Od 1. avgusta zabrana ulaska kruzera u Veneciju

0
Venecija

Italija je donijela odluku o zabrani uplovljavanja kruzera u venecijansku lagunu kako bi očuvala njen ekološki sistem i baštinu te je tom odlukom okončala višegodišnje oklijevanje, stavivši zahtjeve stanovnika i kulturnih tijela ispred onih turističke industrije.

Vlada u Rimu odlučila se na taj korak nakon što je organizacija za kulturu UN-a – UNESCO – zaprijetila da će staviti Italiju na crnu listu ukoliko ne zabrani uplovljavanje velikih turističkih brodova u mjesto koje se nalazi na popisu Svjetske baštine.

Odluka stupa na snagu 1. avgusta te će brodovima koji teže više od 25.000 tona biti zabranjeno uplovljavanje u pličinu kanala Guidecca koji prolazi pored Trga sv. Marka, najpoznatije znamenitosti u Veneciji.

Prag od 25.000 tona znači da će samo maleni putnički trajekti i teretna plovila moći koristiti Guideccu, isključujući sve ostale kruzere koji uobičajeno teže najmanje četiri puta više i dosežu težinu od više od 200.000 tona.

– Ponosan sam što se obećanje održalo, kazao je ministar kulture Dario Franceschini.

Zakon, koji će naštetiti poslovanju firmi poput Carnival Cruises, predviđa naknade za uključene firme i radnike, priopštilo je ministarstvo kulture.

Stanovnici Venecije i međunarodna zajednica godinama tvrde da Venecija nema nikakve koristi od velikih kruzera koji pristaju u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji te, osim što zagađuju okoliš, posjetiocii koji se iskrcavaju s brodova samo doprinose prenapučenosti povijesnog starog grada lagune, a rijetko ondje troše novac.

Francesco Galietti, italijanski direktor udruženja međunarodne industrije putničkih brodova za krstarenje CLIA, pozdravio je alternativnu rutu za kruzere i vladinu odluku nazvao “velikim korakom naprijed”.

No, još uvijek nema alternativnog mjesta za pristajanje izvan lagune.

U međuvremenu bi veliki brodovi trebali pristajati u industrijsku luku Marghera, no ta luka takođe nije spremna za prihvat velikih kruzera.

Stanovnici su u junu snažno prosvjedovali kada je u MSC Orchestra, brod težak 92.000 tona, prošao kroz lagunu na putu za Hrvatsku i Grčku.

Alessandro Santi, čelnik Federagentija, nacionalnog brodarskog lobija, optužuje vladu da u donošenju odluke nije uzela u obzir sudbinu brojnih zaposlenih u industriji te da ta zabrana neće riješiti probleme Venecije kao grada.

Tigar na trajektu za Hvar

0
Tigar na trajektu / foto index.hr

Putnici na trajektu iz Splita za Hvar svjedočili su u nedjelju nesvakidašnjem prizoru – u prikolici osobnog vozila križevačkih tablica prevozio se tigar, a iz Jadrolinije pojašnjavaju da o tome nisu imali saznanja, nije im bio prijavljen prijevoz životinje već vozila s prikolicom.

Kako je među njima na trajektu i tigar vidjeli su kada je vozač, zbog velike vrućine, dijelom otkrio ceradu kojom je bila pokrivena prikolica te se ispod nje ukazala životinja.

Iz Jadrolinije tvrde kako nisu imali saznanja da prevoze tigra.

“Mi smo prodali kartu za vozilo i prikolicu. Članovi posade nisu nadležni za provjeru sadržaja kamiona ili prikolice ukoliko nije prijavljen prijevoz opasnih tvari, a da bi provjerili poštuju li se svi sigurnosni protokoli. Članovi posade nisu imali saznanja da se tigar prevozi u prikolici na trajektu”, kazala je Hini u utorak glasnogovornica Jadrolinije Marija Zaputović. Naglasila je i kako se po pravilniku na trajektima ne smiju prevoziti divlje životinje.

