Uprkos slabijim rezultatima iz jula i avgusta, ova će nautička sezona završiti s gotovo jednakim rezultatima kao i lanjska, zahvaljujući odličnoj pred i posezoni.
Dio čartera bilježi rezervacije i za studeni. Na izmaku sezone sve više se govori i o izazovima razvoja hrvatske nautike, odnosno kako pomiriti zahtjeve gostiju s očuvanjem prirode.
Za sektor čartera, čija je flota narasla za oko 7 posto, ova je godina bila bremenita.
– Podsezona će sigurno u odnosu na neke prethodne sezone bilježiti pozitivne rezultate, dok se recimo na razini cijele sezone to ne može baš primjeniti, ističe Selma Čmelik, osnivačica čarter platforme.
Da su odlični rujan i listopad ublažili pad rezervacija u srcu sezone, potvrđuju i podaci sustava “e-crew”.
– 530 hiljada dolazaka 3 i pol miliona noćenja to je praktički izjednačen rezultat u odnosu na prošlu godinu, otkriva Kristijan Staničić, direktor HTZ-a.
A i nautika mijenja kurs prema zaštiti mora. Jer samo malo više od trećine nautičara, pokazuju podaci, otpadne vode s plovila, iz crnih tankova, prazni u lukama nautičkog turizma.
– Prvi krovni zakon o hrvatskom truizmu koji i u konačnici i u sektoru nautike predviđa određena ulaganja u smjeru održivosti odnosno ulaganja u crne tankove odnosno ozelenjevanje flote, objašnjava Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turzima i sporta.
“Zelenom poslovanju” najveći mediteranski lanac marina već je okrenut.
– Sva električna energija koju nabavljamo na tržištu dolazi iz obnovljivih izvora. Punjači za električna vozila su već u marinama. Vodik je jedna od tema o kojima ćemo razgovarati u budućnosti, poručuje Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d.
Očekuju to i turisti. Priroda i ekologija, ističu, glavni su razlozi njihova dolaska.
– Imate najljepšu obalu na cijelom Mediteranu, a u ovaj sam arhipelag jednostavno zaljubljen, ističe Helmut, nautičar iz Njemačke.
Poticaji za ulaganje u ekologiju luka nautičkog turizma, zalog su za očuvanje prirodnog resursa na kojemu počiva naša gospodarski najunosnija grana.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat raspisao je konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta te lokalne samouprave opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu.
Mogućnost da dostave svoj biznis plan i učestvuju na konkursu za dobijanje nepovratnih finansijskih sredstava imaju žene preduzetnice i preduzeća u kojima su žene nosioci biznisa sa prebivalištem, odnosno sjedištem firme u Tivtu.
Linija podrške iznosi 40 hiljada EUR, a maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za biznis plan ne može iznositi više od 30 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom.
Sekretar za privredu, Vedran Božinović, rekao je da je linija podrške ženskom biznisu ove godine za deset hiljada EUR veća u odnosu na prošlu.
„Prošle smo godine ovim sredstvima podržali šest ženskih biznisa i zabilježili rekordno veliki broj prijava. Nadamo se da će i ove godine sredstva podrške stići u ruke dama koje imaju održivu, originalnu ideju, koja korespondira sa strateškim smjerovima razvoja Opštine iz oblasti poljoprivrede, razvoja ruralnih područja, turizma, zanatstva, očuvanja kulturne baštine, sporta, održivog razvoja“, naveo je Božinović.
Konkurs je otvoren do 2. decembra, a više detalja može se naći na linku https://opstinativat.me/javni-konkurs-za-raspodjelu-sredstava-iz-budzeta-opstine-tivat-opredijeljenih-za-podrsku-zenskom-preduzetnistvu-2/
Opština Tivat je, u sklopu aktivnosti podrške ženskom preduzetništvu, izradila i tri kratka promotvna filma, sa ciljem predstavljanja tri uspješna ženska biznisa koji su se razvili uz pomoć sredstava dobijenih na ovom konkursu.
Prilagođavanjem senzorskih i baznih stanica i ugradnjom novih pratećih informaciono-komunikacionih sistema, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore (VCG) završili su prvu fazu modernizacije radarskog sistema za nadzor mora i crnogorskih teritorijalnih voda.
Iz Ministarstva odbrane rekli su da će nakon modernizacije Mornarički operativni centar imati objedinjenu sliku stanja i da će specijalizovanim sastavima Vojske biti omogućen efikasniji nadzor, razmjena i analiza podataka.
