Nasukan teretni brod iz Ukrajine Foto: – / Pixabay
Bosporski tjesnac koji povezuje Crno more sa Sredozemljem zatvoren je za brodski promet nakon što se u utorak nasukao teretni brod iz Ukrajine, rekle su turske vlasti za dpa.
Brod nazvan Alexis prevozi prehrambene proizvode iz Ukrajine u Egipat. Dogodio se kvar na motoru prema izlazu iz plovnog puta, rekao je glasnogovornik uprave za obalnu sigurnost telefonom agenciji dpa.
Spasilački napori već su u tijeku, dodao je izvor.
Bospor je prometan kanal i služio je kao izlaz za ukrajinske žitarice na svjetska tržišta u jeku ruske invazije.
Gotovo 40.000 brodova prošlo je kroz Bospor 2023. godine, prema turskom ministarstvu prometa.
Saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na Jadranskoj magistrali u Kumboru lakše su povrijeđena tri lica.
Kako saznaje RTHN, u nezgodi su učestvovala tri vozila, dva putnička i kamion.
Do nezgode je došlo kada je M. A. (1982. god.) koji je upravljao vozilom marke „audi“, krećući se iz pravca Zelenike prema Kamenarima došao u kontakt savozilom marke „pasat“, koji se kretao u suprotnom pravcu a kojim je upravljao B.A. (1977.)
Od siline udara „pasat“ je nastavio kretanje, došlo je do rotacije i kontakta sa teretnim motornim vozilomkojim je upravljaoP.S. (1982.) koji se kretao iz pravca Zelenike prema Kamenarima. Audi je nakon sudara sa pasatom udario u potporni zid.
U nezgodi su lakše povrijeđeni vozač audija i petogodišnje dijete kao i vozač pasata. Njima je ukazana medicinska pomoć u Opštoj bolnici Meljine.
Trajekt 30 avgust – foto Lj. 30. avgustVukotić RCG
Neophodni remont trajekta “30. avgust” biće obavljen u brodoremontu Punat na ostrvu Krk u Hrvatskoj, koje je izabrano na tenderu kao najpovoljniji ponuđač za ovaj posao. Vrijednost radova procjenjena je na oko pola miliona eura. Remont trajekta „30. avgust” trajaće oko 40 dana, a koštaće oko 420 hiljada eura.
Prema riječima koordinatora u JP Morsko dobro Saše Mrvaljevića, izradi tehničke dokumentacije za remont prethodio je izvještaj tehničke službe, koja se bavi nadzorom nad plovilima, a ključnu ulogu ima Uprava pomorske sigurnosti, prema čijim uputstvima će biti i odrađen planirani remont.
“Na ovom brodu je planirano da mijenjamo obje rampe, zajedno sa njima promijenićemo kompletan sistem hidraulike. Stari je bio vezan za komandni most, pa je kapetan morao, pored svega ostalog, da podiže i spušta rampe. To će se sada raditi kao na ostalim brodovima pored rampe. Velikih smo problema imali sa izduvnim sistemom, to ćemo kompletno mijenjati, pa će biti eliminisani problemi sa izduvom i izolacijom, a radimo i ostale rutinske, dokovske radnje”, navodi on.
Mrvaljević je istakao da je brod siguran i bezbjedan za prevoz putnika i tereta.
Trajekt je u značajno boljem stanju nego što je javnost mogla da stekne utisak iz medija, navodi poslovođa Aleksandar Crvenko.
“Već smo neki radovi završeni, ostale ćemo otkloniti sada u brodogradilištu. Brod je i do sada bio siguran za plovidbu, jedino je gornji dio bio u lošijem stanju, što se da srediti i to ćemo sada otkloniti”, najavio je on.
Crvenko je informisao da će usjeci na pristaništima biti prošireni, upravo zbog širine rampi na trajektu „30. avgust”, ali i da su za predstojeću sezonu određene pripreme već završene.
Za vrijeme Praznika rada, tačnije 1. i 2. maja, tržišna inspekcija kontrolisala je poštovanje čl. 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini i tom prilikom zatvorila je 13 poslovnih objekata, pri čemu je izdato je 20 prekršajnih naloga u iznosu od 12.000 eura.
Od navedenih 13 objekata 5 je u Budvi, 4 u Baru, 3 u Kotoru i 1 u Ulcinju.
Takođe, tokom ova dva praznična dana inspekcija rada je izvršila 53 inspekcijska nadzora na teritoriji cijele Crne Gore. Konstatovano je 27 nepravilnosti, izdata su 33 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 29.200,00 eura, i podnijeto je 6 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima. Najveći broj nepravilnosti zabilježen je u Ulcinju, a iste su se ticale propusta poslodavca da obavijesti inspekciju rada o radu za vrijeme praznika, rada bez ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad stranaca koji su zatečeni na radu, itd.
Takođe, inspekcija rada je tokom praznika Vaskrsa 3. i 6. maja izvršila 35 inspekcijskih nadzora pri čemu je izdato 12 prekršajnih naloga u iznosu od 13.200,00 eura i podnijeto je 8 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Nepravilnosti koje su kontatovane odnosile su se na to da poslodavci nisu obavijestili inspekciju rada o radu za dane praznika.
