U Galeriji solidarnosti u palati Pima u Kotoru, u srijedu, 30. septembra u 20 sati biće otvorena izložba “Klesarski eho”. Radi se o fotografijama kamene plastike iz bazilike u Budvi, iz perioda od VI do IX vijeka.
Autori su arheolozi Dejan Drašković i Goran Pajović.
Izložbu će otvoriti arhitekta Slobodan Bobo Mitrović.
Crnogorski reprezentativac u boćanju, Miroslav Petkovic, osvojio je srebrnu medalju u disciplini krug na Svjetskom prvenstvu u Rijeci.
Boćar iz Tivta postigao je sjajan uspjeh u konkurenciji 250 takmicara iz 37 zemalja. To je njegovo deseto odličje u karijeri, u kojoj je ostvario jednu zlatnu, pet srebrnih i četiri bronzane medalje.
U meču za zlato izgubio je od Slovenca Dejana Tonjeca sa 24:20
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru pozvalo je na saslušanje bivšeg tivatskog gradonačelnika Miodraga (Dragana) Kankaraša u vezi sa krivičnom prijevom koju je protiv njega, u maju podnijela NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“, prenose Vijesti online.
Kankaraš je, inače, prije nekoliko mjeseci formalno preuzeo dužnost prvog generalnog konzula Crne Gore u Srbiji, sa mjestom službovanja u Sremskim Karlovcima.
TAA je Kankaraša prijavila zbog osnovane sumnje da je „izvršio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja i druga krivična djela koja se gone po slubenoj dužnosti“ prilikom obračuna i naplate naknade za komunalije za objekat „Regent“ u Porto Montenegru prije par godina, čime je gradska kasa oštećena za oko milion eura.
Potvrda da sa obračunom i naplatom komunalija za „Regent“ nije sve bilo kako treba, stigla je prije dvadesetak dana kada je aktuelni gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) koji je kazao da je u međuvremenu napravljen i aneks ugovora sa kompanijom „Adriatic Marinas – Porto Montenegro“ kojim se ta kompanija obavezala da u gradsku kasu Tivta na ime razlike za komunalije, do oktobra naredne godine u ratama uplati još ukupno 1.068.000 eura.
„Obavještavam Vas da je formiran predmet u našem Tužilaštvu preema prijavi NVO “Tivatska antikorupcijska akcija”, podnesene protiv bivšeg gradonačelnika u Tivtu, Kankaraš Miodraga. Trenutno se predmet nalazi u fazi izviđaja, u kojoj fazi su određene dokazne radnje izvršene u vidu pribavljanja određene dokumentacije u vezi sa regulisanjem obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između firme DOO “Adriatic Marinas” iz Tivta i Opštine Tivat, kao i saslušanje određenog svjedoka. Zatraženo je i pribavljanje cjelokupne dokumentacije u vezi sa tim pravnim poslom od strane Opštine Tivat. U planu je i saslušanje prijavljenog Kankaraša, kome je već upućen poziv za saslušanje“, kazala je za „Vijest“ rukovodilac ODT u Kotoru, Danka Živković.
Tužilaštvo se ,inače, prema nezvaničnim informacijama, intenzivno bavi ovim slučajem pa je iz arhiva Opštine Tivat izuzeta obimna dokumentacija oko obračuna i naplata komunalija koja se odnosi na period od tri godine.
Izjavu pred tužiocima u ovom procesu je već dao i Peđa Obradović, direktor Opštinske direkcije za investicije i razvoj. On je potvrdio „Vijestima“ da je u svojstvu svjedoka dao izjavu u ODT.
S.L
/Vijesti/
Povodom Dana evropske baštine u petak je u Pomorskom muzeju Crne Gore – Kotor otvorena izložba pod nazviom „Tehničko-pomorska baština Crne Gore”, u organizaciji Ministarstva kulture Crne Gore, Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor i Zbirke pomorskog nasljeđa tivatske marine „Porto Montenegro”.
