U Igalu je sinoć završeno miniEURO 2014. prvenstvo u malom nogometu. Reprezentacija Rumunije je u finalnom meču, savladala Sloveniju 1:0 i četvrti put osvojila šampionski trofej.
Odlučujući pogodak posdtigao je Kozmin Kraciun u 38. minutu.
Rumunija je trijumfovala na sva četiri dosadašnja šampionata u mini nogometu.
U meču za bronzanu medalju Češka je pobijedila Njemačku 2:1.
Ruminija je novi-stari šampion Starog kontinenta, po sudu prisutnih – sasvim zasluženo. Ostale reperezentacije nisu razaočarale, pa je sveopšte slavlje nastavljeno na ulicama Igala.
Za najboljeg golmana miniEURA2014 proglašen je naš reprezentativac Dejan Mirotić – Crna Gora.
Nakon dosta vremena jedan Hrvat krenuo je na put jedrilicom oko Svijeta! Bez velike najave i puno pripreme, Siniša Glogoški na svojoj facebook stranici je objavio…
‘Krenuli smo!! Jedrilicom oko svijeta. Ivan ide samnom preko Atlantika, a dalje ćemo vidjeti. Veliko hvala svima na savjetima i smjernicama, dobrim riječima i pozdravima, ali i onima koji u ovo nisu vjerovali. Od njih sam najviše naučio i tako se najbolje pripremio. Bit će ovo još jedno ludo putovanje. Budite mi dobro. Javim se uskoro…
Centar za kulturu Tivat pripremio je bogat program kulturnih dešavanja koje će stanovnici najmanje bokeljske opštine moći da pogledaju do kraja ovog mjeseca.
Na programu je šest pozorišnih predstava za djecu i odrasle, pa će tako u Tivtu pored ostaloga, biti odigrane i predstave „U posjeti kod Tita u raju“ Indexovog pozorišta iz Beograda, „Čarobnjak iz Oza“ Gradskog pozoriša iz Podgorice, „Komad“ NVO „Art 365“ iz Podgorice, „Hilperik strašni razbojnik“ Hercegnovskog pozorišta, kao i autorski projekat Marije i Milice Viscković, poetska melodrama „Enoh Arden“.
Pozorišni ansambl Centra za kulturu Tivat 10.decembra gostovaće u Podgorici sa svojom najnovijom predstavom „Providenca“ po tekstu Stevana Koprivice i u režiji Egona Savina.
Tivatska likovna publika 18.decembra u galeriji Centra za kulturu biće u prilici da pogleda izložbu slika Angeline Janjušević, a ljubitelji muzike pored ostaloga,tokom decembra moći će da uživaju u koncertima koji će prirediti kompanija „Luštica Bay“, klapa „Jadran“ , kao i već čuvenom, tradicionalnom Novogodišnjem koncertu Glazbeno prosvjetnog društva „Tivat“.
Princ Nikola u posjeti Specijalnoj bolnici Dobrota
Princ Nikola Petrović sa direktoricom centra „Gabrijele“ iz Parisa, Bernadette Grosse, juče je posjetio Specijalnu bolnici za psihijatriju u Dobroti. Na radnom satanku sa direktorom bolnice Draganom Čabarkapom dogovorena je daljnja saradanja sa Fondacijiom Petrović, koja je u značajnoj mjeri pomogla bolnicu, brojnim donacijama.
Direktorica Bernadette Grosse centra Gabrijele iz Parisa, razgovarala je o mogućnostima sprovođenja savremene komunalne psihijatrije, da bolesnici što manje borave u bolnici, da se kroz komune van bolnice pripremaju za vraćanje u zajednicu.
„Bolnica je specifična, možda u najtežem položaju u Crnoj Gori, imamo veliki broj pacijenata i uvjek nedostaju sredstva. Razgovarali smo o tome kako bi se psihijatrija na jedan savremeniji način uključila prema pravilima EU, a to je izmještanje pacijenata iz bolnice i njihov boravak u komunalnim psihijatrijama, kako bi se kroz radnu terapiju van bolnice spremili za povratak u zajednicu. Za tako nešto moramo prvo stvoriti uslove, van grada, na selu“ – kazao je za naš portal direktor Dragan Čabarkapa.
