Rekordno dobri rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske županije nastavljaju se odličnim rezultatima i u posezonskom razdoblju. U mjesecu septembru ove godine ostvaren je rekordan turistički promet Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na najbolje predpandemijske godine.
Tako je u usporedbi s septembrom 2019. godine, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u komercijalnom smještaju ovog rujna ostvareno gotovo 8 posto više noćenja i 9 posto više dolazaka u odnosu na tu najbolju poslovnu godinu.
Prema sustavu eVisitor, u komercijalnom smještaju u rujnu ove godine u Srednjoj Dalmaciji je bilo 472.498 gostiju koji su ostvarili 2.353.980 noćenja. U odnosu na lanjsku godinu to je rast od 18 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima. Najveći rast imao je grad Split koji je zabilježio 130.488 dolaska i 385.377 noćenja u odnosu na isti mjesec prethodne godine što je rast od 24 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima. Makarska je sa 38.250 dolazaka i 222.026 noćenja u septembru zabilježila rast od 21 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima, a zatim po ostvarenim noćenjima slijede Baška Voda, Omiš i Seget. Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Češke.
I svih devet ovogodišnjih turističkih mjeseci u fizičkom prometu su u skladu s očekivanjima pa je tako u komercijalnom smještaju u prvih devet mjeseci na području Srednje Dalmacije boravilo 3.337.468 turista koji su ostvarili 17.092.052 noćenja. Tako je ostvaren rast za devet mjeseci od 11 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima u odnosu na lanjsku godinu, odnosno 99 % noćenja ostvarenih u 2019. godini. Najveći broj noćenja u prvih devet mjeseci ostvarili su gosti iz Poljske, Njemačke,Češke, Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Uspješan je bio i septmbar u nautičkom turizmu Splitsko-dalmatinske županije. Prema podacima eCrew, ova županija imala je u rujnu 42.764 dolazaka nautičara i 261.496 noćenja nautičara( rast od 14 posto u dolascima i 4 posto manje noćenja)u odnosu na rujan prethodne godine.
Ukupno od siječnja do kraja septembra ove godine ostvareno je na području Županije 202.930 dolazaka nautičara sa 1.345.812 noćenja što je 3 postotni rast u dolascima. Noćenja su ostala gotovo jednaka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U nautičkom turizmu u prvih devet mjeseci daleko najbrojniji strani gosti su oni iz Njemačke sa 25.930 dolazaka i 178.597 noćenja, slijede nautičari iz SAD-a sa 21.766 dolazaka i 148.469 noćenja, nautičari iz Austrije sa 15.783 dolazaka i 103.789 noćenja i Ujedinjenog Kraljevstva sa 15.601 dolazaka i 105.297 noćenja. Najveći broj dolazaka i noćenja prema lukama isplovljavanja ostvaren je u Marini Kaštela, Seget Donji, Marini Trogir i ACI marini Split.
“New York uz Izrael”: u gradu s najvećim brojem Židova na svijetu izvan Svete Zemlje okupile su se u utorak hiljade ljudi kako bi iskazale potporu Izraelu nakon subotnjeg Hamasovog napada.
Od Hamasovog iznenadnog napada na Izrael 7. listopada, New York – gdje živi gotovo dva milijuna Židova i stotine tisuća muslimana – bio je poprište napetih demonstracija: s jedne strane potpore palestinskoj stvari, s druge u znak podrške Židovima i Izraelu.
Zahvaljujući gradskoj policiji (NYPD) i policiji države New York “zajedno smo kako bismo zaštitili svakoga od vas, nastavit ćemo vas štititi”, rekla je okupljenima Kathy Hochul, guvernerica države New York koji ima 20 miliona stanovnika, uključujući devet samo u New Yorku.
Američke židovske organizacije organizirale su uz sjedište UN-a skup hiljade proizraelaca i pozvali njujorške vlasti i predstavnike vlade u Jeruzalemu da im se obrate.
Izraelski veleposlanik pri UN-u Gilad Erdan poručio je da “židovski narod” u Izraelu i u SAD-u nije podijeljen.
Članovi Hamasa htjeli su nas masakrirati kada su mislili da smo najranjiviji, ali su pogriješili, rekao je izraelski diplomat.
– Slobodni svijet nije podijeljen. Svi stojimo zajedno kao jedan, jedan narod, jedno srce, u borbi protiv sila zla, poručio je okupljenima, koji su mahali izraelskim zastavama i skandirali na engleskom i hebrejskom.
Od subote ujutro u Izraelu je ubijeno više od 1200 ljudi, većinom izraelskih civila, određen broj vojnika i stranaca.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams, koji je nedavno boravio u Tel Avivu i Jeruzalemu, također je potvrdio da je “Izrael imao pravo braniti se”.
Vaša borba je naša, kazao je.
Na scenu se potom popela Orna Neutra, majka Omera Neutra, mladog Amerikanca kojeg je navodno Hamas uzeo za taoca.
– Omer, znamo da si živ. Puno te volimo, rekla je.
U New Yorku živi između 1,6 i dva miliona na Židova, kao i 600.000 do 750.000 muslimana.
Studenti i studentkinje sa svih fakulteta i iz svih gradova Crne Gore imali su lijepu priliku da u nedjelju, 8. oktobra, izađu do ambijentalne ruralne cjeline Gornja Lastva, a potom i do vrha Sveti Vid i da odatle uživaju u prelijepoj panorami Boke Kotorske, gledajući i prema Kotorskom, Risanskom i prema Tivatskom zalivu.
Besplatnu turu pod nazivom “Upoznaj Crnu Goru” organizovao je Studentski sportski savez Crne Gore sa namjerom da mladi akademski građani posjete i upoznaju Opštinu Tivat.
Miluša i studenti
– Učešće na Turi uzelo je ukupno 100 studenata sa svih crnogorskih univerziteta. U pitanju je jedna prelijepa tura od Donje Lastve do Crkve Sv. Vida na istoimenom brdu. Na tom brdu se pruža prelijep pogled na Tivatski zaliv i poluostrvo Lušticu. U povratku smo obišli bajkovito selo Gornja Lastva. Tura je duga oko 10km i trebalo savladati nešto oko 400 uspona. Uspon je lijepo rasporedjen, prvi dio je asfalt, poslije makadam, a završni dio do Crkve vodi uređenom stazom. Tura je završena oko 14 časova nakon čega su svi studenti slobodno vrijeme proveli u luci Porto Montenegro do 16 časova, a nakon okupljanja krenuli smo za Podgoricu, saopštio je Boris Brnović, član Studentskog sportskog saveza Crne Gore.
Gornja Lastva – Dio lastovskog ambijenta
Turu je vodila vrsna planinarka Miluša Bošković iz Prčanja, koja je dio Nacionalne reprezentacije u skyrunningu (planinsko trčanje). Oduševljena je brojnom ekipom mladih, sa kojima je podijelila i svoje poznavanje lokalne kulture i istorije.
Na brdu Sv. Vid
-Toliko mladih u jednoj grupi na jednom mjestu u Gornjoj Lastvi, zatim na brdu Sveti Vid – pravo je zadovoljstvo biti njihov vodič. Studenti su imali priliku da hodajući starim stazama upoznaju „život u kamenu“- način življenja i kulturu u Parku prirode – poluostrvu Vrmac,u zaleđu Tivta. Na taj način upoznali su geografske, prirodne i kulturološke razlike između južnog, centralnog i sjevernog dijela države, objasnila je za Boka news Miluša, koja je prije par godina isto tako bila vodičkinja grupi studenata na ruti Kotor- Njeguši.
U našoj filmskoj kritici, ako je uopšte i ima, nije se izdvojio bilo koji integralni prikaz ovog novog filmskog ostvarenja u crnogorskoj skoro presahloj kinematografiji, prvog projekta našeg filmskog reditelja u usponu, Senada Šahmanovića. Tekstovi o filmu uglavnom se svode na osnovne podatke informativnog karaktera i poneki pasus o fabuli uopštenog tipa.
Za početak važno je ukazati na retrospektivu dosadašnjih pojavljivanja „Sirina“ u našoj i široj kulturnoj javnosti, uz nastojanja da prepoznamo neke osnovne umjetničke i životne poruke filma čiji scenaristi su Senad Šahmanović i Klaudija Bottino, a sniman je u Ulcinju, Podgorici i Skadru. Producenti su Veliša Popović i kompanija „Cut-Up“, a projekat su podržali Filmski centar Crne Gore, Hrvatski audio-vizuelni centar, Filmski centar Albanije, Filmski centar Kosova i Filmski fond Savjeta Evrope – Eurimages.
Glavnu ulogu tumači srpsko-danska glumica Danica Ćurčić, a u ostalim se pojavljuju May-Linda Kasumović, Jasna Đuričić, Marko Baćović, Nikša Butijer, Lidija Kordić, Jelena Simić, Momčilo Otašević, Tihana Ćulafić, Mišo Obradović, Izudin Bajrović, Fatmir Spahiu, Simon Shkrelli, Bashkim Alaj i drugi.
Ovaj dugometražni prvjenac Šahmanovića (1:27:05 h) imao je svjetsku premijeru na Sarajevo Film Festivalu (11-18. avgust) u okviru Open air programa sa ukupno šesnaest filmova. „Sirin“ je zatim otvorio 36. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival (22-28. avgust) sa devet filmova u glavnoj selekciji. Potom je proglašen za najbolji igrani debitantski film osmog Džada Film Festa (11-17. septembar) u Podgorici, koji se održavao u Njegoševoj ulici na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.
Film je nedavno prikazan i na jednom međunarodnom Festivalu u Uzbekistanu, zatim prije nekoliko dana u Beranama, danas će ga vidjeti i nikšićka publika u velikoj sali Nikšićkog pozorišta, slijedi izvođenje i u Beogradu 2. novembra na Festivalu “Slobodna zona”, a film je i kandidovan kao crnogorski kandidat za “Oskara”.
Uzgred treba navesti i da u najavama nigdje nijesmo naišli na bilo koje tumačenje samog naslova „Sirin“, a riječ je o imenu mitološkog bića, žene-ptice, nekad prerušene u sovu, čiji glas ima hipnotičko dejstvo, kojim se svi oni, koji ga čuju, vezuju za Sirin do sopstvenog fizičkog iščeznuća.
U datom kontekstu naziv filma je u snažnoj metaforičnoj korelaciji sa glavnom junakinjom, koja traga za istinom, zbog čega ime Sirin unosi mitsku tišinu u sam film i kobno iščekivanje do samog kraja.
Osim tehničkih detalja, u svim najavama stoji i da “Radnja filma prati Natali (40) koja je napustila bivšu Jugoslaviju odmah nakon početka ratova devedesetih. Kao i mnogi drugi ljudi s ovih prostora, emigrirala je u inostranstvo u potrazi za boljim životom i sigurnijom budućnosti. Nakon više godina provedenih u inostranstvu, u želji da se potpuno adaptira na život u novoj sredini, poželjela je da promijeni svoj identitet i izbriše svoje porijeklo. Neobičan pravni slučaj oko nasljedstva bogate starije žene koja nije imala porodicu će je dovesti ponovo u zemlju svog porijekla – Crnu Goru.”
U kratkom komentaru povodom vijesti da je „Sirin“ proglašen za najbolji debitantski film na Džada Film Festu stoji i kraći osvrt da „film govori o temama o kojima ljudi radije biraju da ćute, a reditelj i sjajna glumica uspijevaju da indukuju emociju, čvrsto držeći pažnju gledalaca sve do katarzičnog kraja.“
Na ovu temu reditelj Šahmanović je prilikom premijernog izvođenja u Crnoj Gori u Herceg Novom izjavio: „Kompleksna je priča, iz nekoliko nivoa, i kada smo pravili taj scenario morali smo da uzmemo elemente koji se tiču nas, koji se tiču čovjeka, stvarnosti, a uklopiti ih da se nađe prava mjera stanja, priče. To nije bilo nimalo jednostavno, i kasnije u montaži, to je sve trebalo da dobije neku svoju organiku, i da bude presjek društva, jedan objektivni prikaz, koji se više bavi životima ljudi, koji analizira, a ne kritikuje.“
Ovim pasažom Šahmanović je otkrio osnovni štimung cjelokupnog filma o ratnim zbivanjima, koja predstavljaju sižejni zamajac, a riječ je o tragičnoj otmici i zločinu nad putnicima bošnjačkog porijekla tokom rata i raspada Jugoslavije, u Štrpcima, a koji nikad do kraja nije rasvijetljen.
Naime, Šahmanović nije krenuo u naturalističko zadiranje u rane tragične prošlosti naših naroda, tokom koje je bilo mnogo surovosti sa svih adresa u ratnom kovitlacu, izrežiranom od strane Zapada, čiji cilj je, u stvari, bio grubo prekomponovanje političke mape Balkana, po cijenu zavađanja naroda koji su do rata živjeli u miru i toleranciji.
Stoga je tačan stav reditelja da njegovo ostvarenje predstavlja povratak u prošlost kroz „objektivni prikaz koji se više bavi životima ljudi, koji analizira a ne kritikuje“. Dakle, Šahmanović se u filmu, kao scenarista i režiser, uzdigao iznad ostrašćenih, zapaljivih poruka koje bi imale za cilj otvaranje Pandorine kutije. Pritom je u filmu jasno iskazana fino uobličena namjera da se traganja glavne junakinje za detaljima sudbine jedne preminule žene, uz eho ratnih sukoba preko izgradnje jedne kapele uz stavove članova familije „za“ i „protiv“, pretoče u priču bez odgovora na krucijalna pitanja o korijenima sukoba na Balkanu i nesreći sukobljenih strana, gurnutih u ratna zbivanja.
Stoga se može zaključiti da je riječ o ratnom filmu, ili odjecima ratnog filma u poratnom periodu, uz antiratne, humanistički intonirane poruke, o spoznaji da, kako pjesnik reče, „nema više povratka na staro“. Ali da gorka iskustva prošlosti moraju predstavljati jasnu opomenu za budućnost svima na brdovitom Balkanu, uz filmsku storiju o ljudima, koji povratkom u svoju zemlju pokušavaju povezati karike koje nedostaju tokom odgonetanja prošlosti.
Zato glavni lik, koji na začudno lijep i mističan način igra Danica Ćurčić, predstavlja i svojevrsnu smirenu reinkarnaciju prošlih zbivanja kroz ratom pogođena područja. Junakinja se stoga javlja i kao svjedok prošlog i sadašnjeg u svom sizifovskom poslu da posloži kockice realnosti, da bi na kraju ostala bez suštinskih odgovora i na pitanja o sukobima iz vremena prošlog, i na pitanja da li su i koliko i dalje prisutni korijeni novih nedoumica na našim prostorima kroz storiju o izgradnji jedne obične kapele, a uz interese lokalnih vlasti.
Zato ova filmska saga djeluje i kao melanholični „povratak u budućnost“, kao svjedočenje jednom novom vremenu, bremenitom brojnim pitanjima, među kojima je glavno na koji način i kad će biti pronađen odgovor kako dospjeti do nove stvarnosti, koja neće biti opterećena minulim konfliktima.
Uz ova saznanja, impresivno djeluje koncipirani lik glavne junakinje, koja, po zamisli Šahmanovića, učestvujući u zbivanjima novog vremena, ipak ostaje beskrajno sama kao diskretni tragalac za istinom oko zaustavljenog procesa izgradnje kapele u malom mjestu, što dovodi i do protesta građana uz osudu domaće administracije, zauzete lokalnim izborima.
Natali ostaje kao svjedok novog, ali odsječena od svijeta i komunikacije, bez krivice kriva, bez mogućnosti da se opet uklopi u sredinu iz koje je jednom otišla, a slučajno se vratila. Stoga su pred njom redovne barijere uz nijemo pitanje o njihovom porijeklu, jer se pri povratku u nekadašnju sredinu osjeća kao kamijevski stranac, svjesna da neće ništa moći promijeniti, uz primjetan mentalni sukob dva svijeta, bez nade da će ikad više doživjeti ponovno duhovno stapanje sa sredinom iz koje je ponikla.
Zato je film obojen tonovima prigušene melodrame uz pečat uzaludnosti, uz spoznaju glavne junakinje da vrijeme teče, da je čovjek nemoćan u nastojanju da definiše stvarnost spajajući dva vremena, pritom bez odgovora na krucijalna pitanja o prošlom i budućem.
U ovom svjetlu Šahmanović se predstavio kao majstor građenja filmskog štimunga, „traganja za izgubljenim vremenom“, pri čemu jedino postoji slaba nada u neki novi optimizam da će gorka iskustva prošlosti rezultirati pojačanim osjećajem nove spremnosti da se pređe Rubikon ka prijateljstvu preko duševnih trauma svih koji su doživjeli patnje kroz ono što je „prohujalo sa vihorom“.
Kao jedna od ključnih impresija nameće se i dojam da u ovoj filmskoj priči dominiraju junakinje, a Natali prevashodno u cijelom toku radnje, te je riječ o svojevrsnoj, paradoksalnoj „monodrami sa više sporednih likova“. Ovo je film kojem junakinje daju pečat, što takođe predstavlja začudno lijep iskorak, kakav nijesmo zapazili u filmskim ostvarenjima, kao očita potvrda rediteljske poruke da kroz istoriju najveći stepen patnje doživljava upravo žena kao okosnica, temelj porodice i cjelokupnog sociuma.
Na planu glumačkih ostvarenja u cjelini, evidentan je zavidan nivo, čime je cijelom filmu dat hvale vrijedan i trajan pečat.
Senad Šahmanović je ovim filmom svakako pokazao da je vodeći filmski reditelj savremene crnogorske kinematografije, što istovremeno predstavlja i izazov za njegov dalji uspješan rad, koji je već snažno iskazan u „Sirinu“.
Edukativne radionice za mlade u Kotoru, Bijelom Polju i Baru
Nakon uspješnih predavanja na crnogorskim univerzitetima, karavan znanja koji organizuju Coca-Cola podrška mladima & Evropska omladinska kartica (EYCA) nastavlja se kroz tri nove radionice, koje će biti realizovane u Bijelom Polju, Baru i Kotoru. Na ovim radionicama, koje se realizuju uz podršku lokalnih samouprava, mladi će imati priliku da se osnaže u građenju karijernog puta i pripreme za zanimanja budućnosti.
Prva radionica biće organizovana u Bijelom Polju, 13. oktobra, u okviru koje će se polaznici bliže upoznati sa nikad popularnijim gejming svijetom. Predavanje pod nazivom „Gejming industrija kao novi preduzetnički pravac i zanimanje budućnosti“ održaće predsjednik Saveza elektronskih sportova, Filip Šoć.
Druga radionica planirana je za 23. oktobar u Baru, kada će mladi, uz operativnu menadžerku na programu „Zeleni talas“ Dejanu Dizdar učiti o održivosti, zaštiti životne sredine i sve većoj potrebi za cirkularnom ekonomijom.
Treća radionica održaće se u Kotoru 8. novembra. O značaju javnog nastupa u građenju karijere govoriće specijalistkinja za eksternu komunikaciju, Eleonora Albijanić.
Kroz prve tri radionice koje su u septembru održane na Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica i Univerzitetu Mediteran osnaženo je oko 500 mladih ljudi.
Karavan znanja
„Zadovoljstvo je vidjeti rast naše „Coca-Cola podrška mladima“ inicijative, koju smo počeli prije sedam godina. Sklapamo nova partnerstva, raste broj mladih koji uz pomoć našeg programa dobijaju znanje i samopouzdanje na početku karijere, a raste i svijest o značaju neformalne edukacije. Pozivam mlade iz Bijelog Polja, Bara i Kotora da iskoriste ovu priliku i zajedno sa nama se pripreme da svoju karijeru startuju na najbolji način“, kazala je Mileva Kuvelja, menadžerka za eksterne komunikacije u kompaniji Coca-Cola HBC Crna Gora.
Kao novi partneri na projektu, iz Evropske omladinske kartice i NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ poručuju: „Znanje smo učinili još dostupnijim i to sa predavačima koji su izuzetno uspješni i primjer kako se na pravi način gradi karijerni put. I u narednom periodu ostajemo posvećeni nadogradnji ovog partnerstva, kako bismo mladim generacijima pružili još više prilika za lični, ali i profesionalni rast i razvoj“, rekao je Jugoslav Radović, osnivač NVO Centar za omladinsku edukaciju.
Predsjednik Milatović danas je u Kotoru bio gost regionalne konferencije „Core Days“ na temu „Pametan i zeleni razvoj: na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou“ na kojoj je bilo riječi o važnosti regionalne ekonomske saradnje.
Takođe, u društvu predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića sastao se i sa upravom Bokeljske Mornarice, obišao Pomorski muzej i žičaru Kotor- Lovćen.
Predsjednik Milatović u Kotoru
„Ovom posjetom još jednom sam se uvjerio da je vrijednost našeg kulturno- istorijskog bogatstva nemjerljiva, a da turističke atrakcije poput žičare Kotor- Lovćen predstavljaju važan element turističke ponude koji treba da unaprjeđujemo u narednom periodu“, poručio je predsjednik Milatović.
Ekonomije našeg regiona porasle za oko 10% od 2020.
Ekonomije regiona su od pandemije korona virusa, odnosno u protekle tri godine, ekonomski porasle za oko 10 odsto dok je u EU rast iznosio oko tri odsto, rečeno je na otvaranju međunarodne konferencije CORE days u Kotoru, gde je predstavljen prvi regionalni indeks o uslovima za održivi ekonomski razvoj. Indeksom su obuhvaćene Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Severna Makedonija, i Srbija koje zajedno čine tržište od gotovo 20 miliona stanovnika i ukupnim BDP-om od skoro 200 milijardi evra. U izveštaju se navodi da je za još brži ekonomski rast neophodno unaprediti poslovno okruženje u celoj regiji.
Na otvaranju skupa govorio je predsednik Crne Gore Jakov Milatović koji je naglasio da se zalaže i promoviše dobrosusedske odnose.
– Želim da revitalizujem i normalizujem odnose sa Srbijom, to smo delimično već uspeli da uradimo. Dokaz za to je i moja poseta Beogradu. Nama je Srbija najveće turističko trziste, a prošle godine je bila i najveći strani investitor, a mi nemamo ambasadora i direktan platni promet. Umesto da politika bude zamajac, ona je skoro pa opstruirala odnose. To nije moja politika, politika opstrukcija. Želim da se to promeni. Ne treba zaboraviti da je priča o Evropskoj uniji počela kao regionalne integracije, to treba da bude i naš put. Ovu poruku sam preneo i na sastanku u Zagrebu – poručio je Milatović.
Regionalna konferencija CoreDays 2023.
Rezultati prvog regionalnog indeksa pokazuju da je Hrvatska najbolje rangirana u regionu, kao članica EU koja ima relativno povoljno poslovno okruženje, i to sa posebno visokim rezultatom u oblastima kao štu su makroekonomska stabilnost i vladavina prava. Srbija sledi na drugom mestu sa odličnim rezultatima u eFiskalizaciji i elektronskim sistemom za izdavanje građevinskih dozvola. Potom se ističe Crna Gora sa poreskom reformom i ukidanjem doprinosa za zadravstvo što je imalo pozitivne efekte na rast privrede i naplatu budžetskih prihoda. Albanija je na četvrtom mestu sa više od 1.000 digitalizovanih usluga za oko 2,8 miliona korisnika. Severna Makedonija je rangirana peta sa pozitivnim pomacima u pogledu kvaliteta regulative, a na začelju tabele su Kosovo* i Bosna i Hercegovina.
Regionalni menadžer IFC-a za zapadni Balkan Nikolas Markijer poručio je na otvaranju konferencije da promovisanje regionalne integracije i podsticanje održivog društveno-ekonomskog razvoja leži u srži njihove misije na Zapadnom Balkanu. „Posvećeni smo rastu privatnog sektora na tržištima u razvoju, sa fokusom na usmeravanje finansijskih sredstava ka ekološki prihvatljivim i održivim inicijativama, uzimajući u obzir i njihove društvene i upravljačke ishode“, dodao je Markijer.
Poštari prekinuli štrajk, plate veće za 100 do 130 eura
Štrajkački odbor Pošte Crne Gore prihvatio je ponudu uprave o povećanju zarada i od sutra prekidaju štrajk, kazao je predsjednik štrajkačkog odbora Jugoslav Marković.
On je kazao da je uprava ponudila povećanje zarada kroz izmjene koeficijenata i obračunske jedinice, pa će ovom metodom zarada za većinu radnika biti povećana za 100 do 130 eura zavisno od radnog staža.
“To je na kraju ono što smo mi i tražili. Takođe dio sporazume je i da se plate dnevnice za period štrajka, kao i da učesnici štrajka ne snose bilo kakve odgovornosti. Ostavili smo mogućnost i da u martu naredne godine, nakon završetka finansijskog izvještaja za ovu godinu, ponovo razgovaramo o mogućnostima dodatnog povećanja zarada”, kazao je Marković.
Dio sporazuma je i da se plate dnevnice za period štrajka, kao i da se učesnici štrajka ne snose bilo kakve odgovornosti.
On je kazao da su posebno zadovolnji što su koleginicama čistačicama i higijeničarkama značajno popravili način obračuna zarada jer su sada bile nepravedno izuzete.
“Njihova zarada po koeficijentima i obračunskoj vrijednosti je bila oko 300-350 eura, ali je isplaćivana u iznosu minimalne zarade od 450 eura je ne može biti niža. Međutim kada bi se njima računalo uvećanje, ono se računalo na onaj početni iznos od tristo eura, ali bi ponovo dobili 450 eura odnosno stvarna zarada im ne bi bila povećana. Sada smo postigli dogovor da se njima promijeni obračun, tako da će se povećanje računati na iznos od 450 eura, odnosno sa ostalim dodacima na zaradu sada će imati platu od 576 eura”, kazao je Marković.
On je kazao i da se sindikat sa radnicima dogovorio da od sutra povećaju radne aktivnosti kako bi se nagomilani posao zbog štrajka što prije raščistio.
“Sve ćemo ubrzati i neće biti kašnjenja u dijeljenju dječjih dodataka i socijalnih naknada. Ona će imati priorite i biće isplaćena kada je i planirano 15. oktobra, kazao je Marković.
Sunčano i toplo vrijeme mnogi još uvjek koriste za kupanje. Temperture mora su 23 stepena Celzijusa, a rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 03. do 05. oktobra ove godine, pokazali su da je na 92,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 2,7% lokacija dobrog, dok je na 4,6% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dok je na 1 lokaciji ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je u Kotoru na 13 lokacija voda bila odličnog, a na 1 dobrog kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, na svih 18 lokacija koje su obuhvaćene ovim Program, morska voda je bila odličnog kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta i na svih 15 ispitivanih lokacija u opštini Bar. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 29 voda bila odličnog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Milatović sa saradnicima posjeta HNV-a – foto PR služba Predsjednika CG
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je danas sa saradnicima Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Na sastanku se razgovaralo o korištenju Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi koji je obnovljen sredstvima hrvatske zajednice u Crnoj Gori
„Iskazao sam uvjerenje da će Opština Tivat i Hrvatsko nacionalno vijeće uspjeti da iznađu održivo rješenje, kako bi se omogućilo da i u budućnosti Dom kulture „Josip Marković“ bude stjecište očuvanja i njegovanja hrvatskog kulturnog nasljeđa u Boki Kotorskoj, kao istinskog dragulja, koji oplemenjuje i krasi našu zajedničku kuću Crnu Goru“ – rekao je predsjednik Milatović te istakao se o ovoj temi razgovaralo i u okviru njegovog bilateralnog posjeta Zagrebu te izrazio želju i nadu da se pitanje Doma kulture uskoro riješi.
„Veoma sam zadovoljan posjetom predsjednika Milatovića i na njegovoj inicijativi da se razgovara o ovoj temi. Bitno je da je pokazan interes s najveće razine. Ovo je pitanje, koje ne treba opterećivati dvije države, već se treba riješiti na zadovoljstvo svih” – kazao je Zvonimir Deković, predsjednik HNV.
Milatović posjeta HNV-u – foto PR Predsjednika CG
Sastanku je prisustvovao predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je istakao da se o pitanju Doma kulture i ranije razgovaralo te da ovo pitanje ne treba biti kamen spoticanja, jer postoji dobra volja da se ovo pitanje riješi sistemski, zakonski i preko izmjene i dopune Zakona o državnoj svojini. Osvrnuo se na mogućnost zakupa na više godina, od dosadašnjih pet, kao i davanje na dugoročni zakup u skladu s dogovorom i željama hrvatske zajednice, cijeneći sve što je do sada urađeno u obnovu Doma.
