesnici su u direktnim B2B sastancima razmjenjivali iskustava, razmatrali mogućnosti međusobnog povezivanja i poslovne saradnje, kao i konkretne poslovne ideje, razmjenjivali mišljenja i razgovarali u vezi sa tematikom sastanka. Kao direktni rezultat sastanaka učesnici su potpisali 7 međuinstitucionalnih B2B sporazuma, od kojih su čak 3 potpisana između kompanija iz Albanije i Crne Gore, kojima su iskazali interesovanje za buduću saradnju i obezbjeđivanje održivosti rezultata PORTS 4.0 projekta.
Na zadovoljstvo svih učesnik moguće je očekivati da PORTS 4.0 klaster rezultira nekim budućim inicijativama o saradnji i širenju mreže učesnika koji će svojim zalaganjem doprinijeti uspostavljanju održivih tranzitnih i transportnih aktivnosti među programskim zemljama, te istraživačkih i razvojnih aktivnosti na temu održivih i zelenih tehnologija u oblasti plave industrije.
Sastanak je organizovan u okviru projekta “PORTS 4.0 Partnership for prOmotion of a maRiTime cross-border Strategy” finansiranog kroz program Interreg CBC Italija-Albanija-Crna Gora.
Na današnji dan, ostvarenje budžeta Opštine Tivat za 2021. iznosilo je 116%, ostvarenje planiranih prihoda od poreza na nepokretnosti iznosilo je 115 posto, dok je planirani prihod od naplate komunalija realizovan u iznosu od čak 210%. Ukupono se u gradsku kasu Tivta do 22.decembra slilo 19.661.867 eura, a rashodi su iznosili 11,99 miliona eura. Ovo je i najbolje ostvarenje tzv.lokalnih prihoda budžeta grada u posljednjih sedam godina jer je samo od poreza na nepokretnost i komunalija do sada u 2021. prihodobvano ukupno 10,45 miliona eura.
Podaci su to koje su danas iznijeli gradski čenici, na konferenciji za novinare o finansijskim rezultatima lokalne uprave Tivta i eventualnim posljedicana neusvajanja već pripremljene odluke o budžetu za 2022. a što bi uzrokovao nastavka bojkota lokalnog parlamenta od opozicionih partija i SDP-a, koji SO na taj način već mjesecima ostavljaju bez kvoruma.
„Iz podataka o realizaciuji budžeta i činjenice da smo iz minusa od skoro 4 miliona eura u kojem smo grad preuzeli nakon izbora u oktobru prošle godine, došli do aktuelnh preko 5,7 miliona eura plusa na račiunima Opštine, jasno je da smo i matematički dokazali superiornost ideje građanskih listi i neposredne demokratije na lokalnom nivou, u odnosu na klasične partije i njihovo djelovanje koje određuju partijske centrale van ovog grada. Tivat danas nikome ne duguje ni centa, a u samo tri mjeseca koliko smo u situaciji da realizujemo kapitalna ulaganja jer smo do kraja maja još bili u minusu a onda se tokom ljeta nije moglo graditi zbog sezone, realizovali smo 3,1 milion eura kapitalnih investicija, odnosno 43,3% kapitalnog budžeta za cijelu 2021.“- kazao je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP), dodajući da je isplaćeno i 2,16 miliona eura starih dugova i preko 1,5 miliona eura za ekspropijaciju zemljišta na Klačini koju je sprovela bivša vlast.
Istakao da je srećan i ponosan na rezulate koje je za godinu dana postigla lokalna vlast građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, iako je početkom septembra SDP bez obrazloženja, povukla parlamentarnu podršku koju je do tada davala manjinskoj vlasti građanskih listi u Tivtu, te je SDP sa opozicijom koju čine DPS, SD i HGI, počela bokot i blokiranje rada lokalnog parlamenta. Zbog toga se od juna kada je održana posljednjja sjenica SO do sada nagomilalo preko 50 tačaka dnevnmog reda o kojima bi trebalo da odlučuju odbornici, a među njima je najznačajniji budšet za narednu godinu u iznosu od 18.635.700 eura.
