Kolašin se suočava s najgorom zimskom sezonom do sada

0
Kolašin se suočava s najgorom zimskom sezonom do sada
Kolašin-1600 – foto: skijalista.me

Kolašin ove sezone nije doživio nijedan dan skijanja, ostavljajući turističke radnike s gorčinom zbog najlošije sezone koju pamte, a nedostatak snijega ozbiljno je uticao i na prihode.

Direktor Skijališta Crne Gore, Đuro Milošević, rekao je za Pobjedu da je promet drastično manji u odnosu na prethodnu godinu, naglašavajući da bi investicija u vještački snijeg bila ključna za budućnost.

On je dodao i da očekuju podršku države kako bi prebrodili teškoće.

Milošević je kazao da cijeli Kolašin osjeća posljedice kolapsa turizma, a slično iskustvo gubitaka dijele i vlasnici hotela i privatnog smještaja, uz nadu da će buduće zimske sezone biti osigurane s vještačkim snijegom.

Oni pozivaju na brze akcije i investicije kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, svjesni da su vještački snijeg i podrška države ključni za opstanak turizma u regiji.

Milošević je saopštio da su u januaru ostvarili samo 18 odsto prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je za ove dane februara taj postotak tek pet odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Ukupni promet za decembar, januar i februar iznosi svega 150 hiljada EUR, dok je prošle godine do 31. marta promet iznosio 1,25 miliona, kada je završena zimska sezona. Ove godine ne očekujemo više od 250 hiljada za cijelu sezonu“, naveo je Milošević.

On je rekao da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju preduzeća, te da očekuju pomoć države, posebno za isplate zarada zaposlenima.

„Postupak Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je završen u našu koristi za sva prethodna davanja iz perioda ranijih vlada, pa očekujemo pomoć iz budžeta“, kazao je Milošević.

On je podsjetio da je Agencija u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći od 250 hiljada EUR, koja je data Skijalištima za pripremu zimske turističke sezone 2018. godine, da bi potom obuhvatila i ostale godine.

Početkom 2021. AZK je Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć Skijalištima, dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, u 2021. godini Skijališta dobijaju 1,5 miliona.

AZK je, ipak, ustanovila da je pomoć koju je Vlada dodijelila Skijalištima usklađena sa zakonom o kontroli državne pomoći.

Milošević tvrdi da bi situacija bila potpuno drugačija da je bilo vještačkog osnježavanja i da bi postojanje topova za stvaranje vještačkog snijega omogućilo da se sezona održi koliko-toliko.

„Upoređujući situaciju s drugim skijaškim destinacijama u regionu, poput Jahorine, Kopaonika i Zlatibora, primjećujemo da su upravo zahvaljujući vještačkom snijegu imali uspješnu sezonu. Iako nijesu imali prirodni snijeg, uspjeli su da produže sezonu i privuku goste zbog vještačkih staza. I u decembru i januaru smo imali perioda s temperaturama ispod nule koji su omogućavali proizvodnju tehničkog snijega“, saopštio je Milošević.

On je podsjetio da problem loše zimske sezone ne pogađa samo Skijališta, već i vlasnike privatnog smještaja, hotela, restorana i kafića, zbog čega se sledeća zima ne smije čekati bez topova za vještački snijeg.

„Prošle godine je počeo postupak. Javna nabavka je završena i trebalo je da se krene sa radovima, međutim bilo je problema sa mještanima, tako da očekujem da će nadležni riješiti taj problem i da će se krenuti u prvu fazu vodosnabdijevanja, odnosno dovođenja vode do skijališta. Vodovod i Opština Kolašin rade projektni zadatak preko Uprave za kapitalne projekte“, objasnio je Milošević.

Vlasnici manjih hotela i privatnog smještaja u Kolašinu dijele slično iskustvo loše sezone, ističući da su ove zime doslovno ostali bez gostiju. Nedostatak posla postao je tako ozbiljan da su se našli u nemogućnosti da isplate zarade radnicima, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju u zajednici.

Vlasnik hotela Čile, Predrag Bulatović, kazao je da je zažalio zbog odluke da otvori hotel tokom zime, s obzirom na katastrofalne rezultate. Taj hotel raspolaže sa 15 soba i pruža uslugu noćenja s doručkom, ali i pored toga nije bilo gotovo nikakvih posjeta, čak ni tokom novogodišnjih praznika.

Bulatović je naveo da su imali samo jednu grupu inspektora koji su boravili u hotelu deset do 15 dana, ali da to nije bilo dovoljno da pokrije troškove poslovanja.

On smatra da je ova sezona najgora koju pamti u 40 godina iskustva.

„Ubuduće, Kolašin ne smije dočekati zimu bez vještačkog snijega“, poručio je Bulatović.

Privatni smještaj Rakočevića, Lidije i Ljubiše, takođe je ostao prazan. Sve što su imali rezervisano za februar je otkazano, uprkos tome što su očekivali goste iz različitih djelova zemlje, poput Beograda i Novog Sada, kao i grupe koje su planirale boravak od po nedjelju dana.

