Plaža Markov rt bila je „Javno porodično kupalište“, ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz „javnog“ u „hotelsko kupalište“.
Zbog građana, povodom razmatranja zahtjeva grupe mještana da se plaži vrati status “javni” biće održan u petak 24. juna sa početkom u 19 sati u Domu slobode na Prčanju.
Iz MZ Prčanj pozvali su predstavnike Opštine Kotor, Javnog preduzeća Morsko Dobro i zainteresovane mještane/ke da uzmu učešće”.
Markov rt
Podsjetimo građani su nedavno organizovali on line potpisivanje peticije pod nazivom Sačuvajmo plažu Markov rt koja do danas ima blizu 600 potpisnika.
Markov rt plaža – foto Boka News prihrana plaže
Plaža Markov rt do ove godine bila je “Javno porodično kupalište” dostupno svima. Po zakonu su svi imali pravo da koriste 50 odsto plaže, oslobođene od plažnog mobilijara, ležaljki, suncobrana i baldahina. Ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz “javnog” u “hotelsko kupalište”. To podrazumjeva da je građanima i turistima onemogućen pristup plaži, izričito djeci, jer je ovo hotel 18+. Smatramo da je ova odluka MD nezakonita i da je treba osporiti, poručuju mještani Prčanja.
Odbor direktora Hotelske grupe “Budvanska rivijera” AD Budva (Društvo) jednoglasno je protiv prodaje Hotelske grupe “Budvanska rivijera”.
To je dio Mišljenja koje je Odbor direktora, kao organ upravljanja, danas objavio povodom dostavljenog Prospekta MKG Properties za preuzimanje akcija Hotelske grupe “Budvanska rivijera” AD Budva.
Odbor direktora je stava da Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ treba da ostane u većinskom državnom vlasništvu.
U Mišljenju se navodi da u uslovima postkovid poslovanja, geopolitičke situacije i kretanja na turističkom tržištu MKG Properties neće u bitnom unaprijediti poslovanje “Budvanske rivijere”, budući da je u normalnim poslovnim okolnostima HG „Budvanska rivijera“ najuspješnija hotelska grupa u Crnoj Gori, sa tendencijom da u narednim godinama, uz postojeća i planirana investiciona ulaganja, odgovorno korporativno upravljanje i rast profitabilnosti to i ostane, kao prepoznatljiv crnogorski turistički brend.
“Takođe, Odbor direktora je stava da MKG Properties neće u bitnom unaprijediti politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih budući da HG „Budvanska rivijera“, kao privredno društvo u većinskom vlasništvu Države, kvalitetno i odgovorno vodi politiku zapošljavanja sa tendencijom da nastavi da se na upražnjena radna mjesta zapošljavaju najstručniji kadrovi, uz postojanje kvalitetne socijalne politike za zaposlene i njihov radnopravni status”, navodi se u saopštenju.
Protiv prodaje HG “Budvanska rivijera” su predsjednik Odbora direktora Mijomir Pejović i članice Ivana Đurović i Sonja Kuljača.
U saopštenju se navodi da članovi Odbora Jovan Purar i Vladimir Sekulić nisu imali pravo učestvovanja u sačinjavanju Mišljenja jer se smatraju direktnim učesnicima u smislu čl. 29 stav 2 i 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava.
U aprilu su odlukom Skupštine akcionara Društva, u novi Odbor direktora imenovani Mijomir Pejović, Ivana Đurović i Sonja Kuljača, kao predstavnici državnog kapitala, Vladimir Sekulić, ispred AIK banke i Jovan Purar kao predstavnik Tandexon limited.
Pojedinačno državno prvenstvo u udičarenju iz barke za juniore U21U održano je u nedjelju 19. jun 2022. u Ulcinju u veoma dobroj tehničkoj organizaciji, KSR „BOJANA“.
U drugom krugu na kojem je učestvovao 21 takmičar najbolji je bio mladi perspektivni takmičar iz KSR „Igalo“ , Slobodan Vučurević, drugi je bio Goran Boričić KSR „Igalo“, a trećem mjestu se našao Vaso Terzić KSR „ Bokeška Jedra 1999“ Đenovići.