Zanimljivo je kako je vlasniku tigra pošlo za rukom u istom danu čak dva puta prevesti tigra – prvo ujutro do Hvara, a potom navečer natrag do Splita. Kako se neslužbeno doznaje tigar je navodno na Hvar odvezen radi parenja, no nejasno je s kim s obzirom da u Hvaru postoji samo jedan tigar i to u privatnom zološkom vrtu.

Križevčanin koji je putovao prema Hvaru jedan je od rijetkih uzgajivač tigrova u Hrvatskoj te od 1993. godine radi na projektu uzgoja sibirskih tigrova.

Cijeli slučaj preuzeo je Državni inspektorat.

Svečano zatvoren 29. Kotorski festival pozorišta za djecu

0

Došlo je vrijeme da zatvorimo 29. Kotorski festival pozorišta za djecu.

Proteklih dvanaest dana ključevi grada bili su u rukama djece a grad bio obojan svojim tradicionalnim bojama dok se njime širila pjesma i osmijesi. Zajedno smo pjevali, plesali, igrali se i radovali našim gostima. Bavili smo se plemenitim temama, učili solidarnosti i prihvatili sve aktivne i odgovorne uloge u ovom društvu.

29. Festival pod temom Sve što raste, htjelo bi da raste je završen, mada mi nastavljamo da rastemo, a vrijeme je došlo da se ključevi grada vrate gradu.

Ključeve grada preuzela je gđa Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

12. DAN FESTIVALA – Svečana dodjela nagrada – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović

Ovog jula u Kotoru smo sreli Vuka na njegovom tragu, Robota, Boba i Akika, Tri praseta i Macu i sve to S razlogom i sa neke Druge strane vjetra ali bez Lagarija i tokom svega toga niko nam zapravo Nije pričao bajke.

Kroz preko 50 programa, imali smo prilike da čitamo knjige i upoznamo neke nove svjetove, vidimo na stotine likovnih radova, pohađamo zanimljive radionice, trampimo se, razgovaramo sa glumcima i širimo festivalski duh cijelim gradom.

U konkretnim brojkama, na Festivalu bilo je:

  • 14 pozorišnih predstava od kojih je 9 takmičarskog karaktera
  • 19 likovnih instalacija
  • 8 programa u segmentu edukativnih programa
  • 5 programa u oblasti dječijeg scenskog stvaralaštva
  • 3 književna programa
  • Okrugli stolovi i još mnogo toga…

    12. DAN FESTIVALA – Svečana dodjela nagrada – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović

Na svečanoj ceremoniji zatvaranja Festivala i predaje ključeva grada, žiri je opravdao svoje uloge dodjeliviši sledeće nagrade:

  • Nagrada „Dragan Radulović“ koju dodjeljuje Dječiji žiri: NA VUKOVOM TRAGU Pozorišta mladih iz Novog Sada
  • Nagrada Žirija grada: NA VUKOVOM TRAGU Pozorišta mladih iz Novog Sada
  • Nagrada ASSITEJ-a za najbolji dramski tekst za djecu i mlade: ,,VILINJSKA GORA – mit o gospodarima, slugama i slobodnim ljudima” autorke Sandre Vujović

Posljednjeg dana Festivala za sve nas i u čast nagrađenih uživali smo u predstavi o odrastanju i o neuspjesima jednog genijalca. Genijalca koji da nije odrastao kako jeste, danas bismo živjeli u mraku. Riječ je o predstavi „Mali Tesla ili kako izumiti sebe“ teatra Korifej, KIC-a Zeta i dramskog studija Prazan prostor, a u režiji Petra Pejakovića.

12. DAN FESTIVALA – Mali Tesla – kako izumiti sebe – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović

Sljedeće godine nas čeka velika fešta – slavićemo 30. rođendan našeg Festivala. Do tada ostajmo zdravo i brinimo jedni o drugima, brinimo o sebi i njegujmo dijete u nama.

Ne zaboravimo da se igramo i krojimo svijet po mjeri djece, jer to je ono što svijet čini ljepšim i šarenijim.