Za Ljubišu Rakočevića ovo je najgora sezona koju pamti i ističe da se ne sjeća da na Bjelasici nije palo pola metra snijega, što dodatno potencira težinu situacije.

„Desio se najgori mogući scenario. Najgora sezona za mojih 60 godina. Sve je propalo, a treba vraćati kredite, troškovi su veliki. Trebalo je pripremiti ogrjev. Sve smo pripremili i sve džaba“, kazao je Ljubiša Rakočević.

On smatra da bi se, da je postojao sistem za vještačko osnažavanje, moglo spasiti čak 80 odsto sezone.

Na fešti pod maskama najbolji Rent a tunel, Boginja mora i Ruže

0

Veliki maskenbal 55. Praznika mimoze održan je sinoć u sali Instituta „Dr Simo Milošević” gdje je za goste i oko 260 maski priređena odlična zabava.  Po mišljenju publike, najbolja grupna maska je Rent a tunel, pojedinačna Boginja mora, dok je žiri prvu nagradu dodijelio Ružama.

Bal pod maskama muzikom je tradicionalno otvorio bend Exodusi, podijumom su potom prodefilovale mažoretke i Gradska muzika, a za dobru atmosferu u nastavku bio je zadužen Inspiracija bend.

Novljanima su se po tradiciji pridružile maske iz Kotora, Tivta i Budve, gradova koji imaju tradiciju maškaranja, kazao je član Direkcije i predsjednik NVO Maškare, Ivan Peulić.

„Pod maskama je oko 260 ljudi za koje je Direkcija Praznika mimoze i Opština Herceg Novi obezbijedila bogat fond nagrada. Nadam se da će maskenbal pokazati da je duh maškaranja onakav kakav je uvijek i bio u Herceg Novom. Uz sve politički atraktivne maske, tu su i salonske koje su za paradu, a sud ko je najbolji donijeće publika. Novina je da ove godine imamo stručni žiri koji će nagraditi tri najbolja kostima, jer je ranije iskustvo pokazalo da dosta maski koje su kvalitetne ne mogu da dovoljno animiraju publiku i osvoje glas, pa ostanu bez nagrade. Novina je i da publika može glasati na instagramu, na profilu praznikmimoze.me, a pobjednik će biti proglašen večeras (18.2.) u 21.00 čas”, kazao je Peulić.

Prva Nagrada Grupe

Ovogodišnji maskenbal imao je do sada najveći novčani fond, pa je prvonagrađeni u kategoriji grupnih maski – Rent a tunel osvojio 1 000 eura.

„Mi smo prva firma u Crnoj Gori koja privatno kopa tunele. Saznali smo da je to unosan posao, nije potrebno iskustvo, radi se samo treća smjena i milina. Radimo samo uveče i što iskopamo, iskopamo.Kopamo i podzemne i nadzemne tunele. Samo se morate čuvati jer može promaja da vas uhvati, to je najgore”, u šali komentarišu članovi grupe.

Na drugom mjestu, po mišljenu publike su Aladin i čarobna lampa kojima je pripala nagrada od 800 eura, dok su na trećem mjestu Balerine sa konca i konopca, a njihova nagrada je 500 eura.

Prvo mjesto u kategoriji pojedinačnih maski, po mišljenju publike, osvojila je Boginja mora, za koju je Direkcija praznika izdvojila 700 eura.

„Inspiracija je u našem okruženju, a maškaranje je tradicija koju gajimo od malena i u meni uvijek postoji isto dijete. To učim i svoju djecu, oni će biti narednog vikenda na dječijem maskenbalu”, ističe Jovana Salatić – Boginja mora.

Drugu poziciju i novčanu nagradu od 500 eura dijele maske Hobotnica i FBI night shift, dok je na trećem mjestu maska Sve je to ljubav koja je osvojila 300 eura.

Po odluci žirija, najbolja je bila maska Ruže iz Kotora koja je osvojila 600 eura.

„Sve je posvećeno JPU Radost, uz mališane odlučile smo da pravimo maske i u zadnjih par godina to radimo veoma uspješno. U Herceg Novom smo se predstavile maskom Ruže, a već za 25. pripremamo nešto novo za karneval u Kotoru”, kazala je Vjera Rašković Perojević, članica Ruža.

Na drugom mjestu su Mahaluše koje je Direkcija nagradila sa 400 eura, dok trećeplasirani  Indijanci koji su nagrađeni sa 200 eura. Najbolji iz ove kategorije dobili su i po paket Plantažinog vina.

Druga Nagrada – Žiri

Maske je obradovao i bogat fond robnih nagrada koje su dodijeljene za mjesta od četvrtog do osmog, u kategorijama pojedinačnih i grupnih.

Naredna fešta pod maskama na 55. Prazniku mimoze biće organizovana u petak, 1. marta u Parku Boka uz koncert grupe Tap 011 i već najavljeno učešće karnevalista iz države i regiona.

Organizatori Praznika mimoze, koji traje do 3. marta, su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi.

Kompletan program pogledajte na www.praznikmimoze.me, fb profilu Praznik Mimoze Herceg Novi i na instagram profilu praznikmimoze.me.

