Vlasti u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradiću na obali Jadrana, u srijedu su se usprotivile što je u Malostonski zaliv uplovio veliki kruzer Bolette s više od hiljadu putnika navodeći da se time šteti turizmu, okolišu i uzgoju školjaka.
Kruzer Bolette koji je i prošle godine uplovio u taj dio zatvorenoga mora uspješno prošavši ispod Pelješkoga mosta od jutros se usidrio u zaljevu nedaleko od središta Neuma.
“Mi se kao lokalna zajednica protivimo uplovljavanju ovakvih brodova te ćemo od nadležnih tražiti rješenje da se ovakve situacije više ne ponavljaju”, rekao je načelnik Dragan Jurković za lokalne medije.
‘Neum od ovakvih uplovljavanja nema koristi, samo štetu za akvatorij koja nije zanemariva’, istaknuo je Jurković.
Vlasti upozoravaju na opasnosti od ispuštanja balastnih i otpadnih voda koje mogu ugroziti turizam, školjkarstvo i sam okoliš.
Jurković je kazao kako je nejasno zašto vlasti na razini države dopuštaju uplovljavanje takvim brodovima u ovaj zaljev koji nema ni pristanište, pa putnici čamcima s polovice akvatorija dolaze do obale.
“Mi smo na Opštinskom vijeću donijeli zaključak da dopuštamo uplovljavanje brodova do 15 metara”, dodao je Jurković.
Pozorišna predstava “Hoću sestro Dolce Vitu” nastala u koprodukciji KOT Teatra (Beograd) i NVO Nezavisne teatarske scene “BUNT” (Podgorica) biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u utorak, 10. oktobra 2023.g. sa početkom u 20 sati.
Tekst, režija, scenografija, kostimografija i majstor tona: Slađana Todorović. Majstor svjetla: Igor Ivanović.
Tema komada je borba za ljudska prava i dostojanstven život u sistemu koji nije ni malo pravedan, u društvu koje nije blagonaklono prema onima koji se “nisu snašli u životu” i koji, za mnoge socijalne probleme nema adekvatno rešenje. Takav sistem poznaje samo jezik nasilja, podržava ga i fabrikuje. Takav sistem diskriminiše i eksploatiše, posebno one najranjivije članove društva.
Ovo je priča o buntu, pobuni, revoluciji i težnji ka slobodi, kao kategorijama koje je važno da osvijesti svaki pojedinac.
Nezavisna Teatarska Scena „Bunt“ (Bunt Scena) je umjetnička inicijativa nastala sa ciljem razvoja i promocije nezavisne prozorišne produkcije, eksperimentalnog, alternativnog teatra i mladih autora u Crnoj Gori.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 7 eura /za đake, studente i penzionere 3,50 eura/ biće dva sata prije početka predstave.
Sponzor gostovanja predstave je Turistička organizacija opštine Kotor.
Masovni raketni napad na Izrael izazvao uzbunu u više gradova Foto: Amir Cohen / Reuters
Izraelska vojska rekla je da je spremna za rat nakon subotnjeg masovnog napada na Izrael iz palestinskog Pojasa Gaze, a Hamas je objavio početak vojne operacije protiv Izraela, javljaju svjetske novinske agencije.
Islamistički pokret Hamas izveo je u subotu najveći napad na Izrael u posljednjih nekoliko godina otvorivši žestoku raketnu paljbu iz Pojasa Gaze, dok su naoružani napadači prešli granicu.
Dok su sirene upozorenja zavijale diljem južnog i središnjeg Izraela, uključujući Jeruzalem, izraelska vojska je rekla da je spremna za rat, a premijer Benjamin Netanyahu sazvao je hitan sastanak sigurnosnih dužnosnika.
Ovaj incident je najozbiljniji otkad su Izrael i Hamas vodili desetodnevni rat 2021. godine, a izraelski mediji izvještavaju o oružanim sukobima između skupina palestinskih boraca i snaga sigurnosti u gradovima na jugu Izraela.
Vojni zapovjednik Hamasa Mohamad Deif objavio je početak “vojna operacije” protiv Izraela, pozivajući Palestince posvuda na borbu.