Na predlog budžeta dobijena je saglasnost Ministarsva finansija, ali ako se opdbornici SDP i opozicije ne pojave ni na sjednici SO zakazanoj za ponedjeljak, on neće moći biti usvojen, pa će Tivat iako ima dosta novca, morati da pređe na vrlo restriktivno tzv. privremeno finnasiranje u mjesečnom iznosu koji odgovara jednoj dvanaestini rashoda budžeta za ovu godinu.
„To bi imalo brojne vrlo negativne posljedice za Opštinu i građane: zaposleni u Opštini i njenim JU ne bi mogli da dobiju uvećane plate po programu „Evropa sada“, ne bi bilo kapitalnih ulaganja jer sa privremeni finasiranjem Opština ne smije da raspisuje tendere, ne bi bilo para za nastupe tivatskih sportista jer bi budžet za transfere sportu, kao i za NVO bio drastično redukovan, ne bi bilo festivala „Purgatorije“ i pojačanih programskih aktivnosti Muzeja i galerije i Centra za kulturu, učenici ne bi dobili besplatan đački prevoz koji smo planirali da dogodine uvedemo za sve u Tivtu, studenti bi ostali bez povećanih stipendija, a građani koji su pretprjeli štetu od elementarnih nepogoda bez pomoći u njihovom saniranju.“-nabrojio je sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) posljedice eventualnog neusvajanja do Novegodine, budžeta za 2022.
Kazao da je predlogom budžeta, lokalna vlast građanskih listi predvidjela uvećanje izdavanja za sport i NVO sektor, Crveni krst, kulturne djelatnosti, podršu đacima i studentima, poboljašnje poslovnog ambijenta i ženskog preduzetništva, ali i niz novih kapitalnih ulaganja vrijednih ukupno 9.793.420 eura, što je 55% ukupnog budžeta Opštine za narednu godinu.
„Do sada nas je opozicija kritikovala da nismo „ni lopatu zabili“, a od kada je realizovano preko 3 miliona eura investicija, nešto su zaćutali na te teme. Poručivali i su nam da nikada nećemo naplatiti komunalije od Potrto Montenegra kojem su ih oni optraštali, a kada smo ljetos naplatili od Porta 2,3 miliona eura, ni taj „argument“ više ne pominju. Da ih obavijestim da iako su komunalije već naplaćene sa 210 odsto plana za cijelu 2021. ni tu nije kraj jer je upravo danas leglo jošp470.000 eura po tom osnovu, a naredne sedmice biče uplaćeno još 400.000 eura.“-kazao je gradionačelnik Komnenović, dodajući da je „stoga „alosno“ da Tivat zbog mogućeg neusvajan ja budšđeta za 2022. ulazi u situaciju restriktivnog privremenog finansiranja, a građani bez brojnih benefita i ulaganja u poboljšanje uslova života.
„Neko zbog toga mora da snosi odgovornost, a građani će resudti jesmo li krivi mi koji imamo ovakve rezulate za sobom, ili SDP i opozicija koji iz najužih sitnopartijskih interesa, pokuašvaju da nanesu štetu ovoj lokalnoj vlastiu, ali je zapravo najviše nanose svim građanima Tivta“- poručio je Komnenović, podsjećajuči da je koalicija NP-BF-GB ove godine smanjila za 40 odsto broj zaposlenih u glomaznoj lokalnoj administraciji koju je naslijedila od bivšee DPS-SD-HGI uprave grada i time ostvarila dodatnu uštedu od pola miliona eura godišnje.
Komnenović i Brinić su, detaljno predstavljajuči plan kapitalnih investicija za 2022. i povećna ulaganja za sport, kulturu, obrazovanje i socijalu, kazali da „građani Tivta moraju da znaju za što će niti uskračeni ako se ne usvoji budžet“.
