Putin u intervjuu s Carlsonom: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo

0
Putin u intervjuu s Carlsonom: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo
Putin intervjuu s Carlsonom

Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Tuckeru Carlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.

Carlsona, koji je često kritizirao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa štakorom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.

Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o povijesti Rusije, Litve, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom stoljeću do kritike Lenjinove vanjske politike.

Kad je razgovor konačno došao do 21. stoljeća, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produljivanje rata u Ukrajini.

Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, europskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.

Putin je kao krivca posebno istaknuo Borisa Johnsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.

“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Johnsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.

U videu objavljenom prije intervjua Carlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.

U prosincu je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uvjet za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Carlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.

Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest:

“Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko tjedana.”

Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Joeom Bidenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

“Rekao sam mu, dakle, da vjerujem da činite pogrešku povijesnih razmjera podupirući sve što se događa tamo, u Ukrajini, pritišćući Rusiju”, rekao je Putin.

“Do sada se čulo urlanje o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju. Ali sada očito shvaćaju da je to teško postići, ako je uopće moguće. Po mom mišljenju, to je nemoguće po definiciji. To se nikad neće dogoditi. Čini mi se da su sada to shvatili i oni koji su na vlasti na Zapadu”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik također je rekao da napad na Poljsku ili Latviju nije u interesu Rusije i dodao da bi to učinio samo ako bi bilo koja od tih zemalja napala Rusiju.

“Protivi se zdravom razumu uključiti se u neku vrstu globalnog rata, a globalni rat će cijelo čovječanstvo dovesti do ruba uništenja. To je očito”, rekao je.

Međutim, Putin je i u januaru 2022. rekao da ne planira napasti Ukrajinu, samo nekoliko dana prije nego što je poslao tenkove i trupe preko granice.

Carlson je bio nešto oštriji na jednom pitanju, onom o novinaru Wall Street Journala Evanu Gershkovichu, koji je u pritvoru u Rusiji od 23. marta zbog optužbi za špijunažu.

Putin je tvrdio da je Gershkovich (32) “uhvaćen na djelu dok je tajno dobivao povjerljive informacije” i tvrdio da je “radio za američke specijalne službe”.

Rusija je spremna razgovarati o puštanju Gershkovicha, rekao je Putin, ali je dodao: “Želimo da američke specijalne službe razmisle o tome kako mogu doprinijeti postizanju ciljeva kojima naše specijalne službe teže.”

Bijela kuća je u decembru rekla da je Rusija odbila prijedlog za oslobađanje Gershkovicha i Paula Whelana, bivšeg američkog marinca koji u Rusiji služi 16-godišnju kaznu zbog optužbi za špijunažu.

U videu objavljenom prije intervjua Carlson je tvrdio da vodi intervju jer su “mediji na engleskom jeziku korumpirani – lažu svojim čitateljima i gledateljima”.

“Očito postoje rizici za vođenje ovakvog intervjua pa smo o tome razmišljali mjesecima”, rekao je Carlson.

“Većina Amerikanaca nema pojma što se događa u ovoj regiji. Ovdje u Rusiji ili 600 milja dalje u Ukrajini. Ali trebali bi znati. Oni plaćaju velik dio toga”, rekao je.

Carlson je bio rani branitelj ruske invazije na Ukrajinu. Kad je sredinom februara 2022. Putin okupio do 190.000 vojnika na ukrajinskoj granici, Carlson je ponavljao Putinove teze tvrdeći da je rat koji se sprema običan “granični spor”.

U sedmici nakon napada ruski državni mediji puštali su isječke Carlsonovih izjava o Ukrajini i protiv američke vojne pomoći toj zemlji.

Intervju je emitiran na Tucker Carlson Tonight, streaming servisu koji je Carlson pokrenuo u decembru 2023. godine, nakon što je dobio otkaz u Fox Newsu.

Crna Gora u osmini finala SP

0
Crna Gora u osmini finala SP
Vaterpolo reprezentacija CG

Vaterpolisti Crne Gore oporavili su se od debakla u okršaju sa Srbijom jer su današnjom pobjedom protiv Japana – 13:11, u posljednjem kolu grupne faze, osigurali plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.

