Poštovani čitaoci na današnji dan prije godinu dana zvanično je otpočeo, zaplovio, sa radom portal Boka News.
Naša želja je bila informisati Vas drugačije, iz posebnog ugla, kroz prizmu i mjeru dobre vijesti… Pokazati da je u nama i oko nas ostalo još nešto dobro, da u ovom društvu ima pozitivne energije, dobrih ljudi, edukativnih, humanih, tradicionalnih, istorijskih, životnih priča… Da možemo živjeti u skladu sa prirodom i očuvati našu Boku Kotorsku, poslati u svijet pozitivne poruke i dobre vibracije iz najljepšeg zaliva na svijetu…
Tada smo se predstavili …
„Boka News je multimedijalni portal koji donosi vijesti iz kulture, društva, politike, pomorstva… Naš osnovni cilj je kvalitetno informisati javnost, upoznati vas i upozoriti na vrijednosti, tradiciju i neophodnost zaštite i očuvanja prirodnih ljepota Boke Kotorske kao jedinstvenog prostora jednog od najljepših zaliva na svijetu. Bokom Kotorskom danas se diče svi, a u stvarnosti nije ničija dok ne dobije svoj administrativno pravni okvir koji se zove region Boka Kotorska…“
Konceptualno i dalje ostajemo na istom kursu, tabloidnom načinu informisanja kažemo ne, senzacionalizmu, smrti, žutilu…
O portalu Boka News ustvari najviše govore Vaše posjete, tweets, shares, like !!!
Turistička organizacija Kotor priprema izdavanje Gastro vodiča te u tom smislu ažurira i prikuplja podatke o restoranima, konobama i picerijama u cilju njihovog reklamiranja u budućem vodiču.
Novi dizajn predviđa manji džepni format gastro vodiča, a ugostitelji podatke i kvalitetne fotografije mogu poslati na e-mail mozaici@t-com.me. Poželjno je poslati po jednu fotografiju objekta i nekog od jela iz ponude. Reklama u vodiču je besplatna, a podatke ugostitelji mogu poslati najkasnije do 10. novembra. Nakon ovog roka nijesu moguće dopune i izmjene.
Iz Turističke organizacije najavljuju da će publikacija izaći iz štampe u prvom kvartalu 2016. godine.
Za sve informacije pored e-maila mozaici@t-com.me, ugostiteljima je na raspolaganju i broj telefona 032 322 886, poručuju iz TO Kotor.
Nautički centar Porto Montenegro u Tivtu na vrhu je liste od deset novih ekskluzivnih svjetskih marina, prema mogućnostima prihvata najnovijih ultraluksuznih velikih jahti. Listu od 10 novih marina koje u posljednje vrijeme sve više predstavljaju konkurenciju etabliranim mediteranskim marinama poput italijanskog Porto Ćerva ili španskog Puerto Banusa, sačinio je uticajni portal „Yachting Pages“.
Činjenica da nakon upravo okončane izgradje druge faze te marine, Porto Montenegro na vez može prihvatiti i giga-jahte dužine čak do 250 metara, tivatski nautičlki centar svrstao je na prvo mjesto ove liste.
„Smješten u slikovitom okruženju zaliva Boke Kotorske čiji je dio pod UNESCO-vom zaštitom, sa njenom raznolikom i interesantom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, Porto Montenegro ubrzano postaje jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi. Nakon najnovijih građevinskih zahvata, ova marina sada nudi mogućnost veza i za jahte dužine čak do 250 metara. Sve to kompletirano je smještajnim i uslugama trgovine i zabave u čitavom naselju koje okružuje marinu, luksuznim hotelom „Regent“ od 5 zvjezdica i čitavim nizom restorana, barova i prestižnih butika. Porto Montenegro nudi i mnogo mogućnosti za zabavu i drugih usluga za članove posadi jahti, sa preko 50 trgovina i ugostiteljskih objekata, sportskim sadržajima, noćnim i klubom za posadu, te nizom raznolikih dešavanja i organizovanim izletima u okruženju. Ova marina ima i profitabilne ekonomske prednosti jer se nalazi van EU poreskog i carinskog sistema, a klijentima nudi i snabdijevanje gorivom oslobođenim carine, akcize i poreza, granični i carinski prelaz, kao i usluge popravke jahti koje će uskoro biti kompletirane posebnim remontnim brodogradilištem u neposrednoj blizini.“- piše „Yachting Pages“.