 

 

IJZ: Registrovan 31 slučaj, nema preminulih

2
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 12.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.427 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovan 31 novopozitivni slučaj infekcije koronavirusom:

  • Budva 9
  • Podgorica 8
  • Herceg Novi 4
  • Kotor 3
  • Bar 3
  • Nikšić 1
  • Bijelo Polje 1
  • Ulcinj 1
  • Pljevlja 1

Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa koronavirusom.

 Do 15 satiprijavljen je oporavak kod 26 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 322.

 Trenutno aktivni slučajevi po opštinama*
  • Podgorica 121
  • Budva 51
  • Herceg Novi 24
  • Bar 20
  • Nikšić 19
  • Kotor 16
  • Pljevlja 14
  • Tivat 13
  • Bijelo Polje 12
  • Cetinje 11
  • Andrijevica 4
  • Berane 4
  • Šavnik 3
  • Tuzi 3
  • Žabljak 2
  • Danilovgrad 1
  • Kolašin 1
  • Petnjica 1
  • Plav 1
  • Ulcinj 1
  • Gusinje 0
  • Mojkovac 0
  • Plužine 0
  • Rožaje 0

Postotak pozitivnih u Italiji u posljednje dvije sedmice skočio tri puta; Sršen: Razmišlja se o novim mjerama

0
U posljednja dva tjedna u ItaItalija Foto: Yara Nardi / Reuters/Dobro jutro,Hrvatska

S novim varijantama stvaraju se nove sumnje u učinkovitost cjepiva. U zemljama gdje je sada zima opet vidimo skok broja novopozitivnih. U posljednje dvije sedmice u Italiji je postotak pozitivnih skočio tri puta.

“Čuli smo da se delta-soj brže širi, a je li smrtonosniji, adaptira li se virus na ljudsko biće, to ćemo vidjeti u iduća dva do tri tjedna. Italija razmišlja o novim restriktivnim mjerama. Mislim da će ih početi uvoditi tijekom kolovoza s obzirom na indeks pozitivnih koji je naglo počeo rasti”, izjavila je Nela Sršen, liječnica sa Sveučilišne bolnice u Padovi u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Nakon pobjede na Evropskom nogometnom prvenstvu slijedilo je veliko slavlje na ulicama diljem Italije. Zaboravilo se na epidemiološke mjere. Doktorica Sršen izjavila je kako očekuje da će zbog toga za nekoliko dana porasti broj novozaraženih.

– Ulice su bile pretrpane ljudima, slavilo se, grlilo, ljubilo. U tom trenutku mislila sam na dvije stvari, kako je moguće da nismo svjesni onoga što se događa, onoga što su nam govorili prije godinu i pol? S druge strane, razmišljala sam o svemu što je Italija prošla, traumama, patnji, boli, i u tom trenutku shvatila sam koliko nogomet može biti hrana za narod. To su ti trenuci sreće koji su na neki način i opravdani. Ali za nekoliko dana imat ćemo posljedice, rekla je Sršen.

Iako je Italija ublažila epidemiološke mjere, strah je ostao među ljudima.

– Gotovo 90 posto ljudi vani nosi maske. Posebno su me iznenadili mladi koje je bilo teško nagovoriti kad je to bilo obvezno. Vršiti pritisak djeluje puno slabije nego objasniti im da shvate. Italija je bila toliko traumatizirana cijelom pričom da je i danas distanciranje osnovna stvar. Još postoji strah koji se reflektira na ponašanje. U Hrvatskoj su ljudi mnogo ležerniji, to ne znači da to nije u redu. Sada kada nisu obligatorne i kad ljudi imaju mogućnost da biraju, biraju svoju sigurnost, poručila je Sršen.

Objašnjenje umjesto nametanja

Sršen smatra kako ljudi mnogo bolje prihvaćaju mjere i cjepivo ako im se objasni njihova važnost umjesto da im se nešto nameće i na njih vrši pritisak.

– Sada s toplim vremenom i padom broja zaraženih, narod nema percepciju da se treba cijepiti. Mislim da je nedostajalo korektnosti i transparentnosti prema narodu. Mislim da narod nisu ovce. Ako bi se ljudima objasnila važnost cjepiva, suzbilo bi se širenje pandemije.

