Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom do sada je ostvarilo prihod od 16 miliona eura, saopštio je premijer Dritan Abazović.
„Ove godine je planirano 20 miliona eura prihoda, a do sada je ostvareno 16 miliona. Prihodi Morskog dobra su u 2021. godini iznosili 3,5 miliona eura“, rekao je Abazović na sjednici Vlade.
On je dodao da je trajekt do danas prihodovao 5,2 miliona eura, kao i da je osam brodova u vlasništvu Crne Gore.
„Nadamo se vrhunskoj zimskoj sezoni, kao što je bila ljetnja“, kazao je Abazović.
Nova ekstravagantna večera u hotelu The Chedi Luštica Bay, pod nazivom “Five Senses – Dark Age Edition” održaće se u subotu, 28. oktobra u 19 sati u prelijepom ambijentu restorana The Restaurant.
Nastavak popularne ljetnje degustacione večere “Five Senses”, koja je bila omiljeni događaj gostima, ali i lokalnim posjetiocima, najavljuje još veći spektakl. Za zaljubljenike u daleku prošlost i one koji traže izvanredna iskustva, ovaj događaj obećava da će zadovoljiti sva čula i prevazići sva očekivanja.
Putovanje kroz čula
Ukus: Uživajte u savršenoj sinergiji minulog vremena i modernog kulinarskog umijeća, na mjestu gde stručni kuvari oživljavaju istorijska jela i stvaraju magiju.
Miris: Neka vas čulo mirisa vrati unazad misterioznim aromama i ukusima inspirisanim ovom enigmatskom epohom.
Vid: Ugodite vašem čulu vida uzbudljivim nastupima i tajanstvenim stvorenjima u svojevrsnom teatru.
Dodir: Iskusite dodir mraka. Vaši vodiči će biti tu da vas povedu kroz posebno noćno putovanje.
Sluh: Opustite se uz opčinjavajuće melodije harfe i srednjovekovne muzike dok misteriozni prirodni zvuci, poput šuštanja, vjetra i odjeka galopiranja konja, stvaraju čarobnu atmosferu.
Na “Five Senses – Dark Age” večeri, punoj magije i uspomena, pustite da vas duh prošlih vremena obgrli. Svaka kap, svaki miris i trenutak postaće čarobni fragmenti u vašem vlastitom epu vremena, gdje se prošlost i sadašnjost stapaju u harmoniju čula.
Molimo vas da imate na umu da su mjesta ograničena, te stoga preporučujemo da rezervišete svoje mjesto što je pre moguće putem mejla reservations@chedilusticabay.com kako biste se pridružili ovom nezaboravnom putovanju kroz čula.
Delegacija opštine Jenišehir – Mersin (Turska) na čelu sa gradonačelnikom Abdulahom Ozjigitom (Abdullah Özyiğit) boravila je juče u radnoj posjeti Opštini Herceg Novi.
Na sastanku sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine Ivanom Otovićem i sekretarom za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenadom Vitomirovićem razgovarano je o različitim mogućnostima saradnje između dva grada, posebno u oblasti kulture, turizma i sporta.
Herceg Novi njeguje veze sa preko 50 gradova prijatelja u svijetu i uvijek je spreman za nove oblike saradnje, kazao je predsjednik Katić i dodao da je cilj uspostavljanja novih kontakata samo jedan – razvoj grada i bolji uslovi za rad i život građana.
S obzirom na veliki broj sličnosti koje dva grada imaju, predsjednik Katić je istakao da značajan potencijal vidi na polju kulture, sporta, turizma, festivala i karnevalskih svečanosti koje njeguje i Jenišehir, te pozvao da već narednom Prazniku mimoze dođu karnevalske grupe iz ovog turskog grada.
Gradonačelnik Ozjigit istakao je da je oduševljen ljepotama Herceg Novog te da bi razmjena iskustava i saradnja sa Jenišehirom mogla biti plodonosna jer su oba grada primorska, jedan je lučki i trgovački, a drugi turistički centar, oba sa bogatim kulturnim naslijeđem. Predložio je da saradnja u narednom periodu bude podignuta na viši nivo zbog čega je juče potpisan Sporazum o razumijevanju kao preduslov za buduće jače veze dva grada.
