Kotor će se uskoro pridružiti UNESCO gradovima Krf i Dubrovnik, koji su već izradili studije održivosti turističke destinacije.
Taj dokument koji će definisati smjernice turističkog, ujedno i nautičkog i kruzing turizma u drevnom gradu u Boki izradiće Globalni savjet za održivi turizam, neprofitno udruženje koje funkcioniše u okviru Ujedinjenih nacija (GSTC).
Izradu studije sufinansiraju krovna Svjetska kruzing asocijacija (Crusing Line Industry Ašociation-CLIA), Luka Kotor AD i Opština Kotor.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da je Kotor je jedan od rijetkih gradova u ovom dijelu Evrope koji je ušao u proces procjene održivosti destinacije podsjetivši da su ovaj process pokrenuli prije nekoliko mjeseci u saradnji sa GSTC-om i CLIA-om.
„Svi učesnici javnog života, organi gradske vlasti, državni organi, univerziteti, civilni sektor, privreda, preduzetnici, uzeli su učešća u ovom procesu I dali svoja zapažanja I inpute. Nakon prikupljanja svih informacija oni će obaviti jednu vrstu trijaže tih informacija i dostaviti gradu Kotoru do kraja januara procjenu uticaja“, najavio je Jokić.
Jokić je podsjetio da je ovakva procjena rađena i u Dubrovniku što je rezultiralo da taj grad mnogo objektivnije sagledao šta su njegovi problemi, ali i prednosti.
Kotor – foto Boka News
„Na taj način uspjeli su da poslije određenog vremena izađu sa platfomama koje su pomogle održivost turizma. Dakle, platforma Respect the city o kojoj se puno pričalo u našem gradu i regionu u suštini je rezultat ovakve studije. Mi smo se opredijelili da napravimo jednaku takvu studiju, da neko sa strane, ko posjeduje potrebnu ekspertizu i znanje u ovoj oblasti, dobro sagleda našu destinaciju i kaže nam u čemu smo dobri, u čemu loši, šta da unaprijedimo i na koji način. Smatram ovo veoma značajnim za Kotor i za društveni život grada.
Jokić smatra da će nakon ovog procesa imati dokument koji će lokalnoj upravi precizno i matematički jasno predstaviti koji su to uticaji turizma na grad, te na koji način Opština treba da ide dalje kada je turizam u pitanju.
“Nakon dobijanja izvještaja, što se očekuje negdje do kraja januara, sve strategije „biće naš dio posla“, istakao je Jokić.
Izrael gađa elitnu jedinicu Hamasa u Gazi Foto: Lisi Niesner / Reuters
Izrael je u utorak objavio da su njegove snage napale naoružane pripadnike Hamasa unutar goleme mreže tunela islamista ispod Gaze, nakon što je premijer Benjamin Netanyahu odbacio pozive na prekid borbi kako bi se ublažila humanitarna kriza u palestinskoj enklavi.
Tuneli su ključni cilj za Izrael dok širi kopnene operacije unutar Gaze kako bi uništio vladajući pokret Hamas nakon njegova oružanog napada prije tri tjedna u kojemu je, prema izraelskim vlastima, ubijeno više od 1400 ljudi.
– Tijekom prošlog dana izraelske obrambene snage (IDF) pogodile su približno 300 ciljeva, uključujući lansirne protutenkovske i raketne lokacije ispod zemlje, kao i vojne komplekse unutar podzemnih tunela koji pripadaju terorističkoj organizaciji Hamas, objavio je IDF.
Militanti su odgovorili protutenkovskim projektilima i vatrom iz mitraljeza, dodaje se.
– Vojnici su ubili teroriste i usmjerili zračne snage na napade na mete i terorističku infrastrukturu u stvarnom vremenu, rekao je IDF.
Svjedoci su rekli da su izraelske snage u ponedjeljak gađale glavnu cestu Gaze koja ide u smjeru sjever-jug i napale grad Gazu iz dva smjera. Izrael je rekao da su njegove snage oslobodile vojnikinju iz zarobljeništva Hamasa.
Hamas, naoružana islamistička skupina koja upravlja Gazom, dosad je oslobodila četiri civila među 239 talaca za koje Izrael kaže da su zarobljeni 7. listopada. Vjeruje se da su mnogi taoci u Hamasovoj mreži tunela.