“Izlaz na more, pored strateškog značaja, predstavlja i potencijalni izvor složenih bezbjednosnih izazova i prijetnji”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se u Crnoj Gori, modernizacija sistema za nadzor mora i upravljanje akvatorijom, vrši na svim vojnim objektima opredijeljenim za te namjene.
“U pitanju su kompleksni zahvati koji, pored ugradnje savremene opreme, podrazumijevaju i građevinske radove na objektima, obuku kadra za rukovanje tim složenim sistemima, i adaptaciju putne infrastrukture koja vodi ka tim objektima”, rekli su iz Ministarstva.
Oni su naveli da će novi patrolni brodovi i nova zgrada komande Mornarice u Baru, dodatno proširiti sposobnosti i kapacitete VCG za neprekidan nadzor teritorijalnih crnogorskih voda, bilo da je u pitanju površinska, podvodna ili vazdušna komponenta.
“Do nabavke novih patrolnih brodova, patroliranje će vršiti patrolni brod P-105 Durmitor i pučinski remorker PR-41. Očekuje se da VCG od Sjedinjenih Američkih Država tokom naredne godine dobije i nove čamce, kroz program pomoći i saradnje”, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da u okviru treće misije Vojske, i na osnovu trilateralnog sporazuma, Mornarica pruža podršku u oblasti traganja i spašavanja Upravi pomorske sigurnosti, kao i Upravi policije u borbi protiv terorizma i kontroli pomorske granice.
Oni su podsjetili da je prošle godine Mornarica VCG sa pripadnicima Mornarice Ujedinjenog Kraljevstva učestvovala u vježbi „Odlučan odgovor 22“, gdje se vršila obuka organskih bording timova, kao i izvođenja helikopterskih spasilačkih operacija za pomoć na moru u različitim situacijama.
Bivši premijer Dritan Abazović kazao je da Aerodromi Crne Gore danas na računu imaju 26 miliona eura.
“Aerodromi Crne Gore sa 300.000 eura koliko su na računu imali u martu 2021. godine, došli do 26 miliona eura, koliko imaju danas! Da se zna što smo zatekli, a što ostavili za sobom”, napisao je Abazović u objavi na platformi X poznatijoj kao Twitter.
Neka rezultati i brojke, kaže on, “govore o radu svake Vlade”.
“Tu smo da se takmičimo u dobrom. Idemo dalje! Bili i ostali na pravom putu”, naveo je u objavi.
Dobro jutro, Crna Goro ☀️ Aerodromi Crne Gore sa 300.000€ koliko su na računu imali u martu 2021. godine, došli do 26 miliona eura, koliko imaju danas! ✈️
Nakon punih 70 godina sredozmena medvjedica, jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu, ponovno je viđena u moru na jugoozapadnom dijelu otoka Korčule! Prekrasnu vijest objavilo je Društvo za podvodne sportove Zagreb (DPS Zagreb).
Njihovu priču, koja je objavljena na Facebooku, prenosimo u cijelosti:
“Manja je vjerojatnost da ćete tijekom zarona sresti sredozemnu medvjedicu nego osvojiti jack pot na lotu. Upravo to se dogodilo Željanu Padovanu, vlasniku ronilačkog centra “Diving Tri porte” sa Korčule, osvojio je ronilački jack pot – oči u oči susreo se sa sredozemnom medvjedicom! Evo njegove priče:
– Bio je normalan dan i isplovili smo na zaron – priča nam Željan.
Ronili smo na strmoj stijeni punoj gorgonija (meki koralj) ispred špilje Zaklopatica te se sa dna polako dizali prema gore. Već na zidu sam zaključio da će zaron ispasti odličan, sreli smo dvije poveće kirnje i par velikih škarpina, uz predivne gorgonije na dnu tog zida nije bilo greške, svi iz grupe već su bili zadovoljni viđenim! Za kraj zarona ušli smo u Zaklopaticu (špilja Zaklopatica uvrštena je u 10 najboljih ronilačkih lokacija na Jadranu) kako bi napravili još jedan krug, zastali na sigurnosnom zastanku i izronili. U jednom trenutku vidio sam da je nešto zasjalo iz mraka i to mi je privuklo pažnju da gledam u tom smjeru, zna se dogoditi da u špilju uđu veliki gofovi i njih sam i očekivao – priča Željan.