A lako nije bilo, iako su ,,ajkule” serijom 5:0 u posljednjih osam minuta ušle sa viškom od četiri gola prednosti (9:5). Prijetili su Japanci od druge četvrtine, koju su odigrali i najbolje, kada su serijom 3:0 (od kraja prve do trećeg minuta druge četvrtine) preokrenuli stvari u bazenu i došli do vođstva od 5:4. Mogli su igrači ove reprezentacije, koja je osigurala plasman na OI, da dođu do viška od dva gola, ali su prvo Averka, a zatim i Tešanović dobro odreagovali u odbrani.

I nakon ova dva besuspješna pokušaja kao da je splasnuo entuzijazam protivnika. Perković je iz kontranapada golom za 5:5 otvorio seriju koju je završio danas odlični Popadić za višak od četiri gola razlike. Utisak je bio da će igrači selektora Vladimira Gojkovića rutinski riješiti posljednjih osam minuta, ali na promjenu odbrane Japana, konkretno na zonski presing, slabo su odreagovali. Ponovo su igrači Japana prijetili i primakli se na dva gola zaostatka. Mogli su i da dođu do minusa od gola, ali je sa igračem manje Draško Brguljan uspio da ukrade loptu (ukupno četiri), a u narednom napadu Takata je napravio kontra faul. Kazna je od strane našeg tima stigla brzo, Matković, inače najefikasniji igrač meča sa četiri gola, bio je precizan za 11:8. Nakon ovog pogotka ponovo je Brguljan vješto ukrao loptu, nažalost nekoliko sekundi kasnije Nišimura je našem igraču odbranio šut iz peterca, a poslije gola Suzukia (11:9), Popadić sa igračem više i Matković bili su precizni za visokih 13:10 na 68 sekundi prije kraja.

Protiv autsajdera ,,ajkule” su pokazale i neke dobre, ali i slabije stvari u igri. Kao nesnalaženje na presing igru, a čak sedam puta, do početka treće dionice, napad preko centara nije prolazio. Imao je naš tim i malo sreće u prvoj i drugoj četvrtini jer su Japanci tri puta pogodili prečku i stativu, a na sreću, ponovo je Petar Tešanović bio izuzetno raspoložen sa gola.

Prvi dio zadatka u posljednjem kolu crnogorska vaterpolo reprezentacija je završila, sada se čeka pomoć od Srbije koja od 15.30 sati igra sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ako ova reprezentacija pobijedi SAD, ,,ajkule” će sa druge pozicije u osminu finala i izvjesno će ih sačekati Rumunija. U suprotnom, loše se piše igračima selektora Gojkovića, jer će kao trećeplasirani na megdan drugoplasiranim Italijanima…

/Ana Marković/

Objavljen Predlog politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza na području opštine Kotor

0
Objavljen Predlog politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza na području opštine Kotor
Gradski prevoz u Kotoru

Tim Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio je pripremio dokument (“policy paper”) pod nazivom “GRAĐANI/KE O UNAPREĐENJU JAVNOG PREVOZA NA TERITORIJI KOTORA – Predlog politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza na području opštine Kotor”.

Dokument vraća u centar pažnje pitanje unapređenja javnog saobraćaja, istučući njegovu važnost u infrastrukturi svakog grada koji teži promociji održivih urbanih rješenja. Dokument obuhvata analizu postojećeg stanja i predloge politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza u Kotoru.

Proces izrade dokumenta se zasnivao na online anketi koju je popunilo 640 aktivnih i potencijalnih korisnika/ca javnog prevoza, kao i na „desk“ istraživanju dostupnih studija i publikacija među kojima je najznačajnija „Studija javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritorija grada Kotora“ (2016).

Rezultati istraživanja su ukazali na veliki stepen nezadovoljstva građana/ki postojećim uslovima javnog prevoza na teritoriji Kotora i hitnu potrebu za njegovim unapređenjem. Kao glavni problemi izdvajaju se: kašnjenje, gužve, nedovoljna frekventnost i loša pokrivenost linijama.

