Od posljedica koronavirusa preminulo je 4.478 ljudi, pet puta manje nego od skupine bolesti od kojih najviše građana umire
Covid propusnica – foto EPA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće o umrlim osobama u 2020. godine. Podatke je prikupio Državni zavod za statistiku a oni pokazuju kako je lani umrlo 5299 osoba više nego 2019. godine.
Umrle su 57.023 osobe, od kojih su 28.093 bili muškarci, a 28.930 njih žene, što daje omjer od 49,3 prema 50,7 posto. Porasla je opće stopa mortaliteta u odnosu na 2019. godinu i iznosila je 14,1 na 1000 stanovnika.
Kada se radi od uzrocima smrti, najviše ljudi je umrlo od bolesti cirkulacijskog sustava, njih 22.817. Drugi najčešći razlog smrti su novotvorine, odnosno tumori, od kojih je umrlo 13.508 osoba.
Od posljedica koronavirusa preminulo 4478 ljudi
Od bolesti endokrinog sustava je umrlo 5.735 osoba, a od posljedica koronavirusa je preminulo 4.478 ljudi. Ozljede i trovanje su peti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj od kojih je preminulo 2.613 osoba.
HZJZ je objavio i tablicu koja prikazuje skupine bolesti od kojih su preminule 57.023 osobe tijekom 2020. godine. U njoj se vidi da su dvije žene preminule tijekom trudnoće, uslijed porođaja ili tijekom babinja.
Od bolesti kože i potkožnog tkiva preminulo je 13 osoba, a 21 od bolesti krvi, krvotvornog sustava i određene bolesti imunološkog sustava. Od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja preminulo je 1246 osoba.
Kruzer EURODAM prošle sedmice u Kotoru – foto S.L.
Luka Kotor AD u prvoj polovini ove godine nije značajno poboljšala poslovanje u odnosu na isti period prošle godine. To se može vidjeti u finansijskoj dokumentaciji te kompanije, koja je objavljena na sajtu Montenegroberze. U bilansu uspjeha evidentiran je poslovni prihod od 85.122 eura ostvaren u prvih šest mjeseci ove godine, dok je u istom periodu prošle godine ta stavka iznosila 75.103 eura.
Ukupni neto rezultat u prvih pola godine je u minusu 852.480 eura, dok je u istom vremenu prošle godine bio takođe u minusu 910.395 eura. Predstavnici Luke Kotor uspjeli su da u ovoj godini smanje poslovne rashode sa 1.014.541 euro – prvih šest mjeseci prošle godine, na 973.212 eura ove godine.
Portal Dana je sredinom juna ove godine objavio da kruzeri mogu uploviti u Kotor, ali da se putnici ne mogu iskrcati, a to je jako nepovoljno za nas, kazala je tada predsjednica Odbora direktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov.
Od 480 rezervacija za dolazak, 350 kruzera je otkazalo dolazak u Luku Kotor, saopštila je Popović Moškov.
Mediji su ranije pisali da je megakruzer “MSC Splendida”, otkazao planirano uplovljavanje u luku Kotor. Popović Moškov tvrdi da kruzer koji je trebao da uplovi nije uplovio iz razloga što države Evropske unije propisuju svoje mjere zaštite protiv korone.
– Italija tako smatra da Crna Gora još uvijek ima visok stepen zaraze. Kruzeri mogu uploviti, ali se putnici ne mogu iskrcati. To su jako nepovoljne situacije koje su nas zadesile – istakla je ranije ona.
Dodala je da je pomorska privreda najpogođenija grana privrede kao posledica pandemije.
Luka Kotor
– To nije to mimoišlo ni Luku Kotor. Imali smo svega nekoliko kruzera i to početkom godine. Osjetilo se to sve na naše poslovanje, imali smo svega sedam odsto prihoda koje je imala prethodne godine. Taj trend se nastavlja i ove godine – zaključila je Popović Moškov.
Podsjetimo, u 2020. godini se očekivalo da će u kotorsku luku uploviti 540 kruzera. Inače, 2019. godine ova luka zabilježila je 464 dolaska brodova, što je nešto više u odnosu na 2018. godinu kada im je bilo 412. Kotorska luka je 2019. godine registrovala dolazak 1, 6 hiljada jahti što je nešto manje 2018. godine kada ih je bilo 1,8 hiljada. Broj putnika bio je veći i iznosio je 8,8 hiljada u odnosu na 2018. godinu kada ih je bilo 8.000.