U jednom trenutku samo se ukazala ispred njih: mlada, zaigrana jedinka davno nestale sredozemne medvjedice ispred ronilaca ispod površine! Zvuči nestvarno zar ne? Željan nam govori; još bi rekao da sam poludio i ko zna šta sam vidio da sam bio sam, međutim nisam bio sam i svi smo vidjeli isto: Morskog čovika. Da sam samo sanjao to što se desilo bio bi sretan, ali da se stvarno dogodilo još ne mogu vjerovati. Zastala je ispred njih da ih pogleda na trenutak i odjurila prema izlazu iz Špilje.
U tom području zadnji put viđena je prije 70 godina. Željanova baka pričala je o plaži na kojoj su je znali sresti kad bi barkom išli u ribu, plaža je idealna upravo na nju. Cijelo to područje prepuno je špilja i špiljica, rupa i malih plaža od žala – idealno stanište za sredozemnu medvjedicu.
Par dana nakon susreta nova poruka od prijatelja Željana Padovana
– Alo, prijatelj mi jučer govori da je jedan ribar skoro upo u more kad ne nešto puhlo iz mora pored barke. Pripa se skroz, a nešto mu je izilo ribu iz parangala !
Nakon 70 godina prvi puta se pokazala i dala nam do znanja da je nekada ona bila glavni lovac o tom području. Nekada stalni stanovnik Jadrana danas eventualno koji slučajni susret…. Je li nam to trebalo ? Je li nam trebao toliko godina da shvatimo da smo mi glavne štetočine protiv kojih se i sami borimo, da smo mi jedina vrsta koja svojim djelovanjem može utjecati na budućnost neke druge vrste, da postanemo svjesni da su naše vještine stvorene da štite, a ne da uništavaju. Totalno smo promašili svoju svrhu na ovom planetu. Vrlo polako se osvještavamo i da ekologija postaje popularna, ali presporo da bi vratili neke nepovratno uništene i izgubljene vrste. Za neke još ima šansi. Jedna od njih je naša sredozemna medvjedica. Zamislite zaron na kojem je normalno sresti ovo predivnu životinju?- napisao je Matko Pojatina za DPS Zagreb.
Izraelski proturaketni sustav presreće rakete lansirane iz pojasa Gaze prema Izraelu. Ashkelon, Izrael Foto: Amir Cohen / REUTERS
Izraelska vojska saopštila je da izvodi intenzivne zračne udare u pojasu Gaze koji će se nastaviti idućih dana, dodajući da je taj palestinski teritorij prepolovljen. Hamasova je vlada izvijestila o silovitom bombardiranju oko bolnica na sjeveru pojasa Gaze.
Izraelska vojska saopštila je u nedjelju da je opkolila grad Gazu na sjevernom kraju enklave. Palestinska novinska agencija WAFA izvijestila je o “bombardiranju bez presedana” iz Izraela, dok je pružatelj telekomunikacijskih usluga Paltel izvijestio o još jednom prekidu komunikacija i internetskih usluga.
Izrael je rekao da je 31 vojnik ubijen otkako je započeo proširene kopnene operacije u Gazi 27. oktobra, boreći se protiv tisuća Hamasovih boraca koji vjeruju da mogu zadržati izraelsko napredovanje u nizu tunela ispod enklave.
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je za CNN kasno u nedjelju da su bombardiranja u sjevernoj Gazi zaustavljena na nekoliko sati dva dana zaredom kako bi se civilima omogućio siguran prolazak prema jugu uskog obalnog pojasa.
– Ne samo da im govorimo kamo da idu, nego također pomažemo i stvaramo mnogo bolje humanitarne uvjete na jugu, rekao je pukovnik Jonathan Conricus, ne navodeći hoće li se takve stanke nastaviti.
Conricus je rekao da postoji pristup vodi i humanitarnim potrepštinama na jugu Gaze, ali Hamas ometa konvoje pucajući na njih. Reuters nije mogao to odmah potvrditi.
Direktor američke CIA-e William Burns također bi trebao posjetiti Izrael u ponedjeljak kako bi razgovarao o ratu i obavještajnim podacima s visokim dužnosnicima, izvijestio je New York Times. Burns će se zaustaviti i u drugim zemljama Bliskog istoka kako bi razgovarali o situaciji u Gazi, citirao je Times neimenovanog američkog dužnosnika.
CIA nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar.
Američki ministar obrane Lloyd Austin razgovarao je u nedjelju s izraelskim ministrom obrane Yoavom Gallantom i “ponovio svoju čvrstu predanost pravu Izraela da se brani, ali i naglasio važnost zaštite civila i dostave humanitarne pomoći”, saopštio je Pentagon.
