Brodograđevna kompanija Kawasaki Heavy Industries (KHI) odabrala je tvrtku Corvus Energy za dobavljača sustava baterijske pohrane energije za prvi električni tanker e5 koji se trenutačno gradi za tvrtku Asahi Tanker iz Japana.
Drugim riječima, KHI će proizvesti brodski pogonski sustav i povezati ga s (Orca) baterijom Corvus Energyja snage 3.480 kW h koja će napajati brod.
Tokijski zaliv
Japan je važno tržište za Corvus Energy i veliki dio naše buduće strategije rasta, kaže Geir Bjørkeli, izvršni direktor Corvus Energyja. “Japan je, poput Norveške, pomorska država s jasnim putem prema zelenoj budućnosti“, naglašava on, dodajući kako je tamošnja vlada već najavila ambiciozne planove kako bi dosegnula ugljičnu neutralnost do 2050. godine, što će zahtijevati značajne inicijative dekarbonizacije.
“Corvus Energy je bio izvanredan partner u drugim projektima i uzbuđeni smo što ćemo ponovno raditi s njima na ovom revolucionarnom projektu“, napominje Ohno Tatsuya iz kompanije Kawasaki Heavy Industries, javlja Corvus Energy.
Tanker će, prema očekivanjima, krenuti s bunkeringom u Tokijskom zalivu 2022. godine.
Boka Kotorska u vrijeme korona virusa mart 2020.- foto Miro Marušić
Ministarstvo zdravlje dobilo je od Instituta za javno zdravlje predlog za uvođenje oštrijih mjera koji će danas biti razmatran, kazao je gostujućiu “Bojama jutra” na TV Vijesti državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić.
On je kazao da je stopa kumulativne incidencije visoka u Budvi, Tivtu, Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Herceg Novom i Ulcinju i da će “gledati kako da je smanje”.
Bajić nije isključio uvođenje strožijih mjera u ovim gradovima. Istakao je da bi u borbi protiv pandemije najbolje bilo da se sve zatvori.
Bajić je kazao i da se mjere ne poštuju u ugostiteljskim objektima.
Državni sekretar je rekao i da će prvi kontigent od 2.000 vakcine stići večeras oko 18 časova. Podsjetio je da je napravljena nacionalna strategija za imuizaciju i da su u prioritetnoj grupi štićenici domova za stare i starije osobe.
Lokalna samouprava opštine Ulcinj, njeni stanovnici i ribari moći će zajednički da doprinesu zaštiti biodiverziteta i održivom korišćenju morskih i obalnih resursa putem mobilne aplikacije GisPort i WebGis platforme.
Riječ je o dva veoma značajna proizvoda projekta Blue Land, finansiranog u okviru IPA Interreg prekograničnog programa saradnje tri zemlje, Italije, Albanije i Crne Gore, za period 2014-2020.
Rukovodilac projekta sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Ana Pešić kaže da su i Web-GIS platforma i GisPORT aplikacija besplatne, te da se mogu slobodno preuzeti sa web stranice BLUE LAND projekta (https://blueland.italy-albania-montenegro.eu/outputs).
„GisPORT je aplikacija za pametne telefone, razvijena na engleskom i tri lokalna jezika, sa ciljem da javnost, lokalno stanovništvo i turisti budu obaviješteni o glavnim karakteristikama tri BLUE LAND područja. Putem GisPORT aplikacije podržava se i razvija pristup “građanska nauka” (citizen science), kojim se angažuju građani, studenti i lokalne zajednice u aktivnostima monitoringa i prikupljanja podataka. Time se stimuliše i osjećaj vlasništva nad BLUE LAND područjem i povećava svijest o značaju i očuvanju lokalnog biodiverziteta i ekoloških pitanja, kao što su zagađenje, pojava novih vrsta, itd“, objašnjava dr Pešić.
Transnacionalna Web-GIS platforma objedinjuje sve postojeće i podatke prikupljene kroz ovaj projekat, za BLUE LAND područja sve tri zemlje kako za kopneni tako i za morski dio, za fizičke, ekološke karakteristike, administrativne granice, georeferencirane su pojave ciljnih vrsta, mape ekosistema i ekosistemskih servisa, kao i određeni socio-ekonomski podaci.
