Dukić rezultatima do treće Olimpijade

0
Dukić

Jedriličarski savez Crne Gore treći put zaredom imaće učesnika na najvećoj svjetskoj sportskoj smotri.

Milivoj Dukić će, kao i na dvije prethodne, predstavljati crnogorsko jedrenje na Olimpijskim igrama u Tokiju. On će putovati u Japan kao jedan od samo dvojice učesnika koji su dobili specijalnu pozivnicu u najpopularnijoj od 10 olimpijskih regata – laser standard.

Predsjednik Jedriličarskog saveza Predrag Vukčević objasnio je da poziv Dukiću nije vajld kard, što i ne postoji u jedrenju.

– S obzirom na podatak da je drastično smanjen broj učesnika regate u odnosu na prethodne Olimpijske igre, Svjetska federacija je odlučila da u najpopularnijoj dodijeli dvije specijalne pozivnice, a jedna je na osnovu zasluga i prethodnih rezultata stigla Dukiću.

Jer, broj je sa 45 smanjen na 33. Prepoznat je i rad našeg Saveza, pa imamo dvije zagarantovane norme za svjetska i evropska prvenstva, a 2009. godine nismo imali nijednu. Prvu smo zaslužili 2012. godine, a rezultatima i drugu četiri godine kasnije.

Maksimum je šest normi, ali mi za to nemamo uslova. Samo Novi Zeland i još neke svjetske sile imaju prava na taj broj – objasnio je Vukčević.

I Evropska federacija naš Savez doživljava kao pouzdanog partnera, pa će Evropsko prvenstvo do 21 godine od 9. do 16. juna biti održano u Tivtu.

– Očekujemo 26 zemalja učesnica iz Evrope, i još četiri iz ostatka svijeta. Tačnije Peru, Kajmanska ostrva, Gvatemala i Egipat su poslali prijave. Već su došli i prvi učesnici iz Švajcarske, Slovačke…

Takmičenja u jedrenju su otvorenog tipa, ali ima evropski i generalni poredak. Mi se nadamo odličnom plasmanu, ili čak medalji od Ilije Markovića u ILKA 7, u kojoj će nastupiti i Stefan Anđelić. U ILKA 6 takmičiće se Jana Jakšić i Anja Lučić.

Milivoj Dukić

Naš muški dio tima se takmiči u laseru standard, djevojke u laser radijalu, koji je disciplina manje površine jedara u odnosu na muško takmičenje – kaže Vukčević, navodeći da se i jedriličari, kao i svi ostali, bore sa pandemijom.

– Korona je poremetila planove, ali ipak su sada mjere dozvolile da na kvalitetan način na otvorenom moru kod “Luštica Bej” održimo takmičenje. Pandemija je, međutim, uticala na broj prijava, jer bi zasigurno broj učesnika bio neuporedivo veći od prijavljenih 130 jedriličara – objasnio je Vukčević.

On je sa mjesta selektora i dvije norme sa Dukićem, preuzeo čelo Saveza 2018. godine.

– Sa ekipom radi trener selekcije Ilko Klakor, mada je i Dukić tu i iskustvom i pomaže u pripremi našoj mladoj četvoročlanoj ekipi. Njegovo znanje i iskustvo dragocjeno nam je ne samo u pripremi, već i organizaciji EP, koja je izuzetno zahtjevna.

Nakon EP ide u Split na početak svojih priprema za OI. Dalji planovi zavisiće od budžeta – zaključio je Vukčević.

/M.Ž./

Gitaristkinji iz Kotora Kristini Miljenović druga nagrada na “International Guitar festival- Tremolo 2021”

1
Kristina Miljenović

Mlada talentovana više puta nagrađivana gitaristkinja iz Kotora Kristina Miljenović osvojila je drugu nagradu u Severnoj Makedoniji na 12. izdanju “International Guitar festival- Tremolo 2021”.