Smanjen broj zaposlenih
Prema podacima Uprave prihoda i carina Crne Gore, Luka Kotor tokom 2020. godine imala je 73 zaposlena. U najnovijem finansijskom izvještaju, objavljenom na sajtu Montenegroberze, evidentirano je da na dan 30. jun 2021. godine Luka Kotor ima 65 zaposlenih.
Pokušaj talijanskih vlasti da povećaju procijepljenost protiv covida-19 uvođenjem obaveznih covid potvrda za sve radnike nije daao očekivane rezultate, pokazuju podaci na koje se u ponedjeljak poziva agencija Reuters.
Vlada premijera Marija Draghija prošloga je mjeseca donijela uredbu po kojoj će od 15. oktobra radnici morati imati tzv. “zelenu propusnicu” kojom pokazuju da su cijepljeni protiv covida-19, da su preboljeli covid-19 u posljednjih šest mjeseci ili da imaju negativan test u posljednjih 48 sati.
Radnici koji ne budu imali “zelenu propusnicu” bit će suspendirani i neće primati platu.
Ministar uprave Renato Brunetta kazao je po donošenju mjere 16. septembra da će ona dovesti do “enormnog” ubrzanja cijepljenja te da će cilj biti postignut prije nego što će mjera stupiti na snagu.
To se nije ostvarilo, piše Reuters.
U sedmici do 8. oktobra, oko 410 hiljada ljudi primilo je prvu dozu cjepiva, pokazuju podaci talijanskog stožera civilne zaštite, što je pad od 36 posto u odnosu na tjedan ranije. Riječ je o tjednu s najmanje cijepljenih od početka jula.
Činilo se da je vladina najava prvotno potaknula malo ubrzanje cijepljenja te je u prvom tjednu nakon donošenja mjere 16. jula došlo do porasta od 11 posto. Taj je broj ipak bila manji od broja cijepljenih dva tjedna prije toga.
Broj cijepljenih porastao je još u razdoblju od 24. septembra do 1. oktobra, da bi uslijedio snažan pad u narednoj sedmici.
Covid potvrde izvorno su zamišljene kao sredstvo za olakšanje putovanja u Evropi, ali ih je više zemalja postavilo kao uvjet ulaska u muzeje, sportske dvorane i restorane
Međutim, jedino su u Italiji covid potvrde obvezne za sve radnike.
Približavanjem 15. oktobr poslodavci s industrijskog sjevera zemlje upozoravaju da će im nedostajati radnika, a čelnici nekih pokrajina upozoravaju da će biti nemoguće omogućiti dovoljan broj testova za radnike koji se ne žele cijepiti.
Više od 10 hiljada ljudi prosvjedovalo je u Rimu u subotu protiv zelenih propusnica.
Prosvjedi su postali nasilni kada je nekoliko stotina prosvjednika, među njima i neofašistički aktivisti, provalilo u prostorije najvećeg talijanskog sindikata te su se sukobili s policijom.
Draghi je donio odluku o obveznim covid potvrdama za radnike usprkos uspješnoj kampanji cijepljenja.
Više od 80 posto Talijana starijih od 12 godina u potpunosti je cijepljeno.
Rusija planira od 2022. ili 2023. godine ploviti Sjevernim morskim putem, preko Arktičkog oceana, tokom cijele godine, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade Jurij Trutnev.
Rusija je uložila puno novca u infrastrukturu kako bi razvila Sjeverni morski put i želi da on postane glavna pomorska ruta na kojoj bi se tokom cijele godine moglo prometovati budući da se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta.
Trenutno se zimi ne koristi zbog debelog ledenog pokrova.
“Planiramo započeti prijelaz na cjelogodišnju plovidbu od 2022.ili 2023.”, rekao je Trutnev za državni televizijski kanal Rossiya 24.
Ruta se trenutno koristi za isporuku ugljikovodika i drugih resursa tijekom najviše devet mjeseci u godini.
Dužnosnici žele povećati količinu tereta koji se prevozi na toj ruti na 80 milijuna tona godišnje. Prošle godine isporučeno je 33 milijuna tona tereta.
Predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca kako bi Rusija trebala početi s redovnim kontejnerskim prijevozom na ruti kroz Arktički ocean.
Moskva također planira izgraditi ledolomce koji će kao pogonsko gorivo koristiti ukapljeni prirodni plin, kao i vrlo snažne ledolomce za razvoj ruti i stvaranje uvjeta za plovidbu tokom cijele godine.
Fondacija Don Branko Sbutega, izvršni producent Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, počinje sa realizacijom projekta „Kulturna preplitanja: jačanje crnogorsko-američkih veza“, koji je podržala Ambasada SAD u Crnoj Gori.
