Izložba mozaika “Divljanje divljenja” autorice Bisenije Tereščenko, u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, otvorena je danas u Galeriji solidarnosti.
Bisenija Tereščenko, govoreći o svojim djelima, istakla je kako je Galerija solidarnosti najljepši prostor u kome je izlagala.
“Tehnika kamena idealno ide uz ambijent Starog grada, tako da sam ostvarila dugogodišnji san, da imam izložbu u Kotoru. Radovi koji su predstavljeni na ovoj izložbi su više puta izlagani i većinom su u privatnom vlasništvu, rađeni po narudžbi, dok su neki radovi iz ciklusa posvećenog vinu i grožđu. Pojedini radovi su u kombinaciji sa ogledalima i oni za cilj imaju igru gdje možete da pogledate svoj lik u ogledalu veličine lica, a izložene su i dvije ikone. Uglavnom radim mozaike za crkve i velike površine, što mi oduzima vrijeme da se bavim radovima koje bi kasnije mogla predstaviti publici”, kazala Tereščenko.
Na mozaicima Bisenije Tereščenko preovladavaju ikone svetaca, kao i čitav niz realističnih prikaza, uključujući cvijetne aranžmane.
“Ponekad je, za početak, dovoljno samo opustiti se i diviti se kad nam se za to ukaže prava prilika… Dio takve ljepote možete vidjeti i u Bisenijinim mozaicima, ikonama Svetitelja, ali i nesvakidašnju vještinu u raznim realističkim prikazima gdje pokušavate, tek na trenutak, da shvatite kako se sa par “grubih” kamenčića dobija glazurni odsjaj u oku, treptaji atmosfere i tanani izrazi lica kakve je i kičicom zahtjevno uraditi”, o djelu Bisenije Tereščenko zapisao je Mile Kulačić.
Bisenija Tereščenko rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na beogradskom Fakultetu likovnih umjetnosti u klasi profesora Slavoljuba Čvorovića 2000. godine. Magistrirala je na odsjeku Zidnog slikarstva, ciklus mozaika i to temom “Monumentalno u bajkama i mozaiku”. Od decembra 2021. godine radi kao docentkinja na predmetu Mozaik na Visokoj školi za umjetnost i konzervaciju pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Radila je brojne mozaike i murale u javnim i sakralnim objektima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Italiji. Imala je veliki broj samostalnih izložbi, a dobitnica je Nagrade za mozaik Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu te Prve nagrade na Bijenalu mozaika u SKC-u Novi Beograd.
Ispred OJU “Muzeji” Kotor autorku i goste pozdravila je Mileva Mršić.
U svim vidovima registrovanog smještaja u Tivtu trenutno boravi 9.722 gostiju što je 5% više u odnosu na 2019. uz značajnu promjenu strukture gostiju – govore podaci Turističke organizacije Tivat.
Najviše turista trenutno dolazi iz Srbije, Rusije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Na na sastanku opštinskog Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone, kojim su predsjedavali potpredsjednici opštine Tivat Goran Božović i Vladimir Arsić, zaključeno je da je aktuelna sezona iznad svih očekivanja.
Uporedo sa tim, covid ambulanta Doma zdravlja u Tivtu bilježi sve veći broj pregleda, pa će se narednih dana pristupiti prilagođavanju prostorija DTV “Partizan”, kako bi se na ovoj lokaciji u što skorijem roku otvorila veća i uslovnija ambulanta za preglede mogućih covid pacijenata. U Domu zdravlja Tivat raspolažu određenim brojem Sinofarm, Astra Zeneka i Fajzer vakcina. Redovno se obavljaju besplatna PCR testiranja za turiste. U julu je testirano 771 osoba, dok je u avgustu, za sada, testirana 441 osoba. Po podacima Uprave za inspekcijske poslove od petka 13. avgusta, u izolaciji se nalazi 156 lica, od čega su 14 stranci, i redovno se vrši kontrola izrečenih mjera samoizolacije.
Po riječima predstavnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat, javni red i mir su na zadovoljavajućem nivou. Svi službenici su angažovani prekovremeno. Izuzev redovnih aktivnosti, kontrole saobraćaja i izrečenih mjera samoizolacije, pripadnici OB Tivat sprovode akcije na moru kontrolišući turističke brodove i skutere, a nedavno je zaplijenjena i veća količina eksploziva namjenjena nelegalnom izlovu ribe.
“Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat vrši kontrolu zauzimanja javnih površina i ova akcija biće sprovođena na svim gradskim javnim površinama, bez izuzetka. U ugostiteljskim objektima u Lepetanima izvršena je ugradnja limitatora, osim u jednom objektu kojem će biti uručeno rješenje o zabrani upotrebe akustičkih i elektro-akustičkih uređaja. U prethodnom periodu izrečene su dvije kazne zbog nepoštovanja zabrane izvođenja građevinskih radova.”- saopteno je iz Opštine.