„Organizovanoj kriuminalnoj grupi zvanoj DPS poručiujem da bolje i razumljivije pišu nemušta saopštenja kojom ovih dana zamajavaju javnost i da se pripreme da plate novi račun koji će im ispostaviti građani. Opozicija i SDP su se svrstali pod komandu DPS-a i Duška Markovića koji ne može prežaliti poraz koji je od nas pretrpio lani na izborima u Tivtu. Kada nisu uspjeli da u protekla tri mjjeseca kupe nekog od naših odbornika i sa njime naprave ovu skupštinsku većinu, odlučili su da uskraćivanjem kvoruma Skupoštini, blokiraju grad i nanesu mu ogromnu štetu.“- kazao je Komnenović pozivajući „odgovornne ljude iz opozicije koji vole Tivat i kojih tamo sigurno ima“ da ne slijede takvu politiku svojih partijskih centrala.
„Neka dođu na Skupštinu – uopšte ne moraju da glasaju za budžet, samo neka budu toliko korektni da ne blokiraju sopstvene sugrađane da ovi osjete benefite činjenice da je grad stabilizovan i da ima novca. A para sada Tivat ima, jer se više ne krade kao što sem to nekad radilo pod DPS-om i njegovim satelitima.“- podvukao je Komnenović.
Aludirajući na parolu tivatskog SDP-a sa posljednjih izbora, on je kazao da se „ne može odbraniti grad, a na prvoj krivini, ponovno uhvatiti pod ruku sa Milom Đukanovićem“. Odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentarupe činjenicu da Tivat „brani“ predsjednik OO SDP i odbornik te partije Aleksandar Đurović koji živi i tradi u Podgorici, on je kazao da Đurović „sada ima najveću odgovornost za ovo što se dešava“.
„Zahvalan sam mu jer je lani njegovim glasom kojim je podržana kolaicija NP-BF-GB u parlamentu, spriječena konačna pljačka i devastacija koju bi Tivat doživio daje DPS ostao na vlasti. Međutim, on sada očitio, želi da bude onaj Đurović iz Nikšiča ili Džaković iz Budve i da odigra za svoju partiju i njene uske interese, a ne za Tivćane i njihovu dobrobit. Uvijek će vam se to dešavati kada birate partije, a ne građanske liste koje brinu samo o svom gradu, a ne o „visokoj politici“ i prebrojavanju nečijih krvnih zrnac što rade stranke.“- zaključio je on.
Demantovao je optužbe opozicije da lokalna vlast „ima svoje novinare“ i istakao da je prekiuto dsa ranijom DPS-praksom davanja novac iz budžeta medijima „jer za to nema potrebe zato što mi sve radimo transparentno“. Najavio da će Optšina dogodine uvesti nagradni fond za novinare koji bdu radili istraživačke tekstove na temu korupcije na lokalnom nivou.
Uprava prihoda i carina Crne Gore, Odlukom v.d. direktorice Milene Petričević, uputila je donaciju Javnoj ustanovi Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj.
“Gestom Uprave prihoda i carina obradovani su štićenici Doma, budući da donaciju sačinjava 100 novogodišnjih paketića”, navodi se u saopštenju.
Ovo je jedna u nizu donacija koju je Uprava prihoda i carina uputila na adrese ustanova i institucija, u skladu sa praksom da se u slučajevima kada su ispunjeni propisani uslovi, donosi Odluka o donaciji.