Austin je “ponovno potvrdio predanost SAD-a odvraćanju svakog državnog ili nedržavnog aktera koji želi eskalirati ovaj sukob”.
Američka potpredsjednica Kamala Harris nazvat će strane čelnike u ponedjeljak kako bi razgovarali o sukobu i unaprijedili napore administracije da poveća protok humanitarne pomoći civilima u Gazi, priopćio je njezin ured.
Prema objavi jordanskog kralja na X-u, nekadašnjem Twitteru, i izvješćima u državnim medijima, jordanske zračne snage dopremile su medicinsku pomoć u jordansku poljsku bolnicu u Gazi rano u ponedjeljak.
Središnje zapovjedništvo SAD-a, koje pokriva Bliski istok, reklo je na X-u da je podmornica s nuklearnim projektilima klase Ohio stigla u regiju. Neobična je to javna objava položaja nuklearne podmornice za koju neki analitičari kažu da je poruka Iranu.
Njegošev dan je praznik kulture koji se obilježava 13. Novembra, u spomen na dan rođenja jednog od najznačajnih ličnosti u istoriji Crne Gore – Petra II Petrovića Njegoša. Njegoš je bio vladar, vladika, književnik i filozof, a njegovo djelo “Gorski vijenac” smatra se jednim od najznačajnijih djela crnogorske nacionalne književnosti.
Tim povodom izložba „Njegošu s poštovanjem“, autorke Nadežde Nade Radović biće upriličena u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor 09.11.2023. u 19h .
Nadežda-Nada Radović, rođena je u Kotoru gdje je provela djetinjstvo i svoj radni vijek kao profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti u kotorskim školama. Dobrotsku čipku naučila je 1964. godine. od pokojne Anđice Đurović. U želji da prikaže ljepotu i specifičnost dobrotske čipke, g-đa Radović je priređivala izložbe: prvu davne 1988. godine u Pomorskom muzeju, a od 2000. godine na izložbama u Kotoru, Perastu i Tivtu prikazuje svoje radove. Poštujući originalnost dobrotske vezilje, g-đa Radović je uradila nešto što do tada nije urađeno ovim vezom: Prvu kotorsku priču, deset minijatura – detalji sakralnih spomenika Kotora, Dobrote, Mula i Budve. Drugu kotorsku priču, sedam minijatura – detalji kotorskih pjaca i obale. Autorka je knjige “Dnevnik bola i straha”. Povodom 170 godina od izdanja Gorskog vijenca uradila je njegov prepis. Nešto više o samoj izložbi rećiće Vam autorka. Izvolite.
Pored Radović učesnici programa su:
Slobo Marunović, crnogorski glumac, doajen Crnogorskog narodnog pozorišta koji će na njemu svojstven način interpretirati stihove iz Gorskog vijenca i dr Sonja Šundić Tomović, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, koja se između ostalog bavi filozofijom i filozofskim disciplinama atropologije, etike i estetike, kao i političkom antropologijom i kulturnom antropologijom. Prof. Šundić Tomović je autorka više naučnih monografija, studija i knjiga iz oblasti filozofskih nauka. Takođe je objavila više desetina naučnih i stručnih radova, rukovodila i sarađivala na više naučnih projekata. Učesnica je velikog broja međunarodnih skupova. Bavi se filozofskom dramom, objavila je dvanaest knjiga dramskih tekstova i dvije knjige refleksivne poezije. Dobitnica je priznanja Univerzitete Crne Gore za postignute rezultate i doprinos u razvoju naučno istraživačkog, umjetničkog i stručnog rada na Fakultetu političkih nauka za 2020. godinu. Rukovodilac je brojnih projekata, članica stručnih grupa i odbora. Predsjednik je žirija za književnu nagradu: „Miroslavljevo jevanđelje“ i član žirija za „Trinaestojulsku nagradu“. Član je međunarodnog žirija „Književni plamen“, pod pokroviteljstvom Maria Vargasa Ljose. Bila je izaslanica Crne Gore za REKOM i savjetnica predsjednika Crne Gore za ljudska i manjinska prava. Profesorica Šundić Tomović će otvoriti izložbu.
Na turniru „Nevesinje open 2023“ koji je juče održan, karatisti Bijele u konkurenciji 455 takmičara iz 24 kluba Crne Gore i BiH osvojili su 12 medalja (7 zlatnih, 4 srebrne i jednu bronzu).