U julu i avgustu promet na tivatskom Aerodromu iznosi 70% od prometa ostvarenog u istom periodu 2019. Direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević prisustvovao je sastanku Koordinacionog tima i naveo da su uslovi na Terminalu 1 višegodišnji problem, koji se ne može riješiti za kratko vrijeme, ali i da je izvršen remont klima uređaja.
Sva parkirališta povjerena preduzeću “Parking servis” Tivat neometano rade, a petkom, subotom i nedjeljom povećan je broj radnika angažovanih na parking prostoru kod Aerodroma Tivat. Odvoz smeća na nivou je 2019. godine. Iz Komunalnog preduzeća ukazuju na čest problem parkiranja automobila tako da se onemogući pristup kontejnerskim mjestima, a kao poseban problem evidentirano je da maloljetna lica u Velikom gradskom parku pale borove iglice, što predstavlja stalnu opasnost od izazivanja požara. Ovom preduzeću je naloženo da sanira rupe na šetalištu u Donjoj Lastvi, ali i da se povede računa o održavanju saobraćajnice MR1. Grad se, kako se čulo, uredno snabdijeva vodom.
Program tivatskog Centra za kulturu i Muzeja i galerije odvija se neomateno uz veliko interesovanje publike. Radio Tivat emituje ljetnju radijsku šemu. Nedavno je ovaj lokalni javni emiter otvorio nove kanale komuniciranja – profile na društvenim mrežama, kako bi informacije iz Tivta postale još dostupnije.
Iz Opštine Tivat su posebno naglasili da sastancima Koordinacionog tima, uprkos pozivu, ne prisustvuju predstavnici JP za upravljanje morskim dobrom i Uprave pomorske sigurnosti.
Više stotina vjernika, ali i veliki broj turista i posjetilaca iz cijelog svijeta, okupio se u nedjelju poslijepodne u najvećem marijanskom svetilištu u Boki Kotorskoj – na ostvru Gospe od Škrplela pred Peastom, kako bi obilježili jedan od najvećih hrišćanskih parznika – blagdan Uznesenja Blažene Djeviuce Marije (u narodu poznatiji kao Velika Gospa) po gregorijanskom kalendaru.
Ovogodišnja proslava Velike Gospe imala je i dodatnu svečanu i za mnoge Peraštane i Bokelje vrlo značajnu emotivnu dimenziuju, jer je ovo bila i prilika za obilježavanje jedinstvenog jubileja – pola vijeka svešteničke službe peraškog župnika don Srećka Majića i 35 godina njegovog djelovanja na čelu peraške župe.
Don Srećko Majić trenutno je najstariji aktivni sveštenik Kotorske biskupije i jedan je od njenih najuglednijih duhovnika, a posebno je značajan za Perast gdje rukovodi svetilištem Gospe od Škrpjela koje je, uz manastir Ostrog, najposjećenije mjesto hodočašća na prostoru Crne Gore. Osim izuzetnogzalaganja za zaštitu, obnovu i prezentaciju Gospe od Škrojala ali i brojnih drugih djelova prebogate peraške sakralne i kulturne baštine, don Srećko Majić je minulih decenija svog rada u Boki u koju je došao iz rodne Hercegovine, utkao sebe u živote mnogih Poeraštana i Bokelja obiju vjeroispovjesti. To je potvrila i prekjučerašnja proslav njegovog tzv. zlatnog svešteničkog jubileja, a kojoj su pored katolika, prisustvovali i brojni ovdašnji pravoslavci i drugi ljudi dobre volje. Don Srećko Majić je zbog svog neumornog rada na sakupljanju i zaštiti ovdašnje kulturno-istorijske baštine čega su potvrda i brojne knjige i druge publikacije koje je minulih godina, izdala izdavačka kuća „Gospa od Škrpjela“ što ju je on osnovao i kojoj je na čelu, izuzetno cijenjen i kod kulturnih poslenika Boke koji su takođe u velikom broju došli proslaviti vrijedan jubilej njegovog svešteničkog djelovanja – 50 godina misništva.