Boka News: Boka Kotorska između održivog razvoja, profita i korupcije

0
Boka News: Boka Kotorska između održivog razvoja, profita i korupcije
Predstavljanje projekta – foto Roko Stjepčević – Boka News

U odbrani i zaštiti ekologije Boke Kotorske nužno je uspostaviti mnogo bolju saradnju između svih državnih organa, donosilaca odluka, civilnog sektora, medija i drugih subjekata, čulo se na Community Eventu koji je u petak održan u hotelu “Palma” u Tivtu.

Portal Boka News je na panelu “Ekologija i korupcija” predstavio rezultate koji je u prethodnih osam mjeseci realizovao u okviru projekta Society Against Corruption in Montenegro“.

Partneri na ovom projektu bili su Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) i Građanska alijansa (GA), projekat je realizovan uz podršku Ministarstva vanjskih poslova SAD.

U uvodnoj riječi glavni urednik portala Boka News, Miro Marušić, predstavio je pet istraživačkih tema koje je novinarski tim portala istraživao tokom proteklog perioda, dok je novinarka Mirjana D. Popović govorila o problemima sa kojima se Boka News-a susretao tokom rada na istraživačkim tekstovima.

Teme koje je portal Boka News tokom realizacije projekta objavio su:

Na skupu su učestvovali predstavnici, lokalne vlasti, nevladinih organizacija, medija i čitaoci portala Boka News.

DPS: Okončati anarhiju i organizovati izbore u Budvi

0
DPS: Okončati anarhiju i organizovati izbore u Budvi
Budva – turizam april 2021. – foto Boka News

Anarhija u Budvi mora se okončati, poručili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budve, dodajući da je u tom gradu potrebno organizovati izbore.

Iz DPS-a su saopštili da je, nakon što su odbornici dijela bivšeg Demokratskog fronta (DF) napustili sjednicu lokalnog parlamenta i time sprječili glasanje o imenovanju Jasne Dokić za zamjenicu pritvorenog predsjednika Opštine Mila Božovića, ogoljen loš politički karakter budvanskog DF-a.

“Prisustvom sjednici, dali smo kvorum za dnevni red koji je važan za nastavak funkcionisanja Budve, iako su odbornici vlasti morali da sa iste izađu i time pokažu šta im je na prvom mjestu“, kazali su iz DPS-a.

Oni su dodali da je na taj način građanima Budve priušteno da vide sav nemar i „nevaspitanje” ljudi koji i dalje, kako su naveli, nelegitimno upravljaju Budvom.

„Ponavljamo po stoti put, anarhiju u Budvi moramo pod hitno okončati, i to izborima, jer vrijeme prolazi, a Budva nam propada”, poručili su iz budvanskog DPS-a.

“Suočeni sa činjenicom da nam je grad raskopan do ljeta, da anarhija vlada u svim preduzećima, da će prvi gosti naići na nepripremljene ugostiteljske objekte, juče su ostaci nekadašnjeg DF-a još jednom bacili rukavicu u lice građanima Budve”, naveli su iz DPS-a.

Oni su kazali da će takva vlast upropastiti turističku sezonu.

„I da ćemo svi koji direktno ili indirektno od nje živimo, platiti cijenu neodgovornih i nedobronamjernih ljudi koji nam vode grad, od kojih svakog dana neko biva uhapšen zbog najtežih krivičnih djela”, poručili su iz DPS-a.

Gojković: Nemamo pravo nikome da prijetimo

0
Gojković: Nemamo pravo nikome da prijetimo
Vladimir Gojković

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore nema pravo nikome da prijeti, ali ima pravo da se nada da protiv svih rivala u grupi može da igra egal mečeve, kazao je selektor Vladimir Gojković.

On je komentarisao žrijeb za vaterpolo turnir na Olimpijskim igrama u Parizu, koji je Crnu Goru svrstao u A grupu sa Italijom, Hrvatskom, Rumunijom, Grčkom i selekcijom Sjedinjenih Američkih Država.

Gojković je kazao da će to biti izuzetno jak olimpijski turnir, navodeći da nije bilo mnogo prostora da se bira.

“Prošli bismo bolje da smo dobili Australiju umjesto SAD, koje su pokazale da su bolje u ovom momentu. Sve ostale su ekipe vrhunskog nivoa. U grupi smo sa Hrvatskom i Italijom, finalistima Svjetskog prvenstva. Imamo dosta vremena da se pripremimo”, rekao je Gojković.

Rivali u B grupi biće Španija, Mađarska, Srbija, Australija, Japan i domaćin Francuska.

Crna Gora je nastup na Olimpijskim igrama obezbiejdila plasmanom u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Dohi.

Vaterpolo olimpijski turnir na programu je od 28. jula do 11. avgusta, kada će biti odigrano finale.

SP vaterpolo: Hrvatskoj zlato

0
SP vaterpolo: Hrvatskoj zlato
Hrvatska – vaterpolo Svjetski prvaci

Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka u Dohi, u finalu je svladala Italiju sa 15-13 (2-3, 3-2, 3-2, 3-4; 4-2) nakon peteraca.