– Ovo je dan najveće bitke za okončanje posljednje okupacije na zemlji, rekao je i dodao da je ispaljeno 5000 raketa.
Jedna je Izraelka poginula, a 15 je ozlijeđeno u raketnim napadima, prema hitnim službama.
Izraelska vojska je rekla da njene snage djeluju unutar Gaze, ali nije navela detalje.
Masovni raketni napad na Izrael izazvao uzbunu u više gradova Foto: Amir Cohen / Reuters
– Određeni broj terorista infiltrirao se na izraelski teritorij iz Pojasa Gaze, rekla je vojska u priopćenju, dodajući da je stanovnicima područja oko Pojasa Gaze rečeno da ostanu u svojim domovima.
Izraelski mediji izvijestili su da su naoružani napadači otvorili vatru na prolaznike u gradu Sderotu, u južnom Izraelu, a snimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju sukobe na gradskim ulicama, kao i naoružane muškarce u džipovima.
Palestinski mediji također su izvijestili da su brojne Izraelce zarobili borci, a Hamasovi mediji su objavili video snimku na kojoj se očito vidi uništeni izraelski tenk.
Ured premijera Benjamina Netanyahua priopćio je da će se on sastati s najvišim sigurnosnim dužnosnicima u nadolazećim satima, a ministar obrane Yoav Gallant odobrio je mobilizaciju rezervista.
Gallant je proglasio “specijalnu sigurnosnu operaciju” u radijusu do 80 kilometara od Pojasa Gaze kako bi izraelska vojska mogla bolje zaštititi civile.
U Gazi se mogla čuti tutnjava od ispaljivanja raketa, a stanovnici su prijavili oružane sukobe duž ograde za razdvajanje s Izraelom, u blizini južnog grada Khan Younis, i rekli su da su vidjeli značajna kretanja naoružanih boraca.
Izraelska služba hitne pomoći rekla je da su timovi poslani u područja u južnom Izraelu u blizini Gaze.
Hranjenje galebova i mački ostacima ribe je “zagađivanje prirode“?
Dok je prekjuče na obali na Belanima u Tivtu u društvu kćerke čistio svježu ribu onako kako se to u Boki tradicionalno radi – u moru, uglednog tivatskog ljekara dr Predraga Štileta jedna od žiteljki ovog dijela grada prijavila je Komunalnoj policiji, zbog navodnog zagađivanja životne sredine i prljanja javnih površina.
Nedugo potom, dok je Štilet još u plićaku nožem strugao krljušt sa ribe, a njenim škrgama i utrobama hranio okupljene mačke na obali i galebove na površini mora, stigao je komunalni policajac.
„Pitao me je što to radim i da li sam svejstan da je zabranjeno zagađivanje mora. Zapanjen onim što sam čuo iz usta komunalnog policajca, jer mi u Boki od kad je svijet i vijeka, ulovljenu ribu koju spremamo za ručak, nastojimo uvijek da očistimo u moru jer je to najčišći i ekološki najprihvatljiviji mogući način zato šo sve što se sa ribe skine u obliku škrga ili crijeva, odmah se daje mačkama kojih uvijek ima na obali, odnosno galebovima koji jedva čekaju da nešto takvo pojedu, upitao sam komunalnog policajca da li je svjestan što govori i ako jestem da mi kaže odakle je on. Odgovorio mi je da je iz Andrijevice, na što sam ga pitao d ali oni tamo gore, kada ulove ribu u nekoj planinskoj rijeci, nose je u šumu da je čiste ili to rade odmah tu u rijeci iz koje je riba i ulovljena. Shvatio sam da me taj čovjek ništa ne razumije, jer mi je rekao da to ne smijem da radim jer po njemu ja hranjenjem mačaka i galebova, prljam obalu i zagađujem more“- ispričao je juče „Vijestima“ ugledni tivatski dermatovenerolog, dr Predrag Štilet.