Porto Montenegro – marina
Na drugom mjestu njihove liste je marina One Ocean Port Vel u Barseloni u Španiji koja može primiti jahte dužine do 190 metara, a na trećem mjestu je Grand Harbour Marina u Valeti na Malti, gdje se mogu vezati jahte dužine do 135 metara. Slijede Vilanova Grand Marina u Barseloni (120 metara), Limassol marina na Kipru (110 metara), Palmarina Bodrum u Turskoj (105 metara), Marina di Stabia u Italiji (100 metara), Christophe Harbour na ostrvu Sent Kits u Karibima (91 metar), ACI Marina Split u Hrvatskoj (90 metara) i Marina di Loano u Italiji koja može primiti brodove dužine do 77 metara.
„Od Port Hercule u Monaku preko Puerto Banusa u Marbelji, te Porto Ćerva i Portofina u Italiji, postoji određeno osjećanje supremacije među istorijski popularnim i dokazanim marinama za superjahte na Mediteranu. Ipak, budući da broj takvih velikih brodova svakodnevnmo raste, kao i želje njihovih vlasnika i čak posade, da istražuju i iskuse nove destinacije širom svijeta, pojavljuje se i sve veći broj marina za superjahte koje se sve više pozicioniraju kao veliki izazivači i konkurencija dosadašnjem spisku elitnih nautičlkih destinacija.“- piše „Yachting Pages“, detaljno predstavljajući svaku od 10 novih top-spot svjetskih marina koje predvodi tivatski Porto Montenegro.
Porto Montenegro – marina
Inače, najveća jahta na svijetu trenutno je 180 metara dugi „Azzam“ koji pripada vladajućoj porodici Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je u gradnji još i veća jahta, čak 222-metra dugi brod nazvan „Double Century“. Ovaj 770 miliona dolara vrijedan brod kada bude završen, komotno će moći da se smjesti u Porto Montenegru, ukoliko to budu željeli njegovi za sada neimenovani vlasnici.
Gradonačelnik Novosel i ambasador Frelih sa organizatorima
Nakon tri dana uživanja u reviji dugometražnih i kratkih žanrovskih ostvarenja, tivatska publika zatvorila je sinoć prvo izdanje festivala „Montifff“.
Pedeset filmova iz četrnaest zemalja prikazano je u Centru za kulturu Tivat i Zbirci pomorskog nasljeđa, a posjetioci su posebno uživali u projekcijama filma „Das Boot“, po prvi put prikazivanog u podmornici „Heroj“ u Porto Montenegro. Roditelji su kišni vikend za nama proveli sa mališanima na matineu dječijih filmova, a najvjerniji ljubitelji horora ostajali su do kasnih večernjih sati na projekcijama klasika Vesa Krejvena.
„Nisam željela da napravim tipičan evropski festival autorskog filma, htjela sam da obradujem sve one koji vole žanrovski film, a ne mogu da mu pristupe. Tivat nema bioskop, ali ima bogatu kulturnu scenu i divno pozorište, tako da mislim da je filmski festival na pravi način osvježio taj kulturni duh.“- kazala je kreatorka „Montifff“ festivala Gala Goliani.
Gala Goliani
Festival je otvorila projekcija austrijskog filma „Goodnight Mommy“, kojoj je prisustvovao i ambasador Austrije u Crnoj Gori, Johan Frelih. Na otvaranju se okupljenima obratio gradonačelnik opštine Tivat Ivan Novosel, koji je podsetio da je Tivat među prvim gradovima u Crnoj Gori dobio bioskop, i izrazio žaljenje što danas ne posjeduje kvalitetnu opremu i mogućnosti za redovne projekcije, ali je takođe izrazio nadu da će ovaj festival pokrenuti dugoočekivane promene na tom planu.
Reditelj Branko Baletić, direktor Crnogorske kinoteke koja je pomogla festival, podržao je ideju o obnavljanju bioskopa, kao „jedinog mjesta gdje čovjek, u mraku, a okružen drugim ljudima, može da promišlja sam o sebi“.
Publika je imala prilike i da razgovara sa Baletićem i srpskim rediteljem Milanom Todorovićem, koji su pred projekcije svojih filmova „Lokalni Vampir“ i „Mamula“ razgovarali o žanrovskom filmu, položaju domaćih produkcija u svijetu, značaju proboja na velika tržišta poput kineskog ili američkog i uticaju bioskopa na društveni identitet i zajedništvo.