Najefikasniji u sastavu Hrvatske bio je Konstantin Harkov s četiri gola, Jerko Marinić Kragić je dodao tri, Rino Burić dva, a Josip Vrlić i Matias Biljaka po jedan, dok je za Italiju Andrea Fondelli zabio pet pogodaka, po dva su dodali Francesco Di Fulvio i Nicholas Presciutti, a po jedan Luca Marziali i Francesco Condemi.

Za Hrvatsku je ovo treći naslov svjetskog prvaka, nakon Melbournea 2007. i Budimpešte 2017.

Broncu je osvojila Španjolska koja je u susretu za treće mjesto svladala Francusku sa 14-10.

Rekordna posjeta na Fešti od mimoze, ribe i vina u Herceg Novom (FOTO, VIDEO)

Berba mimoze – fešta od mimoze, ribe i vina okupila je danas duž hercegnovske rivijere preko 35 000 gostiju iz gradova Crne Gore i regiona, prevazišla očekivanja i donijela izuzetno dobru zabavu. Posjetioci tradicionalno najpopularnije svečanosti Praznika mimoze, uživali su uz more u mediteranskoj muzici i kulturno umjetničkom programu, po sunčanom danu i proljetnjih 17 stepeni.

Rijeka gostiju pratila je svečani defile mažoretki, trombonjera, Gradske muzike HN, Mjesne muzike Đenović i Maškara koji se od Kumbora kretao ka Đenoviću, gdje je nastupao bend Trio Mare, a potom i do Baošića gdje su za odličnu atmosferu bili zaduženi klapa Stari kapetan i bend Trio gušt.

Predsjednik Mjesne zajednice Baošići, Đuro Cvjetković ističe da su zadovoljni i domaćini i gosti, a kako bi sve njih spremno dočekali, pripremili su za 30-50% više posluženja.

„Baošići su danas prepuni, što pokazuje ispunjenost smještajnih kapaciteta. Na 12 vatri smo pržili ribu, imamo 1500 kilograma ribe, kao nikada do sada, duplirali smo mimozu u odnosu na prethodne godine pa je podijeljeno oko 350 kilograma, imamo tradicionalne sponzore vina i piva – od Plantaža smo dobili 200 litara, mi smo kupili dodatnih 500, a od Nikšićke pivare smo dobili i 1300 litara piva“, kazao je Cvjetković.

Fešta od mimoze, ribe i vina

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić je potvrdio da 55. Praznik mimoze obara rekorde, ali i da ispunjava ono što se očekivalo – danas na rivijeri  35 000 gostiju.

„Veliki je broj gostiju iz naših gradova prijatelja i pobratima, gradova iz Crne Gore i regiona, tu su i ambasadori i predstavnici diplomatskog kora iz različitih država… To sve potvrđuje da se svi oni vrlo rado odazovu našem pozivu i zaista su puni pozitivnih utisaka kako i na koji način se ove godine Praznik organizovao“, kazao je predsjednik Katić. U pogledu turističke sezone, on je dodao i da „ako se po jutru dan poznaje, možemo očekivati rekordnu godinu“.

Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović ističe da se Praznik mimoze pokazao kao veličanstven događaj koji je važan ne samo za Herceg Novi i lokalnu turističku privredu, već i kompletnu Crnu Goru, jer je putokaz kako lokalne samouprave mogu dati svoj doprinos i organizovati događaje koji će dovesti brojne goste iz regiona.

Fešta od mimoze, ribe i vina

„Znamo da se sinoć u Herceg Novom tražio krevet više, što dovoljno govori o tome da je lokalna samouprava na čelu sa predsjednikom Katićem zaista odradila odličan posao  i ova manifestacija je na ponos ne samo Herceg Novom, već i cijeloj Crnoj Gori. Naravno, kao resorno ministarstvo i kao Vlada,  uvijek ćemo se truditi da doprinosimo ovakvim i sličnim manifestacijama i stvarima gdje možemo konstruktivno da utičemo. Herceg Novi je prepoznao da želi da mu sezona traje ne samo u ljetnim mjesecima, već tokom cijele godine i zato upućujem sve pohvale na račun organizatora“, kazao je Martinović.

Ambasador Sjeverne Makedonije, prof. dr Zećir Ramčilović je u Herceg Novom i na Prazniku mimoze drugi put, a posebno ističe pozitivnu energiju i gostoprimstvo Novljana.

„Ovo je stvarno prelijepo i sama tradicija Praznika prevazilazi nacionalni i regionalni značaj. Tu je i naša delegacija iz Bitolja, koji je Herceg Novom pobratimski grad, a na Salonu vina imamo i jednu vinariju. Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Herceg Novi ovako spajaju ljude i šire lijepu i pozitivnu energiju“, istakao je Ramčilović.

Fešta od mimoze, ribe i vina

Predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić nije krio zadovoljstvo posjetom programima Praznika mimoze.

