Građani iz zemalja regiona i gastarbajteri nakon kupovine apartmana na jadranskoj i egejskoj obali, sada traže apartmane u turističkim gradovima u Turskoj.
Zasad su najzanimljivije nekretnine u Antaliji.
Regionalna agencija za promet nekretninama u Turskoj putem koje se realizuje kupovina kaže da čitav postupak nije toliko komplikovan, a dodatna prednost u kupovini je što agenti često ne naplaćuju proviziju jer je ona na strani investitora, tj. građevinske kompanije. A cijene nisu visoke.
Turska obala nudi razne sadržaje, ali Alanya, turističko mjesto na mediteranskoj obali, uvjerljivo je na prvom mjestu po prodaji. Kupci su takođe državljani regiona, ali još više onih koji žive i rade u Austriji, Njemačkoj, Americi, Kanadi …
– Za oko 55.000 eura možete pronaći potpuno namješten stan u blizini mora. Za stanove s dvije ili više soba potrebno je izdvojiti 70.000 eura i više. – Kuće i vile, u zavisnosti od toga jesu li nove ili starogradnja, kreću se od 120.000 eura do pola miliona i više, rekla je generalna direktorica regionalne agencije za nekretnine u Turskoj Nana Karavelić za srpski Blic.
U Mersinu su cijene mnogo niže. Ovaj je grad tržište koje se još uvijek razvija. Tamo možete kupiti apartman s jednom spavaćom sobom, dnevnim boravkom, kupatilom i balkonom do 30 000 eura u blizini mora.
Grupa građana Herceg Novog zasadila je pet novih palmi na Škveru, umjesto starih palmi koje je uništio surlaš. Plato na ulazu u gradsko mulo dobio je ponovo obrise prethodne vizure kada su tu stajale kanarske palme zasađene 1959. godine u čast vaterpolista Jadrana koji su te godine osvojili titulu prvaka SFR Jugoslavije, piše hercegnovi.cool
Palme su zasađene na inicijativu građana koji su sakupili sredstva, a u sađenju su im pomogli radnici Stambeno komunalnog preduzeća Herceg Novi.
Nove palme su vrsta Pindo palma (Butia capitata), koja raste do osam metara, a životni vijek joj je oko 300 godina i otporne su na palminog surlaša. Uvezene su iz Španije, prošle pregled Fitosanitarne inspekcije, sve su zdrave.
U najribarskijem mjestu na Jadranu, Kalima na otoku Ugljanu, ovog se vikenda priprema Festival plave ribe koji će u tri dana trajanja okupiti tri vrhunska hrvatska kuhara.
David Skoko, Josip Vrsaljko i Tomislav Karamarko na rivi u Kalima od petka do nedjelje pripremat će delicije od plave ribe kojoj je upravo počela sezona, a svi željni autentične i vrhunske domaće spize moći će je probati po promotivnim cijenama, javlja Zadarski.hr.
Jedan od napjoznatijih hrvatskih chefova David Skoko ne krije kako mu je najdraža riba upravo – plava. Inćuni, palamide, srdele, skuše, lucevi i lokarde, tune namirnice su koje ga posebno inspiriraju, a tako će biti i ovog vikenda na Festivalu plave ribe u Kalima.
– Namjerno smo planirali festival baš za ovaj produženi vikend kada očekujemo veći broj gostiju na otoku, i naših i stranih, jer nam je stalo da se nakon duge stanke koju je izazvala korona kriza vratimo nekakvom normalnom ritmu. Ovaj događaj trebao bi označiti to buđenje, a namjera nam je da, ukoliko reakcije budu dobre, ovo postane tradicionalni festival, još bogatiji i ozbiljniji od ovog premijernog izdanja. Imamo vrhunske kuhare u mjestu koje se ponosi time da ima najveći broj plivarica i brodova za izlov tuna, a kad je kvaliteta plave ribe u pitanju, sada je također idealno vrijeme – kaže nam Ivan Stiblik iz organizacijskog tima ovog festivala na čijem je čelu kaljski ugostitelj Marko Trešin.