Među ključnim preporukama za poboljšanje postojećeg stanja su: povećanje frekvencije postojećih linija i uvođenje novih na osnovu procjene potreba građana/ki, razdvajanje školskog od gradskog prevoza, uključivanje noćnih linija, poboljšanje stanja postojećih autobuskih stajališta i uvođenje novih, informisanje putnika u „realnom vremenu“…

Poseban naglasak stavljen je na potrebu za inkluzivnošću voznog parka koji bi trebalo da bude prilagođen različitim kategorijama korisnika/ca (OSI, roditelji sa djecom, trudnice…), te rodni aspekt korišćenja javnog transporta, uzimajući u obzir da ga žene u većem stepenu koriste od muškaraca.

Otvoreno je i pitanje percepcije građana/ki o mogućoj korupciji u sektoru javnog prevoza što propituje nivo povjerenja javnosti u gradske vlasti i način njihovog upravljanja sistemom transporta.

Dokument se bavi i temom uvođenja morskog javnog prevoza, te unapređenjem povezanosti gradova i mjesta u Boki Kotorskoj.

Javni gradski prevoz je tema za koju interes šire zajednice sasvim sigurno neće opadati. Ona može samo dobijati na važnosti uzimajući u obzir izazove prekomjerne urbanizacije i rastuće saobraćajne probleme na teritoriji Kotora. U tom svjetlu,ovaj dokument apostrofira neophodnost uvođenja održivih oblika javnog transporta, koji svode na minimum negativan uticaj saobraćaja na životnu sredinu, promovišući ekonomsku i ekološku održivost, kao i socijalnu inkluziju.

Dokument se može preuzeti na sajtu NVO Expeditio.

“Ajkule” protiv Japana za osminu finala

0
“Ajkule” protiv Japana za osminu finala
Vaterpolo Crna Gora foto VSCG

Poslije teškog poraza od Srbije (14:6) u drugom kolu grupe C, crnogorski vaterpolisti u petak od sedam sati po našem vremenu igraju presudan meč za plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.

,,Ajkule“ moraju da pobijede, dok bi ih poraz od autsajdera ostavio bez nokaut runde, samim tim i bez plasmana na Olimpijske igre.

Važno je i s koje pozicije će Crna Gora eventualno otići u osminu finala – ako pobijedi Japan, a SAD budu bolje od Srbije (15.30 sati), kao trećeplasirana bi izvjesno išla na Italiju.

Ukoliko Srbi pobijede ,,setebelo“, a ,,ajkule“ potope Japance, tim Vladimira Gojkovića igraće vjerovatno s Rumunijom.

Tako stoje stvari na tabeli, ali najbitnije je da se crnogorski vaterpolisti oporave od debakla u komšijskom okršaju.

– Protiv Srbije smo imali veliki broj šansi do treće čevrtine, kod rezultata 6:4 i 7:4 za Srbiju. Nijesmo bili skoncentrisani, nijesmo izdržali duele jedan na jedan, a oni su koristili svoje šanse, mi naše kontranapade i napade s igračem više nijesmo – rekao je selektor Vladimir Gojković.

Crna Gora je protiv Srbije odigrala možda najlošiju utakmicu generacije, prelako je potonula, u svakom segmentu bila je nemoćna.

– Ne može da se opravda ono što sam se desilo posljednjih desetak minuta kada smo dozvolili da izgubimo velikom razlikom. To je ono što nikada ne smije da se desi, mora da se ostane u igri do kraja. To je problem koji se pokazao kao ozbiljan, ali nemamo mnogo vremena, čeka nas važan meč – istakao je Gojković.

Nova erupcija vulkana na Islandu, lava se izliva na ceste

0
Nova erupcija vulkana na Islandu, lava se izliva na ceste
Island
Foto: Icelandic Coast Guard / Reuters

Vulkan na jugozapadu Islanda erumpirao je u četvrtak, treći put od decembra. Izbacivao je lavu 80 metara u vis i poremetio svakodnevni život na poluotoku Reykjanesu.

Vodoskoci žarkonarančastog otopljenog stijenja izbijaju iz pukotina na Zemlji, a lava je već prešla ceste kod Plave lagune, luksuznog geotermalnog lječilišta koje je zbog erupcije zatvoreno.

Lava je također oštetila cijevi s termalnom vodom na području južno od glavnoga grada i poremetila opskrbu toplom vodom za 20.000 ljudi. Ponovna uspostava opskrbe toplom vodom putem pomoćnog cjevovoda mogla bi potrajati danima.

Civilna zaštita zatražila je od građana i tvrtki da budu štedljivi kad je riječ o električnoj energiji.

– Rijeka lave trenutačno je samo kilometar od geotermalne elektrane Svartsengi, rekla je Rikke Pedersen, voditeljica Nordijskog vulkanološkog istraživačkog centra u Reykjaviku.

Vulkanske erupcije na poluotoku Reykjanesu tzv. su pukotinske erupcije koje nastaju kada niskoviskozna lava izlazi iz pukotina u Zemlji u dužini nekoliko desetaka kilometara.

Reykjanes je vulkansko i seizmičko žarište jugozapadno od glavnoga grada Reykjavika. U posljednje dvije godine na tom su se poluotoku dogodile četiri erupcije.

Na specifičnoj lokaciji između euroazijske i sjevernoameričke tektonske ploče, dvije najveće na planetu, Island je seizmičko i vulkansko žarište aktivnosti jer se ispod njegove površine dvije ploče kreću u suprotnim smjerovima.

– Samo poluotok Reykjanes ima šest aktivnih vulkanskih sustava, a erupcije se s vremena na vrijeme mogu aktivirati tijekom više desetljeća, možda čak i stoljeća, rekao je profesor geofizike Magnuss Tumi Gudmundsson.

Na Islandu postoji više od 30 aktivnih vulkana.

To je šesta erupcija na poluotoku Reykjanesu od 2021.

Prošla je počela 14. januara i trajala dva dana, a lava je došla do predgrađa ribarskoga grada Grindavika pa je gotovo 4000 stanovnika moralo biti evakuirano.

Prijem za četvorostrukog olimpijca Dukića: Uspjeh za poštovanje, podrška za dalji rad

0
Prijem za četvorostrukog olimpijca Dukića: Uspjeh za poštovanje, podrška za dalji rad
Prijem za Dukića

Predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić sa saradnicima primio je danas najboljeg crnogorskog jedriličara, Novljanina Milivoja Dukića i predsjednika Crnogorskog jedriličarskog saveza, Predraga Vukčevića i tom prilikom čestitao na izborenoj normi za Olimpijske igre ovog ljeta u Parizu.

Dukić je četvorostruki olimpijac u jedrenju i prvi među crnogosrkim sportistima koji je osigurao put u Francusku, a to predstavlja vrhunski rezultat na ponos Herceg-Novog i Crne Gore, kazao je predsjednik Katić.

„Svi moramo da „skinemo kapu” za rezultate koje je Milivoj do sada postigao prije svega svojim trudom, zalaganjem, ličnom upornošću i na taj način izborio prvu vizu za Olimpijske igre u Francuskoj. Zaista smo ponosni na rezultate koje postiže godinama, a nadamo se da će se sa Olimpijade vratiti sa još većim uspjehom. Za poštovanje je sve što je uradio i kako sada radi, sa puno entuzijazma”, kazao je predsjednik Katić.

Sportisti ovakvog ranga moraju imati jasnu podršku države i svih nadležnih institucija, dodao je Katić.

Dukić i Katić

„Sigurno je da država i Olimpijski komitet moraju da obezbijede bolje uslove sportistima, da imaju kvalitetniji i bolji plan, kako oni ne bi bili prepušteni sami sebi. To je važno i za budućnost cijelog sporta. Kada je riječ o Opštini Herceg-Novi, i do sada smo bili podrška i Milivoju i JK Jugole Grakalić, u okviru svojih mogućnosti, a tako ćemo nastaviti i u narednom periodu kako bismo Milivoju dali dodatni vjetar u leđa”, kazao je Katić.

Dukić je zahvalio na ukazanom razumjevanju i povjerenju tokom svih ovih godina i dodao da je uvijek spreman da to opravda dobrim rezultatima, ali i promocijom svog Herceg-Novog u svijetu.

„Nadam se da smo ostvarenom olimpijskom normom za Igre u Parizu, makar na jedna način doprinijeli da grad opravda titulu Evropskog grada sporta, a ostajem na raspolaganju da promovišem svoj grad i na tom polju. Zahvaljujem na povjerenju i razmijevanju koje nam ukazujete i nadam se da ću to opravdati dobrim rezultatima tokom cijele sezone i da će sve dobiti pravi epilog na OI ovog ljeta”, kazao je Dukić.

Prijemu su prisustvovali i potredsjednik Opštine, Mirko Mustur i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.

Mještanin Bigove blokirao put koji vodi to turističkog kompleksa

0
Mještanin Bigove blokirao put koji vodi to turističkog kompleksa
Lazarević automobilom blokirao put – foto I. Komnenić -Pobjeda

Lazarević: Skloniću se kad mi Opština isplati 1,5 miliona



Mještanin Bigove Marko Lazarević postavio je barikadu na saobraćajnici koja je u izgradnji, a koja prolazi preko njegove parcele jer ga Opština Kotor nije isplatila za eksproprisano zemljište.

Osim te parcele preko koje je izgrađen put u okviru projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa Bigova Bay, Lazareviću je eksproprisano još nekoliko parcela ukupne površine dvije do tri hiljade kvadrata, a iznos koji poražuje sa troškovima i kamatom je oko 1,5 miliona eura.

PORUKE

Lazarević je parkirao automobil – popriječio na putu i ne dozvoljava izvođaču radova firmi JU Briv da izvodi radove, tj. presvlačenje asfalta. On je juče Pobjedi kazao da će istrajati u svojoj namjeri – ostaće na tom mjestu dok ga Opština ne isplati, a ukoliko neko pokuša da „paukom“ ukloni njegov automobil ili njega, kaže da će dići u vazduh i sebe i auto.

– Ukoliko dođe „pauk“ da mi digne auto ili da ga ošteti i ja i moje auto idemo u vazduh. To javno svima poručujem. Parkirao sam svoje auto na moju parcelu. U slučaju da krenu silom na mene ja i moje auto idemo u vazduh. Od toga me neće odvratit niko, ni porodica ni niko na ovom svijetu. Nikoga neću dirati, vrijeđati, a dozvoliti na mene neko da stavi ruke, neću – kazao je Lazarević kojeg smo zatekli kako sjedi na stolici pored auta.

Na automobilu je ispisao poruke: „Dosta je bilo prevare, to je moja đedovina, imovinu nijesam prodao“, „Plati pa radi, boriću se za svoje do smrti“.

Lazarević objašnjava da je automobil popriječio na svojoj parceli.

Lazarević automobilom blokirao put – foto I. Komnenić -Pobjeda

– U toku je sudski spor, što znači da se radovi moraju zaustaviti sve dok se ja ne isplatim i svojim potpisom dam saglasnost i dok mi se ne uplate pare na račun. Oni su ušli na moj posjed sa mašinama na pokvaren način – tvrdi Lazarević.

On kaže da je dva puta bio na razgovor od predsjednika Opštine Vladimira Jokića.

– Rekao sam mu։ “Predsjedniče, ovo se mora završiti jer će doći do velikog đavola. Ja vam neću više dozvoliti da uđete na moju parcelu“ – kaže Lazarević.

PONUDA

Dodaje da je imao ponudu Opštine da mu isplate samo glavnicu, bez troškova i kamate, na šta nije pristao.

– Sud je presudio u moju korist, oni su uložili žalbu Višem sudu na tu presudu, i sad čekamo odluku. Opština me ucijenila, ponudili mi da će mi isplatiti glavnicu, a kamatu i troškove da im oprostim. To sam odbio, ja sam na sud dobio taj spor i pristajem samo na ono što je sud presudio – kaže Lazarević.

Objašnjava da je izgradnjom saobraćajnice njegova katastarska parcela 421 usitnjena na šest manjih i obezvrijeđena kako mu se ne bi isplatila kat parcela 421/2 površine 706 kvadrata, te da spor oko naknade za ekspropisanu zemlju traje previše dugo jer je Opština to dozvolila, a da firma Bigova Bay manipuliše sa Opštinom Kotor, ali i drugim državnim organima zarad svog interesa.

Pobjeda je na ovu temu uputila pitanja Opštini Kotor.

Projekat Bigova Bay vrijedan 400 miliona eura se realizuje na području rta Trašte, katastarska opština Glavatičići. Planiran je turistički rizort mješovite namjene koji će uključivati hotel, restorane, vile i druge stambene, komercijalne i zabavne komponente. Predviđen kapacitet izgradnje na dijelu poluostrva koji je u posjedu Bigove Bay je veći od 105.000 kvadratnih metara bruto građevinske površine. Imaće najmanje jedan hotel sa pet zvjezdica i vrhunsku rezidencijalnu komponentu.

/Ivana Komnenić/

57. Izdanje Hercegnovskog likovnog zimskog salona – Tomu Pavićeviću prva nagrada

0
57. Izdanje Hercegnovskog likovnog zimskog salona – Tomu Pavićeviću  prva nagrada
Tomo Pavićević – slika Jagnje

Na ovogodišnjem, 57. Izdanju Hercegnovskog likovnog zimskog salona prvu nagradu osvojio je podgorički slikar Tomo Pavićević za sliku „Jagnje”.

Tomo Pavićević je rođen 1952. godine u Titogradu. Završio je Višu pedagošku školu u Nikšiću. Član je ULUCG-a od 1978.  Živi i radi u Podgorici.  Dobitnik je niza nagrada i priznanja, od kojih je najznačajnija Trinaestojulska, koja mu je uručena 2021. godine.

Druga nagrada pripala je Tijani Gordić za rad „Malo iznad horizonta”, dok je treću nagradu osvojio Marko Crnobrnja za „Sugestiju”.

Tijana Gordić Malo iznad horizonta

Treća nagrada pripala je  Marku Crnobrnji za rad “ Sugestija”

Marko Crnobrnja – rad Sugestija

Žiri 57. Hercegnovskog zimskog salona radio je u sastavu: predsjednik dr Vladislav Šćepanović i članice Milica Bezmarević Radulović  i mr Anita Šimić, saopšteno je iz JU Galerija „Josip Bepo Benković”.

Salon je ove godine okupio 39 autora iz Crne Gore i regiona. Posjetioci će na zidovima najprestižnije gradske Galerije imati uvid u radove značajnih crnogorskih umjetnika kao što su Vojo Stanić i nagrađeni Tomo Pavićević.

Završeno asfaltiranje dvije ulice u Baošićima u sklopu projekta poboljšanja lokalne putne infrastrukture

0
Završeno asfaltiranje dvije ulice u Baošićima u sklopu projekta poboljšanja lokalne putne infrastrukture
Baošići

U okviru programa kontinuiranog poboljšanja lokalne putne mreže, završeno je asfaltiranje ulica u Baošićima, u Norveškom naselju i Palih boraca u zaseoku Lug. Kako pojašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, asflatom je presvučeno 3.075 kvadrata puta, a investicija je vrijedna 90.000 eura.

Iz Mjesne zajednice Baošići iskazali su zadovoljstvo obavljenim poslom koji će doprinijeti kvalitetnijim uslovima života mještana i gostiju.

Riječ je o projektu koji se realizuje po ugovoru koji je Opština Herceg Novi potpisala sa izvođačem „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice i koji, uz ovu, obuhvata sanaciju još deset dionica na području grada i zaleđa. Planirano je da posao, koji je ukupne vrijednosti 284. 000 eura, bude završen u narednih 15 dana.

Cilj lokalne samouprave je značajno poboljšanje lokalne putne infrastrukture kako u gradskom jezgru tako i u svim ostalim dijelovima opštine.

Podsjećamo, prošle godine je u tu svrhu iz Budžeta OHN izdvojeno preko 1,7 miliona eura, dok su za 2024. planirana još značajnija sredstva.

Mikijelj: Od naše obale korist imali privilegovani pojedinci

0
Mladen Mikijelj

Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.

“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.

Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.

“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.

Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.

“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.

On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.

Tivat – plaža – foto Boka News

“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.

Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.

“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.

Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.

“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.

Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.

Mikijelj: Od naše obale korist imali privilegovani pojedinci
Trajekt – foto Boka News

“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.

On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.

“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.

Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.

“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.

Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.

“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.

Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.

“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.

On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.

“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.

Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.

“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.

Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.

“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.

Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.

“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.

On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.

“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.