“Hrvatska se od početka ponašala korektno i dobro”

Komentirala je i situaciju u Hrvatskoj te kazala kako je bila šokirana ležernošću koja vlada kod nas.

– Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je promatrala sve što se događalo u Italiji i po tome je aplicirala svoje protokole. Hrvatska se od početka ponašala vrlo korektno i dobro. Istovremeno, bila je jedna od najliberalnijih zemalja. Bila sam šokirana ležernošću ljudi, nije bilo percepcije straha i nesigurnosti i vidjeli smo da to nije dovelo do rasta broja zaraženih. Pohvalit ću rad stožera. Znanstvenici koji su ulazili u polemike negativno su utjecali na narod i sada se očekuje da procijepljenost bude što veća. Trebalo je možda prenijeti manje informacija, ali direktnih i konkretnih.

Za hrvatski turizam ima samo pohvale.

– Svima je cilj isti, da imaju što više turista, da zarade i prežive ovu sezonu. Bila sam u Istri i treba pohvaliti ponašanje svih djelatnika. Sama ta percepcija da ljudi paze i brinu se za turiste, koji su puni straha, djeluje vrlo pozitivno na hrvatski turizam. Nadam se da će odaziv turista ove godine biti velik, rekla je Sršen.

Završena Umjetnička kolonija – Revija likovnih djela u Luštici Bay

0

U amfiteatru u Luštica Bay Marina naselju održana je izložba likovnih radova nastalih u okviru prve Umjetničke kolonije Luštice Bay.

Umjetnička kolonija je od 5. do 12. jula okupila sedam mladih crnogorskih umjetnika koji su tokom sedam dana stvarali umjetnička djela na različitim lokacijama u zadivljujućem ambijentu ovog integrisanog naselja.

Grupa umjetnika, sačinjena od četiri slikara i tri vajara, kreirala je umjetnička djela inspirisana okruženjem u Luštici Bay. Ova grupa je okupila četiri slikara: Anu Aleksić, Darka Vučkovića, Hanu Mirkov i Radeta Vujačića, i tri vajara: Jelenu Pavićević, Nikolu Radonjića i Vlatku Vujošević.

Umjetnička kolonija Luštica Bay

PR savjetnica Luštice Bay Dragana Bećirović kazala je da ova destinacija sve više inspiriše umjetnost u Crnoj Gori a i šire.

“U kompaniji smo jako zadovoljni što smo imali priliku da pokrenemo projekat umjetničke kolonije u Luštici Bay u okviru koje je sedam crnogorskih umjetnika sedam dana provelo u Luštici Bay i stvaralo umjetnička djela inspirisani okruženjem, arhitekturom, atmosferom, stilom, načinom života.

Na naše veliko zadovoljsnto radovi koji su stvarani u tom periodu su izazivali veliko interesovanje gostiju i posjetilaca koji su time, na neki način i učestvovali u stvaranju ovih radova. Treba  naglasiti da će svih sedam umjetnika radove ostaviti na Luštici gdje će činiti umjetničku instalaciju, nakon čega ćemo kao kompanija organizovati i aukciju a sav prihod je namijenjen u humanitarne svrhe”, objasnila je Bećirović.

Umjetnici koji su izlagali radove zadovoljni su organizacijom izložbe.

Vajar Nikola Radonjić smatra interesantnim što će radovi koji su nastali na ovoj koloniji, kada budu finalno završeni, biti prodati u humanitarne svrhe. Istakao je da su organizatori bili jako profesionalni te da je ovo koncept koji bi mogao da se razrađuje i u budućnosti.

Umjetnička kolonija Luštica Bay

Slikar i vajar Darko Vukčević kazao je da smatra da su svi umjetnici napravili odlična djela s obzirom da su imali ograničeni vremenski rok. “Ima nekoliko skulptura i nekoliko slika, svaki je različit na svoj način ima “ono nešto” što je drugačije”, kazao je on.

Slikarka Hana Mirkov koja se već 20 godina bavi slikarstvom rekla je da bi voljela da njeni radovi ukrašavaju nečiji dom kada se slike budu prodale u humanitarne svrhe. Istakla je da je za dobru sliku neophodno dosta vremena, ali kolonija nije to dozvoljavala. Ipak, kako je kazala, uspjeli su da za kratko vrijeme naprave dobre radove.