Prema anketi posjetilaca, najviše pažnje izazvao je austrijski film „Goodnight Mommy“ koji lako može da u konkurenciji za Oskara za najbolji strani film 2016. godine. Domaću publiku nije iznevjerio ni ciklus filmova horora sa sjevera, a strance bazirane u Porto Montenegru su privukli „Lokalni vampir“ i „Mamula“.
Humanitarna akcija za pomoć mladoj Žani Međedović iz Bijele ujedinila je proteklih dana Novljane i sve humane ljude. U akciju za spas jednog života uključila se i Opština Herceg Novi, preduzeća i ustanove čiji je osnivač opština i gradska Turistička organizacija, koji su donirali ukupno oko 5.000 eura.
Do sada je prikupljeno oko 30.000 eura, od potrebnih 50.000 eura za Žanino liječenje u Njemačkoj, saopštio je sekretar za društvene djelatnosti i lokalnu upravu Vladimir Dželetović, koji je u stalnom kontaktu sa Odborom za prikupljanje pomoći. U prikupljanje pomoći do sada se uključio veliki broj građana, nevladinih organizacija, ugostiteljskih objekata, preduzeća. Dželetović je ponovio poziv da svi koji su u mogućnosti pomognu mladoj Žani.
Dvadesetšestogodišnjoj Žani Međedović dijagnostifikovan je agresivni oblik raka limfnog tkiva u medijastinumu. Ona se od 23. septembra liječi na klinici za onkologiju u Njemačkoj, gdje bi trebalo da boravi i naredna tri-četiri mjeseca.
Novčana pomoć može se uplatiti na žiro račun: 510040896326002327, na ime Ranko Međedović; i devizni račun Swift-COBADEFF IBAN-ME25510040896326002327 Account- 400876851700.
Hercegnovski Strip Festival (HSF) priključuje akciji “Pomozimo Žani”
Sutra, utorak 13. oktobar u zgradi robne kuće Mješovito (Trg Nikole Đurkovića) od 11 do 13 sati biće održana prodaja originalnih radova naših gostiju sa dosadašnjih festivala, kao i printova ručno potpisanih od strane samih autora.
Takođe, prodavaće se i plakati sa ovogodišnjeg festivala (autori: Stevan Subić, Renato Vladimir – Renky, Will Simpson, Tihomir Tikulin – Tico i Paolo Mottura), a biće organizovano i slikanje i crtanje uživo (aukcijska prodaja).
Da podsjetimo, na dosadašnjim festivalima gostovali su strip autori i autorke svjetskog renomea: Kordej, Janjetov, Gajić, Sitar, Dayglo, Kerac, Celoni, Motura… Kupovinom njihovih radova pomoći ćete našoj mladoj sugrađanki.
Nakon dana odgode zbog jake bure u Trstu, Robertissima III Roberta Tomasinija pobjednik je Barcolane 2015 na koju se prijavila 1.681 posada. Prejedrili su kurs regate za 1 sat, 18 minuta i 15 sekundi, a za njima slijede Jena No Boarders Team, Pendragon, a peto mjesto zauzeo je Veliki Viharnik Dušana Puha.
Od hrvatskih predstavnika, Shining Umago Maxi zauzeo je osmo mjesto, dok je Cro-a-Sail Miroslava Reljanovića završio na 33. mjestu, DSK Extreme Darka Kesera 69. mjesto, ženska posada Tihane Tadinac 135. mjesto, Boris Žižić s jedrilicom Beba Ema 214. mjesto.
Barcolana je jedriličarska regata u blizini sjevernotalijanskog lučkog grada Trsta. S oko 2.000 sudionika jedna od najvećih jedriličarskih regata na svijetu.
Najveća i najstarija regata na Jadranu.
Od 1969. godine regata se odvija svake druge nedjelje u oktobru Tršćanskom zaljevu.
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
1 od 10
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
Zaposleni u Turističkoj organizaciji Tivat, nakon uspješno odrađene sezone, udružili su svoja sredstva i odlučili da ove godine sve aktivnosti usmjerene na stvaranje tima koji funkcioniše u zdravoj atmosferi programiraju u novom okruženju, daleko od radnog mjesta.