Brigade al-Qasama, oružano krilo Hamasa, priopćile su da su se militanti sukobili rano u utorak s izraelskim snagama koje su “napale južnu osovinu Gaze, i to mitraljezima, te gađale četiri vozila projektilima al-Jassin 105”, lokalno proizvedenim protutenkovskim raketama.
Reuters nije mogao potvrditi izvješća o borbama.
Zdravstvene vlasti u Gazi kažu da je 8306 ljudi, uključujući 3457 maloljetnika, ubijeno u izraelskim napadima od 7. listopada. Dužnosnici UN-a kažu da je više od 1,4 milijuna civila u Gazi od oko 2,3 milijuna ostalo bez krova nad glavom. Sve veći broj poginulih rezultirao je pozivima SAD-a, najvećeg saveznika Izraela, drugih zemalja i UN-a na stanku u borbama kako bi se omogućilo da više humanitarne pomoći stigne u enklavu.
Netanyahu je kasno u ponedjeljak rekao da Izrael neće pristati na prekid neprijateljstava s Hamasom u Gazi i da će nastaviti sa svojim planovima za uništavanje te skupine.
– Pozivi na prekid vatre su pozivi Izraelu da se preda Hamasu, da se preda terorizmu, da se preda barbarstvu. To se neće dogoditi, rekao je Netanyahu u televizijskom obraćanju.
Vojni stručnjaci rekli su da se izraelske snage sporo kreću u kopnenoj ofenzivi djelomično kako bi zadržale otvorenom mogućnost da Hamasovi militanti pregovaraju o oslobađanju talaca. Relativni oprez s kojim su izraelske trupe zauzele i osigurale dijelove teritorija u prvim danima kontinuiranih kopnenih operacija u Gazi u suprotnosti je s neprekidnim zračnim napadima na sredozemnu enklavu u posljednja tri tjedna, kao i s prethodnim kopnenim ofenzivama Izraela. Izraelska vojska je rekla da je pogodila više od 600 militantnih ciljeva posljednjih dana u Gazi, gdje palestinskim civilima očajnički trebaju gorivo, hrana i čista voda.
Humanitarni ured UN-a (OCHA) priopćio je da je opskrba vodom kroz cjevovod iz Izraela u južnu Gazu prekinuta u ponedjeljak “iz nepoznatih razloga”, a da najavljeni popravak još jednog cjevovoda u središnju Gazu nije realiziran.
– U vrijeme pisanja ovog teksta, Gaza ne dobiva vodu iz Izraela, objavio je ured na svojoj web stranici.
Znatno manje kamiona s humanitarnom pomoći nego što je potrebno stiglo je do opkoljene enklave, rekli su dužnosnici UN-a, a javni red je narušen upadanjem ljudi u skladišta UN-a u potrazi za hranom. Zbog toga su četiri UN-ova centra za distribuciju pomoći i jedno skladište prestali raditi, objavila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA).
– To je katastrofa povrh katastrofe. Zdravstvene potrebe rastu i naša sposobnost da zadovoljimo te potrebe brzo pada, rekao je regionalni šef Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve Rick Brennan, ponavljajući međunarodne pozive na prekid vatre kako bi se omogućila veća humanitarna operacija.
Tone pomoći gomilaju se na graničnom prijelazu Rafah, koji odvaja Egipat od Gaze, čekajući inspekciju Izraela, prema američkom dužnosniku koji je želio ostati anoniman. Prema UN-u, samo 117 kamiona s pomoći stiglo je od 21. listopada do ponedjeljka ujutro u Gazu, koja je pod izraelskom blokadom od 2007. kada je Hamas preuzeo vlast. Izraelsko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da je još 39 kamiona stiglo tijekom ponedjeljka.
Ursula von der Leyen posjetila Sjevernu Makedoniju Foto: Ognen Teofilovski / Reuters
Evropska unija planira pomoći zemljama zapadnog Balkana u provedbi reformi potrebnih za integraciju u bogati blok ulaganjem od 6 milijarda eura, rekla je u Skoplju predsjednica izvršnog odbora EU-a Ursula von der Leyen.
Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina trebaju iskoristiti prigodu za proširenje EU-a i angažirati se na usklađenju vlastitih standarda s onima koji su na snazi u bloku, rekla je von der Leyen.
Dodala je da će novi EU-ov plan rasta za regiju uključivati i otvaranje zajedničkog tržišta prema zemljama zapadnog Balkana u područjima poput slobodnog kretanja roba i usluga, transporta i energije.
Von del Leyen je pozvala zemlje da otvore zajedničko regionalno tržište i nastave s potrebnim reformama.
Sjeverna Makedonija, primjerice, treba ostvariti reformu svoga poslovnog okruženja, stvoriti učinkovitu javnu administraciju, pobrinuti se da ima zdrave javne financije te da pojača borbu protiv korupcije.
Ta zemlja treba izmijeniti i ustav i Bugare priznati kao manjinu, kako je zatražila Bugarska, što će joj omogućiti pridruženje EU-u.
– Ove reforme doći će s ulaganjima, rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare održanoj s premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim na početku svoje turneje po zemljama zapadnog Balkana.
Kasnije tokom dana posjetila je Kosovo. Ondje je pozvala vlasti da srpskoj manjini, koja čini oko 5 posto stanovništva, omoguće više autonomije stvaranjem udruge opština.
Srbija i Crna Gora prve su u regiji pokrenule pregovore o članstvu u EU-u, a zatim su prošle godine pregovore s Bruxellesom započele Albanija i Sjeverna Makedonija.
No Bosna i Kosovo još uvijek daleko zaostaju za svojim susjedima u tom procesu.
Na jugu umjereno do potpuno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U jugozapadnim predjelima već prijepodne, a od sredine dana i na ostalom području.
Poslijepodne i tokom noći kišovito, uz jak na udare i olujni južni i jugoistočni vjetar, tako da su lokalno moguće i vremenske nepogode.
Temperatura u najtoplijim predjelima 21 do 23 stepena.
More će biti talasasto do uzburkano, vjetar južni i jugoistočni, pojačan i jak.Temperatura mora oko 22 stepena.
Na sjeveru Crne Gore ujutru ponegdje po kotlinama očekuje se magla, a prijepodne biće postepeno povećanje oblačnosti, uglavnom. U drugom dijelu dana i tokom noći biće kiše, pljuskova i grmljavine.
Nešto manje padavina se očekuje na krajnjem sjeveru.
Vjetar umjeren do jak, južni i jugozapadni. Temperatura vazduha od 12 do 19 stepeni.
Narednih dana, u srijedu i četvrtak, promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje moguća kiša, naročito u četvrtak ujutru i prijepodne. Vjetar povremeno pojačan južni.
U južnim predjelima, u srijedu i četvrtak dosta oblaka, a veliki su izgledi i za kišu, posebno u srijedu veče i u četvrtak prijepodne. U četvrtak će duvati pojačan jugoistočni vjetar. Temperatura vazduha bez bitnije promjene u odnosu na utorak.
Prognoza za Balkan
Veći dio Balkana će biti u znaku promjenljive ili povećane oblačnosti, uz kišu povremeno, dok će duž jadranske obale padavine biti praćene grmljavinom i jakim južnim vjetrom, koji se postepeno premještaju prema jugu Balkana.
Suvo i toplo vrijeme će se zadržati na jugoistoku i većem dijelu Grčke.
Temperatura vazduha 17-20 stepeni na sjeverozapadu, a na jugoistoku 25-28.
Prognoza za Evropu
Ciklon sa centrom na zapadu Skandinavije, preko dijela zapadne i većeg dijela centralne Evrope, pruža se do Jonskog mora, pa je u tim oblastima promjenljivo, povremeno uz kišu, pljuskove i grmljavinu.
U samom centru ciklona je dosta hladno i ponegdje će padati slab snijeg, dok se dosta kiše očekuje na širem području Alpa, sjeveru Njemačke i u Baltičkim zemljama.
Novi talas sa Atlantika, zapljuskuje zapadnu obalu kontinenta i uslovljava kišu i jak južni i jugozapadni vjetar.
Topli vazduh u sklopu dosta narušenog termobaričkog grebena se zadržava u jugoistočnim i istočnim oblastima u kojim dominira suvo i relativno toplo vrijeme. Temperatura vazduha od 1 stepen u Oslu do 27 Atini.