„Platforma je javno dostupna i besplatna, jednostavna je za korišćenje i biće distribuirana svim relevantnim institucijama i zainteresovanim stranama u Crnoj Gori. Podaci dostupni na Web-GIS platformi mogu se koristiti za mnoge svrhe, za naučna istraživanja, za buduće upravljanje područjem, planiranje prostora, za promociju BLUE LAND modela, za podizanje javne svijesti, itd“, dodaje dr Pešić.
BLUE LAND projekat je trenutno u završnoj fazi implementacije. Opšti cilj projekta je definisanje, razvoj i implementacija zajedničkog modela upravljanja i alata usmjerenih na zaštitu biodiverziteta i održivo korišćenje morskih i obalnih resursa putem aktivnosti zajedničkog upravljanja. Planirana je primjena tzv. „bottom-up“ pristupa koji podrazumijeva realizaciju projekta kroz aktivno uključivanje lokalne samouprave opštine Ulcinj, stanovništva i lokalnih ribara i svih ostalih zainteresovanih strana.
U Crnoj Gori kao pilot područje za jedan ovakav model upravljanja odabrano je ušće rijeke Bojane, područje Velike plaže kao značajan ekosistem koji je pod velikim uticajem antropogenih aktivnosti, koje predstavlja značajno turističko mjesto, gdje je prisutna velika izgradnja, značajan obim ribolovnih aktivnosti, a dodatni razlog je i postojanje mreža kalimera koje su od skoro dobile status zaštićenog kulturnog dobra.
U organizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru, održan je dvodnevni online sastanak u okviru Interreg MED projekta TUNE UP- Unaprijeđenje upravljanja na više nivoa u cilju usklađivanja zaštite biodiverziteta morskih područja.
Lokalna konferencija, održana 9.februara 2020, okupila je predstavnike svih nacionalnih i lokalnih institucija i organizacija relevantnih za pitanja uspostavljanja i upravljanja zaštićenim morskim područjima, koji su upoznati sa ciljevima i dosadašnjim aktivnostima projekta TUNE UP. Naredni dan, 10.februar, bio je rezervisan za prvu teritorijalnu laboratoriju, u okviru koje je predstavljen jedan od tri alternativna scenarija (trend scenario)- aktuelni okvir za upravljanje zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori.
Iako projekat TUNE UP tematizuje koordinaciju upravljanja na više nivoa na primjeru potencijalne zaštite Kotorsko-risanskog zaliva, opsežan konsultativni proces koji donosi ovaj projekat može biti od koristi za buduća zaštićena područja na Crnogorskom primorju. Tema prve od tri planirane teritorijalne laboratorije bio je jedan od Alternativnih scenarija- sagledavanje aktuelnih kapaciteta institucija relevantnih za zaštitu morskih područja u Crnoj Gori i saradnje među njima u kontekstu razmatranja scenarija metodološki razvijenih od strane projektnih partnera, kako bi se došlo do prioriteta za koncipiranje nacrta memoranduma o saradnji u kontekstu zaštite odabranog pilot područja.
Dr Dragana Drakulović, viši naučni saradnik u Institutu za biologiju mora, predstavila je očekivane rezultate projekta u cilju uspostavljanja strateškog i partnerskog pristupa u upravljanju morskim područjima i zaštiti biodiverziteta, koji se temelji na iskustvu Ugovora o rijekama/močvarnim područjima, koje je testirao INTERREG MED Wetnet.
U diskusiji koja je uslijedila, učesnici su iskazali veliko interesovanje da iz domena institucija iz kojih dolaze doprinesu realizaciji ciljeva TUNE UP projekta, saglasni da je bolja saradnja i koordinacija institucija i drugih zainteresovanih strana ključni preduslov za kvalitetno upravljanje budućim zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori. Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Odsjeka za ekološku inspekciju Uprave za inspekcijske poslove, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Luke Kotor i Opština Kotor.
Drugog dana online sastanka, učesnike je u temu prvog teritorijalnog laboratorija- Aktuelni scenarij za upravljanje zaštićenim morskim područjima, uvela Dr Slavica Petović, viši naučni saradnik u Institutu za biologiju mora, predstavljajući biološke vrijednosti zbog kojih su stručnjaci Instituta za biologiju mora za pilot područje TUNE UP projekta u Crnoj Gori izabrali Kotorsko-risanski zaliv.