Obje strane saglasne su da je jedan od najbitnijih faktora funkcionisanja lokalnih samouprava u današnjem vremenu komunikacija sa drugim kulturama i narodima, kako bi se širio krug prijatelja na svim stranama svijeta, te uspostavio temelj za razumijevanje i dugogodišnju saradnju.
Iako većinu njih država još uvijek ubraja u turiste, u Crnoj Gori, prema nekim procjenama, živi preko 100.000 stranaca koji su postali rezidenti, sa stalnim ili privremenim boravkom, od kojih je najviše ruskih državljana, a onda i Turaka, Ukrajinaca i ostalih.
Činjenica je da oni nisu turisti, a to pokazuje ogroman broj kompanija koje su registrovali, ali i podatak da je više od šest i po hiljada njihove djece upisano u naše škole i vrtiće ove školske godine.
Još nema tačnih podataka koliko sada ima preduzeća u stranom vlasništvu. Monstat će ih objaviti naredne godine, odnosno popis stanovništva bi trebalo da donese tačne informacije, ali se pretpostavlja da je njihov broj blizu 40.000. Do ove cifre se dolazi upoređivanjem broja stranaca i njihovih preduzeća iz prethodnih godina.
Tako je u Crnoj Gori u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4% više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.
– Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu prema zemlji porijekla vlasnika je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2%, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8%, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6% i Ukrajine 874, odnosno 4,7% – navode u Monstatu.
S obzirom na to da broj stranaca u Crnoj Gori raste iz godine u godinu za 30%, jasno je da ih je sada preko 100.000.
Pošto nema preciznih podataka, do neformalne računice o koristi za državni budžet dolazi se jednostavnim izračunavanjem minimalnih troškova. Registrovano DOO samo sa jednim strancem koji ima funkciju izvršnog direktora, koje je samo živo i nema prometa, a postoji zbog, na primjer, dobijanja privremenog boravka mora državi da plati 2.200 EUR. Tu su uračunate računovodstvene usluge, porezi i doprinosi, ljekarski pregledi, osiguranje…
Treba dodati da je onda skoro 40.000, u prosjeku tročlanih, porodica stranaca u Crnoj Gori. Ako te porodice troše 1.000 EUR mjesečno (a trošak je sigurno znatno veći), to je promet na godišnjem nivou od skoro pola milijarde eura. Država će samo od PDV-a naplatiti preko osam miliona eura mjesečno ili oko 100 miliona godišnje.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su nam stranci, u ovom trenutku, zlata vrijedni i da treba nešto dauradimo kako bismo im poboljšali status.
– Iako pratimo spoljnu politiku Evropske unije, napravili smo nekoliko koraka koji nam veoma štete. Jedan od tih je zamrzavanje imovine ruskim državljanima, a takav zakon se onda može, u budućnosti, primjenjivati na sve strance, zavisno od političke situacije. Šaljemo veoma lošu poruku strancima, da njihova imovina u nekom trenutku može biti zamrznuta, ako politika to diktira. To je sigurno obeshrabrilo mnoge – kaže Dokić za Dan.
On ističe da su ukrajinski državljani u znatno boljem položaju od ostalih stranaca u Crnoj Gori.
– Da bi počeli ovdje da rade ili da žive, potreban im je samo pasoš. Ostali moraju stalno da se bave “papirologijom” koja nije mala – ističe Dokić.
Na drugoj strani, dok nam stranci pune budžet, mi se trudimo da uzmemo što više novca, kao da je sve to privremeno i da će brzo nestati.
– Nemamo infrastrukturu, škole su nam postale tijesne. U Budvi imamo 4.550 đaka, jedna osnovna škola radi u tri smjene. Cijene u prodavnicama a posebno cijene nekretnina lete u nebo. Sada to gledamo kao negativan efekat, umjesto da ovo punjenje budžeta iskoristimo – kaže Dokić.
Mnogo smo izgubili u turizmu
Davor Dokić ističe da je mnogo elemenata koji su negativno uticali na turističku sezonu i da smo mogli mnogo bolje da prođemo.
– Nismo se vodili iskustvima Mađarske, Turske, Srbije, Izraela… Nema direktnih letova sa Rusijom. Umjesto dva sata, ruski turista sada avionom putuje do Crne Gore preko deset sati. I to je doprinijelo da bude manje turista sa ovog tržišta i tvrdim da smo izgubili preko 200 miliona prometa samo zbog toga – naglašava Dokić.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su nam stranci, u ovom trenutku, zlata vrijedni i da treba nešto da uradimo kako bismo im poboljšali status.
Spasioci sa kopna u uvali Štrbina u Sutomoru uočili su da tijelo pluta u moru, na 20 metara od obale
Tijelo državljanke Moldavije koja se utopila prije pet dana, pronađeno je jutros u 10 sati, potvrdio je načelnik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarko Lukšić.
– Spasioci sa kopna u uvali Štrbina u Sutomoru uočili su da tijelo pluta u moru, na 20 metara od obale, naveo je Lukšić.
Ovogodišnji septembar bio je najtopliji u cijelom svijetu još od 1979. godine. Prosječna globalna temperatura bila je 16,38°C. I listopad bi mogao oboriti taj rekord. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kazala je da se klimatske promjene reflektiraju i na Jadransko more.
– Klimatske promjene svi osjećamo, sve češće i žešće. Što se tiče klimatskih ekstrema zna se da su to ekstremne meteorološke, odnosno vremenske pojave, koje su iznimne bilo po svom intenzitetu ili trajanju, kazala je među ostalim Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– Nažalost, kako se klima mijenja tako i ekstremne pojave postaju sve češće i intenzivnije. To je nešto s čime se moramo suočiti u sadašnjoj klimi, ali i očekivati da će biti sve više takvih ekstrema i u budućnosti, dodala je.
Globalni porast temperature od 1°C
Govoreći o globalnom porastu temperature Herceg Bulić je rekla da je to sada 1°C. Istaknula je i da se Zemlja ne zagrijava svugdje jednoliko, negdje je to brže, a negdje sporije.
– Znamo da se izuzetno brzo zagrijava na Arktiku i to je vrlo zabrinjavajuće, dodaje.
Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta
Područje Mediterana, kaže Herceg Bulić, prepoznato je kao vruća točka koje se zagrijava bitno brže od ostatka svijeta.
– Nažalost, klimatske projekcije pokazuju da će se to područje nastaviti zagrijavati i u budućnosti. Nije bitno samo to da se temperatura povećava, nego se razvijaju i određeni procesi u atmosferi za koje bih rekla da nam ne idu baš u prilog, kazala je.
Spomenula je da se pojavljuju toplinski valovi, a promijenio se i režim oborina pa postoje s jedne strane sušna ili pak kišna razdoblja.
– Povećava se i rizik od jakog vjetra ili nevremena koja su praćena s tučom i grmljavinom. To su sve pojave koja nam jako nanose i materijalnu štetu, ugrožavaju život i primoravaju nas da promijenimo način života te da se pokušamo prilagoditi i pripremiti na takve pojave, izjavila je.
U Jadranskom moru eko sustavi su ugroženi ili su promijenjeni
Jadransko more također se zagrijava. Mijenjaju se ekološki uvjeti u moru, a onda su i različiti eko sustavi ugroženi ili su promijenjeni. Organizmi koji su pričvršćeni za dno u moru, posebno su izloženi klimatskim promjenama i visokim temperaturama, istaknula je Herceg Bulić i spomenula pritom koralje. Osim toga, u Jadran dolaze i invazivne životinjske i biljne vrste.
Slično se događa i na kopnu s klimatskim promjenama, izjavila je Herceg Bulić i napomenula da su upravo klimatske promjene donijele sa sobom brojne negativne posljedice za biljne i životinjske vrste.
Gradska galerija “Josip Bepo Benković” poziva likovne umjetnike koji žive i stvaraju u Herceg Novom da učestvuju na 25. Hercegnovskoj likovnoj sceni.
Autori se mogu predstaviti sa jednim radom u likovnim tehnikama: slika, grafika, crtež i skulptura (manjeg formata ), ili sa jednim radom u nekoj drugoj likovnoj tehnici.
Radovi moraju biti galerijskog formata, u potpunosti opremljeni i prilagođeni za izlaganje na kolektivnoj izložbi kakva je Hercegnovska likovna scena, stvarani u posljednjih pet godina.
Radove treba dostaviti u galeriju “Josip Bepo Benković” u Starom gradu, ulica Marka Vojnovića broj 4. radnim danima do 20.novembra , u vremenu od 08 – 18 časova. Nakon zatvaranja izložbe radove treba preuzeti u roku od 15 dana.
Gradska galerija zadržava pravo da radove koji se formatom, tehničkim karakteristikama , tematikom ili svojim likovnim sadržajem ne uklapaju u koncep izložbe kakva je Hercegnovska likovna scena ne uvrsti u ovogodišnju postavku.
Američki avioprijevoznik, United Airlines, koji u ljetnom redu letenja prometuje na sezonskoj liniji između New Yorka i Dubrovnika, u sljedećem ljetnom redu letenja planira povećanje kapaciteta na ovoj liniji.
Američki United najavio je promjene u svom ljetnom redu letenja za sljedeću ljetnu sezonu, a do promjena će doći i na jedinoj liniji ovog avioprijevoznik prema Hrvatskoj. Naime, na liniji između Dubrovnika i New Yorka (koja će iduće godine krenuti s prometovanjem krajem maja), i dalje su u planu četiri tjedna leta, no s većim tipom aviona.
Naime, još od uspostave ove linije (u vrijeme lockdowna u Europi zbog pandemije koronavirusa), United je između dva spomenuta grada prometovao s zrakoplovima tipa B767-300ER koji u floti ovog prijevoznika imaju kapacitet od 214 sjedala raspoređenih u više klasa. S obzirom na popularnost Hrvatske među američkim turistima te činjenicu da je ovo jedina direktna linija između Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, United na liniji bilježi odlične rezultate, pa je za ljetnu sezonu 2024. najavljeno blago povećanje kapaciteta.
Naime, umjesto spomenutih zrakoplova tipa B767-300ER, na liniji su najavljeni zrakoplovi tipa B767-400ER, koji u odnosu na verziju -300ER imaju 15 sjedala više. Valja naglasiti kako su zrakoplovi verzije -400ER značajno mlađi u odnosu na verziju -300ER u floti Uniteda, i to za čak 10 godina.
Ponavljamo, najavljen je jednak broj letova kao ove i prethodnih sezona (4 puta sedmično), u razdoblju maj– oktobar.
Traje potraga u sutomorskom zalivu za državljankom Moldavije koja je nestala u moru u petak 17. oktobra. I dok spasioci tragaju za njom, iz Uprave pomorske sigurnosti poručuju da se od početka godine na crnogorskom promorju utopilo pet osoba, te da turisti ne poštuju upozorenja, objavio je TVCG.
Lijepo vrijeme uslovilo je produžetak sezone, pa se na plažama i ovih dana mogu vidjeti turisti. Ajvars iz Letonije kaže da samo šeta sutmorskom plažom i da ne namjerava da se kupa.
“Upozorenja su dobra, ja ih uvijek poštujem. Jutros su nam rekli da crvena zastavica znači da ne možemo da plivamo, ali ja ne razumijem to upozorenje”, kazao je stranac.
Od početka godine, na crnogorskom primorju petoro turista se utopilo – kažu iz Uprave pomorske sigurnosti. Ističu da je turista dosta i van sezone, a glavobolju najviše predstavljaju oni neodgovorni.
“Imamo problema gdje se ne poštuju odredbe crvenih zastavica. Kada sam već kod Ulcinja pomenuo bih i to da tamo su spasioci stavljali lance, ja ne znam što bi trebalo višeda uradimo da podginemo svijest ljudi”, kazao je pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru Žarko Lukšić.
Osim apela da svi poštuju upozorenja, Lukšić poziva i na empatiju.
“Jer u ovom dijelu kad se desi ako neko vidi da mu je život ugrožen najbrža reakcija je pozvati broj 129, operateri 24 sata rade i svaki poziv je direktno povezan da svako plovio reaguje i isplovljava sa svoje lokacije”, kazao je Lukšić.
Lukšić poručuje da imaju odličnu saradnju sa spasiocima i zakupcima plaža, pa podsjeća da je ove godine u Ulcinju spasilački skuter imao dosta uspješnih akcija spasavanja ljudi.
Funkcionerka Demokrata i kandidatkinja za ministarku kulture i medija u 44. Vladi Crne Gore Tamara Vujović poručila je da za negodovanje povodom njenog imenovanja,zaista nema potrebe jer je, kako je kazala, od svih predubjeđenja i neopravdanih rezignacija važnije zajedničko dobro.
„Uvaženi kulturni stvaraoci i svi zaposleni u resoru kulture i medija, želim da se obratim svima vama s dubokim poštovanjem kao novoimenovana ministarka kulture. Zahvaljujem vam na posvećenosti i predanosti koju svakodnevno u ne baš lakim uslovima i okolnostima unosite u očuvanje i razvoj kulture i kulturne baštine naše zemlje. I zaista ovo iskreno mislim, što je bio jedan od osnovnih motiva da prihvatim nominaciju za ministarko mjesto u ovom, po meni jednom od najvažnijeih resora za jedno društvo“, navela je Vujović.
Vujović ističe da je svjesna da postoje određeni otpori u vezi s njenim imenovanjem.
„Svjesna sam da u priču koja mora biti zajednička, ulazimo sa bitno udaljenih stajališta. A za tim zaista nema potrebe, jer od svih predubjeđenja i neopravdanih rezignacija važnije je zajedničko dobro. Zato ne vjerujem i ne želim da vjerujem da se taj otpor odnosi na planirane promjene i nove zakonodavne inicijative koje za cilj imaju unapređenje ovog resora i svega što mu pripada“, istakla je Vujović.
Naglasila je da je njen cilj da uspostavi otvorenu i konstruktivnu saradnju sa zaposlenima u resoru kulture i medija, kako bi „zajedno unaprijedili kulturnu scenu naše zemlje“.
„Naša zajednička uloga je od presudnog značaja za očuvanje kulturnog identiteta i daljnji razvoj kulturnih i medijskih sektora. Osoba sam koja razumije važnost dijaloga i saradnje kako bismo donijeli dobre odluke koje će imati pozitivan uticaj na sve nas. Stoga, pozivam vas da zajedno radimo na stvaranju novih zakona i principa rukovođenja koji će odražavati stvarne potrebe našeg resora“, poručila je Vujović.
Kaže kako shvata da polaze sa veoma udaljenih krajeva u „ovu priču“, koja bi, prema njenim riječima, trebalo da bude zajednička priča.
„Moja zamisao je – baš zato što ne dolazim iz struke! – da okupim ljude iz kulture i da uspostavimo saradnju koja će doprinijeti da se kulturna scena podigne na viši nivo, da se radi bolje, efektivnije. Moja zamisao je da razgovaram sa svim poslenicima iz svijeta kulture i da tijesno sarađujemo. Moja namjera je da pružim šansu svim radnicima i stvaraocima u kulturi i medijima Crne Gore, da budem tu za svaki oblik saradnje. Svima na korist. Moja osnovna ideja je da su vaša stručnost i iskustvo ključni za oblikovanje održivih politika koje će podržavati kulturnu raznolikost, poticati umjetnički izraz i omogućiti pravednu distribuciju sredstava. Moj tim i ja bićemo otvoreni za dijalog, prijedloge i sugestije. Želim čuti vaše stavove kako bismo zajedno pronašli najbolja rješenja“, navela je Vujović.
Dodaje da planira organizovati redovne sastanke, radionice i konsultacije kako bi se „izgradili mostove među svim sudionicima naše kulturne zajednice“.
„Uvjerena sam, bogato radno i parlamentarno iskustvo me tome uči, da samo zajedničkim naporima možemo i hoćemo ostvariti stvarne promjene i postići dugoročan napredak. Ne kozmetičke promjene, ne političke poene, već zaista stvarne promjene. Zato najiskrenije želim da naša saradnja bude temeljena na povjerenju, poštovanju i uzajamnom razumijevanju, jer samo tako će biti uspješna“, zaključila je Vujović.