Festival se održao 17-23.maja,Skoplje.Ovo je treća nagrada u ovoj godini. U martu 2021, osvojila je 3.nagradu u Italiji”Gaetano Marziale”kao jedina predstavnica Crne Gore u konkurenciji 116.takmičara iz Njemačke,Amerike,Poljske,Italije…U aprilu na školskom takmičenju osvojila je 1.nagradu sa 99.poena.

Podsetimo se prošla godina je jako bila uspešna za nju sa 9.osvojenih nagrada I prvim solističkim koncertom u avgustu.

Žiru u sastavu Gerhard Reichenbach(Germany),Gabriel Bianco(France),Adam del Monte(Usa),Boško Radojković(Srbija),Xhevdet Sahatxija(Croatia/Kosovo),Nejc Kuhar(Slovenija/Austrija),Erhan Mujka(Kosovo),Nikolay Mihaylov(Bulgaria),Stela Dinkova(Bulgaria),Borche Naumovski(Makedonija),Ljubomir Nakevski(Makedonija)

U Njemačkoj se pojavile krivotvorene potvrde o cijepljenju

0
Koronavirus vakcina – foto EPA

Njemački ured za borbu protiv kriminala upozorio je u subotu na pojavu sve većeg broja falsificiranih potvrda o cijepljenju protiv covida-19 i na sigurnosne nedostatke tih dokumenta.

Potpuno cijepljene osobe već nekoliko tjedana olakšano ulaze u zemlju i odlaze frizeru ili u kafiće i restorane.

“U Njemačkoj su se pojavile krivotvorene potvrde o cijepljenju, samo u Bavarskoj je zabilježeno nekoliko desetaka slučajeva”, priopćio je ured.

U uredu strahuju da bi se broj takvih potvrda mogao povećati stupanjem na snagu olakšica za osobe koje su cijepljene.

“Očekuje se da će na temelju zakonskih olakšica za cijepljene porasti potražnja za krivotvorenim potvrdama o cijepljenju”, stoji u priopćenju.

Državno odvjetništvo u Muenchenu je priopćilo kako se preko raznih internetskih platformi poput Telegrama mogu relativno lako nabaviti krivotvorene potvrde o cijepljenju.

“Cijene potvrda o cijepljenju protiv koronavirusa kraću se od visokih dvoznamenkastih do niskih troznamenkastih iznosa u eurima”, priopćilo je odvjetništvo.

Prema istraživanjima javnog servisa ARD, broj članova grupa na aplikaciji Telegramu preko kojih se traže i nude krivotvorene potvrde višestruko se povećao posljednjih tjedana.

Glasnogovornica državnog odvjetništva je objasnila kako je krivotvorenje kompletnih knjižica o cijepljenju ili samih potvrda relativno lako.

“Knjižice se mogu lako kupiti preko interneta a liječničke pečate i potpise je lako krivotvoriti”, rekla je.

Posao krivotvoriteljima olakšavaju i oni koji fotografije potvrda o cijepljenju šire preko društvenih mreža i time otkrivaju realne serijske brojeve cjepiva koji se zatim koriste na krivotvorenim dokumentima.

U Njemačkoj se potvrda o cijepljenju unosi ili u postojeću knjižicu cijepljenja ili za one koji je nemaju posebnom potvrdom na papiru. Digitalne potvrde se očekuju tokom juna.

Počela sanacija divlje deponije u Risnu

0

Sanacija velike divlje deponije na kojoj je uglavnom kabasti otpad – na području uz stari risanski put, počela je jutros. U akciji čišćenja učestvuje Komunalna policija, Komunalno preduzeće, DVD klub Bogoljub Brezić iz Perasta, kao i druge gradske službe i mještani.

-Hvala svima koji su se odazvali akciji. Deponije u Risnu su nešto o čemu pričamo već duži period i za šta sam dobio dosta pitanja od građana i evo čim su se stekli uslovi, kapaciteti svih gradskih službi su na terenu i rade na sanaciji ovog problema – kazao je predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.