„Utisci su zaista izvanredni i potvrdilo se ono što smo na kraju krajeva i znali: organizatori jedne ovakve manifestacije su sjajan tim koji krasi sjajna energija. Zato 55. Praznik mimoze izgleda ovako božanstveno. Po broju posjetilaca se može vidjeti da će i ove godine biti pun pogodak i ja sam siguran da će svi koji posjete manifestaciju uživati u zaista bogatom sadržaju koji je pripremljen“, kazao je predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić i naglasio da je ponosan na činjenicu da su Opštine Herceg Novi i GO Zvezdara  potpisale Sporazum o saradnji i bratimljenju, što pokazuje da je saradnja moguća u raznim vidovima – turizmu, sportu, kulturi, obrazovanju i zdravstvu.

Zamjenica načelnika Foče, Vesna Rašević istakla je odličnu saradnju sa Herceg Novim.

„Ovdje se osjećam sjajno kao i svaki put kada dođem. Saradnja je intezivirana nakon našeg bratimljenja na svakom nivou”, kazala je Rašević.

Fešta od mimoze, ribe i vina

Svečanosti su prisustvovali i ambasadori SAD, Rumunije, Ruske federacije, NR Kine, Mađarske, Rumunije, Turske, Bugarska, Srbije i Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, kao i delegacije više od 15 gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog.

Organizatori 55. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.

Više fotografija na našoj Facebook strani.

Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni

0

U okviru internacionalnog projekta pod nazivom “The New Temporality“ u prostoru Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni otvorena je izožba Na plaži” (“At the Beach”), APSS Instituta iz Podgorice. Centralna tema izložbe je uticaj čovjeka na okolinu, sa fokusom na Jadransko more, te ispitivanje mogućnosti reuse metode za nekadašnju vojnu infrastrukturu unutar Bokokotorskog zaliva.

Izložba je rezultat projekta, podržanog od strane Evropske unije kroz program  Kreativna Evropa, koji je započet 2023. godine na renomiranom Arhitektonskom fakultetu Tehnološkog univerziteta u Karlsrueu (KIT). Nakon toga, projekat je nastavljen APSS proljećnom školom u Bokokotorskom zalivu, a kulminira izložbom u Barseloni u paviljonu Fondacije Mies van der Rohe u Barseloni, koja nosi ime čuvenog arhitekte, jednog od pionira moderne arhitekture.

Na čelu sa kustosima Dijanom Vučinić i Anom Dobrašinović, izložbu je stvarao tim koji čine APSS Institut, kompanija DVARP i studenti sa KIT-a.

Izložba o nasljeđu Jadrana i Bokokotorskog zaliva u Barseloni

„Već duži vremenski period istražujemo Jadran generalno i jedinstveni prostor luštičkog poluostrva, njegove okoline i nasljeđa, detaljno. Tražili smo skrivene narative, istraživali biljne i životinjske vrste zastupljene na poluostrvu, proučavali infrastrukturu i uticaj čovjeka na okolinu. Prolazili smo kroz ovaj proces kako bismo shvatili na koji način percipiramo “privremeno” u arhitekturi i prostoru, kako ga karakterišemo, te kako se ono mijenja kroz vrijeme i iz privremenog postaje trajno. Naše istraživanje je pokazalo da mnogi aspekti koje smatramo “privremenim” su u stvari nepromjenjiva stanja, te da iako more posmatramo kao potpuno prirodan resurs, uticaj čovjeka na njega je značajan. Sama izložba pokazuje veličinu i intenzitet tog uticaja,” istakli su iz tima izložbe.

U toku semestralnog rada, master studenti na KIT-u pod mentorstvom Dijane Vučinić razvijali su scenarije ponovne upotrebe nekadašnje vojne infrastrukture unutar Bokokotorskog zaliva, posebno fokusirani na tunele za podmornice koji se nalaze na poluostrvu Luštica. To istraživanje nastavili su na proljećnoj školi APSS u maju prošle godine, na kojoj su istraživali narative, scenarija, proučavali lokacije, da bi po povratku na KIT razvili konkretne prijedloge za rehabilitaciju tunela i njihovu ponovnu upotrebu. U okviru istraživanja proučavane su strateške pozicije na Jadranu, te kako su se one mijenjale kroz istoriju – od nekadašnjih vojnih, do danas kada se tiču infrastrukture, energetike, zaštite prirode i slično.

“Kreirali smo sedam mapa koje pokazuju nasljeđe na obali mora – od olupina brodova i aviona koje se nalaze u moru, preko energetskih kablova koji spajaju zemlje na Jadranu, vjetroelektrana, do vojne infrastrukture. Sve to je transponovano u instalaciju koja se nalazi u plitkom bazenu ispred paviljona Fondacije Mies van der Rohe. Ona podrazumijeva 200 školjki koje sadrže QR kodove koji vode do informacija o intervencijama u moru i podmorju, koje mi zapravo nikada ne vidimo posmatrajući more, a koje su sastavni dio njega,” ističu iz tima izložbe.

Istraživanje u okviru “The New Temporality” projekta nastaviće se i tokom ove i naredne godine, a fokus će osim Jadrana biti i na Skadarskom jezeru. Krajnji proizvod projekta biće Novi Atlas Jadrana sa serijom mapa u izdanju APSS Instituta.