Izabrali su Split i program Urban challenge, gdje su u limitiranom vremenu morali obići što više tačaka u gradu i to različitih: kulturnih, istorijskih, zabavnih, shoping i sl.
Na ovaj zabavni način upoznali su Split kao turističku destinaciju i ujedno vježbali znanje, snalažljivost i poštovanje pravila. Posebna zanimljivost je Escape room gdje su zaposleni pokazali svoju sposobnost logičkog razmišljanja.
Uzvraćajući gostoprimstvo od ovog ljeta, Petar Grašo ih je ugostio u restoranu „Adriatic“ vlasništvo njegovog oca.
TOT – nakon uspješne sezone u Splitu na Urban challenge
Za zaposlene u Turističkoj organizaciji Tivat, ovaj team building program ispunio je svoj cilj na izgradnji tima koji zajednički rješava probleme i drži se gesla „Jedan za sve, svi za jednoga“.
Team buildingje posebna vrsta programa odnosno kombinacija programa kojom se želi postići povećanje produktivnosti, učinkovitosti i uspješnosti kompanije uz pomoć njezinih zaposlenika koji će se pritom osjećati zadovoljnije, opuštenije i obučenije. Team building su razne korisne igre i druženja odraslih gdje je glavna tema timski rad, način razmišljanja, motivacija te kreativno rješavanje problema u nepoznatoj situaciji.
Team building je nastao prije nekoliko desetaka godina zbog poboljšanja poslovne komunikacije i poslovnog obrazovanja u radnoj sredini. Sva dosadašnja istraživanja dokazuju neposrednu vezu između uspješnosti komunikacije i djelotvornosti kompanije stoga je kvalitetna komunikacija i dobar tim bitan preduvjet za što bolje uspješno poslovanje.
U povodu 28. oktobrа, Dаnа opštine Herceg – Novi, u subotu je u foаjeu Dvorаne pаrk otvorenа izložbа mаketа brodovа „Brod u ruci“ Eduаrdа Bigаiа.
Izložbu je otvorio predsjednik Sаvjetа JUK „Herceg – fest“ Đuro Beli Prijić. Nа svečаnosti povodom otvаrаnjа izložbe pročitаn je govor direktorа Herceg-festа, drаmskog piscа Stevаnа Koprivice.
„Stаvi prst u more i imаš vezu sа cijelim svijetom“ vole dа kаžu primorci, а dа nisu nogom kročili u tаj svijet. Popni se nа pаlubu i stаni ispod kаtаrke i cijeli svijet je tvoj.
Bigai izložba maketa brodova
Tom svijetu bez grаnicа pripаdа flotа koju godinаmа, decenijаmа, strpljivo i uporno grаdi mаestrisimus Bigаi. Bigаi, Novljаnin, kаo dа tim brodovovljem stаlno hrli kа domovini svogа ocа, gаribаldincа koji je rаtovаo sа crnogorskim kompаnjimа protiv fаšizmа. I on je, kаo i Edo, bio zаljubljenik brodovа koji su dolаzili u novski porаt, dočekivаo ih kаo službenik novske luke, zelenim i crvenim ferаlimа senjаvаo bezbjedne pristаne. Itаlijа i Novi žive i u još jednom tаlentu Edа Bigаiа i njegove fаmilije, u muzici. Muzikа Mediterаnа, genetski sluh, pjesmа šoto voće i onа glаsnijа, ritаm dobošа grаdske muzike, i to su аrgumenti posebnosti čovjekа čiju izložbu večerаs otvаrаmo. “Brodovi u ruci” i iz ruke Edа Bigаijа, plove, bаš kаo i muzikа, u duše svih onih koji vole brodovlje, more, zаliv, linije horizontа koje se morаju prejedriti i poštuju tаlenаt i umijeće nаšeg sugrаđаninа zа kogа, mnogi, do večerаs nisu znаli kаkаv rаskošаn dаr posjeduje,”, nаpisаo o Bigаievim tаlentimа Koprivicа.
Bigai izložba maketa brodova
Nekаdаšnji kustos pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzejа u Kotoru Petаr Pаlаvršić, govorio je o brodomodelаrimа kаo specifičnoj grupi ljudi posvećenih svom poslu, koji u sebi nose i umjetnički tаlenаt.Kаko su modeli bili izloženi u dvа redа, u jednom su bile jedrenjаci а drugom mаkete mаnjih plovilа, Pаlаvršić je posebno istаkаo znаčаj onih mаnjih – iаko mаkete jedrenjаkа iziskuju mnogo više vremenа i trudа.