Izložbu je otvorio ministar kulture Pavle Goranović.
“Crna Gora već osmu godinu zaredom organizje Dane evropske baštine. U skladu sa evropskom praksom ove godine smo se zajedno sa više od 30 država Evorpe pridružili ideji promovisanja industrijske i tehničke baštine. Proslavom dana Dane evropske baštine 2015. namjera Ministarstva je bila da pažnju crnogorske javnosti usmjeri ka pomorskoj baštini kao posebnom segmentu kulturnog nasljeđa koji u sebi integriše ne samo impresivne materijalne ostatke već i dokaze tehnološkog, ali i industrijskog, a samim tim i ekonomskog razvoja društva u njegovom viševjekovnom trajanju. Stoga sa pravom možemo reći da baština na koju večeras podsjećamo predstavlja svojevrstan presjek pomorske istorije Crne Gore, živući muzej i reprezent značajnih perioda našeg razvoja. I ovim činom potvrđujemo da je Crna Gora dio evropske baštine”, kazao je između ostalog Goranović.
U ime domaćina brojne goste i zvanice pozdravila je direktorica Muzeja Mileva Pejaković Vujošević.
„Vjerujem da će jednog dana kulturna mapa Crne Gore biti bogatija za još jednu kulturnu instituciju otvaranjem Muzeja industrijskog nasljeđa. Jer, muzeji su kapije kroz koje prolaze vjekovi, oni su ogledalo istorije, riznice života i kolektivnog pamćenja“ – kazala je Vujošević.
Izloženi su predmeti, mape, dokumenti, fotografije, koji prikazuju razvoj pomorskog Arsenala iz Tivta kroz istoriju.
Autori izložbe su Dražen Jovanović i Ilija Mlinarević.
U muzičkom dijelu nastupila je sopranistica Milica Lalošević uz klavirsku pratnju Ane Mihaljević.
Na Svjetskog prvenstva u boćanju koje se održava u Rijeci, boćar iz Tivta Miroslav Petković plasirao se u finale discipline krug.
Petković je u uzbudljivom polufinalu savladao Tunižanina Ayadi Mourada sa 23:22
Drugi naš takmičar Frano Petković izgubio je četvrtfinalni meč u pojedinačnoj konkurenciji od Slovenca Jure Kozejka rezultatom 8:6.
Finale se igra danas.
U Kumboru je počelo rušenje torpedno lansirne rampe ili kako smo je popularno u Boki zvali, lansirne stanice, simbola jednog vremena. Stanica koja je u krugu bivše vojne kasarne služila za ispitivanje torpeda, koju je prije Drugog svjetskog rata konstruisao pomorski kapetan Miroslav Štumberger nestaje pod čekićima jakih mašina. Na njenom mjestu biće izgrađena nova marina u sklopu budućeg kompleksa „Portonovi“.
Izgrađena je između dva rata za potrebe testiranja torpeda, okrenuta je u pravcu Tivta jer je tu širina zaliva najveća i bilo je dovoljno mjesta za testiranja. Stariji mještani Kumbora pričali su da bi se znalo desiti da torpedo (naravno bez aktivne glave) “zaluta” i završi po okolnim plažama.
U doba Austrougarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije kasarna u Kumboru bila je kolijevka razvoja torpednog naoružanja.
Na “mostu” su postojale šine za vagonete, koje vode do torpednih radionica u kasarni. Kada je vojska prestala koristiti za te namjene služila je kao privezište za brodove JRM koji bi dolazili u Kumbor.
Iako je bilo obećanja da će simbol jednog vremena biti sačuvan i poslužiti kao atrakcija, za koju su se uvjek turisti interesovali, pogotovo oni sa kruzera, lansirna stanica pomalo ali sigurno nestaje.