On je inače, osim što u svakodnevnom životu nastoji da poštuje stare bokeljske običaje i način života, poznat i kao veliki ljubitelj mora i skoro svakodnevno se kupa i pliva u moru, najčešće baš u blizini Belana. Stari Tivćani i Bokelji uopšte, a pogotovo ribari, uvijek su nastojali da ulovljenu ribu prije konzumacije očiste i isperu u morskoj vodi, pri čemu su uvijek onim što sa ribe uklanjaju, „čašćavali“, mačke i galebove kojima bi po pravilu, uvijek uz te otpatke,bacali i po neki manji kompletan primjerak ulovljene ribe.
Štilet kaže da mu je neshvatljivo i neprihvatljivo da ovu dimenziju tradicionalnog načina života primoraca-starosjedilaca, danas očito ne razumiju ljudi koji su ne u međuvremenu ovdje naselili poput gospođe kojoj je smetalo što on na obali hrani mačke pa je pozvala Komunalnu policiju ili samog komunalnog policajca koji je htio da ga kazni zbog hranjenja galebova.
„Odustao je od te namjera kada sam mu odlučno kazao da nećju prestati da to radim i zatražio da mi pokaže zakon po kome je hranjenje galebova zapravo zagađivanje morske sredine. Takođe, rekao sam da neću očistiti djelove ribe sa obale jer je to hrana za mačke koje su naravno, to odmah i pojele i na taj način uklonile „sporni materijal“- ljutito kaže Štilet.
Na pitanje po kojem konkretno zakonu, uredbi Vlade ili opštinskoj odluci je zabranjeno u moru čistiti ulovljenju ribu i njenim ostacima ili hljebom hraniti mačke i galebove, te od kada se to u Boki smatra „zagađivanjem mora“, „Vijestima“ nisu konkretno odgovorili ni iz Opštine Tivat. Iz Sekretarijata za inspekcijksi i komunalni nadzor potvrdili su da je jedan od njihovih službenika intervenisao u ovoj spornoj situaciji sa dr Štiletom.
“Dana 5.oktobra oko 15:30 sati Sekretarijat je primio telefonsku prijavu da su na plažu Belane (kod brijega Gverovića) sa kombijem došla dva lica i da su ova lica iznijela tri paketa ribe, te da na javnoj površini čiste ribu i bacaju otpad. Komunalni policajac Predrag Guberinić je izašao na lice mjesta i zatekao lice Predraga Štileta i njegovu kćerku da čiste ribu i otpatke bacaju na plažu. Shodno članu 9 Zakona o komunalnoj policiji, komunalni policajac je dužan da izađe po svakoj inicijativi što je i ovom prilikom urađeno, a shodno članu 20 navedenog zakona izdato je upozorenje da se sa javne površine ukloni otpad od očišćene ribe. Zatečena lica su tako i postupila i napustila lice mjesta. Drugih preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Sekretarijata nije bilo”- objasnili su iz Opštine.
Država je za period januar-septembar prihodovala 1,902 milijardi eura što je za 455 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, poručio je premijer Dritan Abazović.
Ako ovome dodamo činjenicu da se 43. Vlada Crne Gore do sada zadužila svega 100 miliona eura (koje se netaknute čuvaju u državnom trezoru), što je istorijski minimum zaduženja jedne vlade, onda možemo konstatovati da se po prvi put u CG dešava da su prihodi ujednačeni sa rashodima.
Nastavljamo dalje, odgovorno i sa tendecijom konstatnog stvaranja nove vrijednosti kroz obaranje dosadašnjih ekonomskih rekorda države, poručio je Abazović preko mreže X.
Ročište u Privrednom sudu povodom tužbe koju je firma Univerzal Monte pokrenula protiv države zbog puta Meljine-Petijevići, odgođeno je za novembar kako bi se obje strane upoznale sa nalazom građevinskog vještaka.
Ugovor sa kompanijom, iza koje stoji srbijanski biznismen Vuk Hamović, koja je 2008. izgradila put Meljine-Petijevići po aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i preda Opštini Herceg Novi, sporazumno je 7. maja 2021. godine raskinula Vlada premijera Zdravka Krivokapića, nakon čega je putarina na toj dionici prestala da se naplaćuje, pišu Vijesti.
Vlada je tada zadužila Ministarstvo finansija da u budžetu za narednu godinu predvidi četiri miliona EUR za isplatu obeštećenja Univerzal Monteu. Umjesto toga, na posljednjoj sjednici Krivokapićeve Vlade 20. aprila prošle godine, donijet je zaključak da se taj novac isplati iz budžetske rezerve.