Svečanu svetu misu kojoj je na Gospi od Škrpjela prioslaljen blagdan Velike Gospe, a kojoj je prisustvovao i apostolski nuncij za C rnu Goru, nadbiskup žLuiđi Pecuto predvodio je kotorski biskup, monsinjor Ivan Štioronja. On se u svojoj propovjedi posebno osvrnuo na jubilej svešteničkog djelovanja don Srećka Majića izražavajući mu veliku zahvalnost za sve što je onjdecenijama uradio za Perast i Boku. Biskup Štironja je posebno naglasiom da se jubileju don Majića jednako kao i katolici, raduju i mnogi ovdašnji pravoslavci, ali i pripadnici islama jer je svima njima don Srećko uvijek bio od pomoći i kod njega su svi ljudi uvijek nalazili samo na razumijevanje i podršku.
sa proslave na Gospi od Škrpjela
O kakvom profilu čovjeka se radi, možda najbolje svjedoči jedna od don Srećkovih ranijih izjava novinarima koji često dolaze da snimaju Gospu od Škrpjela kao jedan od najljepših i najprepoznatljivijih simbola Boke i motiva na turističkim prospektima Crne Gore:
„Često me pitaju čija je ovo Crkva, ja kažem Božja, nastave sa pitanjima pa čija je Crkva, ja kažem Bogorodičina, peraška, onda na kraju kada već insistiraju, kažem katolička. Nastojim uvijek povezivati sve ljude na svijetu, a pogotovo katolike i pravoslavne. To su, kako reče jedan papa, dva plućna krila – lijevo i desno, da možemo ljepše i ugodnije disati i boriti se sa svim onim sa čime se čovjek susreće u svom kršćanskom životu.”
Još dvije osobe preminule su od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 297 novopozitivnih slučajeva, i to 240 među građanima i 57 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz IJZCG. Analizirano je 2.951 uzoraka na novi koronavirus.
Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:
Talibani, odnosno “studenti” na paštunskom jeziku, pojavili su se početkom 1990. godine u sjevernom Pakistanu, nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana.
Prvi put su se istakli u graničnoj oblasti sjevernog Pakistana i jugoistočnog Afganistana 1994. godine.
Obećali su da će se boriti protiv korupcije i unaprijediti bezbjednost, a u to vrijeme mnogi Afganstanci su bili umorni od bahatosti i međusobnih sukoba mudžahedina tokom građanskog rata, prenosi Tanjug.
Smatra se da su se talibani prvi put pojavili u vjerskim školama, koje je uglavnom finansirala Saudijska Arabija, propovijedajući “tvrdu struju” islama.
Proveli su sopstvenu “strogu verziju” Šerijata (islamskog zakona) i uveli brutalna kažnjavanja.
Kršenja ljudskih prava i kulturološka nedjela
Muškarci su tjerani da puštaju brade, a žene su morale nositi burku, koja im pokriva čitavo tijelo.
Talibani su zabranili televiziju, muziku i kina, a nisu odobravali ni obrazovanje djevojaka.
Iz jugozapadnog Afganistana talibani su brzo proširili svoj uticaj.
U septembru 1995. godine zauzeli su pokrajinu Herat, koja se graniči s Iranom.
Tačno godinu dana kasnije zauzeli su afganistansku prijestolnicu Kabul, svrgnuvši režim predsjednika Burhanudina Rabanija, jednog od utemeljivača afganistanskih mudžahedina, koji su se opirali sovjetskoj okupaciji.
Do 1998. godine talibani su imali kontrolu nad gotovo 90 podsto Afganistana.
Optuživali su ih za različita kršenja ljudskih prava i kulturološka nedjela.
Jedan od ozloglašenih primjera dogodio se 2001. godine, kad su talibani počeli uništavanje poznatih skulptura Bude u Bamijanu, u centralnom dijelu Afganistana.
Napad na pakistansku učenicu Malalu Jusufzai
Pakistan je više puta poricao da podržava talibane, ali kako navodi BBC, nema sumnje da su se mnogi Afganistanci koji su se u početku pridružili pokretu školovali u vjerskim školama u Pakistanu.
U jednom trenutku su postali prijetnja koja bi mogla destabilizirati Pakistan iz područja koja su kontrolirali na sjeverozapadu zemlje.
Jedan od najpoznatijih napada pakistanskih talibana dogodio se u oktobru 2012. godine, kada su pokušali ubiti pakistansku učenicu Malalu Jusufzai na putu ka kući u gradu Mingori.
Malala Jusufzai, koja se oporavila od teškog ranjavanja, postala je aktivistkinja za prava žena, a 2014. godine je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Velika vojna ofanziva dvije godine kasnije, nakon masakra u školi u Peshevaru, kada je ubijeno više od 140 osoba, uglavnom djece, smanjila je utjecaj talibana u Pakistanu, dodaje BBC.
Zralni udari SAD-a i bijeg u Pakistan
Talibani su štitili vođu mreže Al-Kaida Osamu bin Ladena i odbili ga izručiti, pa je mjesec poslije napada izvedenih 11. septembra 2001. godine na New York i Washington, SAD pokrenuo zrašne napade na Afganistan.