Lansirna stanica, kao zanimljiva i atraktivna istorijska priča svugdje u svijetu bi bila sačuvana i postala bi dio turističke ponude u sklopu budućeg turističkog kompleksa ali ne i u sklopu Portonovi kompleksa. Ostaju nam samo stare fotografije i sjećanje…
Predsjednicа opštine Herceg-Novi, Nаtаšа Aćimović primilа je dаnаs nаše poznаte filаteliste Tomа i Jelisаvetu Kаturić. Povod zа to bili su ovogodišnji uspjesi kаpetаnа Kаturićа i njegove supruge nа svjetskim izložbаmа. Nа sаstаnku se rаzgovаrаlo i o mogućnostimа orgаnizovаnjа nаcionаlne izložbe.
Jelisаvetа je bilа nаcionаlni komesаr Crne Gore nа filаtelističkoj izložbi “Singаpore 2015” kojа je održаnа od 14. do 19. аvgustа. Kаturići su nа toj izložbi osvojili nаgrаde zа tri kolekcije: “Pismа bokeljskih pomorаcа sа i kа jedrenjаcimа 1830-1890” vlаsnikа Đorđа Kаturićа, “Okupаcijа Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945″ i “Poštа аustrougаrskih mornаrа 1914-1918” vlаsnikа Tomа Kаturićа. Četvrtа je bilа nаgrаdа zа obаvljаnje dužnosti nаcionаlnog komesаrа.
Od 2006. kаdа je osvojio prvu zlаtnu medаlju zа nezаvisnu Crnu Goru, Tomo Kаturić je, kаko je kаzаo, sа svjetskih tаkmičenjа donio 11 medаljа. Prošle godine u Seulu, gdje je bio člаn desetočlаnog žirijа i nаcionаlni komesаr, dobio je priznаnje kаo počаsni izlаgаč i tim povodom je štаmpаnа mаrkicа sа njegovim likom. Krovnа filаtelističkа orgаnizаcijа FIPA imа 92 zemlje člаnice, а tаkmiči se 80 zemаljа.
Kаturići smаtrаju dа bi Crnа Gorа i Herceg-Novi bili dobri domаćini izložbe kojа bi moglа biti orgаnizovаnа već zа nаredni Prаznik mimoze. Nа izložbi bi učestvovаli filаtelisti iz regionа, аli i iz Itаlije i Austrije(gdje je štаmpаnа prvа poštаnskа mаrkicа sа likom krаljа Nikole). Izložbа bi bilа dobrа prilikа zа promociju grаdа, i filаtelizmа nа ovim prostorimа.
NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“ ocijenila je danas da je gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) „odabrao put bez povratka i nastavio da zataškava aferu „Komunalije“, time što nje izbjegao da se na predstojećoj sjednici SO, nađe dugo očekivani izvještaj interne opštinske Komisije za provjeru ispravnosti obračuna i naplate komunalija. Novosel je tu komisju sastavljenu od opštinskih činovnika, formirao krajem januara, sa zadatkom da pregleda obračune komunalija za velike stambene objekte u Tivtu. On je to učinio pod pritiskom javnosti, nakon što su TAA i opozicija objelodanili aferu „Komunalije“ na primjeru objekta „Regent“ u Porto Montenegru, utvrdivši da je lokalna kasa protivzakonitim obračunom i naplatom komunalija što je uradila administracija bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS), gradski budžet oštetila za preko milion eura. TAA je stoga u maju Vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv Kankaraša, a juče su ocijenili da je Novoselovo ponašanje i pokušaj zatašakavanja ove afere „novo krivično djelo i to u produženom trajanju“.