Projekat ima za cilj da doprinese promociji kulture i umjetnosti i jačanju veza između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. To će se realizovati kroz podsticanje vršnjačke saradnje, razmjene i mobilnosti mladih muzičara, kompozitora i profesora muzike iz Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, te kroz iniciranje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih muzičkom i kulturnom baštinom ovih zemalja, kao i kroz javna izvođenja i promociju novonastalih kompozicija i umjetnika.
Tokom narednih godinu dana mladi muzičari iz Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država će imati priliku da intenzivno sarađuju, razmjenjuju znanja i iskustva, kao i da, uz mentorstvo profesora kamerne muzike, zajedno spremaju nove muzičke numere crnogorskih i američkih kompozitora. Projekat predviđa komponovanje četiri djela za gudački kvartet – dvije porudžbine novih kompozicija inspirisanih crnogorskom baštinom i baštinom SAD-a, te dvije umjetničke obrade klapskih pjesama i džez standarada. Aktivnosti projekta uključuju i onlajn diskusije namijenjene izvođačima, kompozitorima, profesorima muzike, muzikolozima i ostaloj zainteresovanoj javnosti, tokom kojih će se govoriti o važnosti njegovanja ovakvih praksi, te sve aspekte koje ovaj proces podrazumijeva i zašto je on značajan za očuvanje i promociju kulturne baštine i dalji razvoj muzičke umjetnosti. Finale projekta, čija je realizacija planirana tokom ljeta 2022. godine, podrazumijeva realizaciju koncerata koja će kompozitore, nove kompozicije i muzičare predstaviti u SAD-u i Crnoj Gori.
– Realizacijom projekta „Kulturna preplitanja: Jačanje crnogorsko-američkih veza“ Međunarodni festival KotorArt nastavlja uspješnu višegodišnju saradnju sa Odborom za gradove pobratime Santa Barbare u Kaliforniji i Kotora, te uspješnu praksu kontinuiranog podržavanja i osnaživanja mladih i talentovanih umjetnika, njegovanja kamernog muziciranja, kao i praksu porudžbina novih kompozicija kojom doprinosi stvaranju i promociji kulturne baštine – navodi se u saopštenju PR službe KotrArta.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je za vikend studijsku posjetu medija iz Slovenije, u okviru mediteranskog prekograničnog projekta Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza.
„Riječ je o predstavnicima novinskih kuća Dnevnik, Portal 24 UR i Nedeljnik Dnevnika, koji su imali priliku da se upoznaju sa Ilirskom stazom, kulturnom stazom sertifikovanom od Savjeta Evrope, koja baštini, valorizuje i promoviše tragove antičke civilizacije u Crnoj Gori“, objasnili su iz NTO.
Oni su dodali da staza, odnosno dio koji prolazi kroz Crnu Goru, obuhvata Duklju i Risanske mozaike i predstavlja pilot stazu za ispitivanje prikladnosti novog pristupa za promociju modela Zelene staze. Taj model je osmišljen kako bi se smanjila sezonalnost, promovisala tradicija, lokalno kulturno nasleđe i održiv razvoj uz uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, kao i drugih aktera u dijalog o strateškom planiranju.
„Osim toga, učesnici studijske posjete imali su priliku da obiđu Cetinje, gdje su isprobali vožnju električnim vozićem, Bogorodičin hram u Prčnju i samostan Svetog Nikole, vinarije i seoska domaćinstva. Pored medija iz Slovenije, u studijskoj posjeti su učestvovali i predstavnik organizacije koja upravlja Ilirskom stazom, Dunavski centar za kompetenciju, kao i predstavnici televizije Vijesti“, navodi se u saopštenju.
Projekat Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza realizuje se u okviru mediteranskog prekograničnog projekta, a od ključne važnosti je da se slijedi zajednička strategija i imidž za komuniciranje novih ponuda, kao i uključivanje preduzeća, medija i ostalih zainteresovanih strana.
„NTO planira i organizaciju online radionice nakon koje će se sprovesti evaluacija procesa, kako bi se dobili rezultati koji omogućavaju da se izradi novi zajednički plan upravljanja“, navodi se u saopštenju.
Septembar – prvo mjesto – Dušan Vukčević – kavala 1.6kg
U tradicionalnoj akciji “Ulov mjeseca” kompanije Una iz Tivta prvo mjesto za mjesec septembar i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dušan Vukčević sa ulovljenom kavalom od 1.6kg.
Riba je ulovljena podvodnom puškom, na dubini od 21 metar, tehnikom ruparenja. U pitanju je kapitalni I rijedak primjerak za naše more.