Tu obavezu Vlada Dritana Abazovića nije izvršila, već je dokumentaciju u vezi sa tim poslom proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu.
Nakon miliona prijeđenih nautičkih milja najpoznatija hrvatska jedrilica, Hrvatska čigra, kojom je preminuli jedriličar Mladen Šutej oplovio svjetske oceane, nalazi se na tihom vezu u novljanskoj marini Mitan.
Najpoznatija hrvatska jedrilica, sada u vlasništvu jednog zadarskog poduzetnika, prvi je brod izgrađen u Brodogradilištu Kraljevica u neovisnoj Hrvatskoj 1993. godine.
Dotad se već iskusni Mladen Šutej, s jedrilicama Hirom 2 i Hirom 3, usidrenima u Žurkovu, trenirao u Kvarnersko zaljevu i više puta oplovio Jadran, te se 1982. iz lučice na Žurkovu otisnuo s desetmetarskim Hirom 3 i prešao opasan put preko Atlantika do Karipskih otoka i Floride.
Ukupno je tom prilikom na putu do Amerike i natrag proveo godinu dana. Istom jedrilicom u pratnji Ozrena Bakrača 1989. je oplovio Rt Horn, a kući su se vratili Tihim i Indijskim oceanom te kroz Crveno more.
Nakon povratka Šutej je 1993. godine osnovao Hrvatski oceanski jedriličarski klub, i to u pripremi za ostvarenje projekta pod nazivom Ekspedicija Arktik-Antarktika.
Za deset mjeseci i u suradnji sa 700 osoba u Brodogradilištu Kraljevica izgradio je jedrilicu Hrvatska čigra. Plovidbu je započeo 1994. a trajala je 37 mjeseci.
Mladen Šutej šest je puta prejedrio Atlantik, prvi put sam, a dvaput Pacifik – jednom također sam – jednom Indijski ocean, tri puta Labradorsko more, dvaput je oplovio Rt Horn i jednom Rt Dobre Nade.
O svojim plovidbama napisao je šest knjiga i snimio mnogobrojne reportaže te, u suradnji s televizijom, 35 dokumentarnih emisija.
MALTA, 4. oktobar 2023. (Hina) – Događaj na visokoj razini o ribarstvu i akvakulturi koji je zatvoren u srijedu, 4. oktobra, doveo nas je korak bliže budućnosti u kojoj će održivost – ekološka, gospodarska i društvena – pokretati razvoj sektora u Sredozemlju.
Naime, konferencija MedFish4Ever okupila je dužnosnike na visokoj razini, ribare, uzgajivače ribe, znanstvenike, menadžere, organizacije civilnog društva i druge stručnjake kako bi ispitali stanje vitalnog sektora ribarstva i akvakulture i dogovorili nove transformativne akcije prema održivoj budućnosti. Sudjelovali su visoki državni dužnosnici iz 20 zemalja.
Događaj, čiji je domaćin bila vlada Malte, a organizirala Glavna komisija za ribarstvo u Mediteranu (GFCM) zajedno s Europskom unijom, bio je usredotočen na napredak koji je postignut i potrebu za novim rješenjima za rješavanje izazova koji su se pojavili od potpisivanje Ministarske deklaracije MedFish4Ever 2017.
Ovaj značajan regionalni sporazum između mediteranskih zemalja postavlja desetogodišnju viziju održivosti i dobrobiti sektora ribarstva i akvakulture, kao i očuvanje dragocjenih mediteranskih morskih ekosustava i usluga koje oni pružaju.
”Deklaracija MedFish4Ever postavila je temelje za napredak, ali je imperativ da potpisnici i dionici nastave surađivati. Budući uspjeh ovog sektora ovisi o našoj zajedničkoj predanosti i viziji prosperitetne, pravedne i održive budućnosti”.
Kao što je predstavljeno na Konferenciji, u posljednjih šest godina postignut je znatan napredak u lovnom ribarstvu i akvakulturi, a potonja je posebno potaknuta uvođenjem nacionalnih strategija i pokretanjem demonstracijskih centara za akvakulturu.