„Međutim, jedna stvar se mora brzo razjasniti, a to je: ko je najodgovorniji za skrivanje izvještaja – Ivan Novosel, ili predsjednica Komisije Maja Popović? U intervjuu Radiju Tivat 27.avgusta, Novosel je rekao: “Komisija je završila posao, iako nisam dobio Izvještaj u zvaničnoj formi. Ja insistiram na tome, ali predsjednik Komisije je na bolovanju. Dakle, Novosel ne samo da je jasno kazao da je predsjednica Komisije ta koja opstruira objelodanjivanje izvještaja, (iako on “insistira na tome”), nego je i implicirao da ista drži izvještaj kod sebe, kao da je to njeno privatno vlasništvo, pa se još služi i bolovanjem da bi imala izgovor da mu izveštaj ne preda. Kako je TAA počela sa pripremanjem materijala za nove krivične prijave, ove činjenice moraju biti javno razjašnjene. Stoga TAA javno postavlja pitanje predsjednici Komisije: gospođo Popović, da li su ovi navodi iz izjave gradonačelnika Novosela tačni, tj. da li Vi držite izvještaj kod sebe, ne želite da ga predate predsjedniku Opštine, iako on insistira, i time činite čitav niz krivičnih djela sa namjerom da prikrijete brojna krivična djela u vezi s protivzakonitim obračunom i naplatom komunalija, i njihove učinioce?”- saopštila je juče TAA.
Ta NVO smatra da bi izostanak jasnog odgovora predsjednice Komisije Maje Popović bio “potvrda riječi Ivana Novosela, i neporeciv dokaz” da je upravo Popovićka “trenutno u Opštini Tivat najodgovornija osoba za zataškavanje krivičnih djela” .
“Ujedno to će pored TAA, i Tužilaštvo otvoriti neka nova pitanja – npr.da li su u aferu “Komunalije” uključena i mnoga druga lica iz Opštine Tivat, a ne samo oni koji su formalno-pravno odgovorni za poslove obračuna i naplate komunalija? Što će zahtijevati značajno proširivanje istraživanja, za koja – valjda nam nakon ovih godinu i osam mjeseci rada, možete vjerovati – itekako imamo kapaciteta.”- poručili su opštinarima aktivisti NVO TAA.
Ante Vlahović, predsjednik Uprave “Adrisa”, rijetko izlazi u javnost, ali je u utorak, na otvaranju novog Cromarisova mrijestilišta ribe u Ninu, vrlo ponosno, što je i sam priznao, izašao “među ljude”. Kako i ne bi: u novo je mrijestilište orade, brancina i zubaca, “Adris” uložio 130 milijuna kuna, ali se ulaganje u marikulutru, uzgoj ribe, vrlo brzo nakon što je “Adris” ujedinio nekadašnja uzgajališta po Jadranu, pokazao kao bingo poslovni potez.
Jednostavno, riba uzgojena u kavezima sve je češća alternativa onoj ulovljenoj u tradicionalnom ribolovu. “Adrisov” pravovremeni priključak za taj unosni biznis u proizvodnji hrane, pokazuje već sadašnjost, osigurava trajni poslovni uspjeh ove kompanije i u budućnosti.
Ono što se malo i gotovo nikako istaknulo na svečanosti otvaranja novog ninskog mrijestilišta jest činjenica da je uzgoj bijele ribe, koji je danas raširen i u Europi i u svijetu, isključivo zadarski patent. Tehnologija umjetne oplodnje i uzgoja ribe koju su krajem 70-ih godina izumili i osmislili Tomislav Vodopija, Borislav Divić i Vlado Hercig u Institutu za tehnologiju ribe u Zadru, donio je u svijetu proizvodnje hrane gotovo teslijanski zaokret i format.
Od prvih eksperimenata spomenute trojke, od koje je živ još jedino Vodopija, preko zadarskog “Cenmara” koji je u Ninu izgradio prvo mrijestilište koje godinama vodi Gordana Šarušić, zajedno s Vlastom Franičević i nizom stručnih suradnika i zanesenjaka u taj posao, do današnjeg “Adrisova” ulaganja i poslovnih uspjeha Cromarisa, nije prošlo ni 40 godina, a već su se mnogi poduzetnici u Europi i u svijetu obogatili na račun toga zadarskog patenta. Naime, stručnjaci u Ninu nikad nisu skrivali tajne uzgoja ribe, pa je još 1986. godine upravo u Ninu organiziran međunarodni stručni seminar gdje su doslovce cijelom svijetu pokazali kako se to radi. Tek tada su krenuli i ostali po Mediteranu i dalje.