“The New Temporality” je projekat podržan od strane Evropske unije, kroz program Kreativna Evropa, a projektni tim, osim APSS Instituta čine sljedeće evropske institucije i organizacije: Fondacija Mies van der Rohe, Univerzitet Barleti u Tirani, Tbilisi bijenale arhitekture, berlinska Koopera, Paviljon kulture Kijev, Trans-Media Akademija Hellerau iz Drezdena i Trijenale arhitekture u Lisabonu. Projekat ima za cilj jačanje spona arhitektonskog nasljeđa širom kontinenta, dokumentovanje, istraživanje i evaluiranje zajedničkih privremenih prostora, te preispitivanje pojmova trajnosti i stabilnosti povezanih sa prostornom dimenzijom arhitekture.

Izložba traje od 17. do 20. februara, a svi zainteresovani više informacija o izložbi i mapiranim lokacijama mogu dobiti na veb stranici: www.discoveradriatic.me.

“Dodir nasljeđa”- za osobe sa ošećenjima vida u Dnevnom boravku u Rakitama

0
Otvaranje izložbe

Posjetioci mogu da na Brajevom pismu, uz audio zapis dostupan preko QR koda., kroz dodir reljefnih crteža u 2D štampi, dožive ljepotu 15 predmeta iz pet crnogorskih muzeja



 Osobe “trećeg doba” i poslenice Opštine Kotor, koje se bave pravima starih, nemoćnih i osoba sa invaliditetom, zajedno su uživale u postavci izložbe “Dodir nasljeđa – Heritage touch”, koja je otvorena u prostorijama Dnevnog boravka za odrasla i starija lica i lica sa invaliditetom u Rakitama. Oni su imali priliku da pogledaju reprezentativne eksponate iz pet muzeja Crne Gore- Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Zavičajnog muzeja Pljevalja, JU Muzej i galerija Tivat, Zavičajnog muzeja Nikšića i OJU Muzeji Kotor, da pročitaju najvažnije informacije o njima, sa posebnim reljefnim crtežom istih (2D štampa) uz tekst na Brajevom pismu, a pored toga, obezbijeđen je i audio zapis, dostupan preko QR koda. Svaki muzej zastupljen je sa po tri predmeta, a iz Kotora to su: Grb porodice Buća, lik Hipnosa sa mozaika u Risnu i bista Domicijana iz Lapidarijuma u crkvi sv. Mihovila. Postavka je ostvarena u saradnji sa  Muzejskim društvom, Bibliotekom za slijepe Crne Gore i asocijacijom Balkan Museum Network.

– Izložba je zanimljiva, lijepo se osjećam u ovom prostoru i u ovom društvu, iako sam prvi put ovdje. Osoblje Dnevnog boravka je jako ljubazno, a takođe I gerontodomaćica koja dolazi kod mene da mi pomaže u domu. Nemam nikakve primjedbe, kaže gospođa Ana Ćosić  iz Dobrote, korisnica usluga Geronto-programa, koji je organizovala Opština.

“Dodir nasljeđa”- za osobe sa ošećenjima vida u Dnevnom boravku u Rakitama
Ana Ćosić uživala u postavci

 -Ova izložba namijenjena je osobama sa oštećenjem vida, koje su nažalost, marginalizovane u afirmaciji kulturnog nasljeđa Kotora i Crne Gore. Opština Kotor je veoma rado prihvatila da izložba bude predstavljena u našem gradu, a za mjesto izlaganja namjerno smo izabrali ovaj prostor u kome se, u saradnji sa JU Dom starih “Grabovac”, otvorio lijep i sadržajan prostor za starija lica i osobe sa invaliditetom,  kazala je Tatijana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, koja je otvorila izložbu uz podršku Katarine Ćoso, socijalne radnice Dnevnog boravka, Milice Tomović, Tijane Petrović i Ane Marije Brajković (predsjednica Savjeta za prava OSI) iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

U saradnji sa Domom starih „Grabovac“ u Risnu Opština ostvaruje odličnu saradnju, čiji su rezultati brojni programi za stara lica- od gerontoprograma, preko fizioterapije, do najnovijeg namijenjenog osobama sa demencijom.

Atmosfera na otvaranju izložbe

-Zajedno realizujemo geronto program čiji su korisnici veoma zadovoljni uslugom. Pokrećemo i uslugu koja se odnosi na osobe sa demencijom i njihove porodice, koja pruža i mogućnost njihovog prevoza od mjesta stanovanja do Doma starih, gdje će provoditi svoje dane uz stručnu pomoć zaposlenih u toj ustanovi. Trudićemo se i dalje da poboljšamo položaj osoba treće životne dobi, kako bi se što manje osjećali izopštenima iz društvenih tokova. Osjećaju se pomaci u poboljšanju života osoba sa invaliditetom u Kotoru, kada je u pitanju pristup javnim ustanovama gdje  god je to moguće. Takođe, trudimo se da poboljšamo uslove za rekreaciju u saradnji sa Gradskim bazenom Zoran Džimi Gopčević”, a otvoreni smao za sve predloge, sugestije i ideje, ističe Kriještorac.
Zainteresovani imaju priliku da izložbu u prostoru Dnevnog boravka pogledaju do srijede, 21. februara, radnim danima od 7 do 15 sati.