Do prve sedmice decembra te godine srušen je talibanski režim.
Mnogi visoki talibanski čelnici navodno su se sklonili u pakistanski grad Kuetu, odakle su vodili operacije.
Uprkos sve većem broju stranih vojnika, talibani su se postepeno vratili, a zatim proširili svoj utjecaj u Afganistanu, čineći ogromne dijelove te države nesigurnim, dok se nasilje u zemlji vratilo se na nivoe koji nisu viđeni od 2001. godine.
Bilo je mnogo napada talibana na Kabul, a u septembru 2012. godine izvršili su akciju na NATO kamp “Bastion”.
Prikrivanje smrti vođe Mula Omara
Nada u postizanje mira pregovorima pojavila se 2013. godine, kada su talibani objavili planove za otvaranje ureda u Kataru.
Međutim, nepovjerenje sa svih strana ostalo je veliko i nasilje se nastavilo.
U augustu 2015. godine talibani su priznali da su više od dvije godine prikrivali smrt svog vođe Mule Omara, koji je navodno umro zbog zdravstvenih problema u bolnici u Pakistanu.
U septembru je grupa rekla da su unutrašnje borbe okončane i okupila se oko novog vođe Mule Mansoura, koji je bio zamjenik Mule Omera.
U to vreme preuzeli su kontrolu nad glavnim gradom jedne pokrajine, prvi put nakon poraza 2001. godine, preuzimajući kontrolu nad strateški važnim gradom Kunduzom.
NATO procjena: Imaju do 85.000 boraca
Mula Mansour ubijen je u napadu američke bespilotne letjelice u maju 2016. godine, a naslijedio ga je njegov zamjenik Maulvi Hibatulah Akundzada, koji je i dalje na čelu talibana.
Poslije američko-talibanskog mirovnog sporazuma iz februara 2020. godine činilo se da su talibani promijenili taktiku i sa složenih napada u gradovima i na vojna utvrđenja prešli na val ciljanih ubistava.
Čini se da su mete – novinari, sudije, mirovne aktivistkinje, žene na pozicijama – sugerisale da talibani nisu promijenili ideologiju, nego samo strategiju.
Smatra se da su sada brojčano jači nego u bilo kojem trenutku od kada su svrgnuti 2001. godine, navodi BBC.
Prema nedavnim procjenama NATO-a, talibani imaju do 85.000 boraca.
Grupa možda zarađuje čak 1,5 milijarde dolara godišnje, što je ogroman porast u poslednjem desetljeću.
Pakistan i Iran negiraju da ih finansiraju
Nešto od tog novca dolazi preko droge – Afganistan je najveći proizvođač opijuma na svetu, a većina opijumskog maka – koji se koristi za heroin – uzgaja se u oblastima pod kontrolom talibana, navodi BBC.
Talibani zarađuju novac i oporezujući ljude koji putuju preko teritorije koju kontroliraju te preko poslova kao što su telekomunikacije, električna energija i minerali.
Strane zemlje, uključujući Pakistan i Iran, negiraju da ih finansiraju, ali se, kako dodaje britanski javni servis, smatra se da to rade privatna lica iz regije.
U Sjevernoj Makedoniji od ponedjeljka će za ulaz u ugostiteljske objekte, na koncerte ili sprotske događaje biti obavezna potvrda o vakcinaciji ili o preležanom kovidu-19.
Prema odluci vlade u Skoplju, zbog ubrzanog širenja virusa od 16. avgusta je zabranjen rad zatvorenih djelova ugostiteljskih objekata, a za sjedjenje u otvorenim djelovima kafića, restorana i klubova stariji od 18 godina će morati da imaju potvrdu o bar jednoj primljenoj dozi vakcine.
Ugositeljske objekte će moći da posjećuju i građani sa potvrdom o preležanom kovidu, ali samo 45 dana nakon preležane bolesti, poslije čega će morati da imaju potvrdu o vakcinaciji kao i svi ostali.
Ta obaveza će važiti za sve objekte koji primaju više od 30 gostiju, a ugostitelji su obavezani da organizuju redarsku službu koja će to kontrolisati.
Vlada je najavila pojačane kontrole kako bi se nove restriktivne antikovid mjere striktno poštovale, a predviđene su novčane kazne. Za građane koji nemaju protvrdu, ili imaju lažnu kazna je 250 eura, za pravno lice od 2.500 do 30.000 eura u zavisnosti od veličine objekta, a za odgovorno lice 1.500 eura.
Pored odlaska u kafiće, restorane ili noćne klubove, kovid sertifikat će biti neophodan i za sve vrste proslava, koje se mogu organizovati samo na otvorenom kao i za koncerte, seminare, konferencije, kulturne i sportske događaje.
Rad noćnih klubova, diskoteka, barova i dalje je ograničen na 50 odsto kapaciteta otvorenih djelova i mogu da prime najviše 1.000 posjetilaca, uz poštovanje postojećih antikovid protokola.
Požari koji već dnaima bjesne širom Crne Gore i u kojima je već stradalo na desetine hektara visokokvalitetne šume ili stoljetnih maslinjeka, ponovno su pokazali da je naša država aspolutno nesposobna da se izbori sa vatrenom stihijom većih razmjera, posebno na nepristupačnim terenima gdje je požare nemoguće gasiti sa zemlje.
Po ko zna koji put u posljedih desetak godina, plamen odnosi na stotine miliona eura vrijednu šumu ili poljoprivredne površine, a građani i turisti se guše u dimu koji svakodnevno obavija i predjele desetinama kilometara daleko od požarišta kao što je to sada slučaj sa Bokom gdje se već danima ne može normalno živjeti od dima i mirisa paljevinje što dopier od požara u Cucama i na Krivišijama. Sve to zbog činjenice da je države nespremna ili nesposobna da već jednom na pravi način opremi i osposobi svoju protivpožarnu službu koja dejstvuje iz vazduha.
Pred početak izbijanja većih ovosezonskih požara, iz Direktorata za vanredne situacije (DVS) MUP-a Crne Gore lakonski su javnost obavijestili da država ovo ljeto može računati na samo jedan svoj protiuvpožarni avion skromnih mogučnosti, ne objasnivši zašto je to tako.
Naime, piloti Avihelikoptrerske jedinice (AHJ) MUP-a Crne Gore su prošle i ove godine u očito nedovoljno pripremljenim i loše polaniranim letovima na intervencijama gašenja požara, teško oštetili dva od ukupno tri protivpožarna aviona tipa Air Tractor AT-802 (registarskih oznaka 4O-EAB i 4O-EAC) , udarivši krilima aviona drveće, odnosno dalekovod. Zbog toga su dva Air Tractora već duže vrijeme van stroja i treba uložiti dosta novca da bi se na njima popravila značajna strukturalna oštećenja na krilima.
Iako je gašenje požara iz vazduha najteža i najrizičnija vrsta civilnog letjenja, ipak teška oštećenja dva skupa Air Tractora uz ranije potpuno uništenje još jednog takvog aviona aviona, grubom greškom pilota na Skadarskom jezeru, kao i prinudno slijetanje jednog aviona tipa “PZL M-18 dromader” blizu Podgorice u kojem je i on uništen, su vrlo loš skor AHJ za tako mali vremenski period, zbog čega se nameće pitanje adekvatne osposobljenosti pilota AHJ za izvođenje protivpožarnih dejstava iz vazduha.
Zbog svih ovih incidernata i višemilionske štete koju je država pretrpjela na svojoj protivpožarnoj avio-floti inače, niko od pilota ili rukovodilaca AHJ do sada nije snosio nikakvu odgovornost, niti posljedice, iako je recimo, slučaj prevrtanja i uništenja “Air Tractora AT-802” (4O-EAA) na Skadarskom jezeru 21.jula 2015. bio udbeniolki primjer kršenja svih mogućih sigurnosnih protokola od strane rukovodstva AHJ, odnosno samog pilota koji je prethodno intenzivno i bez propisanog odmora, letio najmanje dva duga tipa vazduhoplova, od čega i jedan komercijalni putnički avion bivše nacionalne aviokpompanije Montenegro Airlines.
Dakle, osim jednog ispravnog i funkcionalnog Air Tractora (4O-EOD) koji je inače, primarno namijenjen za obuku pilota jer je riječ o dvosjedu sa duplim komandama, AHJ trenutno na papiru ima i jedan “PZL M-18 dromader” , ali je taj avion proizveden 2002. takođe van stroja jer je na njemu potrebno obaviti generalnu reviziju motora i strukture trupa. Iako je ovaj “dromžader” u preoteklih 19 godina ostvario ukupan nalet od samo 1.300m sati u menadžmentu AHJ su mišljenja da nije isplativo ulagati u njegov tzv. “D-check” odnosno ozbiljniji remont i da “avion treba dati na prodaju ili izbaciti iz upotrebe.”
“Postoji i mogućnost da se avion konzervira i eventualno sačuva za muzej avijacije koji bi se trebao formirati u skorijoj budućnosti.”- piše u Program razvoja AHJ do 2031.
