Svjetionici s radarima moraju čuvati naftne platforme i Jadran

0
Svetionik na Oštro
Svetionik na Oštro

O sigurnosti hrvatskog dijela Jadrana stalno se promišlja, posebno u skoroj budućnosti kada će naftne platforme biti visoki i nadaleko vidljivi orijentiri na plavoj pučini.

Može li tvrtka “Plovput” biti jedna od okosnica čuvanja obale, otoka i naftnih platformi od mogućih opasnosti? Prema ideji admirala u miru Zdravka Karduma, bivšeg zapovjednika HRM-a i Obalne straže – može i mora! Kako kaže naš sugovornik, 45 “Plovputovih” svjetionika idealne su nadzorne točke s kojih se može pratiti situacija od Prevlake do Savudrije.

Najistaknutije tačke

– Svjetionici su izgrađeni su na najistaknutijim, kao i na najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. “Plovput” je prvobitno osnovan upravo radi nadzora mora, doduše tada vizualnog nadzora, te radi sigurnosti plovidbe. Zašto se djelatnost državne tvrtke ne bi proširila na suvremeni tehničko-tehnološki nadzor mora?

To bi značilo da se na svjetionicima postave suvremeni senzori: komercijalni radari, optoelektronički sustavi i slična oprema, te da se svi elementi uvežu u jedinstveni sustav prikupljanja i prezentacije pomorske situacije.

Realan i relativno jeftin plan

Operativno središte za upravljanje pomorskim situacijama bilo bi u Obalnoj straži koja bi pod sobom imala pomorsku policiju, lučke kapetanije, ribarsku inspekciju, ekološke, carinske i druge službe. Naravno, uz stalnu razmjenu podataka s HRM-om i međunarodnim institucijama koje se bave nadzorom i zaštitom mora – tvrdi admiral Kardum.

Prema njegovim riječima, jasno je da “Plovput” u ovome trenutku, bez pravih planova razvoja i opremanja, ne bi bio u stanju samostalno preuzeti odgovornost suvremenog tehnološkog nadzora mora i platformi koje će već za koju godinu biti na pučini.

Međutim, kako ističe Kardum, država mora bolje iskoristi vlastitu infrastrukturu koju ima u obliku svjetionika. Valjalo bi ih samo opremiti potrebnom tehnikom koja čak ne bi ni narušila njihov autentični izgled.

Statistika kazuje da godišnje u naše teritorijalno more uplovi oko 7000 brodova s opasnim teretom, uglavnom naftom, te da se u domaćim lukama tijekom jedne godine prekrca 70 milijuna tona nafte. Istovremeno, godišnje se u prosjeku dogodi oko 350 akcija traganja i spašavanja, pri čemu je broj pomorskih nezgoda veći za pet puta od svjetskog prosjeka.

Nema sumnje, ideja admirala Karduma je zanimljiva i realna, čak i ne košta mnogo, jer većina potrebnih resursa već postoji samo ih treba “prestrojiti”. Hoće li odgovorni u ministarstvima obrane i pomorstva razmotriti njegov prijedlog?

Iznajmljuju „svoja“ parking mjesta u garaži

0
Zgrada Opštine Tivat
Zgrada Opštine Tivat

Opština Tivat sklopila je sa podgoričkom firmom „Građevinar“ ugovor o zakupu na godinu dana dva parking mjesta u podzemnoj garaži na Trgu magnolija na kojem se inače, nalazi zgrada Opštine.

Ugovori su potpisani krajem prošle godine po cijeni od 1.300 eura sa PDV-om po parking mjestu, a što je Opština morala da plati unapred.

Na taj način nastavljaju se negativne posljedice po tivatsku lokalnu samoupravu iz kontroverznog posla sa firmom podgoričkog biznismena Miloša Šukovića iz 2007, kada su Opština Tivat i „Građevinar“ ušli u zajedničko ulaganje u gradnju poslovno-stambenog kompleksa na Trgu magnolija u centru Tivta. Opština je u posao uložila zemlju i “Građevinar“ oslobodila obaveze plaćanja komunalija, a podgorička firma je u naredne tri godine, radeći bez nadzornog organa ispred drugog partnera-Opštine, ovdje napravila mnogo više objekata nego što je bilo ugovoreno. Opština je na kraju, iz cijelog posla izašla sa ogromnom, duplo većom administrativnom zgradom od prvobitno ugovorene i na kojoj su izvedeni brojni „nepredvidjeni, naknadni i višak radova“, zbog čega se u konačnom obračunu i prebijanju obaveza sa „Građevinarom“, morala odreći mnogih drugih poslovnih i stambenih prostora u novom kompleksu, kao i polovine od ukupno 10 parking mjesta koja su joj trebala pripasti u podzemnoj garaži, a uz to je grad Tivat Šukovićevoj firmi morao da doplati još 2 miliona eura.