Bigai izložba maketa brodova
To su četiri plovilа iz nаšeg zаlivа, njih je svаkim dаnom sve mаnje. U luci ih imа vrlo mаlo. Tаkvа im je sudbinа, drveni objekаti će potuno nestаti iz morа. Zаto trebа sаčuvаti uspomene nа sve te čаmce kojimа smo mi plovili po nаšem zаlivu, kаzаo je Pаlаvršić i istаkаo dа bi ove mаkete bile dobrа osnovа zа neku od muzejskih zbirki u Boki.
Bigai izložba maketa brodova
U krаtkom obrаćаnju Bigаi je pozdrаvio prisutne i zаhvаlio „Herceg- festu“ nа ukаzаnoj prilici.Nа otvаrаnju ove zаnimljive izložbe nаstupilа je Klаpа “Castel Nuovo”.
Prvi međunarodni “Montenegro International Fantastic Film Festival” – Festival fantastičnog filma “MONTIFFF 2015” u Tivtu, zvanično je zatvoren sinoć. Festival je u potpunosti opravdao očekivanja publike.
Pored projekcije oko 50 filnskih ostvarenja iz 14 država svijeta, festival je publici omogućio da se sretne i na panel-diskusijama druži sa poznatim domaći i inostranim filmskim stvaraocima.
„Ovo je jedno od najljepših mjesta na svijetu. Ne znam kako ovdje nisam snimio film, ali bih volio, možda baš sa oktopodom i podmornicom kao na festivalskom plakatu.Najbolje vrijeme za gledanje filmova je kad pada kiša i kad je hladno napolju, to je najbolje vrijeme da se bude u bioskopu, to svi mi volimo kad gledamo filmove. Hoću takođe da kažem da ima mnogo festivala širom svijeta, koji tokom godina postanu veoma poznati, ali je vrlo važno upamtiti da su svi oni počeli kao vrlo mali događaji i trebalo je mnogo truda i strasti nekoliko ljudi da ovo pokrenu.Divno je biti ovdje ovog vikenda, a posebno na MONTIFFF-u, jer je prvi. To je zaista najvažnije – da ovdje postoji festival i ja se nadam da će trajati mnogo godina!”-istakao je, britanski reditelj “MONTIFFF”, Jonathan English, koji je otvorio festival.
Među filmovima iz SAD, Kanade, Grčke, Španije, Kipra, Srbije, Bosne, Crne Gore, Danske, Japana, Britanije, Njemačke, Norveške i Austrije, publika je u Tivtu minulog vikanda mogla da pogleda i ovogodišnjeg austrijskog kandidata za Oskara, film „Goodnight Mommy“, američki film „June“, kanadska ostvarenja „Queen of Blood“ i „Female Werewolf“, danski film „The Visit“ Majkla Madsena, ali i Baletićevog „Lokalnog vampira“ i ostvarenje „Mamula“ srpskog reditelja Milana Todorovića.
Gala Goliani
Gledaoci su mogli i da se prisjete nekih od najvećih hitova žanra poput čuvenih horor-ostvarenja „Vrisak“ i „Strava u Ulici brijestova“ američkog reditelja Vesa Krejvena, ili naslova poput „Skeleton Key“, „The Adams Family“ i „Hackers“. Projekcije su održavane u dvorani Centra za kulturu Tivat i Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, a posebna atrakcija i svojevrsni istorijski momenat kada je crnogorska kinematografija u pitanju, bile su i prve bioskopske projekcije koje su održane u jednoj podmornici. Naime, u jedinstvenom ambijentu unutrašnjosti velike dizel-električne podmornice P-821 „Heroj“ koja je muzejski eksponat u Porto Montenegru, prirešeno je ukupno pet projekcija čuvenog filma „Podmornica“ (Das Boot). Jedan od najpoznatijih antiratnih filmova ikad snimljenih, remek djelo njemačkog reditelja Wolfranga Petersena iz 1981, izuzetno je dobro „oživjelo“ u unutrašnjosti podmornice-muzejskog eksponata i naišlo na odličan prijem publike, jer se i sama radnja cijelog filma dešava na njemačkoj podmornici U-96 tokom Drugog svjetskog rata.