Manje je poznato i to da je baš u istom Institutu 60-ih godina radila Zlata Bartl, teta Vegeta, i to nakon što je u Koprivnici već izmislila prve juhe u kocki i iz vrećice te slavni dodatak jelima. U Zadru je smišljala recepture za “Adrijine” konzerve, pa tako i za onu neponovljivu sardinu s povrćem, kojoj se tajna s vremenom izgubila, a svi pokušaji novih tvornica nisu ni blizu Zlatinu receptu.
Nevezano za istraživački rad zadarskog Instituta, jedan je čovjek iz zadarskog kraja izumio fenomenalnu novost u proizvodnji ribe: Dinko Lukin iz Kali na Ugljanu prvi je, prije nešto manje od 30 godina, u Australiji gdje je bio na pečalbi, zatvorio tune u kavez i dohranjivao ih. Taj je biznis u Hrvatsku s firmom Kali tuna donio Dragan Vidov, a poduzetničko uključivanje generala Ante Gotovine samo je pridonio popularizaciji tog posla u Hrvatskoj. U međuvremenu se isti biznis razvio na mnogo mjesta u svijetu.
Za Dinka Lukina malo tko zna i u Hrvatskoj, još manje u svijetu. Kali tunu su kupili Japanci. Institut za tehnologiju ribe postao je gotovo beznačajna ispostava zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, a zadarska “Adrija” je otišla u stečaj. Ogromni resursi koje imamo u tradiciji, iskustvu, vlastitoj pameti i znanju, a ne samo u površini mora i otoka, ribljeg fonda, sunca i mora, nisu dio ničijeg političkog programa niti eventualne praktično upotrebljive nacionalne strategije i stvari se, i u dobrom i u lošem smislu, događaju slučajno.
“Adrisovo” ulaganje u proizvodnju koja je apsolutno hrvatski patent, ma kako nam nacionalne korporacije koji put djeluju odbojno, jedan je od rijetkih tragova suvislosti u korištenju i promicanju vlastitih, nemalih potencijala.
Zato se Ante Vlahović s razlogom imao u utorak čime pohvaliti i iskreno ponositi.
Foto: Jure Mišković
www.slobodnadalmacija.hr
Ako za svoje dijete želite obrazovanje kao kombinaciju znanja i vještina, savremenih edukativnih metoda i tradicije najbolje svjetske obrazovne prakse, posjetite Školu jezika Waves u britanskoj školi Arcadia u Tivtu. Škola Waves priprema djecu svih uzrasta za budućnost u svijetu bez granica za one koji govore strane jezike.
Izuzetni rezultati ove škole potvrđeni su nizom sertifikata i priznanja tokom protekle dvije decenije, ali direktoricu Leu Lonza najviše raduju uspjesi koje polaznici postižu na internacionalnim jezičkim konkursima, prijemnim ispitima i upisu na međunarodne fakultete. Pitamo kako to postiže?
Lonza: Naša predavanja se temelje na konverzaciji, a pristup polaznicima je individualan. Među predavačima, koji osim stručnih kvalifikacija imaju i dugogodišnje iskustvo podučavanja savremenim tehnikama i metodama, tu su i strani profesori. Kada je riječ o njamlađim polaznicima, od samog početka komuniciramo sa njima na engleskom jeziku, što im pomaže da se oslobode u komunikaciji na engleskom.
Materijal koji koristimo za učenje engleskog jezika su najnoviji udžbenici i izdavača Cambridge University press. Strani jezik djeca najlakše uče u ugodnoj i opuštenoj atmosferi,uz priče, tematske postere , pjesme i pokret. Zato se u školi Waves trudimo da djeci bude prijatno i zabavno.