Živi u jatu, plaha je riba, boravi u najdubljim i najtamnijim mjestima, što joj omogućava bolje skrivanje od prirodnih neprijatelja pa je samim tim jako teško uloviti.
Dušan je član kluba SRK “ Deep blue” Podgorica
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Boban Radošević sa tunom od 65 kg podvodnim ribolovom.
Septembar drugo mjesto – Boban Radošević – tuna 65kg
Tuna je ulovljena malom puškom klasikom 90cm. Nakon sat vremena borbe i par milja od obale izvučena je konačno na čamac.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Đakonović Miloš sa tunom od 75kg štapom iz barke.
Ulovljena u Barskom zalivu. Operema: Mitchell stap sa rolerima 50/80, masina Okuma Solterra 50W II, konac 100lb, podvez fc 100lb, udica kovana 6/0.
Septembar treće mjesto – Đakonović Miloš – tuna 75kg štap
Kako kaže Miloš: “Jutro je obećavalo ulov. Tune je bilo dosta, lovila je na površini sitnu ribu. Našli smo se bukvalno na pravo mjesto u pravo vrijeme. Maltene je gadjala mamac dok sam ga puštao iz ruke, nekih 30tak metara iza čamca.
Silno je potegla i krenula prema otvorenom i dubini. Bilo je drame oko izbjegavanja drugih plovila zbog jutarnje aktivnosti ostalih ribara i turista.
Strpljivo smo je ispratili i nekako preusmjerili u prazan prostor. Borba je onda počela lagano, bez forsiranja. Sačekali da se umori i nakon par bjegova krenula je ka površini.
Nakon pola sata borbe bila je vezana za bitvu. Normalno, kao i uvijek bez pomoći djece i supruge ne bi bilo ni ulova ni gušta, vesela posada nepromijenjena. Mamac je bio krupan širun.
Toliko od nas, pratimo Život sa morem i uživamo svaki dan na moru!”
Škola vokalnih vještina – pop, džez, rok muzike i mjuzikla koju će voditi Natalija Knjažinskaja – pjevačica i kompozitorka, nastavnica na Ruskoj muzičkoj akademiji „Gnjesin“ počeće sa radom u kotorskom Kulturnom centru.
Polaznici će učiti osnove pjevačkog disanja, razvoj pjevačkog opsega i muzičkog sluha i kreiranje i produkciju projekata.
Časovi su besplatni i održavaće se dva puta sedmično (utorak i petak) u Muzičkoj sali Kulturnog centra Kotor od 18 sati.
Prijave do 22.oktobra 2021.g. na broj telefona 067 170 319 i na mailu slovo-golos@mail.ru
Dio trase u Donjoj Lastvi kuda treba da se gradi novo šetalište
JP Morsko Dobro je izmijenjenim Planom korišćenja sredstva tog javnog preduzeća za 2021.godineu izbrisalo je skoro sva ranije planirana značajnija ulaganja te firme u projekte i obalnu infrastrukturu na području opštine Tivat. Tako će se opet nastaviti praksa koja je prisutna već godinama da Morsko Dobro na području Tivta ne ulaže gotovo ništa mimo aktivosti u zaštičenom rezervatu prirode Solila čiji je ta firma zvanični upravljač.
Izmijenjeni Plan na koji je saglasnost nedavno dala Vlada Crne Gore donešen je zbog činjenice da Morsko Dobro neće naplatiti pola od planirane naknade za korišćenje mora i obale italijanskoj kompaniji Terna za postavljanje druge žile podmorskog elektrokabla Crna Gora-Italija, jer je ta kompanija odustala od druge faze izgradnje tog elektroenergetskog infrastrukturnog objekta. Zbog toga će Morsko Dobro umjesto planiranih 2,18 miliona ura, od kompanije Terna Crna Gora ove godine prihodovati samo 1,09 miliona, a to je prouzrokovalo i drastično smanjenje obima planiranih ulaganja budvanskog JP u prijeklte uređenja i održavanja obalne infrastrukture u svih šest primorskih opština.
Što se Tivta tiče, Morsko Dobro je izbrisalo najveći planirani prijekat ulaganja u izgradnju nove obalne infratsrukture u tom gradu – prve faze šetališta na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, a za koju je bilo namijenilo 285.000 eura. Odustali su i od izbora pružaova usluga nadzora nad izvođenjem tih radova, vrijednih dodatnih 15.000 eura. Početak izgradnje ovog šetališta koje će biti ukupne dužine 2,3 kilometra, bio je projekat kojim se Morsko Dobro najviše hvalilo ptroteklih mjeseci i obećavalo ga gradskim čelnicima Tivta koji imaju sve više primjedbi na nezadovoljavajući obim investiranja tog JP u obalnu infrastrukturu Tivta odakle Morsko Dobro godišnje uzima na stotine hiljada eura od zakupaca plaža i korisnika drugih djelova obele.