Garaža Tivat
Garaža Tivat – Rezervisano za opštinu

„Opština Tivat raspolaže sa 5 parking mjesta u podzemnoj garaži na Trgu magnolija koja su u njenoj svojini. Ranije su zakupljivana još 3 parking mjesta, ali su nakon prodaje dijela voznog parka, ta mjesta otkazana. Na osnovu sugestija naših gostiju, koji nisu u prilici da nađu parking u gradu, zakupljena su još 2 parking mjesta. Koriste ih poslovni partneri, predstavnici stranih delegacija, Vlade ili drugi poslovni partneri koji posjećuju Opštinu.”- odgovorio je glavni menadžer Opštine Tivat Zoran Petranović na pitanje zašto su od “Građevinara” zakupljena dva dodatna parking mjesta i da li je to i ranijih godina bila praksa tivatske lokalne uprave.

Opština inače, raspolaže sa svim javnim parking mjestima na ulicama Tivta od kojih je njih nekoliko u Ulici Palih boraca ispred samog ulaza u Gradsku kuću, posebno obilježeno i rezervisano samo za službena vozila organa lokalne uprave. Uprkos tome, od “Građevinara” je nastavljeno zakupljivanje dodatnih parking mjesta u podzemnoj garaži.

Sanacija puta Budva – Cetinje trajaće najmanje godinu?

0
Budva klizište
Budva klizište

Najmanje godina biće potrebna za osposobljavanje puta Cetinje-Budva, koji je zbog klizišta u mjestu Markovići prekinut, prenose elektronski mediji.

Iz Ministarstvu pomorstva i saobraćaja objašnjeno je da je glavni razlog taj što se mora čekati da se prvo slegne trusno zemljište i obezbijedi klizište, nakon čega će se krenuti u izradu novog projekta koji bi bio završen između četiri i šest mjeseci.

Tek poslije izrade projekta počeli bi glavni radovi koji bi mogli potrajati i nekoliko mjeseci, u zavisnosti od situacije na terenu.

Građevinski inžinjer Miloš Mrvaljević rekao je da se put privremeno može sanirati za 15-20 dana, ali da se za neko trajno rješenje mora čekati i godinu.

“Rješenje se može napraviti za mjesec, dva. Međutim, baš neko pravo, kvalitetno rješenje zahtijeva veliki novac. Mora geologija da se uradi, pa na osnovu nje projekat, pa tek onda da se izvedu građevinski radovi koji će sigurno biti jako skupi”, rekao je on.

Za to je, dodao je Mrvaljević, potrebno duže vrijeme.

“Na osnovu mog iskustva, s obzirom na to da je velika površina zahvaćena, to zahtijeva i ogromne radove pa bi se to sigurno godinu dana radilo, s tim što će se put privremeno osposobiti, pa će se raditi etapu po etapu i put bi bio stalno prohodan”, objasnio je Mrvaljević.

Privatna svojina u zoni Morskog dobra

0
Photo: Zoran Nikolić - Photo: Zoran Nikolić
Photo: Zoran Nikolić

Mаticа Boke 14.mаrtа (subotа) u 18 sati u multimedijаlnoj sаli opštine Tivаt orgаnizuje tribinu posvećenu Predlogu Zаkonа o Morskom dobru – „Privаtnа svojinа u zoni Morskog dobrа“.

Tribini će prisustvovаti predstаvnici lokаlnih sаmouprаvа primorskih opštinа, Morskog Dobrа, MANS, poslаnici Skupštine Crne Gore, odbornici lokаlnih pаrlаmenаtа, NVO „Mogul“- Ulcinj, Mаtice Boke, NVO „Tivаtskа аntikorupcijskа аkcijа“, Mitropolije crnogorsko primorske, Kotorske biskupije, predstаvnici mjesnih zаjednicа i grаđаni.

Cilj tribine je definisаnje primjedbi koje bi bile predložene u formi аmаndmаnа nа tekst Predlogа zаkonа o Morskom dobru koji će se pred poslаnicimа Skupštine Crne Gore nаći 18.mаrtа.