Konačna verzija Kolektivnog ugovora Instituta „Simo Milošević“ objavljena je na oglasnoj tabli te zdravstvene ustanove, čime je primjena njegovih odredbi zvanično počela.
Predsjednica Sindikalne organizacije, Marija Obradović, kazala je za portal RTHN da će radnicima po novim koeficijentima biti obračunata dva dana oktobra, a zatim i sve ostale zarade od novembarske.
“Treba samo završiti neke tehničke detalje, što su formalnosti. Kolektivni ugovor je potrebno poslati u Ministarstvo rada. Zvanično od danas kreće obračun plata po novim, zasluženim koeficijentima, koje smo dobili kroz presude. Samim tim, što je jako važno, prestaće sudski troškovi, jer su koeficijenti bili glavni razlog tužbi. Ono što smo na sudu dokazali prije više od deset godina, tek se od danas počinje primjenjivati zakonski i zvanično”, objasnila je Obradović.
Glavna prepreka za usvajanje novog Kolektivnog ugovora, kako je navela Obradović, bila je visina otpremnina iz prethodnog.
“Sada su sve svedene na zakonski nivo, a kako je objašnjeno, Institut je u takvoj finansijskoj situaciji da ne može da daje dodatna sredstva veća nego što zakon garantuje, što je bio glavni član spoticanja u Kolektivnom ugovoru”, kazala je Obradović.
Ona je podsjetila da je potpisivanje Kolektivnog ugovora bio jedan od preduslova za konkurisanje na tenderu za norveški program.
“Radnici Instituta učinili su sve što mogu‚ kroz rad koji smo imali u najtežoj godini, a koji je ocijenjen veoma visokom ocjenom i kroz činjenicu da smo pristali na brojne ustupke od originalnog teksta kolektivnog ugovora, svjesni teške situacije u kojoj se Institut nalazi i činjenice da sami moramo da uložimo dodatni napor da ga spasimo i vratimo u slavne dane, što ćemo svakako kroz naš profesionalni rad pomoći i uraditi”, rekla je Obradović.
Ona je dodala da se nada da će Institut, kroz promjenu cijenovne politike, ulaganje u infrastrukturu, kao i zalaganje radnika, uskoro ponovo biti firma koja radi sa pozitivnom bilansom, pa će radnici u nekom novom kolektivnom ugovoru imati i veće benefite.
U župnoj crkvi Svetog Jeronima u starom gradu večeras (utorak, 31. oktobar) u 19:00 sati će biti upriličena projekcija kratkog dokumentarnog filma o životu Svetog Leopolda „Luč nade – Sveti Leopold B. Mandić“.
-Dokumentarni film „Luč nade“ je svjetlo u ovim teškim vremenima, a nada u ljubavi i vjeri da nismo sami, poručuju organizatori, HKU „Stađuni od kulture“.
Nakon Herceg Novog, film će biti prikazan i u koncertnoj sali crkve Svetog Duha u Kotoru 3. novembra.
Pokrovitelj promocije filma je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zastupnici crnogorskog parlamenta u ranim jutarnjim satima u utorak izabrali su sa 46 glasova za, 19 protiv i jednim suzdržanim, vladu koju je predložio mandatar Milojko Spajić.
Rasprava o Spajićevoj vladi počela je nešto prije ponoći u parlamentu u kojemu je ukupno 81 zastupnik.
U novoj vladi su ministri iz Spajićevog Pokreta Europa sad, Demokrata Alekse Bečića koji je postao i potpredsjednik vlade zadužen za sigurnost, te Albanske nacionalne stranke i umjerenog prosrpskog SNP-a koji imaju po dva ministra.
Vladu je podržala prosrpska i proruska desnica čiji je čelnik Andrija Mandić prethodno izabran za predsjednika parlamenta, no nisu ušli u vladu. Njegova bi koalicija u vladu mogla ući početkom 2025. kad bi se prema njihovom sporazumu vlada trebala rekonstruirati.
Spajić je u obraćanju zastupnicima obećao da će u prvoj godini njegova mandata prosječna plata u Crnoj Gori biti 1000 eura, a da će minimalna mirovina već od svibnja iznostiti 450 eura.