Nakon sumiranja rezultata iz oba kruga državnog prvenstva došlo se do rezultata najboljih u državi. Tako da je bronzana medalja otišla u ruke Bojana Matijaševića iz KSR „Jugole Grakalić„ srebrnom medaljom se okitio Vaso Terzić iz Kluba „Bokeška jedra 1999“ iz Đenovića, dok je najveći uspjeh pokazao i GORAN BORIČIĆ iz KSR „ Igalo“ i na svom poprsju okačio zlatno odličje , i sačuvao titulu najboljeg od prošle godine.
Medalje najboljima uručio je član Upravnog Odbora Saveza Muzafer Čauši.
U organizaciji JK “Jugole Grakalić” iz Herceg Novog proteklog vikenda u hercegnovskom akvatoriju održan je 16. Kup jedriličara sa Škvera.
U klasi Optimist najbolji je bio Vasilij Ašnjin, član JK Delfin iz Tivta, koji je kao najmlađi takmičar dobio Memorijalnu nagradu „Perica Mirković“.
Ovo priznanje dobili su i Valentina Đorđević, članica JK “Jugole Grakalić” i Vanja Strahinja, šampion Optimista uopšte, član kotorskog Lahorea.
Memorijalnu nagradu “Đorđe Đona Budeč” osvojio je Andrija Marković, pobednik u ilki 4.
Memorijal “Goran Mirjačić” osvojio je Vanja Strahinja, član JK Lahor Kotor.
U klasi Ilke 7 najbolji je bio Ilija Marković JK Delfin Tivat, drugi je bio Nikila Golubović Jk Delfin Tivat, dok je treći bio Milivoje Dukić, član JK “Jugole Grakalić” Herceg Novi.
Memorijal “Jugole Grakalić” pripao je najboljem klubu na ovogodišnjem Kupu jedriličara iz Škvera, a to je JK Delfin iz Tivta.
Kad nešto možete – to i učinite, a kad ne možete – tražite opravdanje. To bi bila sentenca, osnovni siže i rekapitulacija učinka aktuelne izvršne vlasti, kaže se u saopštenju predsjednice Opštinskog odbora DPS Tivat Dubravke Nikčević.
“Kako drugačije objasniti obrazloženja za neuspjeh i nerealizaciju investicionih projekata, gotovo pa svakog. Na bilo koju stranu se okrenuli, radovi stagniraju i nakon više od godinu i osam mjeseci od preuzimanja vlasti, (saobraćajnica MR-2 i kružni tok, saobraćajnica Cacovo, sportsko igralište D. Lastva, Lungo mare Belane,…) a krivci za neuspjeh se i dalje traže u prethodnicima. Ako već ne ide sa nastavkom započetih projekata, gdje je zapelo sa novim?
Ne likujemo, niti se radujemo što planirane investicije stoje, jer prije svega, kao dobronamjerni građani zainteresovani smo za prosperitet našeg grada, ali isto tako i veoma zabrinuti kako će Tivat, dočekati glavnu turističku sezonu koja je na pragu. Od turizma, direktno i indirektno svi imaju benefite. Osim što se kroz turizam ostvaruju prihodi, nameću se i velike obaveze, Opštini i javnim službama, da se grad pripremi i u najboljem svijetlu dočeka turiste, koji su sve više zahtjevniji i traže sofisticiraniji pristup njihovim očekivanjima.
Da li je saobraćaj odgovorio izazovu – NIJE; da li grad odiše čistoćom, uređenošću, atraktivnim detaljima, novom ponudom – NE. Da li sve javne službe odgovaraju pravovremeno i u potpunosti u skladu sa svojim nadležnostima – NE. Šta reći za lokaciju i uslove u kojima se našla Služba zaštite. Da li je struka konsultovana i prethodno rekla svoju riječ, i saobraćajna i protivpožarna (Direktorat za zaštitu i spašavanje) i svaka druga, reklo bi se NIJE. Vlada je još 1. decembra prošle godine ustupila Opštini Tivat na privremeno korišćenje lokaciju bivšeg vojnog skladišta “Opatovo” a za potrebe Službe zaštite. Nije nam poznato šta piše u Sporazumu kojeg je shodno Zaključku Vlade (br:04-6310/2) trebalo da zaključi Opština Tivat i Ministarstvo odbrane u cilju regulisanja međusobnih prava i obaveza u vezi sa lokacijom za Službu zaštite.