U veoma zanimljivoj prezentaciji, Dr Petović je podsjetila da se Zaliv zahvaljujući svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima nalazi na UNESCO listi lokacija koje su pod zaštitom, te da akvatorijum zaliva čini jedinstven ekosistem u kojem su specifični ekološki uslovi tokom vjekova doveli do razvoja veoma raznovrsnog živog svijeta. Tako danas na nekoliko lokacija u zalivu imamo bujno razvijene koraligene zajednice, koje predstavljaju tip staništa prepoznat od strane Evropske zajednice kao prioritetno stanište. Ovaj tip staništa je zaštićen prema konvencijama koje tretiraju staništa u Mediteranu i uopšte Evropi.
Dr Petović je pojasnila da je za ovakva staništa karakteristično da se razvijaju na većim dubinama gdje je smanjena količina svjetlosti i niža temperatura, dok se ona na području Boke razvijaju već na 12-15 m dubine, što predstavlja unikum na Mediteranu. Među tzv. scijafilnim organizmima dominiraju brojne zaštićene vrste korala i suđera, ali su prisutni i drugi organizmi koji su rijetki van ovakvih staništa. Među najznačajnijim i najbrojnijim vrstama su Savalia savaglia, Polycyathus muellerae, Leptogorgia sarmentosa, kao i više vrsta morskih sunđera iz roda Axinella.
Savalia savaglia – koral – foto Wikispecies
Predstavnici nadležnih institucija, agencija i organa lokalne uprave govorili su konkretnim nadležnostima institucija iz kojih dolaze, raspoloživim bazama podataka, saradnji sa drugim institucijama sistema i međunarodnim partnerima, diskutovali o dosadašnjoj praksi saglasni da je potrebno propitati sve raspoložive, te definisati nove instrumente saradnje u cilju efikasnije zaštite morskog biodiverziteta.
Nakon sagledavanja okvira za buduću zaštitu biodiverziteta, predstavnici Instituta za biologiju mora najavili su uskoro novi radni sastanak na kojem će biti razmotrene mogućnosti unapređenja saradnje u datim okvirima, te definisan poželjni scenario prilagođen konkretnim vrijednostima i kontekstu budućeg upravljanja zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori, a na primjeru pilot područja projekta- Kotorsko-risanskog zaliva.
INTERREG MED TUNE UP je više-modularni projekat koji se bavi potrebom za strateškim i partnerskim pristupom upravljanju zaštićenim mediteranskim područjima (MPA) i zaštitom biodiverziteta, ispitivanjem i kapitalizacijom alata za upravljanje više dionika/više nivoa koji se temelji na iskustvu ugovora o rijekama/močvarnim područjima, koje je testirao INTERREG MED Wetnet. Projekat realizuje 12 partnera iz sedam zemalja Mediterana- Grčke, Španije, Francuske, Italije, Slovenije, Albanije i Crne Gore, a kofinansira Evropski fond za regionalni razvoj.
/Antonela Stjepčević, eksterna saradnica za komunikaciju
Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora, Kotor/
Snježni pokrov u utorak je zabijelio atinsku Akropolu u valu hladnoće koji je zahvatio grčku prijestolnicu, prekinuo opskrbu strujom, zaustavio promet i cijepljenje protiv covida-19.
Grčka od subote bilježi najveću količinu snijega u više od deset godina. Temperature na sjeveru države pale su i 20 stepeni ispod nule, a snijeg pada čak i na plaže u okolici Atene.
Diljem prijestolnice ulice pretrpane snijegom su zatvorene. Norveški veleposlanik Frode Overland Andersen objavio je fotografiju svog kolege koji je na posao stigao skijama.
Na južnoj obali snijeg je prekrio palme i ležaljke.
Nekoliko četvrti u Atini ostalo je bez struje zbog stabala koja su pala na dalekovode. Otkazane su i dvije linije vlaka za Atenu, prenosi Reuters.
Grčka prijestolnica je pod opštom karantenom zbog rasta broja novozaraženih, no zbog snijega je morala otkazati cijepljenje protiv covida-19.
Meteorolozi predviđaju da će se hladna fronta povući do kraja sedmice.