Boka News: U mnoštvu sertifikata za stručnost i kvalitet rada, koja priznanja smatrate najznačajnijim za dugogodišnji rad Škole jezika Waves?
Lonza: Naša škola ima dugu tradiciju uspješnih priprema polaznika za međunarodne ispite koje u Crnoj Gori organizuje British Council. Od 2011godine svake godine osvajamo priznanje kao Srebrni partner u okviru Addvantage programa British Council-a, što znači – škola sa najviše kandidata koji su uspješno položili Cambridge i IELTS ispite u British Council-u Podgorica.
To priznanje je, zajedno sa nagradom Big Breaktrough, koju su nam British Council i University of Cambridge dodijelili 2008. godine, potvrda da smo među najboljim školama stranih jezika u Crnoj Gori.
Kruna našeg uspjeha je status Cambridge English Language Assessment – Exam Preparation Centre, što znači da je naša škola zvanični centar za pripremu Cambridge ispita.
Waves je za sada jedina skola u državi sa tim statusom.
Priznanje ne pripada samo školi Waves, već i svim našim polaznicima, djeci i odraslima, koji pokazuju izuzetne rezultate prilikom polaganja međunarodno priznatih ispita Cambridge i IELTS.
Boka News: Za koje kurseve i programe vlada najveće interesovanje ove školske godine?
Lonza: Najtraženiji su kursevi engleskog jezika. Pohađaju ih najmlađi polaznici od četiri godine, tinejdžeri i odrasli. Kursevi se održavaju u terminima prilagođenim ritmu i rasporedu polaznika, dva puta sedmično po 45, 60 ili 90 minuta, ovisno o uzrastu. Takođe, vrlo su traženi biznis kursevi za hotele i firme.
Trudimo se da udovoljimo potrebama naših polaznika, pa termine predavanja prilagođavamo njihovim potrebama, a to su radni dani od 16.30 do 21h. Naše grupe su veličine od četiri do osam polaznika, što garantuje uspjeh jer se predavači mogu posvetiti svakom učeniku posebno.
Školska godina traje od 28.septembra do 1. juna, sa pauzom za zimski raspust i praznike.
Boka News: Naše čitaoce koji razmišljaju da svojoj djeci obezbijede najbolje obrazovanje svakako interesuje cijena jednog ovakvog kursa. Da li je riječ o skupoj edukaciji?
Lonza: Cijena je svakako jedan od ključnih faktora. Kada upoređujete cijene kurseva, obavezno obratite pažnju na fond časova, dinamiku nastave i profil nastavnika. Takodje, važno je provjeriti ima li škola licencu Ministarstva prosvjete. Ne pokušavajte uštedjeti pod svaku cijenu, jer se lako može dogoditi da izgubite i vrijeme i novac u školi koja drži jeftine, ali nekvalitetne kurseve. Naš detaljan cjenovnik se može naći na sajtu Škole Waves ( http://skolawaves.com/cjenovnik/ )uz napomenu da je određivanje nivoa znanja u našoj školi besplatno, a imamo i porodične popuste.
Boka News: Oni koji se odluče za upis, kako Vas mogu kontaktirati?
Lonza: Na raspolaganju smo za sve informacije i pojašnjenja radnim danom od 17 do 19 sati u Arkadija Akademiji. Naš telefon je 067 28 5555, a e-mail adresa waves@t-com.me
Za kandidate iz Budve, kancelarija škole Waves u Akademiji znanja (zgrada fakulteta) u Budvi radi od 9 do 15 sati, od ponedjeljka do petka.
Ovdje su detalji o programima učenja stranih jezika za hotele i firme http://skolawaves.com/kursevi/hoteli-i-firme/ , a svi koji se žele pripremiti za polaganje Kembridž ispita sve detalje mogu pročitati ovdje:
© BokaNews, 2021