Kao izraz zahvalnosti na podršci i dosadašnjim donacijama princu Nikoli i direktorici centra „Gabrijele“, Bernadette Grosse, uručene su fotografije sa motivima iz Boke Kotorske, autora Zorana Nikolića, inače zaposlenika bolnice.
Crnogorski proizvođači maslinovog ulja, kao i nadležni inspekcijski organi imali su priliku da na radionici, održanoj u Podgorici, 28 – 29.novembra, saznaju nešto više o pravnoj tekovini EU vezano za tržišne standarde maslinovog ulja, kao i načine kontrole.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz podršku TAIEX-a, organizovalo je tokom dva dana edukativni seminar, vezano standarde kvaliteta maslinovog ulja u EU.
Predavači, eksperti iz Hrvatske, Snježana Škakelja i Mihaela Lukačević Topić, istakli su važnost prilagođavanja standardima EU u oblasti proizvodnje i plasmana maslinovog ulja, kroz iskustvo Hrvatske u pretpristupnom periodu. Istaknuto je da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, mora primjenjivati propisane EU standarde i usklađivati svoje nacionalne propise, u skladu sa svojim potrebama i stanjem u ovom sektoru.
Maslinjak
Tema radionice bile su i procedure, kriterijumi i metode kontrole kvaliteta maslinovog ulja, a akcenat je stavljen na sistem kontrole proizvoda na tržištu i poslove inspekcije.
Crnogorski proizvođači su pokazali najveće interesovanje za programe podrške koje će moći da koriste nakon ulaska u EU. Preporuke koje su dale ekspertice iz Hrvatske mogu biti od koristi za bolje iskorišćavanje opredijeljenih sredstava iz EU fondova.
Ministarstvo edukacijom nastoji da pomogne svim crnogorskim proizvođačima maslinovog ulja da što bolje razumiju procese i izazove koji su pred njima, konkretno da se pripreme za poštovanje standarda u proizvodnji definisanih kroz novi Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju, koji je nedavno usvojen u Parlamentu.
Ocijenjeno je da treba kontinuirano raditi na podizanju svijesti proizvođača kroz upoznavanje sa procedurama deklarisanja maslinovog ulja u EU, kao i na osavremenjavanju i povećanju obima domaće proizvodnje, koje ima za cilj poboljšanje kvaliteta domaćeg maslinovog ulja.
Fond za aktivno građanstvo (FAKT) je dodijelio godišnje nagrade „Iskra“ subjektima koji su filantropskim djelovanjem dali značajan doprinos društvu u prethodnoj godini.
Svečana dodjela nagrada je po šesti put, poštujući simboliku filantropije, upriličena je u petak u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, koje je i sagrađeno zahvaljujući filantropskim aktivnostima.
Specijalna nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Vasu Ćukoviću, čiji je najveći legat Specijalna bolnica u Risnu, za izgradnju koje je zavještao veliki dio svoje imovine.
Po sumi novca koju je opredijelio u dobrotvorne svrhe, Vaso Ćuković je najveći filantrop u istoriji Crne Gore – i njegov najveći legat je Specijalna bolnica u Risnu, za čiju je izgradnju zavještao veliki dio svoje imovine – tadašnjih 600.000 dolara uloženih u izgradnju bolnice, danas vrijede preko 7 miliona dolara…
Nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobila je kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro, koja je od početka rada donirala preko dva miliona eura u društveno odgovorne svrhe, a u tekućoj godini pomogla zajednicu kroz brojne aktivnosti.
Sadrija Sako Dacić, koji živi i radi u Njemačkoj, nagrađen je za individualni doprinos. Dacić je u poslednjih nekoliko godina finansijski pomagao crnogorsko zdravstvo, studente, siromašne porodice, kao i obnavljanje vjerskih objekata.
„Iskru“ za doprinos dijaspore dobila je redakcija web magazina “Gusinje-Plav” iz Njujorka, preko kojeg je od 2002. godine do sada prikupljeno skoro milion dolara u humanitarne svrhe.
Nagrada “Iskra”
Pored nagrada, dodijeljeno je i pet specijalnih priznanja. Za medijski doprinos i posvećeni angažman u povezivanju crnogorskih iseljenika i matice nagrađena je novinarka RTCG Olivera Vukadinović.
Udruženje Roditelji nagrađeno je za građanski doprinos opštem dobru i humanitarnu akciju „Podijelimo, jer zajedno možemo više“, dok je specijalno priznanje za humanost i solidarnost dobila Bisera Mustafić, staropodgoričanka, koja je inicirala i organizovala mnogobrojne akcije za podršku onima kojima je ta pomoć neophodna.