Milojko Spajić foto Mediabiro
Opozicija je tokom rasprave tvrdila da će Spajićeva vlada biti pod izravnom kontrolom prosrpske i proruske desnice.
“To znači da će 44. vlada biti entieuropska, anticrnogorska i proruska”, naveo je Danijel Živković iz Demokratske partije socijalista.
Milojko Spajić bio je ministar financija u prvoj vladi nastaloj nakon što je u avgustu 2020. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nakon 30 godina prvi puta poražena na izborima.
Tokom jednogodišnjeg mandata, zajedno s tadašnjim ministrom gospodarstva, a sada predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, proveo je program “Evropa sad”, kojim su minimalnu plaću u Crnoj Gori povećali s 220 na 450 eura.
Na krilima tog populističkog poteza Spajić i Milatović formirali su političku stranku Pokret Evropa sad, koja je pobijedila u junu na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.
Dva mjeseca ranije u aprilu, Milatović je porazio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
U životopisu Milojka Spajića navodi se da je 36-godišnjak studije završio u Japanu i Kini, a da je magistrirao u Francuskoj.
Radio je u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji Goldman Sachs i bio partner Venture Capital fonda u Singapuru.
Spajićev prvi diplomatski susret trebao bi biti s predsjednicom Ursulom von der Leyen, koja trenutno boravi u Podgorici.
Također, prva odluka koju bi Spajićeva vlada trebala donijeti je odgađanje popisa koji je trebao početi u srijedu za 30 dana.
Odgađanje popisa tražila je procrnogorska opozicija koja tvrdi da je na sceni etnički inženjering kojim se želi “posrbiti” Crna Gora.
Nekoliko hiljada ljudi protestvovalo je u ponedjeljak navečer u Podgorici zbog izbora četničkog vojvode Andrije Mandića za predsjednika skupštine Crne Gore.
Sudionici prosvjeda nosili su i transparente s porukama “Vučiću, džukelo slomit ćes zube na Crnoj Gori”, “Izgubismo Drugi svjetski rat”, “Ne četničkoj vladi”.
Jedna od organizatorica skupa Jelena Marković iz Liberalne partije rekla je da je izbor Mandića pokazatelj urušenih državnih institucija u Crnoj Gori.
“Četnički vojvoda pripada strani koja promovira mrak kroz klerofašizam, nacionalizam… Branit ćemo i obraniti Crnu Goru”, rekla je Marković.
Ona je kazala da Srpska pravoslavna crkva i Srbija kradu crnogorsku historiju i kulturu, a “to je zločin prema slobodarskom crnogorskom narodu”.
“U Srebrenici se dogodio genocid, a to i ovdje rade, samo ne puškom. To je kulturni genocid. EU i NATO moraju nas zaštititi i ne smiju više gurati glavu u pijesak…Mi nismo Srbi i nikad nećemo biti”, rekla je Marković.
Kruzer u Boki 30. oktorbar Zamućenje ostalo, brod otišao – foto M.D.P
Mnogi stanovnici Kotora ne znaju kako izgleda morska voda uz samu rivu prilikom isplovljavanja kruzera koji je bio na vezu u Luci, a sada tu priliku, zahvaljujući ljubiteljima prirode koji hodaju okolnim brdskim stazama, imaju i naši pratioci/pratiteljke. Blatnjavi trag za sobom ostavio je brod danas (30. oktobra) tokom popodneva, dok je manevrisao prilikom izlaska iz Zaliva, što su svojom kamerom zabilježili planinari koji su se spuštali kanicama Franja Josipa. I takvo zamućenje mora je redovna pojava pri svakom ispolovljavanju brodova sa veza uz rivu, a iz godine u godinu njih je sve više, svake godine postižemo nove “rekorde” što se tiče broja ulaska kruzera, dok se morsko dno pretvara u pustoš.
Uprkos brojnim upozorenjima naučnika da rad brodskhi motora, spuštanje sidra u vodu i njegovo izvlačenje iz vode, manevrisanje brodova tokom boravka u Zalivu, utiču pogubno za podmorski biodiverzitet i ekološku ravnotežu, nevjerovatno je da se i dalje dešavaju ovakvi grubi zahvati po morskom dnu, a da niko od nadležnih to ne sprečava.