U ribarstvu je poboljšana suradnja između zemalja dovela do regionalnog upravljanja pri čemu se učinkovito upravlja ključnim ribarstvom, između ostalog zahvaljujući sve većoj kulturi usklađenosti.
Sudionici konferencije razmišljali su o tome kako su znanstveno utemeljeni planovi upravljanja promijenili održivost nekih ključnih komercijalnih stokova, kako su prakse praćenja, nadzora i provedbe ojačane i kako su ti pomaci vratili prethodne negativne trendove u prelovu.
Također su razgovarali o sve većim naporima za zaštitu ranjivih vrsta i ekosustava i onima koji su u tijeku kako bi se ispravile dobne i spolne neravnoteže koje koče trenutnu radnu snagu.
Doista, kao Charlina Vitcheva, glavna direktorica za pomorska pitanja i ribarstvo Europske komisije komentirala je:
”Zajedno bismo trebali osigurati zaštitu mediteranskih ekosustava, osigurati njihove usluge i sredstva za život koje održavaju za obalne zajednice i buduće generacije, uključujući zahvaljujući sektoru ribarstva i akvakulture i baviti se svim nezakonitim aktivnostima u sektoru, jačajući kulturu usklađenosti”.
/Andrea Latinović/
The #GFCM steers & coordinates #MedFish4Ever actions to strengthen governance and ensure the environmental, economic and social sustainability of Mediterranean fisheries.
But to effectively implement the MedFish4Ever Declaration, all stakeholders must join in.
Dodjelom priznanja najboljima u petak je završeno 58. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda koje je održano u Novigradu (Hrvatska), na kojem je reprezentacija Crne Gore, za koju su nastupali Marko Radosavljević, Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović, Radovan Popović, Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović, osvojila treće mjesto.
Prva je bila reprezentacija Hrvatske, a druga Italije.
U konkurenciji 64 takmičara iz 12 zemalja naši najuspješniji takmičari bili su Ivan Dejanović na 11. i Dejan Sijerković na 12. mjestu. Svjetski prvak za 2023. godinu postao je Ivan Gazina član reprezentacije Hrvatske.
Reprezentacija Crne Gore u ribolovu
“Već godinama se nalazimo u svjetsklom vrhu u ovoj disciplini sportskog ribolova. Zbog toga sam, nakon tri dana treninga u zonama predviđenim za takmičenje, bio uvjeren da nam ovog puta medalja neće izmaći. Čestitam svim članovima ekipe na maksimalno zalaganju i borbenosti“ izjavio je selektor reprezentacije Ante Arapović.
Evropska komisija je preporučila je državama članicama da potiču vraćanje starih i iskorištenih mobitela, tableta, prijenosnih računala i punjača što bi pridonijelo jačanju kružnog gospodarstva.
Mobiteli puni dragocjenih materijala
U Europskoj uniji prikuplja se vrlo malo starih elektroničkih uređaja. Procjenjuje se da u ladicama europskih kućanstava ima oko 700 milijuna starih mobitela.
Mobiteli su puni dragocjenih materijala, koji se smatraju kritičnim sirovinama, poput rijetki metala, kobalta, indija, tantala, galija i plemenitih metala.
Kompijuter
Više od 700 miliona starih mobitela nalazi se u našim ladicama, skoro dva po glavi stanovnika.
Odustati od pristupa uzmi-proizvedi-baci
– Građani ne znaju što bi s njima, rekao je povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius.
Rekao je da treba poduzeti korake kako bi bilo lakše vratiti te uređaje, dati ih popraviti i reciklirati ih.
Komisija između ostaloga preporučuje da se vraćanje tih mobitela financijski potiče, da se omogući vraćanje poštom tako da se stave na raspolaganje omotnice s unaprijed plaćenom poštarinom, da se poveća vidljivost mjesta za prikpljanje starih elektroničkih uređaja i da se građanima objasni kako da sigurno obrišu svoje podatke s tih uređaja.
EU kroz svoj Zeleni plan traži da se odustane od pristupa uzmi-proizvedi-baci, da se prijeđe na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