I upravo sljedeća izreka ima svoje mjesto i preneseni smisao a koja karakteriše učinak aktuelne vlasti: “Politika je toliko suptilna stvar da se ne vidi golim okom”, poručuje Dubravka Nikčević, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Ronilački klub ‘Murter-Kornati’ za svoj projekt ‘Pronađi perisku!’ dobio je podršku Ine kroz program Zeleni pojas 2022 u sklopu kojeg je kompanija provela natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata, piše Šibenski portal.
– Na natječaj je pristiglo 280 prijava, a naš je projekt jedan od 11 izabranih za sufinanciranje. Ovom prilikom u ime kluba zahvaljujemo Ini što je prepoznala vrijednost našeg projekta i važnost pronalaska i očuvanja plemenite periske – izjavio je predsjednik kluba Marko Kovačev.
Projekt ‘Pronađi perisku!’, kako i sam naziv govori, odnosi se na pronalaženje, identificiranje i očuvanje potencijalno živih jedinki strogo zaštićene vrste školjkaša plemenite periske, Pinna nobilis. Plemenita periska najveći je mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora, koji nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. U Jadranskom moru se može pronaći najčešće na dubinama između 0,5 metara i 30 metara dubine. Može narasti do 120 centimetara te ima važnu ulogu u ekosustavu kao morski filtrator, a na njenim ljušturama obitavaju brojne druge biljne i životinjske vrste. Još u 2016. godini, na obali Španjolske, pojavio se masovni pomor plemenitih periski, a prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora utvrđena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se jako brzo proširila i zahvatila cijelo Jadransko more u kojem i danas bilježimo masovna ugibanja plemenite periske.
Inače, očuvanost i budućnost plemenite periske i dalje je nesigurna te još uvijek nije utvrđena učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze. Posljednjih dana možemo pratiti vijesti o ‘povratku’ i oporavku plemenitih periski. Tako je i Ronilački klub ‘Murter-Kornati’ dobio dojavu od lokalnog stanovništva da su se na području Murterskog mora, gdje je zabilježena nekadašnja iznimno gusta populacija plemenitih periski, pojavile nove mlade jedinke plemenite periske što ih je i potaklo na prijavu ovog istraživačko-edukativnog projekta.
Od 24. februara ove godine, kada je počeo ruski napad na Ukrajinu, iz ove zemlje u Crnu Goru došlo je više od 30.000 ljudi.
“U cilju blagovremenog i tačnog informisanja Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještava javnost da je u periodu od 13. do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 2.766 lica iz Ukrajine, dok je u istom periodu Crnu Goru napustilo 2.277 lica iz Ukrajine”, navedeno je iz MUP-a Crne Gore.
Podsjetili su da je od 24. februara 2022. godine do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 30.023 lica, a Crnu Goru je napustilo 21.111 lica iz Ukrajine.
“U periodu od 13. do 19. juna 2022. godine 377 lica iz Ukrajine podnijelo je zahtjev za privremenu zaštitu. Od početka primjene Odluke o privremenoj zaštiti (14. 3. 2022. godine) do 19. 6. 2022. godine podnijeto je ukupno 4.355 zahtjeva za privremenu zaštitu, od čega je 1.366 muških, a 2.989 ženskih lica iz Ukrajine. Ukupno je odobreno 1.256 zahtjeva za privremenu zaštitu”, istaknuto je u saopštenju.
Napomenuli su da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti, te da su svi segmenti upravljanja migracijama pod kontrolom.
Ministarstvo će putem zvanične internet stranice na nedjeljnom nivou, a po potrebi i češće, informisati javnost o broju lica iz Ukrajine koja uđu u Crnu Goru.
Ukrajinske snage obalne obrane napale su projektilima plutajuće platforme u Crnom moru, prema riječima proruskih izvora.
“U ovom trenutku, pet osoba je spašeno, a tri su ozlijeđene”, rekao je krimski čelnik Sergej Aksenov u videu objavljenom na Telegramu u ponedjeljak.
Spasilačkim brodovima i dalje se traži još ljudi. Prema videu, na platformama je bilo ukupno 12 radnika.
Ranije, ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko izvijestio je o napadima projektila na proizvodne platforme. Ukrajinska vojska nije komentirala ovaj incident.