Predlog zаkonа u ovom obliku imа čitаv niz odredbi koje drаstično zаdiru u temeljnа prаvа grаđаnа, nаročito stаrosjedilаcа. Stogа je urgentno dа se ovаj Predlog zаkonа аmаndmаnski poprаvi, ili dа se odloži njegovo usvаjаnje.

Predstavljen portal za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore EU

0
Predstavljanje portala
Predstavljanje portala

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i Britanskim savjetom, organizovalo je danas konferenciju za medije povodom predstavljanja novog portala za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, www.eu.me.

O značaju pokretanja novog sajta Vlade za informisanje javnosti o procesu evropske integracije govorio je državni sekretar za evropske integracije, glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović, a medijima se obratio i šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji Evropske unije Alberto Kamarata i zamjenik ambasadora Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Lindon Rednidž.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da je portal dobra alatka i mehanizam za bolje upoznavanje građana sa onim što im donosi proces evropskih integracija.

“To treba da bude interaktivni mehanizam, za razumijevanje i podršku građana za ono što proces donosi. Težnja je da se predstavi proces i da budemo interaktivniji. Sagledali smo kako je rađeno u drugim državama, prije svega Hrvatskoj”, kazao je Pejović.

Predstavljanje portala
Predstavljanje portala

Zamjenik ambasadora Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori, Lindon Rednidž, ocijenio je dobrim što je portral o informisanju građana povezan sa socijalnim mrežama.

Kako su kazali na konferenciji za novinare, na izradu portala potrošeno je četiri hiljade eura.

Regent nominovan za “World Luxury Spa Award”

0
World Luxury Spa Awards 2016 Nominee
World Luxury Spa Awards 2016 Nominee

Hotel “Regent Porto Montenegro” iz Tivta nominovan je za prestižno priznanje “World Luxury Spa Awards” za 2016. godinu, od strane globalne organizacije “The World Luxury Hotel Award”.

Ova nagrada se dodjeljuje za visoke standard kvaliteta unutar segmenta luksuznog wellnessa, kao specifične grane turističkog proizvoda. “The Worls Luxury Spa Award” se u turizmu percipira kao svojevrstan Oskar, koji će se pobjednicima uručiti na gala ceremoniji, tokom druge polovine 2016. godine. Glasanje će biti moguće obaviti tokom februara i marta 2016. godine.

HOTEL REGENT
HOTEL REGENT

“Počastvovani smo nominacijom koja naš spa centar svrstava u sam vrh svjetskih brendova u turizmu. Nadamo se da će i ovaj Oskar, pored “World Luxury Hotel Awards” za koji smo, takođe, nominovani, doći u naše ruke, i time potvrditi imidž Porto Montenegra i Tivta kao luksuzne destinacije. Kampanja povodom glasanja uslijediće početkom naredne godine.” poručili su tim povodom iz menadžmenta hotela “Regent Porto Montenegro”.

 

Numanović kaže da je dobro, ali može i još bolje

0
Numanović i Novosel
Numanović i Novosel

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović boravio je danas u radnoj posjeti Tivtu gdje je razgovarao sa gradonačelnikom Ivanom Novoselom i njegovim saradnicima.

„Zaključili smo da stvari, kada su u pitanju ljudska prava, u Tivtu generalno idu u dobrom pravcu. Opština je posvećena poštovanju i promociji ljudskih prava i dosta se vodi računa o marginalizovanim društvenim grupama, ali ima i dalje prostora za napredak.“- istakao je gradonačelnik Novosel podsjećajući na niz usvojenih lokalnih akcionih planova posvećenih djeci, mladima, ugroženim društvenim grupama, te aktivnosti koje lokalna uprava čini na planu podrške i integracije pripadnika populacije Roma, Egipćana i Aškalija. On je naglasio da Opština mora više raditi na riješavanju pitanja trajnog smještaja pripadnika RAE populacije koji sada žive u improvizovanom naselju „7.jul“.

Ne iznoseći konkretne podatke, ministar Numanović je kazao da nacionalna struktura zaposlenih u organima uprave u Tivtu kao ni u jednoj drugoj opštini u Crnoj Gori“, ne odražava nacionalnu strukturu stanovništva, ali da je Tivat dosta postigao na planu promocije i poštovanja prava pripadnika manjinskih naroda.