“Donaciju su, u ime Uprave prihoda i carina uručili načelnik Područne jedinice Herceg Novi, Jovo Grdinić i šef ekspoziture Tivat, Dejan Drašković, a ispred Dječijeg doma „Mladost“ preuzela je Marela Savić“, zaključuje se u saopštenju.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminuo je pacijent iz Nikšića koji je imao 91 godinu. Registrovano je 308 novih slučajeva, a oporavilo se 160 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 1877.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 21.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2177 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 308 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
140
Tivat
33
Kotor
24
Cetinje
21
Herceg Novi
19
Bar
13
Budva
13
Bijelo Polje
12
Nikšić
12
Berane
9
Danilovgrad
6
Mojkovac
2
Ulcinj
2
Pljevlja
1
Žabljak
1
UKUPNO
308
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 21.12.2021. godine je iznosio 14,15 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2381.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 161672.
Opština Herceg Novi, Institut Igalo, Bolnica Meljine i Dom zdravlja zajednički će se obratiti nadležnim državnim organima i inicirati sastanak sa ciljem rješavanja problema zdravstveno-medicinskih ustanova na tetitoriji grada, zaključak je sastanka koji je juče održan u lokalnoj upravi.
O izazovima sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove razgovarali su predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Mirko Mustur, izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić, direktorica PZU Opšta bolnica Meljine, dr Olivera Elez, direktor Doma zdravlja Herceg Novi, dr Goran Komar. Imajući u vidu da je jedna od tema bila i nedostatak medicinskog osoblja, sastanku je prisustvovala i direktorica Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Ljiljana Karanović.
Konstatovano je da, izuzev Doma zdravlja koji redovno funkcioniše, ostale zdravstvene ustanove i službe na nivou grada – Institut, Bolnica i služba Hitne medicinske pomoći, imaju ozbiljne probleme koji zahtijevaju hitno reagovanje nadležnih državnih organa.
Učesnici sastanka su se saglasili da bez stabilnog funkcionisanja ovih ustanova ne može biti garantovana zdravstvena zaštita stanovnika i posjetilaca Herceg Novog, niti se može razmišljati o daljem razvoju grada i turizma, a naročito zdravstvenog turizma.
Foto – Bolnica Meljine
Dogovoreno je da će biti upućena zajednička inicijativa za organizovanje sastanka sa predstavnicima Vlade i resornih ministarstava, kako bi im ukazali na goruće probleme, iznijeli svoje predloge i razgovarali o daljim koracima u cilju njihovog rješavanja.
„Herceg Novi je i strateškim dokumentima prepoznat kao centar zdravstvenog turizma i ne možemo na ovakav način i u ovakvom ambijentu nastaviti dalji razvoj u tom pravcu, bez podrške nadležnih ministarstava i Vlade Crne Gore. Zato je neophodno formirati određene komisije koje će se baviti ovim temama, posebno kada su u pitanju privatizacija i stečaj u Bolnici Meljine i problemi sa kojima se suočava Institut“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
On je poručio da su Bolnica Meljine i Institut neophodni Herceg Novom i da grad neće dozvoliti da se oni ugase.
„Mi moramo od strane Ministarstva dobiti podršku da se dodatna sredstva usmjere ka Bolnici Meljine koja sada radi u stečaju, kako bi oni mogli redovno da funkcionišu i servisiraju svoje obaveze. Dodatno je važno i to što je Meljine post-kovid bolnica u koju dolaze pacijenti iz Kotora, Bara i sa Cetinja. Situacija ove ustanove je veoma kompleksna i neophodno je pomoći Bolnici da nastavi da funkcioniše dok se ne riješi pitanje stečaja“, rekao je Katić.
Učesnici sastanka su se saglasili da postoji i značajan broj operativnih pitanja u čije rješavanje treba krenuti odmah, kako bi se osigurala primarna zdravstvena zaštita za građane Herceg Novog, ali i službe pripremile za adekvatno reagovanje tokom naredne ljetnje turističke sezone.
Katić je poručio da će lokalna uprava nastaviti da pomaže zdravstvenim ustanovama u mjeri svojih mogućnosti i nadležnosti. Kako je istakao, Opština Herceg Novi je ove godine budžetom opredijelila duplo veći iznos sredstava za ovu namjenu, prije svega za pomoć u funkcionisanju hitne medicinske pomoći, rad ambulanti u toku ljetnje turističke sezone i mogućnost otvaranja ambulante u Zelenici.