Koliko je samo “rana” na morskom dnu od silnih kruzera i kakvo je stanje podmorskog svijeta u ovom dijelu zaliva vidi se i po drastičnom smanjenju ribljeg fonda, gubitka određenih vrsta, na što i ribari stalno potsjećaju. O tome bi imali što da ispričaju i ronioci, koji takođe zapažaju velike promjene u podmorju.
Manevar kruzera u Boki – foto M.D.P.
Posebna priča je akustični odjek u Zalivu prilikom spuštanja/izvlačenja ogromnih sidara, ogromna buka koja uznemirava živi svijet na kopnu i u moru, naglašena još više pozdravnim sirenama sa kruzera ili glasom spikera pojačanog brodskim mega-zvučnicima, a da ne pričamo o strahovitim vibracijama koje potresaju građevine uz obalu.
“More je najveći ekosistem i ima ogroman kapacitet samoobnavljanja, ali ni to nije bezgranično i kada se jednom poremeti onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu….najveća količina kiseonika kojeg udišemo ne potiče od šuma već od morskog planktona tako da nam je svima ta prirodna ravnoteža ipak neophodna makar dok ne nađemo neku novu planetu ili novu tehnologiju koja bi nam omogućila život”, poručila je ranije Vesna Mačić, naučna savjetnica Instituta za biologiju mora za naš portal.
U sudaru putničkog automobila i autobusa, na magistralnom putu Kotor – Risan, teško je povrijeđena jedna osoba, saopšteno je iz Vatrogasne jedinice Kotor.
Iz kotorske Vatrogasne jedinice na Fejsbuku su /Facebook/ napisali da se nesreća dogodila u mjestu Sveti Stasije.
Oni su, kako su dodaje, na mjesto događaja izašli sa troje vozila i sedam vatrogasaca.
“Upotrebom spasilačkih alata izvučena je jedna osoba iz putničkog motornog vozila sa težim povredama”, naveli su iz Vatrogasne jedinice.
Crnogorski državljanin Miloš Radonjić, skiper broda ‘Maksi Jena’, jedan od protagonista nedavnih izdanja regate Barkolana, uhapšen je u Trstu pod optužbom za međunarodnu trgovinu drogom i pranje novca. On je, prenosi RAI, uhapšen dva dana prije početka 55. izdanja regate.
Vijest je objavljena tek danas u članku u Korijere dela sera, mada je uhapšen 6. oktobra, a za RAI su je potvrdili iz štaba policije u Trstu.
Radonjić, koji je u grad stigao nekoliko dana prije Barkolane, uhapšen je na osnovu međunarodne potejernice koju je 15. septembra izdao Sud nadležan za Istočni okrug Njujorka, u Sjedinjenim Državama, piše RAI.
“Već pobjednik nekoliko značajnih regata, 33-godišnji Radonjić, crnogorski državljanin, dugo je bio na udaru istraga iz Ministarstva unutrašnje bezbjednosti i drugih federalnih agencija SAD, koje ga smatraju jednim od vođa transnacionalne kriminalne organizacije”, piše RAI.
Istraga američkih istražitelja trajala je godinama i takođe se zasniva na presretnutim porukama i drugim komunikacijama koje je grupa razmjenjivala putem različitih web aplikacija. Prema optužnici, Radonjić je “koordinirao planiranje i transport” pošiljki droge iz Južne Amerike u Evropu. Iz tog razloga, s obzirom na njegovu “veoma veliku opasnost“, zatraženo je njegovo hapšenje, piše RAI.
Italijanska novinska agencija Ansa piše da je Radonjić na saslušanju pred Apelacionim sudom u Trstu rekao da je riječ o netačnim tvrdnjama. Američke vlasti ga, međutim, smatraju opasnim šefom klana “Kavač” koji je tri puta organizovao i pokušao da u Evropu unese ukupan tovar od 2.602 kilograma kokaina koji je trebalo da bude utovaren na američki brod iz Ekvadora ili u vodama kod obala Kolumbije, piše Ansa.
Barcolana, lo skipper Milos Radonjic arrestato per traffico di droga https://t.co/R8eqhJxt5K