/Tekst i foto: M.D.P./

Iskoristiti potencijale za razvoj zdravstvenog turizma

0
Iskoristiti potencijale za razvoj zdravstvenog turizma
Hyatt – Markov Rt – Prčanj

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Inovacionom radnom grupom “Održivi i zdravstveni turizam’’, organizovala sjednicu Koordinacionog odbora zdravstvenog turizmaU fokusu rada bili su potencijali i izazovi razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori sa fokusom na Boku, kao i informacija o izradi Programa za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”.

Sjednicu je vodila predsjednica dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.

U uvodnom izlaganju, dr Delić je istakla da raduje uspjeh određivanja zdravstvenog turizma kao jednog od prioriteta pametne specijalizacije, budući da on bilježi ogroman porast proteklih godina i postaje vitalan za mnoge ljude.

“Zdravstveni turizam je oduvijek postojao u sklopu medicinskog, ali zadnjih 15 godina doživljava svoj procvat. Zato moramo ujediniti naše snage i shvatiti da Crna Gora mora proširiti svoj turistički proizvod na cjelokupnu godinu, jer ima mnogo toga da ponudi”, poručila je ona.

Prema njenim riječima, Crna Gora ima ogroman potencijal da postane cjelogodišnja destinacija, uz promociju zdravstvenog, kongresnog, kulturnog i komplementarnog turizma, ali ističe da je neophodno ojačati sveukupnu infrastrukturu i zajedničkim radom doprinijeti ostvarivanju punog potencijala ovih vidova turizma.

“Od izuzetne je važnosti da napravimo Program zdravstvenog turizma sa akcionim planom, uočimo sve slabosti i krenemo u njihovo rješavanje, jer imamo uslove i prostora, samo treba da osposobimo mjesta “, istakla je dr Delić, apostrofirajući važnost Instituta Igalo kao kamena temeljca i začetnika zdravstvenog turizma.

Ona je takođe ukazala na ekspoze premijera Vlade, u kome se ističe da je jedan od ciljeva 44. Vlade da Crna Gora, koristeći svoje prirodne i ljudske resurse, izgradi imidž posebne destinacije zdravstvenog turizma u kojem će se na bazi inovativnosti i kompetitivnosti kreirati posebne usluge.

Foto PKCG

Kako se u njemu navodi, Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, brojnim prirodnim turističkim atrakcijama, bogatom kulturnom baštinom i razvijenom ponudom u segmentu rehabilitacije, stomatologije, estetske hirurgije i drugih grana medicine, posjeduje sve uslove da postane međunarodno prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.

“Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i ostalim resornim ministarstvima i NTO, moraju zajednički raditi na uspostavljanju ponude i promocije ovog vida turizma, koji ne zavisi od ljeta, već znanja i onog što posjedujemo”, dodala je.

Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović saglasna je sa značajem zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te ukazala na to da je Vlada izuzetno svjesna potencijala koji on ima.

Ona je istakla i potencijale kongresnog turizma, koji je jako lijepo zaživio na našim prostorima, posebno na primorju, istakavši uskoro održavanje velikog skupa ljekarskih komora jugoistočne Evrope na našem primorju.

“Moramo svi zajednički dati konkretne predloge i sugestije, kako bi išli u dobrom pravcu. Smatram da treba početi od Instituta Igalo koji predstavlja kamen temeljac ovog turizma i to ne smijemo ispustiti”, poručila je Cerović.

Dr Zoran Kovačević, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ kazao je da su još 1885. godine uočeni značajni resursi Instituta i pružena podrška njegovom formiranju 1930. godine.

“On je i dan danas nosilac ponude zdravstvenog i medicinskog turizma, sa kvalitetnim kadrom, ali sticajem okolnosti našao se u nezavidnoj stituaciji”, kazao je on, dodajući da mu prijeti stečaj.

Prema njegovim riječima, nova Vlada Crne Gore je brzo reagovala i formirala komisiju koju čine četiri resorna ministarstva i koji će raditi na pronalaženju rješenja za Institut.

“Nadamo se da će ova komisija pružiti pravovremene odgovore. Želimo da se pronađe najbolji model koji će biti u skladu sa normativnom regulativom i na taj način sačuvamo „Dr Simo Milošević“”, poručio je dr Kovačević.

Sandra Bojanić, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saglasna je da se Institut mora sačuvati, istakavši da je u Programu razvoja zdravstvenog turizma najveći dio bio posvećen upravo njemu.

Ona je kazala da, iako je ovaj program istekao krajem prošle godine, ne znači da su aktivnosti prestale, posebno ukazujući na činjenicu da je dokument rađen tokom 2020/2021, kada je zbog kovid krize bilo izuzetno izazovno pisati o zdravstvenom turizmu i realizovati sve aktivnosti.

“Aktivnosti planirane akcionim planom bile su kompleksne i zahtijevne, a kada smo krenuli u njihovu realizaciju naišli smo brojne probleme sa zakonskom regulativom, ali i nedovoljnu sinergiju lokalnih samouprava”, istakla je Bojanić.

Prema njenim riječima, neophodno je javnosti više približiti sam pojam zdravstvenog turizma, aktivirati privredu kako bi dala konkretne predloge, te više uključiti lokalne samouprave sa konkretnim inicijativama.