Platforme su smještene oko 100 kilometara od obale pokrajine Odese i 150 kilometara od poluotoka Krima u Crnom moru.
Kad je Rusija anektirala Krim, platforme je zauzela ruska vojska u ožujku 2014. godine.
Mjesto na kojem Morsko Dobro i ACG žele privremeni viodni terminal Aerodroma Tivat
U srijedu ističe rok koji je rukovodstvo JP Morsko Dobro iz Budve dalo svim zainteresovanim vlansicima plovila koja su registrovana za privrednu djelatnost prevoza putnika, da se prijave toj firmi vezano za eventualno uvođenje brodskog transfera putnika koji avionima putuju sa aerodrome Tivat.
“U cilju rasterećenja drumskog saobraćaja u periodu ljetnjih mjeseci i efikasnijeg i bržeg prevoza putnika koji borave na crnogorskoj obali, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore planira da organizuje sezonsko pristajanje i privez plovnih objekata na pristaništu i privezištu Mrčevac (Kukoljina) za potrebe Aerodroma Tivat. S tim u vezi, pozivamo sve zainteresovane vlasnike plovnih objekata, registrovane za privrednu djelatnost – prevoz putnika na moru, da se zaključno sa srijedom 22. junom, prijave Javnom preduzeću za prevoz (morskim putem) sa aerodroma u Tivtu do krajnje destinacije putnika”-saopšteno je iz JP Morsko Dobro.
Postupajući shodno zaključcima Vlade Crne Gore, ovo JP je u subotu započelo aktivnosti na čišćenju i uređenju prostora u zoni morskog dobra na lokaciji Kukoljina, u blizini aerodroma u Tivtu. O ovoj aktivnosti, koja će trajati narednih deset dana, Morsko dobro je pismenim putem obavijestilo Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat.
Iz te kompanije nisu pojašnjavali kako eventualnim uvođenjem brodskog prevoza dijela putnika aerodroma Tivat, namjeravaju riješiti zagušenost drumskih saobraajnica u Tivtu imajući u vidu da će putnici koji dolaze na aerodrom ili sa njega putuju, a koji budu koristili usluge brodskog prevoza sa pristaništa u Kukoljini, svakako morati da budu transportovani od njega do terminalne zgrade aerpdroma i obrnuto drumskim putem, ukljulujući dijelom i zagušenom Jadranskom magistralom.
Mjesto na kojem Morsko Dobro ucrtalo privremenu halu od 1.300 kvadarata za vodni terminal aerodroma
U Kukoljini inače, postoji manje betonsko mulo blizu dvije ovdašnje javne plaže, a do nedavno je ovdje egzistirao i jedan privremeni ugostiteljski objekat –restoran, koji je u međuvremenu uklonjen. U važećem “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Međutim, za korišćenje tiog objekta u smislu pristajanja plovnih objekata, neophodno je dobiti formalnu saglasnot Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jer ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni.
Ovi provremeni objekti koje je u Kukolini ucrtalo Morsko Dobro najnovijim kizmjenema svog Plana za period 2019-2023., mnogo su veći od onoga što kao stalno rješenje za vodni terminal, predviđa važeća Državna studija lokacije “Aerodrom Tivat” iz 2013.
Iz aktuelnog Odbora direktora Aerodroma Crne Gore su protejkih mjeseci u nekoliko navrata poručivali da za ovo ljeto namjeravaju uvesti uslugu vodenog prevoza putnika koji dolaze avionima na Aerodrom Tivat, do njihovih krajnjih odredišta. Ipak, budući da ovog ljeta zbog nepostojanja aviosaobraćaja sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom koji su zbirno bili najveće tržište aerpdroma Tivat nakon Srbije, tivatska vazdušna luka neće ni izbliza imati promet u špicu sezone kakav je imala ranijih godina, izvjesno je i da neće postojati ni velika potreba za brodskim porevozim avionskih putnika preko pristaništa u Kukoljini.
Četvrti po redu međunarodni Luštica Bay Akvatlon održan je u nedjelju, 19. juna, u zalivu Trašte, uz učešće više od dvije stotine takmičara, uzrasta od dvije godine pa sve do ozbiljnih seniora rekreativaca. Sportisti, rekreativci, porodice, učesnici svih generacija okupili su se zajedno u ovom sportskom izazovu, nadmetanju u plivanju i trčanju.
Ostvareni su odlični sportski rezultati, a pobjednici u disciplini 1km trčanja – 5 km plivanja u ženskoj i muškoj konkurenciji su Jelena Tomašević (00:40:22) i Luka Čupić (00:36:36). Drugo i treće mjesto u obje konkurencije zauzeli su Bojana Marjanović (00:56:03) i Dragan Jovanović (00:37:05) odnosno Marija Marković (00:56:37) i Antonio Grgurović (00:40:01). Supersprint akvatlon 250m plivanja i 2.5km trčanja najbolje su završili Tamara Protić (00:19:24) i Krsto Jovanović (00:13:54), drugoplasirani su Marina Mugoša (00:21:03) i Aleksa Maliković(00:14:28), dok su na trećem mjestu takmičari Lidija Ćirović (00:26:03) i Boris Vukotić (00:18:45). Na tri distance u dječijoj konkurenciji je nastupilo oko 120 mališana koji i ove godine nisu nagrađivani po postignutim rezultatima već su svi dobili medalje na cilju i zaslužene slatke nagrade.
Opšta ocjena organizatora je da su ljubitelji sporta i zabave, takmičari i navijači, proveli uzbudljivu nedjelju na Luštica Bay Akvatlonu, jednoj od najatraktivnijih sportskih disciplina u kojoj se kombinuju plivanje i trčanje, pokazujući kao na dlanu spremnost i vještine svih koji su se odvažili da učestvuju u ovom sportskom izazovu. Duž Chedi plaže, lukobrana, promenade i Marina plaže sjatile su se stotine navijača koji su bučno i veselo bodrili takmičare, doprinoseći izvanrednoj atmosferi. Akvatlon je održan u organizaciji Luštice Bay, hotela The Chedi Luštica Bay i Multisport akademije Mayer.
Luštica Bay Aquathlon
Snage je odvažno odmjerilo preko dvije stotine učesnika iz sedam zemalja. Pet različitih kategorija je bilo prilagođeno uzrastu takmičara – za djecu od dvije do pet godina, od šest do 11 i od 12 do 17 godina, kao i za odrasle 18+ u dvije kategorije.
Najviše zabave je i ovoga puta bilo za mališane. Najmlađi učesnici, djeca od dvije do pet godina, uz smijeh i druženje, učestvovali su u disciplinama 50 metara trčanja kroz vodu i 100 metara trke na suvom. Djeca uzrasta od šest do 11 godina plivala su 100 metara i trčala 500 metara, a tinejdžeri od 12 do 17 godina su savladavali plivanje na 200 i trčanje na 1200 metara. U kategoriji odraslih, preko 18 godina, nadmetanje se odvijalo u dvije kategorije – na 250 metara plivanja i 2,5 km trčanja, odnosno kilometar plivanja i pet kilometara trčanja.
Luštica Bay Aquathlon
„Luštica Bay je zaista ponosna na Akvatlon koji je stekao veliku popularnost među učesnicima različitih generacija, od najmlađih do starijih. Okupljamo se ovdje da se družimo i zabavimo, ali naši takmičari ostvaruju i vrlo zapažene sportske rezultae. Akvatlon se održava prema najvišim standardima i vrhunski osmišljenom konceptu Igora Majera i Multisport akademije Mayer. Presrećni smo što je i ove godine sve organizovan besprekorno, uz učešće preko dvije stotine takmičara. Mi ostajemo posvećeni njegovanju zdravog životnog stila, uz bavljenje sportom i raznovrsnu ishranu, uvijek u druženju uz raznolike sadržaje i uz povezanost sa zajednicom čiji smo sastavni dio u ovom prelijepom kraju crnogorske obale“, rekla je Bruna Aleksić, direktorka događaja u hotelu The Chedi Luštici Bay.
Izvrsna organizacija i fer-plej atmosfera među takmičarima uobičajeno prate ovo popularno sportsko nadmetanje koje je steklo zavidan ugled i u sportskim krugovima. Akvatlon u Luštici Bay se održava od 2019. godine i do sada je postao jedan od najpopularnijih i najviše iščekivanih događaja u ljetnjem kalendaru Luštice Bay, nudeći pregršt zabave i uzbudljiva druženja za sve uzraste.