Pobjednici na turniru su: Nemanja Mikulić u seniorskoj konkurenciji u kategoriji do 75 kg, Demir Pirić za juniore u kategoriji do 61 kg i kadete do 57 kg. Prvo mjesto pripalo je i kadetkinji Lori Pea u kategoriji do 61 kg. Zlato je pripalo Vasiliji Mikuliću za uzrast do 12 g u kategoriji do 40 kg, dva zlata je osvojio i Petar Mikulić za uzrast do 11 godina u kategoriji do 35 i za 10 godina u kategoriji do 30 kg.
Nenad Đuričić osvojio je dva druga mjesta u konkurenciji kadeta do 70 i juniora do 76 kg. Trinaesto godišnji Vuk Cimbaljević takođe je bio drugi u kategoriji do 55 kg i u kadetima u kategoriji do 57 kg. Treće mjesto i bronzanu medalju za uzrast do 13 godina u kategoriji 42 kg osvojio je Vasilije Mikulić.
U ponedjeljak (6. novembra) u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice u Zadru s početkom u 18 sati bit će predstavljeno prošireno izdanje knjige Petra Kuničića iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru” te će biti prikazana izložba o ekspediciji i o hrvatskim pomorcima, istraživačima Arktika, autora Milorada Stanića i Miljenka Smokvine koji je nakon godina istraživanja detalja te polarne ekspedicije pripremio pretisak i nadopunu Kuničićeve knjige.
Zadrani se imaju priliku bolje upoznati s jednim, u hrvatskoj pomorskoj baštini iznimno važnim, a nedovoljno poznatim događajem – sudjelovanjem mornara s našeg dijela Jadrana u prvoj austrougarskoj polarnoj ekspediciji. Kao dio posade broda za istraživanje Arktika sudjelovali su u prvim promatranjima i istraživanjima meteoroloških, oceanografskih, geofizičkih i klimatskih promjena – današnjeg globalnog problema.
Cijeli projekt našim sugrađanima predstavlja Sveučilište u Zadru u suradnji s Lions klubom Quarnerol Lovran, Ex Librisom i Znanstvenom knjižnicom. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Robert Lončarić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Luka Grbić s Pomorskog odjela istog Sveučilišta te Milorad Stanić kao predstavnik sunakladnika, inače guverner, najviši dužnosnik hrvatskih Lionsa kojima je jedan od fokusa zaštita okoliša i klimatske promjene. Potom će Miljenko Smokvina održati predavanje o znanstvenoj baštini austro-ugarskih arktičkih ekspedicija i klimatskim promjenama danas.
I knjiga i izložba približit će posjetiteljima gotovo nevjerojatnu priču o zbivanjima od prije 150 godina, mukama i borbi za preživljavanje, na brodu zarobljenom u ledu više od dvije godine.
Specijalno građen za polarnu ekspediciju, brod Admiral Tegetthoff je 1872. godine krenuo u potragu za novim morskim prolazom između dva kontinenta u arktičkom pojasu. Od 24 člana posade njih 12 bili su Hrvati, uglavnom s Kvarnera, Quarneroli. Važili su za hrabre, snalažljive i pouzdane pomorce navikle na buru i zimske oluje. Nakon dva i pol mjeseca plovidbe brod je upao u vječni led. Posada je s njega odlazila u istraživanja koja su, između ostalog, rezultirala pronalaskom novog arhipelaga nazvanog Zemlja Franje Josipa. Kad su otkrivena oštećenja na brodu posada ga je ostavila u ledu i puna tri mjeseca pješačila do spasa, ruskog broda na kojemu je počelo njihovo putovanje prema domovima. Na svojim su krajnjim odredištima članovi posade dočekani kao heroji zaslužni za jedno od najvećih pomorskih dostignuća Austro-Ugarske. Činjenica da su pola posade te pomorske epopeje činili Hrvati ispisuje i posebnu, nadasve značajnu stranicu hrvatske pomorske tradicije i baštine.
Ministarstvu finansija (MF) nedostaju odgovori Uprave za kapitalne projekte i Opštine Tivat da bi kompletirali dokumentaciju pomoću koje bi taj resor utvrdio da li su država ili kuvajtski investitor pravili propuste ili kršili ugovor u vezi izgradnje rizorta Montrose na poluostrvu Luštica. Ti odgovori su potrebni da bi se nastavili razgovori sa investitorom o gradnji ovog luksuznog rizorta i da bi se izbjegla međunarodna arbitraža.
Vijestima je zvanično u Ministarstvu finansija rečeno da su dopise uputili pod oznakom hitno 29. septembra.