Kako je navela, Program razvoja zdravstvenog turizma prvi je strateški dokument koji u cjelosti tangira ovu oblast, a sve aktivnosti koje nisu uspjeli da realizuju planirane su kroz Akcioni plan razvoja strategije turizma do 2025.

Nataša Žugić, Ministarstvo zdravlja kazala je da je Institut “Simo Milošević” prepoznat kao nosioc zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te da ovo ministartstvo snažno stoji pri stavu da on treba da ostane u većinskom vlasništvu Crne Gore.

“Mi smo takođe formirali odjeljenje za zdravstveni turizam i ekonomiju, čime ćemo doprinijeti njegovom razvoju. Takođe, Programom razvoja zdravstvenog turizma planirana je njegova inkorporacija u sva strateška dokumenta i puna implementacija”, istakla je ona, dodajući da je neophodno da on bude dio Prostornog plana Crne Gore 2040.

Prema njenim riječima, zdavstveni turizam ne postoji bez sektora zdravstva, stoga je neophodna saradnja svih aktera sa Ministarstvom zdravlja, posebno ističući važnost povezivanja sa Ljekarskom komorom, kako bi se na zajedničkim osnovama mogla razvijati ova oblast.

Istakla je da uskoro slijedi izmjena podzakonskih akata kako bi svi subjekti koji se bave ovom granom bili vidjljivi, i imali Ministarstvo zdravlja koje stoji iza njih.

Više o Programu za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”, govorila je dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka Inovativne radne grupe “Održivi i zdravstveni turizam”.

Ona je predstavila istraživanje koje je radila ova inovaciona grupa, a koje se odnosi na stanje i potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

“Mi smo 2023. godine sproveli prvo istraživanje ovog tipa, želeći da na taj način podstaknemo lokalne samouprave da se više uključe, jer bez njih razvoj zdravstvenog turizma neće ići planiranim tempom”,  istakla je ona.

Prema njenim riječima, problem predstavlja i nepostojanje zakonodavnog okvira, te da je neophodno da uskoro dođe do usvajanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje će se jasno definisati pojam zdravstvenog turizma. Kako je navela, važno je i da dođe do usvajanja standarda u ovoj oblasti, te formiranje registra subjekata koji pružaju usluge zdravstvenog turizma.

Prezentujući statističke podatke, istakla je da prihod od zdravstvenog turizma u Evropi iznosi preko 46 milijardi eura, ili 0,33 bruto domaćeg proizvoda, dok je polovina građana Evrope spremna da putuje radi ostvarivanja zdravstvene zaštite.

“Zdravstveni turizam ne predstavlja samo medicinski, već I onaj koji se odnosi na rehabilitaciju I prevenciju, zato je važno raditi na ostvarivanju njegovog punog potencijala”, kazala je ona.

Rada Janjić, predstavnica Instituta za standardizaciju i sekretar tehničkog komiteta za turizam, kazala je da su u Crnoj Gori usvojeni brojni standardi koji se odnose na ovu oblast, te da se u njima nalazi i definicija zdravstvenog turizma.

On je sugerisala da bi bilo poželjno da se u inovacionu radnu grupu, koja će se baviti izradom strategije za ovu oblast, uključi i predstavnik Instituta za standardizaciju, što je izuzetno značajno za uspostavljanje dobre horizontalne saradnje.

Dr Dušan Nenezić iz Poliklinike „dr Nenezić“ ukazao je na postojanje komercijalnog haosa u sektoru zdravstvenog turizma, istakavši problem nelegalnih pružaoca usluga u ovoj oblasti.

“Neophodno je što hitnije uspostaviti registar subjekata koji se bave zdravstvenim turizmom, ali i formirati kancelariju koja će se baviti kontrolom kvaliteta, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a po uzoru na zemlje regiona”, istakao je on.

Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, istakao je da nedostatak registra predstavlja ozbiljan nedostatak, ali i zakona kako bi se jasno definisala oblast zdravstvenog turizma.

“Nažalost, definisan je samo dio koji se tiče medicinskih usluga, dok onaj drugi dio, koji se odnosi na wellness i spa usluge, ostaje nedorečen”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, mora se hitno donijeti zakonsko rješenje koje će precizno definisati sve ove usluge, jer sadašnja organizaciona struktura nije dovoljna, te je potrebno razmotriti formiranje interresornog tijela koje će se baviti istraživanjem tržišta i analizom profila gostiju koji koriste različite medicinske i nemedicinske usluge.

“Moramo hitno preduzeti korake ka formiranju ovog tijela kako bismo jasno definisali standarde u oblasti zdravstvenog turizma. Trenutna razbacanost i nedostatak jedinstvenosti kao destinacije čine nas ranjivim na tržištu. Što se tiče registra, neophodno je sprovesti popis kako bismo imali transparentan uvid u aktuelnu situaciju, jer razvoja nema bez jasne definicije, zakona i registra “, poručio je dr Moric.

Nakon sjednice, upriličena je posjeta Medicinskom centru, Health&Wellbeing Retreat de Mar, Vrmac u okviru hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort.