U JPU Bambi Tivat u toku februara i početkom marta vrtići su posebno šareni i veseli. To je vrijeme maskiranja, zabave i očuvanja tradicije i starinskih običaja.
Danas je ulicama Tivta prošetalo 300 mališana maskaranih u razne likove iz tri jedinice- Radovići, Donja Lastva i Tivat. Isto toliki broj mlađih drugara ostao je u vrtiću takođe veoma maštivito maskirani.
“Tako su mališani jos jednom prošetali masku “Morski svijet” koja je na Lastovskom karnevalu prethodnog vikenda osvojila prvu nagradu za grupnu masku koju su danas činili 180 mališana starijih vaspitnih grupa iz sva tri objekta tako da je broj učesnika bio još veći nego u subotu jer su nam se pridružili i drugari iz Radovića.
Pine i Lastva su pored suncevih zraka jos ljepše i jače preplavile najljepše boje, osmijesi i pozitivna energija naše djece”, poručeno je iz JPU Bambi Tivat.
Služba zaštite Opštine Tivat uskoro će sa privremene lokacije u hotelu „Tivat“ na Seljanovu koju koristi već skoro četiri godine, biti preseljena na novu privremenu lokaciju – u krug nekadašnjeg vojnog objekta „Opatovo“ u istoimenom tivatskom naselju na Jadranskoj magistrali između Tivta i Lepetana.
U toku je postupak nabavke četiri smještajna kontejnera koji će se postaviti u krugu bivšeg vojnog objekta Opatovo i u kojima će ubuduće boraviti dežurna smjena tivatskih profesionalnih vatrogasaca. Čim kontejneri budu isporučeni i postave se na lokaciju uz priključivanje na elektro, telekomunikacionu i vodovodnu infrastrukturu, SZ će iz aktuelnog objekta na Seljanovu biti preseljena na Opatovo. Naime, nakon detaljnog sagledavanja stanja svih objekata u nekadašnjem vojnom kompleksu Opatovo, utžvrđerno je da su oni previše devastirani da bi se Opštini isplatilo da u njih ulaže ogromna sredstva koja su potrebna da se ti objekti osposobne za boravak vatrogasaca, pa je stoga odlučeno da se umjesto toga, za mnogo manje novca, kupe već opremljeni novi stambeni kontejneri. Jedini objekat na Opatovu koji je u pristojnom stanju je nadstrešnica za vozila, pa će tako specijalni protivpožani kamioni i druga skupa oprema SZ Tivat na toj lokaciji prvi put u svojoj istotriji, biti garažirani jer su do sada uvijek stajali (i propadali) na otvorenom prostoru.
Vlada Crne Gore u decembru prošle godine je donijela odluku da država lokalnoj upravi Tivta privremeno ustupi na korišćenje nekadašnji vojni objekat „Opatovo“ u istoimenom naselju na obali Tivatskog zaliva. Opština Tivta naime, lani se obratila Ministarstvu odbrane molbom za privremeno ustupanje Opatova koje je nekada bilo izdvojeni pogon bivšeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal u kojem se remontovalo artiljerijsko naoružanje i proizvodila razna sredstva ratne tehnike. Nakon zatvaranja Asrenala 2007. Opatovo je korišteno kao jedno od vojnih skladišta VCG, ali se već nekoliko godina na koristi ni u toj namjeni. Opštinari su tražili da im se stoga Opatovo ustupi za privremeni smještaj Službe zaštite Tivta koja uskoro mora da napusti prostorije bivšeg hotela „Tivat“ na Seljanovu jer će uskoro novi vlasnici tog objekta i okolnog zemjišta, kompanija ALK Montenegro, srušiti stari hotel i na na ovom mjestu početi gradnju luksuznog novog hotelsko-stambenog kompleksa.
Opština je zato od Ministarstva odbrane zatražila da joj privremeno ustupi vojni objekat „Opatovo“ koji je i zvanično proglašen neperspektivnim za Vojsku Crne Gore, za što je zeleno svjetlo dala i Vlada, prihvativši da se Opštini da na korišćenje ovaj prostor koji čine tri katastarske parcele ukupne površne 93.130 kvadrata, a na kojima postoji više objekata i podzemnih tunela u kojima je nekada čuvana municija i druga sredstva ratne tehnike.
U odluci Vlade, piše da se kompleks „Opatovo“ ustupa lokalnoj upravi „na privremeno korišćenje za potrebe smještaja Službe zaštite Opštine Tivat, do izgradnje nove Vatrogasne stanice, a najduže do privođenja namjeni lokacije „Opatovo“ u Tivtu u skladu sa važećim planskim dokumentom“.
Ulaz u vojni objekat Opatovo u Tivtu
Opština Tivat je za vrijeme bivše DPS-SDP-HGI lokalne uprave i gradonačelnika Dragana Knakaraša (DPS) donijela odluku da novi Vatrogasni dom gradi u nasleju Gradiošnica što je struka žestoko kritikovala smatrajući tu lokaciju koja je udaljena od centra grada, te Seljanova, Donje Lastve i Lepetana, krajnje neodgovarajućom za brze i efikasne intervencije u slučaju požara i drugih akcidenata. Stručnjaci za zaštitu i spašavanje su kao najpovoljniju lokaciju za izgradnju Vatrogasvom doma predlagali opštinski plac preko put školskog centra, a na kojem se sada nalazi dotrajala baraka Odjeljenja bezbjednosti Tivat, ali Kankaraš to nije želio d aprihvati. Stoga je bivša gradska uprava krajem 2014. za graditelja Vatrogasnog doma u Gradiošnici izabrala konzorcijum predvođen firmom „MNG Invest“ iz Podgorice, ali nikad tog izvođača nije uspjela uvesti u posao, jer se ispostavilo da prije toga treba izmjestiti tri stuba dalekovoda koji se od trafostanice „Gradiošnica“ pruža sjeverno, prema gradu. Izmjetanje tri stuba dalekovoda zbog raznih administrativnih peripetija ni do danas nije završeno, pa ni izgradnja Vatrogasnog doma u Gradiošnici nikada nije započeta. Prema projektu, ta polumontažna zgrada vrijedna preko 400 hiljada eura, trebala je da ima nešto preko 1.000 kvadratnih metara korisne površine. Pored osam garaža za vatrogasna vozila od kojih će četiri biti potpuno zatvorene sa istalacijama za napajanje vozila električnom energijom i komprimovanim vazduhom, novi Vatrogasni dom trabao je da ima i smještajne prostorije za boravak vatrogasaca, skladište, radionice i druge neophodne sadržaje.
Aktuelna gradska uprava Tivta koju vodi koalicija građanskih listi NP-BF-GB, imajući u vidu da je i baraka u kojoj je još od zemljotresa 1979. smještena tivatska policija sasvim dotrajala i neprimjerena za rad jedne ovako važne državne instiutucije, predložila je MUP-u da se napravi zajednički prijeklat novog velikog objekta na opštinskoj lokaciji gdje se nalazi OB Tivat, a u kojem i se smjestila kako policijska stranica, tako i Vatrogasni dom. Do sada međutium, država nije odgovorila na tu ponudu.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u drugu semicu s glavninom ruskih snaga blokiranom sjeverno od Kijeva i nekoliko gradova koji trpe žestoka ruska bombardiranja.
Humanitarna situacija se također pogoršala. Više od milion ljudi pobjeglo je izvan granica Ukrajine, a mnogo ih je raseljenih unutar zemlje.
Stotine ruskih vojnika i ukrajinskih civila ubijeni su otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin 24. februara naredio da njegove snage krenu u napad. Rusija se zbog toga našla u međunarodnoj izolaciji kavu ne pamti.
Vojni plan brzog osvajanja Kijeva i svrgavanja vlade Volodmira Zelenskija nije uspio. Jedini veći grad koji su Rusi zasad osvojili je Herson, luka na Dnjepru na jugu Ukrajine.
Rusija je zbog toga promijenila taktiku i pojačala raketne napade na gradove. Dijelovi Harkiva, grada s milijun i pol ljudi, pretvoreni su u ruševine.
Mariupolj, glavna luka na istoku Ukrajine, pod opsadom je. U gradu nema struje i vode i vlasti kažu da ne mogu evakuirati ranjene. Situaciju uspoređuju s opsadom Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu.
Drugi krug pregovora ruskog i ukrajinskog izaslanstva trebao bi početi popodne na bjeloruskoj granici.
Predsjednik Zelenskij još je u Kijevu. Obrambene linije odolijevaju ruskim napadima, kazao je u svom video obraćanju u četvrtak, dodajući da rusko granatiranje nije posustalo od ponoći.
“Ništa ne možemo izgubiti osim naše slobode”, kazao je Zelenskij, dodavši da Ukrajina svakodnevno prima pošiljke oružja od međunarodnih saveznika.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je, pak, kako vjeruje da se neki strani čelnici pripremaju za rat protiv Rusije i da će Moskva nastaviti s vojnom operacijom u Ukrajini “do kraja”. Lavrov je također rekao da Rusija ne razmišlja o nuklearnom ratu i da zapad “histerično” reagira na ruske akcije.
Međutim, samo su Bjelrousija, Sirija, Eritreja i Sjeverna Koreja u Općoj skupštini UN-a glasale protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija.
Ruska kolona u protekla tri dana sporo je napredovala prema ukrajinskoj prijestolnici, kazali su danas britanski obavještajci.
“Glavni dio velike ruske kolone koja napreduje prema Kijevu i dalje je udaljen više od 30 km od središta grada, usporen je zbog jakog ukrajinskog otpora, mehaničkih kvarova i zakrčenosti”, objavilo je britansko ministarstvo obrane.
Vojni analitičari kažu da je rusko napredovanje dosad bilo taktički fijasko. Proljeće pretvara ukrajinsko tlo u blato i sa svakim danom zastoja glavnine ruskih snaga sjeverno od Kijeva situacija će biti još gora.
U samoj Rusiji, gdje je većina oporbenih figura po zatvorima ili u egzilu, nametnuta je stroga kontrola medija i vlasti su zabranile izvještavanje koje “specijalnu operaciju” u Ukrajini naziva “ratom” ili “agresijom”.
Popularna, liberalna ruska radio postaja Eho Moskva je raspuštena, odlučila je tako njezina uprava koja se našla pod pritiskom zbog načina izvještavanja o ratu u Ukrajini, priopćio je u četvrtak glavni i odgovorni urednik. Prije dva dana, ta radio postaja, jedan od vodećih informativnih kanala u Rusiji, bila je skinuta s etera.
Interventna policija uhićuje prosvjednike protiv invazije u ruskim gradovima, a neimenovani dužnosnik EU-a kazao je postoje znaci da bi Rusija mogla uvesti izvanredno stanje.
Filippo Grandi, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, rekao je da je milijun Ukrajinaca izbjeglo u druge zemlje u tjedan dana. “To je najbrži egzodus koji sam vidio u 40 godina rada. Svakog sata, svake minute, prestravljeni ljudi bježe pred nasiljem”.
Đukanović predložio Abazovića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je Skupštini Crne Gore da mandatar za sastav Vlade bude aktuelni vicepremijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.
U obrazloženju Kabineta predsjednika Crne Gore je navedeno da su ga predstavnici GP URA i njihovi politički partneri “nedvosmisleno uvjerili da imaju parlamentarnu većinu za izbor 43. Vlade Crne Gore u Skupštini Crne Gore”.
“Stoga sam donio odluku da mandat za formiranje Vlade povjerim gospodinu Abazoviću, predjedniku GP URA”, navedeno je u obrazloženju.
Konsultacije o mandataru za sastav Vlade, na koje su pozvani predstavnici političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, okončao je u ponedjeljak 28. februara.
“Počevši od petka 25. februara, razgovore sam imao sa predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Raškom Konjevićem, predsjednikom Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Damirom Šehovićem, predstavnicima Građanskog pokreta URA Boženom Jelušić i Milošem Konatarom, predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem, predsjednikom Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmedom Zenkom, predsjednikom Demokratske partije (DP) Fatmirom Đekom, predsjednikom Albanske alternative (AA) Nikom Đeljošajem, predsjednikom Force Genci Nimanbeguom, predsjednikom Liberalne partije (LP) Andrijom Popovićem, potpredsjednicima Demokratske partije socijalista (DPS) Jevtom Erakovićem i Abazom Dizdarevićem, generalnim sekretarom Aleksandrom Bogdanovićem i šefom njenog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Danijelom Živkovićem”, precizirao je Đukanović.
Ostale parlamentarne partije, prema njegovim riječima, nijesu iskazale interes za učešće u konsultacijama na ovu temu.
“U uvjerenju da je u najboljem interesu Crne Gore da što prije dobije vladu u punom kapacitetu njene funkcionalonsti, posebno zbog dodatnih bezbjednosno-političkih izazova generisanih ratom u Ukrajini i njegovim refleksijom na stabilonst našeg regiona, očekujem da u kratkom roku Skupština Crne Gore održi sjednicu i odluči o programu i sastavu vlade na predlog mandatara”, poručio je Đukanović.
Podsjećamo, na sjednici Skupštine Crne Gore, koja je održana 4. februara, izglasano je nepovjerenje Vladi premijera Zdravka Krivokapića. Takođe, na istoj sjednici je izglasano i nepovjerenje predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću.
Superjahta “Galactica super nova”, ruskog tajkuna Vagita Alekperova, isplovila je u srijedu iz crnogorske luksuzne marine Porto Montenegro nakon što je natočila gorivo, izvijestili su u četvrtak crnogorski mediji.
Istovremno je ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo da vlasnik jahte i ruske naftne tvrtke Lukoil u trenutku kada je ona bila u crnogorskim vodama nije bio pod sankcijama EU.
Superjahta Galactica, vrijedna 75 miliona eura, prije dva dana uplovila je u marinu Porto Montenegro kod Tivta, a doplovila je iz Barcelone, nakon što je u međunarodnoj zajednici otvorena mogućnost zamrzavanja imovine ruskih milijardera koju imaju izvan Rusije.
U saopštenju crnogorskog ministarstva vanjskih poslova navodi se da se Vagit Alekperov do srijede u 13 sati, kada je jahta isplovila, nije nalazio na popisu osoba obuhvaćenih sankcijama EU.
Navodeći da “Crna Gora, kao kredibilan kandidat za članstvo u EU, dosljedno prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU i stopostotno se usuglašava s odlukama i stajalištima EU, što se odnosi i na sankcije prema Rusiji”, crnogorski MVP ističe da će se restriktivne mjere prema imovini ruskih državljana, obuhvaćenih sankcijama, primijeniti po zakonom predviđenoj proceduri.
CNBC, vodeći svjetski medij za poslovne informacije, ranije je javio da su jahte četiri ruska tajkuna isplovile iz evropskih luka, nakon što je otvorena mogućnost zamrzavanja imovine ruskih milijardera, te da se Galactica uputila ka crnogorskim vodama.
Nevladine udruge ranije su pozvale vladu u Podgorici da u najkraćem roku objavi popis fizičkih i pravnih osoba nad kojima će se na teritoriji Crne Gore provoditi sankcije zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Omiljena destinacija ruskih tajkuna
Nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručila je da zamrzavanje imovine i identifikacija kompanija povezanih s pojedincima s liste evropskih sankcija može predstavljati problem jer Crna Gora još uvijek nema u potpunosti funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanija. U prethodna tri desetljeća mnogi visoki državni i politički dužnosnici Ruske Federacije kupovali su vrijedne nekretnine na crnogorskoj obali, a nisu bili rijetki slučajevi da je stvarno vlasništvo bilo skrivano iza kompanija s off-shore destinacija, upozorava MANS.