Festival „MONTIFFF 2015“ je podržan od strane kompanije „Adriatic Marinas – Porto Montenegro“, Crnogorske kinoteke i Centra za kulturu Tivat.
Susretnete li u našim vrtovima šipak ili nar (Punica granatum L.), vjerojatno nećete biti svjesni bogate istorije koja je prožela ovu biljku, baš kao i cijenjeni sok skriven u prepoznatljivim velikim plodovima.
Ne zaobilazite ga, konzumiranje ovog voća popravit će vaš imunitet i pozitivno djelovati na zdravlje. Ljekovitost šipka poznata je već stoljećima. Pripisuju mu se antioksidativna, antikancerogena i mnoga druga svojstva. U zadnje vrijeme nauka je pokazala veliki interes upravo za to voće. I to ne bez razloga…
Biljka je samonikla u Iranu, a područje njezina rasta rasprostire se sve do sjevera Indije. Ljudi su je proširili po Mediteranu, današnjoj Armeniji, Turskoj i Kavkazu, a u doba kolonijalizma počela se uzgajati po svim kontinentima. Spominje se u Bibliji, vezana je uz tragičan grčki mit o Perzefoni, a ukorijenjena je i u pričama mnogih drugih naroda starog svijeta. Nađena je čak u egipatskim grobnicama.
Šipak voli suvu i toplu klimu. Unutar ploda tvrde kore kriju se sjemenke okružene sočnim mesom karakteristične crvene do crveno-ljubičaste boje, slatko-kiselo-trpkog okusa koji osvježava i gasi žeđ. Upravo je to glavni razlog njezine planetarne popularnosti.
Šipak- Nar
Djeluje antibakterijski. Posebno je koristan protiv štetnih bakterija u želucu, kakva je Escherichia coli koja uzrokuje bolne infekcije i ozbiljne želučane tegobe. Djeluje antikancerogeno. Dokazan je pozitivan učinak kod raka dojke, prostate , pluća. Antikancerogeni učinak povezan je sa antioksidativnim učinkom šipka.
Sok od šipka ima više antioksidansa nego većina drugih voćnih sokova, crveno vino ili zeleni čaj. Antioksidansi djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala koji uzrokuju rak, jača imunitet, te se tako opet smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja. U tom kontekstu se spominje punicična kiselina iz sjemenki. Istraživanja pokazuju da punicična kiselina pomaže imunom sustavu i tako osnažuje organizam u obrani od karcinoma, pretilosti, ateroskleroze, dijabetesa, srčanih oboljenja te alergijskih reakcija na hranu. Preporučuje se svim ljudima koji imaju disbalans lipida holesterola u krvi.
Ulje sjemenki osobito blagotvorno djeluje na kožu i zbog toga ga kozmetika uvelike koristi. Ulje šipka značajno usporava starenje kože i sprečava nastajanje bora. Ovo ulje se može pronaći u zadovoljavajućim koncentracijama samo u najluksuznijoj kozmetici. Koristi se kod oštećene, upaljene ili iritirane kože, kod ekcema, kožnih alergija, psorijaze, seboreje i sličnih kožnih bolesti, kao i kod opuštene, umorne zrele kože s borama. Značajan učinak kod problematične kože s upaljenim aknama. Šipak je također dobar za zube, jer sprječava nastajanje zubnih naslaga.
Domaći liker od šipka
Uzmite 1 kg šipaka, 1 l domaće lozovače i 450g šećera. Očistite šipke tako da ih prepolovite nožem pa onda tučete drvenom kuhačom, Koštice šipka, rakiju i šećer spojite i začepite. Uz povremeno mućkanje za četiri tjedna imati će te odličan liker.
Čokoladni puding sa šipkom
Džem od šipka
3 kg zrelog šipka, 3 kg šećera i 2,5 l vode
Način pripreme:
Očistite šipak i dodajte ga u proključalu vodu. Kuhajte oko 30 minuta, zatim propasirajte cijelu masu. Treba da se dobije tri litra tečnosti. Stavite na štednjak i postupno dodajte šećer. Kuhajte na jačoj temperaturi uz stalno miješanje kuhačom. Dužina kuhanja ovisi od gustoće mase, ali ako se pridržavamo mjere, biti će dovoljno 30 minuta. Vreli džem ulijte u zagrijane tegle, pa ih nakratko stavite u mlaku pećnicu da se uhvati pokorica, a zatim ih izvadite. Kada se ohlade, prekrijte celofanom i dobro zatvorite.