Akademska vajarka Jelena Pavićević istakla je da joj je bilo lijepo da boravi na Luštici i istraži sebe iz nekog drugug ugla i razmjenjuje mišljenja sa kolegama. Jako je zadovoljna organizacijom izložbe i ističe kako je svaka njihova ideja bila prihvaćena i realizovana. “Mislim da je ovo začetak jedne ozbiljne priče koja će u budućnosti da izrodi i neke nove ideje za cjelokupnu crnogorsku umjetnost”, zaključuje ona.

Prvi mega kruzer nakon pandemije u Luku Kotor uploviće u subotu 17.jula

2
Luka Kotor

Poslije godinu i po dana dana pauze, prvi kruzer u Kotor stiže u subotu 17. jula.

„Prema informacijama koje smo upravo dobili, prvi kruzer će u našu luku uploviti u subotu 17. jula, riječ je o 228 metara dugom brodu Viking Venus kompanoje Viking Ocean Cruises“, koji će uploviti u 8 sati a isploviti u 18 sati” kazala nam je Liljana Popović Moškov predsjednica Borda direktora.

Proslava 33 godine rada Luke Kotor kao privrednog  subjekta održana je u ponedjeljak 12. jula u prostorijama luke. Iako zvanično kao preduzeće postoje 33 godine, ime Luke Kotor pronalazi se još u spisima iz 12. vijeka.

Teška godina za nama uzrokovana epidemijom korona virusa, naročito je pogodila ovu kompaniju čiji su se prihodi oslanjali na dolaske svjetskih kruzera, kojih više od godinu dana nije bilo.

Viking Venus

Kako kaže predsjednica Borda direktora, Ljiljana Popović Moškov, menadžment i zaposleni čine sve što je u njihovoj moći da bi se izborili sa teškom situacijom.

„Menadžment luke čini sve što je u njegovoj moći da izvrši konsolidaciju luke. Zaposleni u luci koji su takođe shvatili ozbiljnost situacije i dali svoj doprinos tako što sto su se odrekli četrdset odsto svojih zarada da bi Luka mogla da preživi u ovom turbulentnom periodu“.

Iako su najavljivani još u junu, kruzera i dalje nema, Popović Moškov kaže da je sve sa pravne regulative riješeno te da se sada čekaju odogovori stranih država, pogotovo Italije odakle dolazi najveći broj kruzera.

Ljiljana Popović Moškov

„Menadžment luke i sve nadležne institucije su uradile sve ono što blo do njih. Luka je potpuno spremna da primi kruzere, protokoli su doneseni u skladu sa zakonskom regulativom. Uputili smo note svim državama na kojima smo bili na crvenoj listi za skidanje sa te liste kako bi omogućili kruzerima da uplovljavaju i kod nas. Taj dopis je upućen međutim i države imaju svoje protokole. Očekumo zasjedanje njihovih zdrasvenih institucija i zvanično skidanje Crne Gore sa te crvene liste“ – kaže Popović Moškov.

Kako bi se izborili sa trenutnom situacijom neophodno je i razumijevanje resorsnih ministarstava.

“Tražili pomoć ministarstava jer Luka Kotor ima dva velika fiksna troška. U pitanju su koncesije za korišćenje obale i koncesija za pilotažu koje iznose po 250 hiljada eura. Pola miliona eura je zaista veliko fiksno opterećenje i tu pregovarali kako da se pomogne Luci.“ – ističe Popović Moškov.

Da bi se ova poslovna godina završila bez gubitaka za Luku Kotor neophodno je bar 60 uplovljavanja kruzera.

“Ako bi se do kraja godine imali 60-70 uplovljavanja Luka Kotor bi mogla da završi ovu poslovnu godinu bez gubitaka“, tvrdi predsjednica Borda.

U planu razvoj marinskog dijela Luke Kotor 

Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor

Poučeni iskustvom iz prethodne godine, iz Luke su najavili da će se posvetiti razvoju marinskog dijela kako ne bi sav prihod ovisio o kruzing industriji.