U crnogorskim medijima spekulira se da se na vezu u crnogorskim lukama nalazi više jahti ruskih oligarha, ali nema i potvrde tih informacija.
Crna Gora je posljednjih desetljeća, a naročito prvih godina nakon obnove neovisnosti 2006., bila atraktivna ruskim tajkunima za ulaganja u biznis i nekretnine. Jedna od najvećih investicija bila je kupovina crnogorske tvornice aluminija u Podgorici, a ruski oligarh Oleg Deripaska, koji ju je kupio, ostavio je nakon što se povukao iz tog posla crnogorskoj vladi dug prema bankama od preko 100 milijuna eura, za jamstva koje je država Crna Gora dala za kredit.
Isti tajkun, koji je blizak Vladimiru Putinu, po navodima crnogorskih medija vlasnik je luksuznog kompleksa na rtu Platamuni nedaleko od Budve, na crnogorskoj obali.
Službena Podgorica u srijedu se pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela Ruskoj Federaciji. Crna Gora je i članica NATO saveza te je najavila Ukrajini pomoć u zaštitnim prslucima i balističkim kacigama, te financijsku donaciju od 50 hiljada eura.
Ta zemlja očekuje i da će agresija Rusije na Ukrajinu utjecati na financijske učinke crnogorskog turizma jer, kako je ranije procijenjeno, 20 posto turista koji ljeti posjećuju tu zemlju dolazi iz Ukrajine.
Pozorište mladih “Aleksandra Brjanceva” iz Sankt Peterburga, nakon nastupa u Beogradskom dramskom pozorištu, gostuje na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u nedjelju 6. marta 2022.g. sa komedijom „Lude pare“ po djelu Aleksandra Ostrovskog. Početak je u 18 sati.
“Ovu priču u pet činova o nestašnom životu veleposjednika Save Vasiljeva, koji je došao u Moskvu iz provincije, o „slučajnim parama“, fatalnim strastima, o ljepotici iz višeg društva, ljubavi, iskušenjima, režirao je Aleksandar Kuzin, zaslužni umjetnik Rusije.
Predstava je dobitnik nagrade Međunarodnog pozorišnog festivala „Raduga“ („Duga“), nominovana je za glavnu pozorišnu nagradu Sankt-Peterburga „Zolotoj sofit“ 2003/2004.
Državno pozorište mladih “Aleksandra Brjanceva” njeguje tradicionalne i eksperimentalne komade zasnovane na ruskim i stranim klasicima, kao i dramaturgiji savremenih autora. Na repertoaru ima više od 50 predstava za djecu, omladinu i odrasle.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10,00 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra Kotor radnim danima od 10h do 13h,a 6.marta dva sata prije početka predstave” – saopšteno je iz Kulturnog centra.
Shodno povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, Vlada Crne Gore usvojila je sljedeće mjere u borbi protiv novog korona virusa koje važe od 04. do 17. marta.
Nove mjere:
-Dozvoljavaju se posjete licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječije zaštite uz posjedovanje PCR testa koji nije stariji od 72 sata;
-Dozvoljavaju se posjete licima u ZIKS-u uz posjedovanje PCR testa koji nije stariji od 72 sata sa ILI bez PCR testa uz obezbjeđivanje fizičke pregrade i zabrane bliskog kontakta sa ovim licima;
-U zatvorenim sportskim objektima dozvoljava se prisustvo publike do trećine broja sjedišta uz posjedovanje COVID potvrde i uz po dva slobodna mjesta između gledalaca i poštovanje ostalih osnovnih epidemioloških mjera.
-Sportskim događajima koji se organizuju na otvorenom, dozvoljava se prisustvo publike do 50 odsto u odnosu na broj sjedišta bez COVID potvrde uz po jedno slobodno mjesto između gledalaca, ali uz pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera.
-Ukida se obaveza posjedovanja COVID potvrde u vjerskim objektima, uz obavezu poštovanja epidemioloških mjera;
-Ukida se obaveza zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i ustanovama dječije i socijalne zaštite da, nakon odmora, poslodavcu dostavljaju negativne testove ili potvrdu o vakcinaciji.