Iako AHJ vrši i zadatke gašenja pošara iz vazduha, u tom dokumnetu koji je Vlada usvojila na sjednici 3.juna,. nema ni pomena o ovom segmentu operacija te jedinice MUP-a, niti o strategiji države na koji način će Crna Gora konačno nabaviti adekvatno riješenje problema gašenja požara iz vazduha, umjesto da se zadovoljava jeftinijim poluriješenjima u obliku kupovine “dromadera” od prije skoro 20 godina, ili nešto kansije “Air Tractora” koji su se pokazali vrlo neefikasnim u našim ulovima i sa našim načinom upotrebe tih vazduhoplova. Ovih dana na primjeru požara na Durmitoru ilio oko Nikšpiča vidi se koliko su za gašenje iole ozbiljnijih i razbuktalijih šumskih požatra potpuno neefikasni i novi i skupo plačeni helikopteri tipa “Bell 412 EPI” Vojske C rne Gore. Uprkos velikim naporima i trudu njihovih posada koje su koristeći tzv.bambi-bucket protivpožarna podvjesna vedra kapaciteta po 1.500 litara vode, na požarišta dnevno bacili i do ukupno 55 tona vode, vojni “Bellovi 412” pokazali siu se efikasnima koliko i pokušaj da raspirenu vatru u kaminu npr., ugasite čašicom vode od 2 decilitra.
Sticajem okolnosti i nesreće da je gotovo svakog ljeta u proteklih desetak godina više ili manje gorela, Crna Gora je imala priliku da u praksi vidi i uporedi kako dejstvuju i koji su efekti koje postiže više različitih letjelicva u protivpožarnoj namjeni, što domaćih, što stranih koje su nam minulih giodina kao pomoć da baš poptpuno ne splamtimo, slale razne države: od ogromnog sovjetskog teškog transportnog aviona “iljušin Il-.76D” u varijenti protivpožarnog tankera, preko sovjetskog srednje teškog transportnog aviuona “antonov An-32P” u takođe varijanti protivpožarnog tankera, preko domaćih i stranih “dromadera” i “Air Tractora”, helikoptetra tipa “Bell 412”, “Kamov Ka-32 “ i “Aerospatiale AS-322 super puma“, do apsolutnog šampiona u toj djelatnosti – protivpožarnog aviona tipa „canadair CL-415T“.
Upravo su se ovi posljednji koje nam je u par navrata kao pomoć u gašenju pošara u Boki slala susjedna Hrvatska, pokazali kao neprikosnoveni giospodari savladavanja vatre iz vazduha, a efekti njihovog dejsta čak i naajveće požare koji su ljeta 2017. bjesnli na Lušticvi, bili su najbrže primjetni i najefektniji.
Dva „canadair CL-415T“ Hrvatske vojske sa izuzetno obučenim i utreniranim posadama su 20.jula 2017. poslijepodne, za samo oko tri sata dejstvovanja, bukvalno same ugasile požar koji se sa Obosnika spuštao prema seleima Zabrđe i Petrovići na Luštici, a kojem prethodno „Air Tractori“ crnogorske AHJ nisu mogli ništa. Ovo tim prije, što su, nakon udesa „Air Tractora“ na Skadarskom jezeru 2015. rukoviodioci AHJ, donijeli „mudru“ odluku da sa preostale jedne takve letjelice koju smo imali u hidroavionskoj, tzv. Fire Boss varijanti, skinu plovke i pretvore ga u „obični“ avion sa stajnim trapomm sa točkovima i time se odreknu osnovne prednosti tog aviona – brzog kupljenja vode u tankove sa mora i jezera dok hidroplan „glisira“ po vodenoj površini. Umjesto Fire Bossa, i naredna dva nova „Air Tractora“ Crna Gora je kupila u tzv. kopnenoj varijanti, bez plovaka, sa stajnim trapom na točkovima i time „osudila“ te avione da se prilikom gašenja požara, svaki put moraju spuštati na aerodrom i onda iz vatrogasnih cistijerni, tankovati vodu. To sve značajno povećava intervale između ispuštanja „vodenih bombi“ na požatrište i time smanjuje, u Crnoj Gori ionako diskutabilnu efikasnost „Air Tractora“ u gašenju požara.