On apeluje na sve građane koji su u mogućnosti da pomognu u akciji jer je deponija u Risnu jedna od najvećih u okolini i potrebno je dosta vremena da se sanira.

IJZ: Preminulo troje, 48 novoinficiranih, Kotor 1, H. Novi 1

0
Covid 19

U Crnoj Gori su od posljedica koronavirusa preminula tri pacijenta. Preminule su dvije osobe iz Nikšića i jedna iz Podgorice, od kojih je najmlađa imala 66 godina, a najstarija 70 godina. Registrovano je 48 novooboljelih, a oporavilo se još 80 pacijenata.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 28. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1447 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 48 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Opština Oboljeli
Podgorica 14
Bijelo Polje 9
Pljevlja 7
Nikšić 6
Bar 4
Rožaje 3
Budva 1
Kotor 1
Herceg Novi 1
Cetinje 1
Berane 1
Ukupno 48

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1583.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 893.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 99.566.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 273
Rožaje 112
Pljevlja 89
Bijelo Polje 84
Nikšić 74
Berane 48
Bar 38
Kotor 22
Tivat 21
Budva 20
Ulcinj 18
Danilovgrad 15
Herceg Novi 13
Tuzi 13
Andrijevica 9
Kolašin 8
Mojkovac 8
Plav 6
Šavnik 6
Žabljak 6
Cetinje 5
Petnjica 4
Gusinje 1
Plužine 0
Crna Gora 893

JP Morsko dobro apeluje na zakupce plaža da stave kupališta u funkciju

1
Budva, plaže – foto Mediabiro

Javno preduzeće Morsko dobro apelovalo je još jednom na zakupce plaža da stave kupališta u funkciju. Shodno Ugovoru o korišćenju morskog dobra, zakupci plaža su bili dužni da stave kupališta u funkciju do prvog maja.

“Uzeli smo u obzir loše vremenske uslove tokom aprila, kao i tešku epidemiološku i finanansijsku situaciju, tako da smo taj rok produžili do kraja ovog mjeseca. JPMD još jednom poziva sve zakupce plaža da stave kupališta u funkciju, time što će postaviti plažni mobilijar, na propisan način vidno obilježiti ograđivanje vodene strane kupališta postavljanjem povezanih bova, bove, obezbijediti redovno održavanje čistoće, pripremiti objekte i organizovati spasilačke službe, a sve u skladu sa Uslovima za uređenje kupališta, urabnističko-tehničkim uslovima izdatim od strane Javnog preduzeća”, kazala je pomoćnica direktora Morsko dobro Iva Franeta.

Ona je, u skladu sa protokolom Ministarstva zdravlja, pozvala sve korisnike da se pridržavaju jasno propisanih mjera u cilju suzbijanja pandemije COVIDA 19, “kako bi realizovali uspješnu turističku sezonu”.

Iva Franeta, pomoćnica direktora Morskog dobra

Mi se trudimo da pružimo podršku svim našim zakupcima, imajući u vidu okolnosti koje smo naveli. Ukoliko zakupci ne stave kupališta u funkciju do određenog roka smtraće se da su izvršili težu povredu ugovorenih obaveza, a nakon čega slijedi opomena pred raskid ugovora”, istakla je Franeta.

JP Morsko dobro pozvalo jegrađane da prijavljuju nepravilnosti koje se nalaze u zoni morskog dobra, putem zvanične Instangram stranice mosrkodobro.official i putem zvaničnog maila Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore.

Hrvatske zračne luke do početka ljetnje sezone omogućiti će testiranja na Covid 19

0
Foto – Zračna luka Dubrovnik

Zračna luka Split i Zagreb već imaju organizovano testiranje na Covid19, a uskoro se očekuje i da ostalih zračnih luka koje imaju međunarodni promet da osiguraju testiranje na Covid19.

Kako prenosi Croatian Aviation, zračne luke Dubrovnika, Pule i Zadra rade na organizaciji te će do početka ljetne sezone omogućiti testiranja na Covid19 u zračnim lukama.

“Zračne luke Dubrovnik, Zadar i Pule (jedine uz Split i Zagreb koje trenutno imaju međunarodni promet) ne nude mogućnost testiranja u samoj zračnoj luci, no iz sve tri spomenute zračne luke dobili smo potvrdu kako management radi na pripremi te će se do početka ljetne sezone odnosno većeg broja međunarodnih linija osigurati sve da testiranje (PCR ili brzi test) bude dostupno u putničkim terminalima u pulskoj, zadarskoj i dubrovačkoj zračnoj luci“, navode iz Croatian Aviationa.

Testiranje u zračnim lukama je već prije trebalo organizirati, jer je odavno jasno kako će za povratak u matične države trebati imati negativan test ili tzv. covid putovnice.

To je ključno kako bi to isto mogli komunicirati prema našim tržištima. Nažalost kasnimo, jer se već sada rade rezervacije, a mi još uvijek nismo posložili sve na terenu – logistiku, infrastrukturu i standardizirali cijene testotva, da su cijene iste u cijeloj Hrvatskoj.

Bit ćemo spremni do 15.juna, nadam se, no pitam se koliko ćemo do tada izgubiti potencijalnih gostiju.

Na ulazu u Kvarner leži jedna od najatraktivnijih jadranskih olupina

0
Parabrod Lina – Foto: Danijel Frka / Facebook)

Na ulazu u Kvarner leži stari parobrod Lina. Izgrađen je u engleskom Newcastleu 1879. godine, u vrijeme kad su brodogradilišta punom parom proizvodila najsuvremenije brodove koji će zamijeniti jedrenjake – parobrode.

U vrijeme potonuća Lina je pripadala brodovlasniku Vincenzu Granati iz Barija. Najčešće je prevozila vino iz Italije u Englesku, a natrag donosila ugljen, piše HRT Radio Rijeka.

A 14. siječnja 1914. godine brod je, za velike magle, udario u rt Pečen na sjeverozapadnoj obali Cresa i za kratko vrijeme potonuo. Iz raspoloživih izvora doznaje se da se kompletna posada uspjela ukrcati u čamac za spašavanje tako da nije bilo stradalih.

Lina leži na dubini od 25 do 55 metara, okomito u odnosu na obalu, i za razliku od svojih željeznih vršnjaka potonulih u La Mancheu koji su se uglavnom raspali, odlično je očuvana.

“Izgleda jednako dobro kao i prije trideset godina kad sam je prvi put vidio”, svjedoči Danijel Frka.

Raspao se samo drveni dio palube i mosta, ali ostali željezni dijelovi su netaknuti i brod izgleda impozantno. Može se čak ući u neke prostorije, pa i razgledati parni stroj i kotao. Zahvaljujući tome Lina je jedna od najpopularnijih olupina među roniocima, posebno onima koji dolaze iz Istre.

Posebnu atrakciju čini željezni monogram ‘G’ na dimnjaku, znak tadašnjeg vlasnika, obitelji Granata, piše Radio Rijeka.

Od početka godine Crna Gora smanjila broj aktivnih slučajeva covida za 10 puta

0
Tivat – foto Boka News

Crna Gora je za pet mjeseci ove godine dnevni broj aktivnih slučajeva covida-19 smanjila za deset puta, zbog čega su u petak zdravstvene vlasti nastavile s ublažavanjem epidemioloških mjera i odlučile dozvoliti ograničeno prisustvo publike na sportskim događajima.

Kako je saopštio čelnik Instituta za javno zdravlje Igor Galić, epidemijska krivulja ukazuje da je obolijevanje na najmanjoj razini od jula 2020. godine.

“Od prosječnog broja testiranih osoba ove sedmice prosječno njih 4,53 posto bilo je pozitivno. Broj trenutno zaraženih je 973, a u posljednjih pet mjeseci je smanjen oko 10 puta”, rekao je Galić istaknuvši i da kampanja masovnog vakcinisanja daje zavidne rezultate, te da je do sada cijepljena, skoro trećina stanovništva Crne Gore, od kojih je prvom dozom imunizirano 129.071 osoba, a u cijelosti njih 62.107.

Ovakva epidemiološka situacija dovela do novog ublažavanja mjera pa će na sportskim događajima u Crnoj Gori moći da prisustvuje publika, i to maksimalno 10 posto sjedećih kapaciteta dvorane ili stadiona, dok su ponovo dozvoljena privatna i javna okupljanja na otvorenom do 50 osoba. Rad ugostiteljskih objekata produžen je do 24 sata, dok trgovine mogu raditi bez ograničenja u skladu sa svojim radnim vremenom, a također dozvoljen je rad zabavnih parkova.

Kada je u pitanju ulazak stranih državljana u Crnu Goru i dalje bez uslova mogu ući državljani Hrvatske, Srbija, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Rusije, Ukrajine i Bjelorusije dok putnici iz ostalih zemalja moraju imati negativan PCR test, pozitivan test na antitijela ili dokaz da su u potpunosti imunizirani makar sedam dana prije dolaska u Crnu Goru.

Crna Gora je u prva tri mjeseca ove godine bila u vrhu liste zemalja svijeta po broju aktivnih slučajeva i oboljelih na dnevnoj razini. No, zahvaljujući uvođenju rigoroznih epidemioloških mjera sredinom marta, koje su predviđale zatvaranje obrazovnih ustanova, ugostiteljskih objekata, teretana i fitnes i trgovačkih centara, broj dnevnih aktivnih slučajeva zaraze smanjen s oko maksimalnih 10 hiljada oboljelih na ispod hiljadu koliko ih je danas.

Crna Gora je u drugoj polovici aprila gotovo normalizirala život ublažavajući gotovo sve epidemiološke mjere, dok je početkom maja ukinula policijski sat, a prošle sedmice i obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom.

Od početka pandemije 97.000 građana bolovalo je od covida, a od posljedica zaraze preminulo je njih 1.580.

Kroz projekat „Y O U t h d r i ve” analiziraju stanja vodotokova na području Boke Kotorske

0
Panel diskusija

Panel diskusija na temu „Trenutno stanje, prepreke i preporuke u sektoru zaštite životne sredine na području Bokokotorskog zaliva“ održana je juče u Tivtu u sklopu IPA prekograničnog projekta nazvanog ” Y O U t h   d r i v e  – do podizanja svijesti o zaštiti životne sredine, i pokretanjem konkretnih akcija na području Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva.”

Panel diskusija bila je usmjerenja ka  sagledavanju trenutnog stanja životne sredine, prepreka u njenoj zaštiti, predlozima i smjernicima za dugoročan održivi razvoj i upravljanje otpadom.  Projekt ” Y O U t h   d r i v e”  se provodi u okviru Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji finansira Europska unija.

Kroz projekt je provedena i analiza stanja vodotokova na području Boke Kotorske, koja je uvrštena u set preporuka za zakonodavce u cilju jačanja okolišnih politika, te donošenja konkretnih i kvalitetnih mjera.

U okviru održanih događaja predstavljena je i službena stranica projekta „Naša priroda“ kroz koju je omogućeno lokalnoj zajednici i pojedincima da se aktivno uključe u pitanja rješavanja ekoloskih  problema – https://nasapriroda.com/.

Jedan od glavnih ciljeva  je  jačanje i povećanje svijesti kod mladih i cjelokupne zajednice Crne Gore i Bosne i Hercegovine po pitanju zbrinjavanja otpada, te zaštiti životne sredine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 279.200, eura, od čega Europska unija financira 232.530 eura.

Partneri na projektu su nevladine organizacije, Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega kao nosilac i “Naša akcija”, nevladina organizacija iz Crne Gore, sa središtem u Kotoru.