Uz specijalitete od plave ribe neizostavna je i degustacija vina, a u Kalima ovog vikenda moći će se probati najbolja kapljica iz cijele Hrvatske. Za one koji bi radije Gin, priprema se i poseban “Gin corner” gdje će glavnu riječ voditi profesionalni barmen iz Zagreba. Za glazbu su u petak i subotu zaduženi DJ-evi, a cijeli festival završava u nedjelju koncertom Marka Pecotića.
Građani Crne Gore i dalje daju podršku peticiji „Prešli smo na bolje, ne tjerajte nas nazad cigaretama“ koja je pokrenuta zbog najavljenog povećanja akcize i poskupljenja bezdimnih duvanskih proizvoda od 1. jula.
Kako inicijatori ističu, prinuđeni su da na ovaj način iskažu neslaganje sa odlukom i istovremeno traže da Ministarstvo i Vlada Crne Gore objasne zašto u nepovoljniji položaj stavljaju korisnike alternativa koje su manje štetne u odnosu na pušenje cigareta.
Najčešći razlozi nezadovoljstva koji su potpisnici pomenuli u okviru peticije je da “ne žele da kupuju heets-e na crnom tržištu”. Takođe, kako navode, “ne žele ni povratak na obične cigarete sada kada su konačno našli rješenje koje odgovara i njima, ali i nepušačima oko njih”.
Važna podrška peticiji i dalje stiže i od crnogorskih influensera.
Milica Marković, poznata influenserka u okviru Instagram zajednice pozvala je svoje pratioce da daju svoj potpis. Kako navodi, i sama koristi bezdimne proizvode te smatra da se bolji izbor za pušače nikako ne treba dodatno oporezovati.
“Ja sam ovu peticiju potpisala jer sam protiv svih poskupljenja. Iako koristim bezdimne proizvode smatram da treba svi od nas da čuju zašto smo prestali da pušimo i nećemo se vratiti cigaretama. Zato što su bolje rješenje. Jednostavno nije u redu da standard opada, a cijene rastu!”, poručila je Milica Marković.
I poznati dizajner Lazar Ilić potpisao je peticiju i u više navrata pozvao pratioce da daju svoj doprinos.
“Godinama unazad sam bio strastven pušač i onog trenutka kada je zakonom zabranjeno pušenje u zatvorenom sam, kao i većina Crne Gore, prešao na bezdimne proizvode. Potpisao sam ovu peticiju jer sam protiv dodatnog oporezivanja heets-a i poskupljenja”, kazao je Lazar Ilić u Instagram video poruci.
Podsjetimo, izmjene načina obračuna akcize za bezdimne duvanske proizvode (nesagorijevajući duvan) i uvećanja stope akcize, od 1. jula 2021. bi iznosila 50 odsto minimalne akcize na 1.000 komada cigareta, utvrđene za kategoriju prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta, dok bi se u 2022. i 2023. godini akciza povećavala postepeno (na 60, odnosno 70 odsto).
Inicijatori peticije istakli su ranije medijima da smatraju da takvom odlukom vlasti samo tjeraju korisnike bezdimnih proizvoda da se vrate cigaretama.
„Kako su procijenili da je u našem interesu da se snalazimo i nabavljamo nesagorijevajući duvan iz BiH, Albanije i Srbije, da li to znači da i nas tjeraju na šverc i da svi sad treba da pušimo švercovane cigarete i bezdimne proizvode?“, kazao je inicijator peticije na sajtu peticije online.
Svoju podršku građani daju potpisom peticije koja se nalazi na ovom linku.
Nakon bonace, juče je maestral ponudio izuzetne uslove za nastavak Otvorenog prvenstva Evrope u olimpijskim klasama za takmičare do 21 godine. Nadmetanje po vjetru jačine do 20 čvorova donijelo je mnogo uzbuđenja i ozbiljnog rivalstva na moru, prije svega u taktici, što je bio pravi izazov za ovdje okupljene, najbolje mlade jedriličare i jedriličarke Evrope.
Dan na moru započeo je uz buru jačine od 10 do 15 čvorova. Takmičarke u klasi ILCA 6 uspjele su da završe prvo jedrenje, ali je bura naglo oslabila i primorala regatni odbor da povuče prvu grupu takmičara u klasi ILCA 7, koja startovala malo nakon flote u ženskoj konkurenciji.
Očekivano, nije bilo potrebno dugo čekati na popodnevni maestal, koji je stabilno duvao sve do prevečernjih sati. Po jakom zapadnom vjetrui maestralu (sjeverozapadnjak) jačine od osam od 20 čvorova, odjedrene su još dvije regate u klasi ILCA 6. Dva jedrenja imale su i obje grupe takmičara u klasi ILCA 7, koji su se nakon završenih kvalifikacija shodno plasmanu na dosadašnjih pet regata našli u zlatnoj ili srebrnoj grupi.
EP Tivat foto D M
U zlatnoj grupi su momci koji će se u naredna dva dana boriti za pobjedničko postolje, dok kod jedriličarki podjele neće biti. Sve djevojke nastavljaju borbu za trofeje, iako ne sve sa istim šansama da stignu do cilja.
U klasi ILCA 7, lidersku poziciju drži Leopoldo Bareto Haške iz Španije, na drugom mjestu je Julijan Hofman iz Nemačke, a na trećem Ćezare Barabino iz Italije. Isti je plasman i kada je reč o otvorenom dijelu takmičenja.
Od jedriličara iz regiona, plasman u zlatnu grupu, izborili su Ilija Marković (Crna Gora), Božidar Golubić i Bruno Gašpić (Hrvatska). Bruno je na šestom mestu, Ilija na 24., a Božidar na 39. mestu.
Bez plasmana u zlatnu grupu ostali su Antun Tomašević (Hrvatska) koji je na koti 44, Nikola Banjac (Srbija) koji je 50., Antonio Marendić (Hrvatska) na poziciji 61., Marko Petković (Srbija) koji je 73., Stefan Anđelić (Crna Gora) koji je 74. i Danilo Bešić koji je na 75. mestu.
EP Tivat foto D M
U klasi ILCA 7, za jedriličare do 19 godina, na prvom mjestu je Mihal Krasodomski iz Poljske, na drugom Tomas Flašon iz Francuske, a na trećem Teodorom Midlton iz Norveške.
Od jedriličara iz regiona, Antun Tomašević (Hrvatska) je na 12. mjestu, Antonio Marendić (Hrvatska) na 20., Stefan Anđelić (Crna Gora) je 27., a Danilo Bešić (Srbija) 28.
U klasi ILCA 6, nakon četiri dana takmičenja, prvu poziciju drži Kjara Benini Florijani iz Italije, druga je Marilena Makri sa Kipra, a treća Alesija Palanti iz Češke. Isti plasman je i u otvorenom dijelu šampionata.
Od jedriličarki iz regiona, Ursula Balaš (Hrvatska) je 23., Kristina Boja (Srbija) je 32., Carla de Karina (Hrvatska) je 43., Ana Jovanović (Srbija) 45., a na pozicijama 46 i 47 su crnogorske reprezentativke, takmičarke JK Jugole Grakjalić- Jana Jakšić i Anja Lučić.
Takmičenje se nastavlja u utorak, 15. juna, kada su, u zavisnosti od uslova na moru, u planu još tri regate. Finalne trke očekuju nas u srijedu, 16.juna.
Nautičko naselje Porto Montenegro ovog ljeta biće domaćin i glavni pokrovitelj izložbe monumentalnih skulptura izraelsog autora Idana Zareskog, u organizaciji Bel-Air Fine Art i Gayo galerija. Devet velikih skulptura iz kolekcije „Bigfoot“, od kojih je najveća visoka čak 4,6 metara i nalazi se na Mulu1, svi posjetioci mogu vidjeti na ulicama nautičkog naselja, dok će ostatak izložbe biti postavljen u galeriji Gayo, u periodu od 15.juna do 15.septembra.
Podstičući kulturnu svijest i toleranciju širom svijeta, “Bigfoot” porodica postigla je prepoznatljivu reputaciju kroz svoju univerzalnu poruku jedinstva. Iskrene i opuštene, Idanove skulpture predstavljaju njegov urođeni talenat da prikaže emocije: “Ja ne planiram niti organizujem, ja ne crtam skice, moje iskustvo i sirove emocije služe kao moj jedini vodič. Dok radim, osjećam apsolutnu povezanost s silom koja je veća od mene samoga”, kaže Zareski.
Rođen u Haifi, u Izraelu, 1968. godine, Idan Zareski imao je nekonvencionalno djetinjstvo koje je proveo između Afrike, Evrope, Ujedinjenih Američkih Država i Latinske Amerike. U 38-oj godini odlučio je da stopira sve što je do tada radio i prati svoju strast – vajanje. Idan je stekao rapidno internacionalno priznanje svojom “Bigfoot” porodicom i stalnim izložbama svojih monumentalnih skulptura širom svijeta.
Osnovana prije 17 godina, Bel-Air Fine Art galerija sada je prepoznata kao jedna od vodećih grupa savremenih umjetničkih galerija u Evropi. Od otvaranja prve galerije u Ženenvi 2004. godine, Bel-Air Fine Art grupa nastanila se na najprestižnijim lokacima u Švajcarskoj: Crans – Montana, Verbier i Gstaad. Nakon toga, galerija je nastavila svoj rast s stalnim lokacijama u Evropi: Pariz (Place des Vosges & Rivoli), Sen Trope, Venecija (San Marco & Dorsoduro), Forte dei Marmi, Knokke-le-Zoute, Kan, Aix-en-Provence i najskorije London. Grupa takođe ima galeriju u Sjevernoj Americi u Majamiju (Design District) ali i privremene lokacije na Bliskom Istoku (u Abu Dabiju, Dubaiju i Bejrutu).
Međunarodni dnevni voz na relaciji Beograd – Bar ponovo je počeo da saobraća od danas, 15. juna, saopšteno je iz Željezničkog prevoza Crne Gore. Prvi voz iz Bara za Beograd kreno je jutros u 9 sati.
Kako je navedeno u saopštenju, cijene voznih karata su ostale nepromijenjene i mogu se kupiti u pretprodaji mjesec dana unaprijed.
Tako cijena vozne karte na relaciji Bar – Topčider iznosi 21 EUR, na relaciji Podgorica – Topčider 19,2 EUR, a na relaciji Bijelo Polje – Topčider 14,6 EUR. Rezervacija sjedišta u kolima 1. i 2. razreda u međunarodnim vozovima je obavezna i iznosi 3 eura – dodaju iz Željezničkog prevoza.
Podsjećamo, do sada je naa relaciji Bar-Topčider (Beograd) -Bar saobraćao noćni voz sa polaskom iz Bara u 19 časova, odnosno iz Topčidera u 21:10. U sastav ovog voza putnici imaju uslugu kola sa mjestima za sjedjenje, kušet kola, spavaća kola i kola za prevoz praćenih automobila.
Američki predsjednik Joe Biden u utorak bi se trebao sastati s čelnicima EU-a i postaviti zajedničke ciljeve u vezi s izazovima kao što su pandemija i asertivnost Kine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel Bidena će dočekati u Briselu.
Očekuje se da će glavna tema sastanka biti obnavljanje transatlantskih odnosa nakon napregnute višegodišnje vladavine Donalda Trumpa.
Dosad su trgovinski odnosi između SAD-a i EU-a bili problematični, no prema navodima jednog od službenika EU-a, u utorak bi se mogao postići napredak.
Saveznici se 16 godina sukobljavaju na pitanju carina, međutim, službenik tvrdi da bi se ta trgovinska barijera mogla ukinuti na duže vrijeme.
– Vrlo je vjerovatno da bi obje strane pristale na ukidanje carina vezanih uz spor oko aviona, rekao je izvor.
SAD i EU međusobno se optužuju za nepravednu državnu potporu dvjema najvećim svjetskim avio kompanijama, evropskom Airbusu i američkom Boeingu. Nametnuli su carine vrijedne više milijardi dolara na sve proizvode, one koji su povezani sa avio industrijom i one koji nisu.
Oba bloka u martu su pristala na ukidanje carina na četiri mjeseca.
Drugo ključno pitanje sastanka mogla bi biti saradnja u borbi protiv pandemije izazvane koronavirusom.
SAD želi ukinuti patente na proizvodnju vakcinaa, a Evropska je unija skeptična i pita se je li to najbolje rješenje za nestašicu istih.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata zabilježene samo 24 zaraze koronavirusom, a i svi ostali indikatori su vrlo dobri i zato vlada neće produžiti stanje epidemije koje završava u utorak 15. juna.
S 1.023 PCR testova potvrđeno je 24 zaraza ili 2,3 posto. Sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu pao je na 147, a četrnaestdnevna incidenicija na 100.000 stanovnika pala je na 130. Preminula su dva pacijenta oboljela od Covida-19, objavilo je ministarstvo zdravstva.
Od početka epidemije umrlo je 4.406 ljudi zaraženo koronavirusom, u bolnicama su još 134 pacijenta, potpunim cijepljenjem je imunizirano 26,1 posto stanovništva, objavio je nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).
Vlada je objavila da nakon 15. juna više neće produljiti stanje epidemije koje je u drugom valu bilo proglašeno 18. listopada, ali će neke epidemiološke mjere i dalje ostati na snazi.
U prijelaznoj fazi, dok Slovenija ne uđe u tzv. zelenu fazu po kriterijima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), a što se očekuje krajem juna ili početkom jula, i dalje će nošenje maske biti obvezno u zatvorenim prostorima.
Ostaju tako na snazi ograničenja poput broja prisutnih u zatvorenim prostorima te uvjeti za prisustvovanje koncertima i drugim događanjima i dalje su negativni test na koronavirus, preboljelost covida-19 ili puno cijepljenje.
Vlada je ponovila apel onima koji se još nisu odlučili za cijepljenje da to učine što prije jer je cjepiva sada dovoljno, a ove sedmice organizovat će se i masovno cijepljenje bez poziva i najava za sve koji to žele i u neurbanim područjima, nakon što su takve akcije prošli tjedan vođene u gradskim sredinama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je u ponedjeljak na veću solidarnost kako bi se zaustavila pandemija, upozorivši da virus kola brže nego što se organizuje raspodjela cjepiva te da su obećanja G7 nedostatna, kao i međunarodna financijska pomoć.
Na sastanku na vrhu koji se proteklog vikenda održao u Engleskoj, čelnici G7 najavili su da će donirati milijardu doza cjepiva – zapravo 870 milijuna doza kojima se pridodaju obveze preuzete u veljači – bilo u naravi, bilo u obliku financijske pomoći međunarodnom sistemu raspodjele cjepiva Covaxu.
“Treba nam više (cjepiva) i brže. Više od 10.000 ljudi umire svaki dan (…) Tim zajednicama treba cjepivo, ono im treba sada, a ne iduće godine!”, upozorio je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na tiskovnoj konferenciji.
“Trenutačno se virus širi brže nego što se distribuira cjepivo u svijetu”, požalio se.
Dok dio stanovništva bogatih zemalja nastavlja normalan život zahvaljujući cijepljenju, ono sporo napreduje u siromašnijim zemljama koje su uglavnom ostale bez cjepiva.
Covax je do 14. juna poslao više od 85 milijuna doza u 131 zemlju svijeta, što je znatno manje od planiranog.
Nevladine organizacije i partneri WHO-a također su izrazili zabrinutost.
“Moramo biti jasniji u vezi sa stvarnim brojem doniranih doza i s time koliko točno vremena treba da bi se ispunila njihova obećanja”, rekao je za AFP Yuangiong Hu iz organizacije Liječnici bez granica.
WHO želi da se do idućeg sastanka G7 u Njemačkoj iduće godine cijepi barem 70 posto svjetskog stanovništva. “Da bismo u tome uspjeli, treba nam 11 milijarda doza”, istaknuo je Tedros.
Helen Clark, supredsjedateljica stručne skupne za ocjenu svjetskog upravljanja pandemijom, rekla je da su bogate zemlje stavile na stranu 4,3 milijarde doza.
Čak i ako računamo s dvjema dozama po osobi, “ostaju za raspodjelu još 2 milijarde doza”, rekla je bivša novozelandska premijerka uoči sastanka na vrhu G7.