Damira Kalač, novinarka portala „Vijesti“, dobila je priznanje za građanski aktivizam, prevashodno angažmanom u oblasti zaštite životne sredine i inicijativom za uređenje Ćemovskog polja. Za podršku zajednici priznanje je dobio Radomir Cakan Novaković, koji je podršku zajednici iskazao kroz odnos prema zaposlenima, podršku razvoju sporta i pružanjem pomoći najranjivijim grupama.
Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije “Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije.
Prva konferencija o marinama, pod nazivom Super jahte u Porto Montenegro držaće se sutra, iza zatvorenih vrata, u hotelu “Regent Porto Montenegro” u Tivtu, a organizuju je Ministarstvo za održivi razvoj i turizam, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Opština Tivat.
“Jednodnevna konferencija će okupiti predstavnike državnih i opštinskih institucija i marina, stručnjake iz oblasti nautike i relevantne kompanije iz nautičkog biznisa. Učesnicima konferencije će se na otvaranju obratiti ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, ministar saobraćaja i pomorstva, Ivan Brajović, i predsjednik Opštine Tivat, Ivan Novosel.” – saopšteno je iz Ministarstva odrivog razvoja i turizma.
U saoptenju stoji da će se tokom trajanja konferencije, okupljenima će predstaviti nekoliko tema iz oblasti nautičke industrije. Govoriće se o aktuelnom stanju i strategiji razvoja marina, planovima i ograničenjima za razvoj marina. Prezentacije će održati predstavnici najznačajnijih marina u Crnoj Gori Marine Porto Montenegro, Dukley Marine, Luštica Bay Marine, Portonovi, Luke Kotor i Marine Bar. U drugom dijelu konferencije održaće se i dva stručna predavanja ‘‘Nautički turizam na Mediteranu – Ograničenja i šanse Crne Gore’’, i ‘‘Domaća i međunarodna pravna regulativa’’.
Super jahte u Porto Montenegro
Sve to međutim, neće biti otvoreno za javnost jer će novinarima biti dozvoljeno da poprate samo protokolarna uvodna izlaganja dva ministra i tivatskog gradonačelnika. Ostatak konferencije koja bi, između ostaloga, trebalo da odgovori i koji su konkretni brojčani pokazatelji koliko je Crna Gora dobila novih radnih mjesta, fiskalnih i drugih prihoda od elitnog jahtinga za čiji je razvoj od 2007 naša država prebogatim investitorima i njihovim imućnim klijentima- jahtašima, obezbjedila enormne povlastice, biće održan daleko od očiju javnosti. Novinari tako neće čuti što je država preduzela u suzbijanju izuzetno raširene sive ekonomije u oblasti jahtinga kroz nelegalni, tzv. crni čarter u kome se “okreću” desetine miliona eura van regularnih i od strane države nadziranih novčanih tokova, koliko se ne poštuju zakoni o sigurnosti plovidbe i državnoj granici , te koliki su negativni efekti od sve intenzivnijeg saobraćaja jahti na ekološki osjetljiva područja na našem primorju.
Inače, organizaciju konferencije o natičkom turizmu su podržale kompanije: Adriatic Marinas -Porto Montenegro, Azmont Investments – Portonovi, Luštica Development i Luka Kotor.
Koncert zbora “Sveta Cecilija” iz Jelse na Hvaru održaće se večeras 30.novembar od 19 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat – Dom „Gracija Petković“.
Organizator koncerta je Hrvatsko kulturno društvo “Sveti Jeronim” iz Bara,a suorganizatori su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.
Koncert se održava uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, te uz podršku splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika i Župnog ureda Bar.
Prigodnim programom sinoć je u Shopping centru Kamelija u Kotoru proslavljen Dan SFRJ, 29. novembar. Proslava je započela intoniranjem himne Hej Sloveni, pozdravnim govorom Marka Perkovića, Generalnog konzula NVO „Generalni Konzulat SFRJ“ iz Tivta.