„Ovaj je grad prepoznat u Crnoj Gori po multietničnosti i multikonfesionalnosti gdje se ne samo na riječima, već i na djelu, daje puni doprinos integraciji pripadnika manjina, ali i poštovanja generalnih ljudskih prava svih građana. Pohvalno je i da se arhitektonske prepreke za osobe sa invaliditetom u Tivtu sklanjaju dobrom dinamikom, a tim osobama se daje i šansa da se kroz obrazovni sistem, brže integrišu.“- kazao je Numanović dodajući da osobama sa invaliditetom treba dati i veće šanse pri zapošljavanju. On je obećao podršku Vlade naporima lokalne uprave na poboljšanju stepena obrazovanja pripadnika RAE populacije.

Novosel i Numanović
Novosel i Numanović

Na pitanje novinara kako je kao resorni ministar, mogao podržati Vladin predlog izmjena Zakona o ekspropijaciji koji narušava pravo na svojinu crnogorskih građana kao jedno od osnovnih ljudskih prava, Numanović je kazao da je „to u nadležnosti Ministarstva finasija“.

„Siguran sam da će taj predoženi zakon štititi svakog pojedinca i kroz jednu zakonsku proceduru, siguran sam, obeštetiti svakog građanina i da se niko neće biti neobeštećen za ono što treba da mu se oduzme kroz ekspropijaciju.“- prokomentarisao je Numanović.

Po dopunama Zakona o ekspropirjaciji koje su na raspravi u skupštinskim odborima, Vlada predlaže da država može upisati pravo svojine nad nekom nepokretnošću čim na snagu stupi  odluka kojom je utvrđen javni interes  u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj  ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga. Pritom nijesu postavljeni rokovi za isplatu naknade bivšim vlasnicima za oduzetu imovinu, što je naišlo na osudu opozicionih, ali i jednog dijela vladajućih partija, uz napomenu da je takav predlog neustavan i da krši elementarna ljudska prava crnogorskih građana.

Nakon susreta sa Novoselom, ministar Numanović je razgovarao i sa predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem.

Luštica Bay predstavljena u Kanu

0
MIPIM Kan Darren Gibson
MIPIM Kan Darren Gibson

Na 26. međunarodnom sajmu nekretnina MIPIM, u Kanu, kompanija Luštica Divelopment AD predstavila je svoj projekat – novi grad na Jadranu, Luštica Bay, u okviru prezentacije Crne Gore kao destinacije jedinstvenih investicionih potencijala.

„Luštica Bay, novi grad na jadranskoj obali Crne Gore, biće zvanično otvoren stanovnicima u maju, kada će 70 vlasnika nekretnina primiti svoje ključeve i postati novi stanovnici ovog uzbudljivog projekta. Radovi na marini su u poodmakloj fazi, lukobran se privodi kraju i radovi definisanja bazena marine su u toku. Do sada Luštica Bay je prodala više od 150 rezidencija i izgradnja narednih 45 stanova počeće do maja ove godine sa planiranim rokom završetka u drugoj polovini naredne godine. Takođe, Luštica Development AD će nastaviti sa prodajom dijela svojih akcija crnogorskim građanima u drugoj polovini ove godine”, saopštio je Darren Gibson, izvršni direktor Luštica Divelopment na MIPIM-u.

U projekat Luštica Bay do sada su uložena 54 miliona eura a očekivana ulaganja u tekućoj godini procijenjena su na 45 miliona eura. Do 2018. godine u projekat će biti uloženo najmanje 150 miliona eura.[quote_box_right]U Lušticu Bay do sada su uložena 54 miliona eura, prodato 150 stambenih jedinica a do kraja godine kompanija će ponuditi i akcije na prodaju crnogorskim građanima[/quote_box_right]

Prvih deset rezidencijalnih objekata sa 70 stanova u sklopu tzv. marina naselja trenutno je u završnoj fazi izgradnje. Inspiracija za arhitekturu grada pronađena je u tradicionalnoj arhitekturi crnogorskog primorja a projekat je osmišljen uz poštovanje principa održivostin i ekoloških standarda.

Gradnja promenada hotela, prvog od sedam hotela, koliko će biti izgrađeno u Luštici Bay, počeće u četvrtom kvartalu ove godine. Marina sa 176 vezova za prihvat jahti dužine do 35 metara, biće završena do početka 2017. godine.