Sav druge strane, značajno veći „canadair CL-415T“ osim većeg kapaciteta (6 300 litara morske vode plus 400 litara pjenila), u odnosu na helikoptere i »Air Tractore« koji nose od 1.500 do 3.000 litara vode, ima odlučujuću prednost u brzini kojom dejstvuje. Naime, »Canadair« se ne mora spuštati na aerodrom poslije bacanja svake »vodene bombe« kao što je to slučaj sa crnogorskim »Air Tractorima«, niti čekati dok se vodom ne napuni protivpožarno vedro sa kojim vatru gase helikopteri. »Canadair« vodu u svoje rezervoare brzo kupi tokom 12 sekundi glisiranja po moru, a njegova »isporuka« od oko 6,5 tona protivpožarne smješe na terenu pokrije površinu od 60 puta 200 metara čime se požar brzo i efikasno suzbija. »Canadair« svoju »vodenu bombu« isporučuje sa ekstremno male visine od samo oko 30 metara nad zemljom, što ga čini izuzetno preciznim i efikasnim u borbi protiv vatre.
Ovaj sjajan avion dugačak je 19,8 metara, raspon krila mu je 28,6 metara a prazan je težak skoro 13 tona. Tokom samo 12 sekundi glisiranja po vodenoj površini brzinom od 130 kilometara na sat, CL-415 u svoje tankove pokupi preko 6 tona vode, a da bi to izveo potreban mu je samo 410 metara dugačak i najmanje 2 metra dubok „pojas vode“ (rijeke, jezera ili mora). Posljednji primjerak ovog aviona proizveden je krajem 2015., od kada njegov tadašnji proizvođač, kanadska kompanija „Bombardier Aerospace“ više nije dobila nijednu novu narudžbu. Ipak, CL-415 i dalje živi jer je firma prodala njegove nacrte, licencu i opremu za proizvodnju maloj kanadskoj kompaniji „Wiking“ koja već proizvodi hidroavione tipa DHC Twin Otter, i koja je spremna da ponovno pokrene proizvodnju „canadaira“. U međuvremenu je razbijena i njegova nmova varijanta nazvana „CL-515 First Responder“ koja ima za oko 15% veću efikasnost od aktuelnog CL-415, nosi tonu više vode od aktuelnog modela i ima najsavremeniju avioniku i tzv. full glass kokpit. Cijena CL-515 je nepunih 50 miliona dolara po komadu, a šest takvih aviona već je naručila Indonezija i biće joj isporueni 2024.godine.
Koliko je „canadair“ superioran kao sredstvo za gašenje požara iz vazduha pokazuje i njegovo poređenje sa letjelicama kojima to Crna Gora trenutno radi: jedan CL-415 tokom obdanice može na požar baciti i do 115 „vodenih bombi“ odnosno požarište natopiti sa čak 690 tona vode. Istovremeno jedan „bell 412“ sa dobro obučenom podsadom može baciti samo 49 „vodenih bombi“ sa ukupno 50 – tak tona vode, dok jedan „Air Tractor“ u crnogorskim uslovima sa slijetanjem na aerodrom, može napraviti maksimalno do 20 tura i na požarište izbaciti nepunih 65 tona vode. To znači da AHJ MUP-a Crne Gore trenutno u najboljim uslovima, ima kapacitete na nivou nepune jedne desetine onoga što bi ovdje napravio samo jedan „canadair“.
Na sceni Atrijum Buća u ponedeljak, 16.avgusta sa početkom u 21h kazalište “Kabina” iz Zagreba odigraće pozorišna predstavu “Tesla, prilagođavanje anđela”
Za adaptaciju i režiju zadužen je Vladimir Posavec-Tušek koji i igra ulogu Nikole Tesle dok je Momčilo Otašević John Smith
Cijena ulaznice je 10€ , a broj mjesta je usled epidemiološke situacije ograničen. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
O predstavi: “Predstavu je u stilu trilera režirao Vladimir Posavec Tušek koji i glumi Nikolu Teslu, a tajanstvenog Johna Smitha, posljednjeg posjetitelja sobe u hotelu New Yorker glumi Momčilo Otašević.
– Prvi dio predstave u biti je nešto što je Tesla za javnost bio i mislim da tu ima mnogo stvari koje ljudi, koje publika zna o Tesli, ali ima i nekih detalja koje vjerojatno šira publika ne zna, a čitava predstava se u stvari bavi Nikolinim duhom, odnosno onim što je svatko od nas, našom dušom, kaže Vladimir Posavec-Tušek.
Momčilo Otašević napominje da priča počinje jednim zanimljivim intervjuom koji preraste u nešto mnogo ozbiljnije, teže i jače.
– U nešto više od nas, odnosno ‘ajmo reć’ od njega, jer ja sam već anđeo koji je pao s neba, pa sam demon, a on je i dalje čovjek koji ima još tih sat vremena i deset minuta. Ne znamo jel’ to, u stvari prvi sat Tesline smrti ili je to zadnji sat Teslinog života, istaknuo je Otašević.”