Čelnici Morskog Dobra predvođeni direktorom Mladenom Mikijeljem (DF) još prije desetak dana na sastanku sa gradonačenikom Tivta Željkom Komnenovilem (NP) sa sigurnošću su govorili o početku gradnje obalnog šetališta od Donje Lastve do Lepetana, ukupne vrijednosti 2,4 miliona eura, sa čime se gradonačelnik potom prošle sedmice pohvalio na konferenciji za novinare. On je tada govorio o rebalasnu budžeta i prestojećim incvesticionim projektima u Tivtu, posebnoo naglašavajuči da gradu treba to novo obalno šetalište do Lepetana jer će ono biti iskorištenmo i za postavljanje kanalizacionog kolektora za naselja Lepetene i Opatovo. Od svega toga međutim, nakon izmjene Plana upotrebe sredstabva JPMD za 2021., neće biti ništa.
Dio trase na Opatovu kuda treba da se gradi novo šetalište
Morsko Dobro je inače, početkom avgusta saopštilo da je dobilo saglasnost glavnog gradskog ahitekte iz Tivta na idejno rješenje za izgradnju lungo mare pješačke staze neposredno uz magistralni put Tivat – Lepetane, u dužini 2,3 kilometra, te da je u toku izrada glavnog projekta za taj novi objekat. Projektnim zadatkom je predviđeno da se teren na pojedinim dijelovima proširi od 1,5-2 metra sanacijom potpornih zidova, ne remeteći postojeću liniju obale. Radovi su trebali da obuhvate popločavanje staze uobičajenim materijalima za trotoare i šetališta (prefabrikovani betonski elementi ili kamene ploče), javnu rasvjetu u LED tehnologiji, atmosferske odvode i adekvatnu infrastrukturnu opremljenost šetališta (parkovske klupe, korpe za otpatke, zaštitnu ogradu, info table).
Zbog izmijenjenog Plana korišćenja sredstava tog JP za 2021., Tivat ostaje i bez svog udjela u poslovima ukupne vrijednosti 53 hiljada eura koje je Morsko Dobro prethodno planiralo da će ove godine izvesti na obilježavanja vezova na pontama, mandraćima i bovama, te nabavki i opremanju privezišta bitvama i alkama za vezovanje čamaca.
U izmijenjenom Planu korišćenja sredstava JPMD za 2021. ostala ranije planirano ulaganje od 10.000 eura u usklađivanje i doradu idejnog riješenja pješače staze lungo mare sa parternim uređenjem zelenih javnih površina obodom Ponte Seljanovo, dužine cirka 500 metara, kao i revizija Glavmog prijekta lungo mare šetališta na Ponti Seljanova, vrijedna 3.000 eura. „Opstala“ je i druga faza uređenja pješalke staze u dužini od 80 metara uz granicu Rezervata prirore „Tivatska Solila“ sa ugradnjom solarne javne rasvjete, vrijedna 20.000 eura, te 8 hiljada eura vrijedni radovi na postavljanju i priključenju na vodovodnu mrežu protivpožarne opreme u ovom rezercvatu prirode. Solila će imati i uobičjeni godišnji monitoring stanja životne sredine (6.000 eura) kao i uoblajene radove na „uređenju i održavanja posebnog rezervata prirode“ vrijedne 5.000 eura. Morsko Dobro će kako je najavljeno, izvesti i 15.000 eura vrijedne radove na uklanjanju objekta aktuelnog Info-puznkta u Solilima, te priporemi terena i postavljanju inasalacija za izgradnju novog objekta Centra za posjetioce koji će Morsko Dobro dobiti kroz međunarodni projekat „ePATH“. Za opremanje enterijera tog objekta planirano je da će budvansko JP ove godine izdvojiti još 10.000 eura.
Kao novi projekat koji će Morsko Dobro do kraja godine realizovati u Tivtu navedeno je 8.000 eura vrijeno vršenje batimetrijskog mjerenja i istraživanja morskog dna magnetometrom na ukupno sedam lokacija za nova sidrišta za jahte u akvatorijumu ispred naselja Donja Lastva, Obala Đuraševića i Krašići. Povećano je i planirano izdvajanje za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka u rezervatu Solila sa 17.250 na 30.000 eura.