Luštica Bay
Luštica Bay

Projekat Luštica Bay, procijenjen na 1,1 milijardu eura, podrazumijeva gradnju više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, sedam hotela, golf teren sa potpisom svjetski poznatog golfera i dizajnera golf terena, Geri Plejera, kao i dvije marine, kongresni centar i druge objekte koji će upotpuniti izgled i funkcionalnost grada.

MIPIM je najveći međunarodni sajam posvećen nekretninama i privlači vodeće investitore iz više od 90 država. Okuplja najuticajnije donosioce odluka na tržištu nekretnina, omogućavajući im pristup najvećoj izložbi razvojnih projekata.

Ovogodišnji sajam koji se održava u Kanu, u periodu od 10. do 13. marta 2015 je okupio preko 20.000 posjetilaca, uključujući više od 4.200 predstavnika velikih investitora, korporativnih korisnika i hotelskih grupacija.

 

 

Hidroavionom do otoka i natrag …

0
Hidroavion
Hidroavion

Prvo slijetanje hidroaviona u dubrovački akvatorij popraćeno je s oduševljenjem iu putnika i gledatelja. European Coastal Airlines još uvijek radi na dozvoli za platformu, no zasad, imaju samo ponton, ali jučerašnji probni let odradili su predstavnici Županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem. “Do Korčule i Lastova za nešto malo više od pola sata, lijepo lagano, što ću vam govorit!”, oduševljen je bio župan po slijetanju u Orsan nakon ručka na Lastovu. Povezivanje hidroavionom čeka se na području naše županije kao ozeblo sunce.

“Razgovaramo kako bi se moglo ipak neko područje unutar gruškog lučkog područja odrediti za platformu za pristan hidroaviona, jer izoliranost našeg područja moramo riješiti što prije. Uložit ćemo sve napore da se to učini što prije”, odlučan je bio župan, odlučniji pri slijetanju nego pri polijetanju.

Direktor European Coastal Airlinesa Klaus Dieter Martin, pilot s 30-godišnjim iskustvom pak požalio se kako već četiri godine čekaju dozvolu da bi na kraju ispalo da čekaju dozvolu za područje na koje uopće ne mogu slijetati niti manevrirati.

“Ne, Batahovina nije moguća lokacija, tamo je vjetar toliko jak da često zatvaraju most i za automobile. Avioni tuda ne mogu manevrirati. Ako nema sigurnosti, tako nećemo letjeti”, odlučan je Martin koji se ipak nada pozitivnijem rješenju situacije nakon razgovora s predstavnicima županije, obzirom da su jedini u Hrvatskoj koji povezuju udaljena područja.

Zasad lete prema Vela Luci, Korčula čeka suglasnost konzervatora, Lastovu i Splitu, a planiraju se povezati i s talijanskim gradovima Barijem i Brindisijem.

EU Parlament – Boku Kotorsku očuvati i zaštititi

0
Mapa Boke Kotorske
Mapa Boke Kotorske

Ususret današnjem izjašnjavanju o Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, predstavnici Vijeća EU, Europske komisije i europarlamentarci pohvalili su ostvareni napredak, ali su i ukazali na ono što EU očekuje od crnogorskih vlasti na putu u Europsku uniju.

Između ostalog, Parlament EU u Izvještaju prepoznaje Boku Kotorsku kao multietničku sredinu te poziva vlasti na očuvanje i zaštitu multinacionalnog identiteta toga područja.

U raspravi je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja je izrazila zadovoljstvo jer su svi amandmani hrvatske EPP delegacije uvršteni u tekst Rezolucije, bilo kao kompromisni ili samostalni.

„U cilju očuvanja dobrosusjedskih odnosa i dalje ćemo ustrajati na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja s Crnom Gorom i to u ranoj fazi pristupnih pregovora s EU, kako između ostaloga stoji u Rezoluciji. Posebno naglašavam poziv Europskog parlamenta koji će biti upućen Crnoj Gori na brzo i učinkovito rješavanje graničnih pitanja, a ovdje posebno ističem granicu na Prevlaci – poručila je zastupnica Šuica.

Šuica je također istaknula važnost provedbe učinkovite istrage o ratnim zločinima u skladu s međunarodnim normama bez odlaganja, te je dodala kako EU očekuje od Crne Gore da efikasno provede zaključke Europskog parlamenta, dok će s druge strane Hrvatska i dalje podupirati njezin europski put dijeleći bogato iskustvo u pregovorima s EU.