Još jedno značajno pitanje sa kojim se suočavaju sve zdravstvene ustanove je nedostatak medicinskog osoblja, rečeno je na sastanku. S tim u vezi, svi učesnici sastanka saglasni su da bi za Herceg Novi bilo od izuzetnog značaja otvaranje smjera medicinski tehničar u okviru SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, što će kroz zajednički apel biti upućeno nadležnom Ministarstvu.
“Kraj 2021. označava i kraj prve kalendarske godine od promjene vlasti u Crnoj Gori. Na žalost, ne možemo pričati o ekonomskim ili demokratskim pomacima, kulturnim dostignućima i promjenama u ponašanju. Ono što je jedino sigurno je da crnogorsko društvo nikada nije bilo ovako polarizovano kao što je to danas. Pa čak ni one referendumske 2006.godine”, poručuje u saopštenju za javnost predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković.
“Duboko podjeljeni po svim nivoima (vjerskim, nacionalknim, ekonomskim, ideološkim) tonemo u dubioze koje poprimaju karaktere apokaliptičnog. Umjesto da veliko zlo kakva je COVID pandemija približi ljude jedne drugima i da izbriše predrasude, da nas ujedini u zajedničkoj borbi, pod maskam a „koje život znače“ kriju se neke nove maske.
Ideološke rasprave na svim hijerarhijskim nivoima ne donose novi kvalitet koji bi donio istinske životne promjene. U medijima, na društvenim mrežama,u svakodnevnim susretanjima okruženi smo govorom mržnje. Onom koja prevazilazi političke i ljudske različitosti i koja izgleda postaje glavni proizvod naše svakodnevice. Kao jedino vijerno ogledalo nemoći da se suočimo sa izazovima. Zaboravljamo pri tome, da i nekad i sad suštinska podjela nije ona u kojoj se ljudi razlikuju po vjeri, naciji ili ubijeđenjima. Jedina istinska podjela je ona na privilegovane i neprivilegovane. Na one kojima je vlast, ko god je činio majka i one kojima je ona maćeha.
Tek kad prihvatimo da nas ne ugrožava onaj koji se drugačije moli, nego onaj koji svojim djelovanjem potire sve ljudske vrijednosti, znajući kako da „uhvati sve moguće krivine“, moći ćemo da govorimo o slobodi. Koju smo, a uporno to tvrdimo dugo čekali. I koja nas, iz ove perspektive posmatrano, izgleda ne voli onoliko koliko smo mi voljeli nju.
I kad shvatimo da smo mnogo mali za ovoliko mržnje.
Istinska vrijednost ovih blagih dana koji dolaze bila bi kad bi zaista od srca pružili ruku jedni drugima i kad bi čestitke sa porukama o miru, zdravlju i sreći, bile one kojih bi se pridržavali tokom čitave godine. Vjerujući da ipak dobro u ljudima, a ne njihova vjera ili nacija, stvara svijet po mjeri čovjeka.
I poslušali riječi velikog Onore de Balzaka:
“Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje.”
Uvođenje kriptovaluta na Zapadni Balkan je relativno spor u poređenju sa drugim dijelovima Evrope. Toplotna mapa koju proizvodi Coinmap, web-mjesto koje se prikazuju mjesta širom svijeta koja prihvataju kriptovalute plaćanja, pokazuje da je malo kriptovaluta mjenjačnicama ili bankomata na Zapadnom Balkanu, osim u velikim gradova i uz crnogorsko primorje.