– Ministarstvo finansija, u saradnji sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa Crne Gore treba detaljno da razmotri cjelokupnu dokumentaciju, a posebno dostavljena mišljenja Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Opštine Herceg Novi, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Agencije za investicije, uz nedostajuća mišljenja Uprave za kapitalne investicije i Opštine Tivat, i nakon toga izvede zaključke po predmetnom pitanju. Nakon dobijanja sveobuhvatnih informacija, odnosno nedostajućih odgovora Opštine Tivat i Uprave za kapitalne projekte, ozbiljno i odgovorno ćemo pristupiti koncipiranju molbe/zahtjeva prema pomenutoj kompaniji – kazali su u Ministarstvu finansija.
Iza projekta Montrose stoji konzorcijum Northstar i Eques Capital Limited dok je direktni vlasnik investicije kuvajtska vladajuća familija.
Kuvajtski investitor je Vladu prošle godine obavijestio da se povlače iz ovog projekta za koji je ugovor potpisan 2009. godine pri čemu je najavljena i međunarodna arbitraža. Konzorcijum je zatim iskazao spremnost za pregovore kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje zbog čega je Vlada formirala operativni tim radi kako bi se pripremila za pregovore. Ovaj tim čine Ministarstva finansija, kulture i ekonomskog razvoja, Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa, Agencija za investicije, opštine Tivat i Herceg Novi i Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Ministarstvo finansija je na jednoj od ranijih sjednica zatražio od Vlade da zbog nedostajućih mišljenja, uputi molbu Northstaru radi produženja roka za pregovore.
Iz Uprave za kapitalne projekte tvrde da nisu imali zaduženja po ugovorima koje je Vlada zaključila sa investitorom bez što su prošlogodišnjim kapitalnim budžetom predvidjeli izgradnju puta Monte Rose – Tivat i izgradnja vodovodne mreže na hercegnovskom dijelu Luštice, za šta su odabrali izvođače dok su radovi u toku.
Monterose – budući izgled – foto creinternational.com/
Iz Opštine Tivat su Vijestima kazali da će odgovor poslati u najkraćem roku, ali i da njihov Sekretarijat za uređenje prostora nije reagovao jer nije bilo zahtjeva, te da i dalje ne znaju kako će se vršiti eksproprijacija zemljišta za neophodnu trasu puta MR2, niti ko će nju i ostale troškove platiti.
– Jedna od obaveza Opštine Tivat bila je izgradnja saobraćajnice na trasi puta MR2 do granice sa Opštinom Herceg Novi na Luštici, međutim kako nije bilo zahtjeva, Sekretarijat za uređenje prostora tog grada nije izdao rješenje za građenje. Osim toga, ta primorska opština nema ni informacije kako će se vršiti eksproprijacija zemljišta za taj put niti ko će to i ostale troškove platiti – kazali su iz ove lokalne uprave.
Kako su pojasnili, Vladi i Ministarstvu finansija su ranije slali dopise kako bi se odredilo ko će snositi troškove eksproprijacije, izgradnje puta i ostalih radova jer put nije predviđen strateškim dokumentima na dugoročnom nivou.
– Na sastancima Operativnog tima bilo je riječi o tome da će Vlada finansirati izgradnju ovog puta, te da će isto biti predviđeno kapitalnim budžetom – naveli su oni.
Pojašnjavaju da su razgovarali i postigli dogovor sa predstavnicima projekta Luštica Bay koji se nalazi na istom poluostrvu, kako bi se izmjestila prvobitno planirana trasa MR 2, čime bi se smanjili troškovi eksproprijacije. Dodali su da je odluka o izgradnji te saobraćajnice donijeta na sjednici lokalnog parlamenta u aprilu 2022. godine.
– Predmet ove odluke je izmještanje odnosno određivanje nove trase saobraćajnice u dužini od oko jednog kilometra, širine poprečnog profila šest metara – kazali su iz tog primorskog grada.
Naglasili su da su radi izrade projektne dokumentacije uradili i geodetske podloge pristupne saobraćajnice, za dio puta koji se nalazi u dijelu njihove opštine.
Zakupljeno pola miliona kvadrata
Vlada je u septembru 2009. godine sa investitorom kojeg čine konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited Jersey potpisala ugovor o dugoročnom zakupu oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja turističkim kompleksom Montrose.
Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti. Ugovor je aneksiran po drugi put u februaru 2018. godine za koji je konzorcijum dostavio obavještenje o raskidu.