-Institut za javno zdravlje Crne Gore će kao i do sada pratiti epidemiološku situaciju i u skladu sa dobijenim podacima predlagati nove mjere.
Satelitska slika prikazuje ljude i vozila koji čekaju da pređu u Slovačku iz Ukrajine, na graničnom prijelazu Vysne Nemecke Foto: Maxar Technologies / Reuters
Osmi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Uoči za danas najavljenog, drugoga kruga pregovora, rusko je izaslanstvo doputovalo u Bjelorusiju.
Očekuje se da će glavne teme biti prekid vatre i uspostava humanitarnog koridora. Ruska je vojska u međuvremenu zauzela Herson, strateški važan grad na jugu zemlje. Noćas su Kijevom odjekivale mnogobrojne eksplozije. Pod teškim granatiranjem je i Mariupolj, važna ukrajinska luka na jugoistoku.
Što se trenutno događa u Ukrajini:
● Dok cijeli svijet iščekuje drugi krug pregovora, najavljen za danas, ruska vojska neprestano raketira najveće ukrajinske gradove.
● Do sada je poginulo više od dvije tisuće ljudi, među kojima i 21 dijete. Rusi su zasad potvrdili smrt 500 svojih vojnika.
● Prema Kijevu ide golem broj ruskih snaga, stanovnici su pozvani da se pripreme za obranu.
● Ruske rakete pogodile su Babin Jar – memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta – desecima tisuća ljudi koji su ondje ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata.
● I drugi najveći grad, Harkiv, neprekidno se raketira, a na njega su Rusi izveli i zračni desant. Mnogo je poginulih i ranjenih.
● Pod neprestanim je raketiranjem luka Mariupolj, u Azovskom moru – gdje je pola milijuna ljudi, koji su u gotovo potpunom okruženju. Govori se o mnogobrojnim žrtvama i golemim razaranjima.
● Teške se borbe vode za Herson na Crnom moru – stratešku lokaciju na rijeci Dnjepar, koja presijeca Ukrajinu na dva dijela. Rusi tvrde da su grad zauzeli, Ukrajinci to demantiraju.
● Najveću osudu izazvala je izjava ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova – da će treći svjetski rat uključivati i nuklearno oružje, i to samo dva dana nakon što je Moskva stavila svoje snage za odvraćanje u stanje visoke pripravnosti.
● Američki predsjednik Joe Biden svoj je prvi govor o stanju nacije u Kongresu najvećim dijelom posvetio ratu u Ukrajini. Istaknuo je jedinstvo i moć demokracije u odgovoru na rusku agresiju. Najavio je nove sankcije Rusiji i obećao da će natjerati Vladimira Putina da “plati cijenu” zbog invazije, a oligarsima koji podržavaju Kremaljski režim zaprijetio zapljenom luksuznih jahti i zrakoplova.
● Opća skupština je donijela rezoluciju kojom traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini te osuđuje odluku Rusije da podigne stupanj pripravnosti svojih nuklearnih snaga. Za je glasovala 141 zemlja, pet je bilo protiv – Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija, a 35 se suzdržalo, među njima Kina, od ukupno 193 zemlje u toj organizaciji. Ishod glasovanja dočekan je burnim pljeskom.
● Dramatično raste broj izbjeglica iz Ukrajine. UNHCR je objavio da je zemlju od početka ruske invazije napustilo gotovo 900 tisuća ljudi. Najviše ih je otišlo u Poljsku – oko 450 tisuća, u Mađarsku 116, Moldaviju 79 tisuća, Slovačku 67 tisuća, Rumunjsku 44 tisuće izbjeglica. UN procjenjuje kako bi do ljeta iz Ukrajine moglo izbjeći oko 4 milijuna ljudi.
● U Ukrajini je još između 20 i 30 hrvatskih državljana. Polovina se želi vratiti u zemlju, a dio je već u humanitarnom konvoju koji ide prema Poljskoj.