Crna Gora ovog ljeta bilježi blizu 90 posto turističkog prometa ostvarenog rekordne 2019. godine, kada je zemlja od turizma zaradila preko milijardu eura, saopštila je u nedjelju Nacionalna turistička organizacija (NTO).
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima NTO-a, boravi blizu 192 hiljde turista, a najviše je ih je iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
“Kada je riječ o strukturi inozemnih turista, pored regije imamo značajniji broj dolazaka s tržišta Poljske, Ukrajine, Kazahstana i Izraela, a dobar posjet bilježi se i s tržišta UAE”, rekla je za crnogorske medije Aleksandra Maksimović iz NTO, istaknuvši da su hoteli na crnogorskoj obali popunili 95 posto svojih kapaciteta, dok je popunjenost privatnog smještaja 87 posto.
Crnogorski ministar financija 33-godišnji Milojko Spajić, označio je jezikom svoje generacije ovogodišnju turističku sezonu kao „brutalnu“, istaknuvši da je suficit proračuna u ljetnjim mjesecima blizu 50 miliona eura, te je rekao da su takvim uspjehom crnogorske vlade iznenađeni u MMF-u i u Evropskoj komisji.
Crnu Goru su prošle godine turisti izbjegavali, iako se uoči ljeta proglasila za prvu korona-free turističku destinaciju, no potom je buknula zaraza, a turistički promet u 2020. bio je jedva osam posto prometa ostvarenog u crnogorskom turizmu rekordne 2019.
Velika Gospa 15.avgust 2020.
Za razliku od prošle godine, crnogorska vlada je 2021. ušla je u rizik i početkom sezone u potpunosti otvorila granice za turiste, nakon što je strogim epiemiološkim mjerama u ožujku i travnju broj oboljelih svela na ispod 500.
Prvih dana svibnja počela je akcija masovnog cijepljenja, a do danas je potpuno imunizirana trećina stanovnika Crne Gore.
Posljednjih dana jula naglo je počeo rasti broj oboljelih od koronavirusa, što je dovelo do toga da zdravstvene vlasti pooštre epidemiološke mjere, koje između ostalog obuhvaćaju zabranu ulaska u unutrašnjost ugosteljskih objekata osobama koje nisu cijepljene ili nemaju negativan test na koronavirus. Iste mjere vrijede za ulazak u diskoteke i noćne klubove, bez obzira jesu li na otvorenom ili zatvorenome.
Posljednjih dana Crna Gora bilježi više od 300 oboljelih na dnevnoj razini, od kojih su oko 20 posto turisti. Ipak, zdravstvene vlasti ne najavljuju nove epidemiloške mjere, zbog čega su na udaru kritike oporbe koja tvrdi da je izvršna vlast financije stavila ispred zdravlja građana.
Crnogorsko gospodarstvo je zbog katastrofalne turističke sezone u 2020. godini imalo pad od 14,3 posto.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović reagovao je na tvrdnje Opštinskog odbora DPS-a da se od dolaska nove vlasti Tivtom učestalo sije nacionalistička mržnja i šalju šovinističke poruke.
“Da nije tužno, bilo bi smiješno. Nije se mastilo ni osušilo na saopštenje DPS „NVO“ filijale, a odmah se oglašavaju njihove partijske kolege iz Tivta da bi osudili šovinizam na navodnom skupu koji se možda jeste a možda i nije dogodio u Tivtu”, kazao je Komnenović.
On je istakao da je rukovodstvo opštine odmah tražilo od nadležnih državnih službi hitnu reakciju.
Komnenović je porulio da ukoliko se utvrdi da je neko u Tivtu slao poruke protiv pripadnika albanske manjine, traže od tužilaštva da pokrene istragu a odgovorne po nakraćoj proceduri procesuira u skladu sa zakonom.
“Što se tivatskog DPS tiče i njihove reakcije, možemo reći da je u pitanju bijedan pokušaj da se ugrozi međuetnički sklad u mirnom Tivtu i podstiču razdor i svađe među građanima. Gospodo iz DPS, znamo da vam nije lako. Teško se pomiriti sa uspješnom turističkom sezonom i stabilizovanjem gradskih finansija nakon vašeg dugogodišnjeg upravljanja Tivtom koje će ubrzo imati brojne sudske epiloge”, rekao je predsjednik Opštine Tivat.
Poručio je da građani Tivta i bez DPS-a čuvaju nacionalni sklad.
“Neće vam uspjeti da ovim podmetanjem zamaglite skandalozne pozive na otpor ustavnom poretku i izazivanje panike od strane savjetnika vašeg gospodara. Sat neumitno otkucava do izbora novog Tužilaštva, pa će sa tim splasnuti i vaš entuzijazam i vaše dušebrižništvo”, zaključio je Komnenović.