“Ono od čega luka sad ima prihoda su dolasci jahti. Smatramo da ne bi trebalo dozvoliti da čitav svoj razvoj kompanije bavimo samo na jednu kartu već da sagledamo i ostale aspekte kao što je marinski dio i prihvatanje luksuznih jahti” – kazala nam je Popović Moškov i otkriva da je u planu produženje marinskog dijela luke.

/Milica Cvijović/

Katić i Mikijelj obišli novoizgrađenu pješačku stazu od Bijele ka Kamenarima – Veća bezbjednost i ljepši ugođaj za mještane i turiste

13

Završena je prva faza izgradnje šetališne staze od Bijele do Kamenara, čime Herceg Novi prvi put dobija uređenu pješačku komunikaciju između ova dva velika naselja.

Novoizgrađenu stazu sinoć su obišli predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Mladen Mikijelj. Oni su prošli trasom od ulaska u Jošicu do rta Sveta Nedjelja, zajedno sa predsjednicima mjesnih zajednica Bijela i Kamenari, Nikolom Samardžićem i Majom Popović i saradnicima.

Izgradnjom ove staze značajno je unaprijeđena bezbjednost i uljepšan ugođaj brojnih mještana i turista koji svakodnevno šetaju dionicom od Bijele ka Kamenarima. Sanirani su postojeći parapeti, postavljene klupe, zasađeno zelenilo i postavljena javna rasvjeta, a staza je dostupna i licima sa smanjenom pokretljivošću.

„Već vidimo i drago nam je što je staza postala frekventna, ljudi sjede na klupama i uživaju u divnom pogledu. Ulaz u Herceg Novi sa ove strane dobio je mnogo izgradnjom ove pješačke komunikacije“, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić i izrazio zadovoljstvo urađenim.

Otvorena šetnica Bijela Kamenari

Projekat vrijedan 180.000 eura Katić vidi kao dobar primjer saradnje Opštine i Morskog dobra koji treba slijediti u narednom periodu, kako bi sve infrastrukturne projekte u zoni morskog dobra realizovali na zadovoljstvo građana i turista.

Šetališnu stazu najviše će koristiti mještani Bijele i Kamenara, ali su ovakvi projekti veoma značajni i za turističku ponudu grada, kazao je direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Mladen Mikijelj.

Najavio je da će od septembra početi realizacija druge faze izgradnje ovog šetališta, od rta Sveta Nedjelja ka Kamenarima.

Mikijelj se zahvalio Opštini Herceg Novi i Agenciji za izgradnju i razvoj grada, uz poruku da samo kroz saradnju institucija može doći do realizacije kvalitetnih infrastrukturnih projekata.

 „Morsko dobro će u narednom periodu akcenat staviti na realizaciju kapitalnih projekata, jer samo na taj način možemo poboljšati kvalitet života građana primorskih opština i kvalitet turističke ponude, od koje direktno ili indirektno svi zavisimo. Stav Morskog dobra je da u narednom priodu odradimo decentralizaciju u mjeri u kojoj je to moguće trenutnim zakonskim okvirom, kao i da one projekte koje dobijemo od lokalnih samouprava kandidujemo i finansijski podržimo“, istakao je Mikijelj.

Otvorena šetnica Bijela Kamenari

On je dodao da je Herceg Novi u proteklim godinama bio izostavljen kada je riječ o kapitalnim projektima, kako od Morskog dobra, tako i od Vlade Crne Gore.

„Uvjeren sam da je došlo neko nova doba i da ćemo i mi iz Morskog dobra, ali i Vlada Crne Gore, zajedno sa lokalnom upravom realizovati infrastrukturne projekte i na taj način poboljšati kvalitet života. Vjerujem da u četvorogodišnjem mandatu možemo realizovati izgradnju šetališta od Kamenara do Igala na svim lokacijama gdje je to moguće“, poručio je Mikijelj.