Brownie od crnog sezama sa preljevom od šipka
Recept sam napravio po receptu kakvog sam i pronašao u Engleskoj kuharici. Zaintrigirao me sami naziv. Brownie. Brownie koji je sinonim za čokoladu a u ovom receptu nema je nigdje. Definitivno me podsjeća na kolač s makom.
Sastojci:
150 g maslaca, otopljenog
100 g crnog sezama
140 g šećera
2 jaja
100 g brašna
1⁄2 žlice praška za pecivo
1 manji šipak
2 pakovanja crvenog preljeva za torte
U blenderu pomiješajte otopljeni maslac i sezam te izmiksajte u „pastu“. Zajedno sa šećerom prebacite u zdjelu na štednjak. Miješajte dok se masnoća ne odvoji, par minuta. Ohladite. U hladno dodajte jedno po jedno jaje i na kraju umiješajte brašno. Lagano izmiješajte špatulom, pospite sa sjemenkama sezama i istresite u mali kalup, 20X20 cm obložen masnim papirom. Pecite na 160 C, 25 min. Provjerite čačkalicom.
Kada se ohladi, biskvit izrežite i smjestite ga u kalup za torte promjera 18 cm. Očistite šipak i pripremite preljev prema uputama na pakiranju. Ostavite da odstoji 5 minuta te prelijte pola preljeva preko biskvita. Pospite pola bobica šipka i ostavite par minuta. Za to vrijeme držite ostatak preljeva na toplome kako se ne bi prerano stegnuo. Zatim izlijte i drugu polovicu preljeva i ostatak šipka. Ohladite i poslužite.
Sirup od šipka
Karakteristično za šipak je da svoje bogatstvo vitaminom C ne gubi ni nakon termičke obrade, za razliku od drugih vrsta voća, koje u pravilu gube. Razlikujemo slatki i ljuti šipak, jedan i drugi su jestivi, a koji je naš izbor ovisi isključivo o tome kakav okus više preferiramo.
Od šipka osim ukusnih džemova, likera, čajeva i marmelada možemo napraviti i sirup. Sirup se može napraviti i od ljutog i od slatkog šipka, kojeg je najprije potrebno dobro očistiti. Nakon što očistimo negdje oko 1 kg šipka, stavimo ga u posudu te pospemo šećerom. Dodavanjem sloja po sloj bobica šipka, dodajemo i šećera po njima. Nakon što smo sve očistili, ostavimo sve tako u posudi preko noći. Sutradan je potrebno sve pomiješati te pustiti još koji sat da odstoji, pa onda samljeti u blenderu, mlinu za meso ili multipraktiku. Sada smo dobili tekućinu te ostatke od bobica što ćemo razdvojiti na način da procijedimo kroz cjedilo u pasterizirane boce.
Sada je naš sirup od šipka gotov, a preporučuje ga se rijediti s vodom pri piću. Osim za piće, jako je dobra varijanta za začin kod voćnih salata. Osim što ga nećemo moći prestati piti zbog ukusnosti, sirup od šipka je i izrazito zdrav, jednako kao i šipak koji jedemo kao voće.
Pripremio:gastro akademik Božo Lučić
Šipak- Nar
Preporučujemo – Kolač od šipka
Sastojci:
1 kg nemasnog svježeg sira
20 dag šećera
4 jaja
2 vrećice pudinga od vanilije
180 ml ulja
20 dag sirnog namaza
4 žlice kakaa
12 žlica sirupa od šipka
3 listića želatine
Priprema:
Nemasni svježi sir, šećer, jaja, puding, ulje i sirni namaz dobro izmiješajte. Dobivenu smjesu podijelite u dva dijela. Jednom dijelu dodajte 4 žlice sirupa od nara a drugom kakao. Dobro izmiješajte obje smjese, te ih zatim naizmjenično lijevajte u lim. Pecite oko 50 minuta na 180 º. Želatinu potopite u hladnu vodu dok se ne omekša. Ocijedite je i dodajte sirupu od nara kojeg ste prethodno razrijedili s 15 ml vode i zagrijali. Miješajte dok se sok ne učvrsti. Prelijte preko kolača i ostavite barem 2 sata u hladnjaku prije posluživanja.