– Kao i kod gotovine, kriptovalutama se može pristupiti preko bankomata. Cijena i popularnost kriptovaluta naglo raste, tako i broj bankomata za kriptovalute raste. Sada postoji skoro 29.000 takvih mašina širom svijeta. Ali vrlo malo njih je na Zapadnom Balkanu. Prema jednom izvoru, postoji njih pet u Srbiji ( 1 Niš, 2 Beograd, 2 Novi Sad), četiri na Kosovu (svi u Prištini) i šest u Bosni i Hercegovini (3 Banja Luka, 3 Prijedor). Zvanično, nema ih Makedonija, Albanija ili Crna Gora. Iako izgleda slično običnom bankomatu, bitkoin bankomat nije povezan bankovnim računom, već sa berzom kriptovaluta. Kupci mogu da pristupe svom digitalnom novčaniku za kupovinu i prodati virtuelnu imovinu- navodi se u analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, prenosi “Dan”.
Ljudi takođe sve više plaćaju robu i usluge kriptovalutama, gdje postoji ova opcija dostupno- kafići, hoteli, restorani…
Moguće je čak i iznajmiti jahtu u Crnoj Gori plaćajući kriptovalutama. Kompanija koja prima više od 10.000 eura u gotovini, mora da prijavi valutu izveštaj o transakciji. Ali ista pravila ne vrijede za kriptovalutu. Posao korišćenih automobila koji prima 20.000 eura u bitkoinu od kupca ne mora podnijeti dokumentaciju izvještaja o transakcijama; taj prihod može ići neoporezovano ako nije prijavljeno na porez vlasnika preduzeća. Ovo nije hipotetska situacija: tri luksuza stanovi u Budvi, Crna Gora, prodati su za 420 bitkoina (3,2 miliona dolara), dok lokalno investiciono udruženje promoviše upotrebu digitalnih valuta u hotelima i odmarališta u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji- navode iz GI.
Uvođenje ove tehnologije bilo je brže od donošenje zakona koji će to regulisati. Neke zemlje u regionu poput Bosne i Hercegovine i Kosova, nemaju usvojen zakoni o trgovanju kriptovalutama ili regulacija bankomata za kriptovalute. A mašine ipak nisu protivzakonite.
Time se stvara siva zona koja se iskorištava. Srbija i Albanija, sa druge strane, su među prvima zemljama u svijetu stvorile jasan okvir i pravnu sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine. Druge zemlje u regiji osnovale su radne grupe zadužena za izradu zakonskih okvira.
Foto: Područje zaštićenog morskog rezervata/Twitter/Copernicus
Portugalska vlada amenovala je proširenje zaštićenog morskog područja oko otočja Selvagens, čime je ono postalo najveći strogo zaštićeni morski rezervat u Evropi s površinom od 780 četvornih nautičkih milja. Time je skinuo s trona dosadašnji najveći morski rezervat u Evropi, morski park Alonissos u Grčkoj, koji se prostire na oko 660 četvornih nautičkih milja.
Otočje Selvagens je mali arhipelag smješten na pola puta između Madeire i Kanarskih otoka te označava najjužniju točku Portugala kojom uprava autonomna vlada Madeire. Područje Selvagensa smatra se vitalnom točkom za atlantsku migraciju riba i sisavaca, što je 2015. godine potvrdila i studija koju je proveo National Geographic u suradnji s Oceano Azulom i Waitt Foundation.
– Ključno je zaštititi migracijske koridore jer o njima ovisi morski život. Ovaj novoosnovani morski rezervat osigurat će da impresivna podvodna bioraznolikost arhipelaga Selvagens bude zaštićena i kao takva nastavi napredovati – istaknuo je Paul Rose, voditelj ekspedicije National Geographic Pristine Seas.
Portugal je jedna od 100 zemalja koje su se obvezale na program “30 puta 30”, odnosno sudjelovanje u zaštiti najmanje 30% oceana do 2030. godine. Cilj ovog globalnog programa je smanjiti gubitak morske bioraznolikosti te povećati otpornost oceana na klimatske promjene.