Program je nastavljen mini modnom revijom, recitacijama, pričama o prošlim vremenima kako se nekada, u Titovo vrijeme živilo i slavio Dan SFRJ. Uz mnogo smijeha i u šaljivom duhu po kojem su Kotorani poznati, brojni jugonostalgičari sa oduševljenjem su dočekali pojavljivanje Jovanke Broz koja je održala prigodan govor. Pionirsku zakletvu su položili novi pioniri i pionirke kao nekada.
Žiri u sastavu drug Marko Perkovic – Generalni Konzul Konzulata SFRJ – Tivat, drug Jovica Martinovic – uvaženi Kapo i kotorski galiot, drugarica Dragana Knezevic, predsjednica MZ Stari Grad, drugarica Radmila Lazarevic – Predsjednica AFŽ Kotor i Predsjednica UO SIZA za Kulturu Kotor ( u ono lijepo vrijeme), za Drugaricu & Druga Kotora 2014. godine izabrali su drugaricu Ranku Milović i druga Mladena Živkovića. Za najboljeg pionira večeri proglašen je Mihajlo Stijepović.
Učesnici programa i brojni gosti raspoloženi i raspjevani uz pjesmu Jugoslavijo razvezli su Kozaračko kolo, shopping Centarom Kamelija koji je bio generalni sponzor ovogodišnje manifestacije.
Više pogledajte u fotogaleriji koju je pripremio naš saradnik Zoran Nikolić.
U luci Bar, na tri pozicije postavljeni su kavezi sa mušljama, u cilju ispitivanja eventualnog prisustva štetnih materija u tim školjkama. U januaru naredne godine kavezi će biti izvađeni iz mora, a analize o prisustvu hemijskih zagađivača u mušljama, uradiće italijanski Institut za zaštitu životne sredine i istraživanja. Postavljanje kaveza u luci Bar dio je IPA strateškog projekta BALMAS – Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora.
“Kaveze sa školjkama su u luci Bar, u saradnji sa italijanskim partnerima, postavile naučnice Instituta za biologiju mora iz Kotora Dragana Drakulović i Slavica Petović. Za postavljanje kaveza sa mušljama korišćena su plovila Uprave pomorske sigurnosti, partnera u BALMAS projektu”, saopšteno je iz Instituta za bilogiju mora.
Hemijska analiza se vrši zbog procjene nivoa hemijskih supstanci čije prisustvo bi trebalo da bude povezano sa brodskim prevozom i balastnim vodama u jadranskim lukama.
Balastne vode su na jednoj strani važne za sigurnu plovidbu brodova, ali sa druge strane mogu da predstavljaju veliku opasnost za unos štetnih patogenih organizama u novi sistem.
“Balastnim vodama u tankovima brodova, iz jednog u drugi ekosistem mogu da se prenesu štetni hemijski organizmi. Tako npr. alge mogu da prežive u balastnim vodama i dođu u novi ekosistem. Školjke filtriraju vodu, a sa vodom i alge koje nijesu štetne za školjke, ali jesu za čovjeka. Mnoge od tih algi proizvode toksine, pa meso takvih školjki može da bude štetno za ljude koji ih konzumiraju”, pojašnjavaju u Institutu.
Pozicije, na kojim su postavljeni kavezi su odabrane uz pomoć indikacija ili uputa od lokalnih pomorskih vlasti u zavisnosti od specifičnosti luke Bar (pomorski saobraćaj, logistička površina, lokacije uzimanja i pražnjenja balastnih voda).
Osnovni cilj postavljanja kaveza je da se utvrdi prisustvo i količina hemijskih polutanata. Kavezi sa mušljama se ostavljaju oko tri mjeseca, nakon čega se vade i mjeri se količina akumuliranih hemijskih zagađivača.
Postavljanje kaveza u luci Bar dio je IPA strateškog projekta BALMAS, kojim je predviđeno, da se urade hemijske analize u lukama. Partner zadužen za hemijski dio istraživanja je iz Italije –ISPRA (Institute for Environmental Protection and research).
Dio istraživanja je urađen od strane vodećeg partnera uz saradnju sa predstavnicima Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora iz Kotora koji je partner na projektu. Luke u kojima su vršena istraživanja su: dvije u Italiji (Ankona i Bari), dvije u Hrvatskoj (Rijeka i Split), jedna u Sloveniji (Koper), jedna u Crnoj Gori (Bar) i jedna u Albaniji (Drač).
Projekat BALMAS- Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora, počeo da se realizuje novembra 2013, a kraj projekta je predviđen za mart 2016.