Više od stotinu ljubljanskih taksista je vožnjom kroz središte grada i trubljenjem protestvovalo u utorak protiv odluke vlade da se svaka 72 sata moraju testirati na koronavirus kako bi mogli raditi.
Njihov sindikat je upozorio da će prosvjedi idućih dana eskalirati ako vlada ne povuče odluku koja im se čini nelogična i pretjerana dok se neka ograničenja ukidaju.
Udruga taksista kaže da im vlada nije određivala obvezno testiranje ni kada je incidencija zaraze bila puno veća i kad su zbog obustave javnog prometa vozili ljude u bolnice i na testiranje.
Ministar prometa Jernej Vrtovec je ustrajao da je odluka opravdana, ali bi se mogla promijeniti ako se epidemiološka situacija poboljša.
Vrtovec kaže da su taksisti u sličnom položaju kao instruktori u autoškolama koji se također trebaju testirati jer u vozilu u bliskom kontaktu s putnikom, za razliku od vozača autobusa koji su na dovoljnoj distanci od putnika pa za njiih testiranje nije obvezno.
Država Crna Gora postaće trajni vlasnik dva aviona za 21 milion eura, saopštio je danas Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja.
On je ocijenio da je to veliki korak ka ponovnom uspostavljanju letova.
“Katastrofalni, stari ugovor o rentiranju aviona između MA i GECAS-a koji je predviđao penale i troškove od 43 miliona evra, zamenjen je kupoprodajnim kojim će država postati trajni vlasnik dva aviona za 21 milion evra. ToMontenegro!“, objavio je Spajić na Twitteru.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je potvrdila da će sutra, 17. februara, u Crnu Goru stići prvi kontigent vakcina protiv koronavirusa i to 2.000 doza ruske Sputnjik V, a da će još 2.000 doza iste vakcine stići u narednim danima.
Ona je kazala da Crna Gora svaki dan očekuje i isporuku Sputnjik V vakcine dogovorenu sa Rusijom, a u narednom periodu i isporuku kineske vakcine Sinofarm i vakcine Fajzer.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević donirao je januarsku zaradu Domu zdravlja Budva, namijenjenu za nabavku sredstava koja se koriste u kovid ambulantama.
U pitanju je skroman dodatak već opredijeljenoj pomoći od strane Opštine Budva usmjerenoj ka borbi sa pandemijom koronavirusa.
– Predsjednik Opštine nastavlja da donacijom zarade ukazuje na važnost društveno odgovornog djelovanja i na socijalne probleme sa kojima se naša zajednica susreće – saopšteno je iz Opštine Budva.
Čelnici Opštine Herceg Novi zasadili su danas mimozu na više lokacija na rivijeri – u Kumboru, Kamenarima, Đenovićima, Baošićima i u Bijeloj. Kako je istakao predsjednik lokalne samouprave Stevan Katić, sadnja mimoze uvrštena je u program Praznika umjesto fešta koje su ove godine izostale zbog epidemiološke situacije.
Kako aktuelne epidemiološke mjere ne dozvoljavaju okupljanje većeg broja građana, ove godine je učinjen napor da se nekim programima nadomjesti sve ono što je bilo karakteristično za praznik. Tako je danas, umjesto tradicionalnih berbi, organizovana sadnja mimoze na više lokacija.
Praznik mimoze
-U ovoj akciji je posađeno pedesetak sadnica od Kumbora do Bijele, a narednih dana akcija će biti nastavljena u Igalu, Herceg Novom, Luštici i u selima u zaleđu. Zadovoljstvo mi je što i u ovakvoj situaciji ne prekidamo tradiciju praznika i svi programi se realizuju u skladu sa epidemiološkim mjerama, istakao je Katić.
U Baošićima su mimoze posadili predsjednik Katić, potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković; u Bijeloj predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić; u Đenovićima potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić sa sekretarkom za kulturu i obrazovanje Anom Zambelić Pištalo i najuspješnijom studentkinjom Herceg Novog 2019. godine Jelenom Vukasović; u Kamenarima predsjednica te Mjesne zajednice Maja Popović, u Kumboru šefica Kabineta predsjednika opštine Dragana Stanišić, savjetnik predsjednika Jovan Subotić i predsjednik MZ Kumbor Milan Bošković.