Prva faza izgradnje pješačke staze između Bijele i Kamenari podrazumijevala je uređenje dionice duge 650 metara, od ulaska u Jošicu do rta Sveta Nedjelja.  Radovi su izvedeni prema projektu Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, a sredstva su obezbijedili Opština Herceg Novi i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Đikić: Četvrti val pandemije ne može se spriječiti ali se može kontrolirati

0
Đikić

Četvrti val pandemije koronavirusa prouzročen delta sojem već je počeo i ne može se spriječiti, ali se može učinkovitije kontrolisati kako bi se smanjio broj zaraženih i umrlih, ocijenio je hrvatski znanstvenik i molekularni biolog Ivan Đikić.

U intervju kojega je u utorak objavio sarajevski list Dnevni avaz, Đikić je ocijenio kako nema mjesta opuštanju jer su se u velikim problemima našle i zemlje koje su uspjele cijepiti više od polovice stanovništva poput Velike Britanije, Španjolske i Portugala.

“Opasnost delta soja ogleda se u tome što se čak 60 posto brže širi od originalnog britanskog alfa soja”, kazao je Đikić.

Upravo je to dovelo do situacije u kojoj je, primjerice, u Velikoj Britaniji, čak 90 posto novozaraženih inficirano delta sojem pa Đikić stanje u toj zemlji opisuje opasnim.

“Ide ka gorem i broj zaraženih je iz dana u dan sve veći. To znači da nam ova nova varijanta i s cijepljenjem može stvarati probleme”, upozorio je Đikić.

Njegova je preporuka ipak povećati cijepljenje, oprez, ali i intenzivirati testiranja kako bi se pravodobno otkrila pojava delta soja kod stanovništva i spriječilo širenje zaraze.

Četvrti val pandemije, kako je zaključio, ne može se zaustaviti no može se spriječiti njegovo nekontrolirano širenje odnosno izbjeći scenarij iz trećeg vala protekle zime. Kad bi se to postiglo, upola bi se smanjio broj umrlih i oboljelih, ali i izbjegao scenarij ponovnog zatvaranja.

Ribarski alat i tehnike ribolova iz razdoblja antike bit će predstavljeni u Vrboskoj, posjetioci će se upoznati i s mitologijom vezanom uz more

0
RIBARSKI MUZEJ VRBOSKA

U Ribarskom muzeju u Vrboskoj večeras će u 20.30 svečano biti otvorena izložba pod naslovom “Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar”, čija je autorica Dušanka Romanović.

Publici će biti prikazani ribarski alat i tehnike ribolova korišteni u razdoblju antike, a koji se u biti i nisu puno promijenili sve do modernog doba – štap s uzicom i udicom, harpun i osti, mreže, utezi i plovci, zamke (vrše) i drugo.

– Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnog života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani. Posjetitelji će se također upoznati s mitologijom i raznim prikazima božanstava vezanima uz more, te s gospodarskom djelatnošću i proizvodima kao što su ribnjaci, proizvodnja soli, morska hrana kao delicija… – navodi Duje Dorotka, kustos Muzeja u hvarskoj Maloj Veneciji.

Prigodom otvaranja izložbe, koja će se moći razgledati do 11. kolovoza, bit će održano i prigodno predavanje autorice izložbe, više kustosice Romanović, a gostovanje u Ribarskom muzeju rezultat je suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Muzeja općine Jelsa, u čijem sastavu djeluje institucija u Vrboskoj.

Nakon otvorenja u vrbovačkoj luci biti će upriličen Ples jedara u organizaciji udruge “Lantina” i Turističke zajednice mjesta Vrboska.

– Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu, koja je funkcionirala u razdoblju od prvog do četvrtog stoljeća, zatim s područja antičkog Nina, a manjim dijelom s raznih lokaliteta u Zadru i okolici. Izložba se u spomenutom opsegu prezentira preko sedam velikih izložbenih panoa i replika ribarskog alata i pribora, primjerice mreža za bacanje, mreža potegača, ribarski štap i slično – dodaje Dorotka.

Tekstovi i fotografije na panoima obrađuju različite tematske cjeline (Ribolov u antici, More i mitologija, Ribarski alat i pribor, Morski resursi). Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku na 112 stranica. Kao materijal uz izložbu posjetitelje će dočekati i besplatni dvojezični deplijan.