Kontrolisane su različite vrste djelatnosti odnosno trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo, građevina.
Turistička inspekcija je 1. maja u saradnji sa predstavnikom Nacionalnog parka Skadarsko jezero vršila inspekcijski nadzor prevoza putnika u nautičkom turizmu, na lokaciji Virpazar – Skadarsko jezero.
Tom prilikom konstatovano 5 je nepravilnosti koje su se odnosile na neposjedovanje odobrenja za rad.
Subjektima nadzora su izdati prekršajni nalozi u iznosu od 2.000 eura i podnešen je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Na ovaj način inspektori Uprave za inspekcijske poslove su tokom prazničnih dana vršili pojačan nadzor u onim privrednim granama koje su to iziskivale pojačanim obimom rada i prilivom turista, te je na taj način napravljen dobar uvod u aktivnosti koje Uprava organizuje u ovom periodu godine.
Uprava sprovodi svoje redovne aktivnosti i planove insekcijskog nadzora ujednačeno u svim regijama i opštinama Crne Gore.
U narednim danima inspekcije će, pored redovnih insekcijskih nadzora, nastaviti sa nadzorima vodeći se načelom preventivnosti gdje je to moguće tj. ukazujući na nepravilnosti i na taj način uticati na privredne subjekte da što spremnije otpočnu ljetnju turistički sezonu te usklade svoje poslovanje sa zakonskim propisima.
Branko Maretić- Ispred zgrade gdje je prostor Udruge
Divno se osjećam u ovoj sredini gdje su ljudi ljubazni, prijatni, srdačni i nasmijani, bez obzira na etničko porijeklo i socijalni status, kaže Branko Maretić
“Gdje ti je obitelj, tamo ti je domovina, tamo ti je sve”, kaže Branko Maretić, predsjednik Makedonsko-hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić« u Bitoli, koji je u ovom gradu na jugu Sjeverne Makedonije osnovao porodicu i u kome je, pored rodnog Splita, dobio svoju drugu domovinu.
U Splitu je završio osnovnu i srednju školu, a nakon što je stekao diplomu stomatologa na studijama u Beogradu i specijalizovao ortodonciju u Skoplju, jedno vrijeme je radio u Dalmaciji (Opuzen), da bi potom osnovao porodicu u Bitoli. Cijelo vrijeme života i rada u Makedoniji Branko aktivno radi na programima kulturne saradnje i povezivanja ljudi i gradova u Hrvatskoj i Makedoniji. U tome mu svesrdno pomažu supruga i kćerka.
Predstavljajući Hrvate iz Makedonije uz podršku Hrvatske matice iseljenika, Branko i njegova supruga Zdravka Maretić (kustos-etnolog), su 2004. godine u Galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu predstavili izložbu makedonskog kulturnog nasleđa. Domaćini su im bili članovi/ce Zavičajnog kulturnog društva „Napredak“ Gornja Lastva, sa predsjednicom Marijom Nikolić. Sarađivali su i sa Muzičkom školom „Vida Matjan“ u Kotoru, čiji su učenici i profesori održali koncert u Bitoli, a folkloraši iz Bitole nastupali su u Kotoru. U razgovoru za Boka News, Branko Maretić ističe lijepu saradnju sa Tripom Šubertom iz Hrvatskog građanskog društva u Kotoru, kao i sa g-đom Barbarom Pajić. Nedavno su u Bitoli imali izložbu paške čipke iz Etnografskog muzeja Splita…
DRUŽENJA UZ DOMJENAK (banket)
-Sale su uvijek pune kada se održavaju programi koje organizujemo, posjećuju nas obični građani, ali i visoki funkcioneri, članovi veleposlanstava, daju nam podršku. Družimo se uz domjenak, razmjenjujemo mišljenja, ideje. Godišnje održavamo pet-šest glavnih programa i već pripremamo program za iduću godinu. Preferiramo koncerte klapskog pjevanja, nastupe folklornih društava, zborove horskog pjevanja, izložbe likovnih umjetnika, kazališne predstave. Na svim poljima smo aktivni, nastojimo se povezati, uspostaviti kontakte, druženje sa ljudima je nešto najljepše. Divno se osjećam u ovoj sredini gdje su ljudi ljubazni, prijatni, srdačni i nasmijani, bez obzira na etničko porijeklo i socijalni status, kaže Maretić za Boka News.
Ove godine će u sklopu Udruženja u S. Makedoniji obilježiti 500 godina od smrti Marka Marulića, hrvatskog književnika, koji je pisao na narodnom jeziku (poznat po djelu „Judita“). Ranije su Hrvati u Bitoli imali svoj Konzulat, a sada je taj prostor u centru grada postao mjesto za druženje, održavanje raznih običaja, proslave rođendana, spomendana…
UPOZNAJU MAKEDONSKI NAROD SA HRVATSKOM KULTUROM
– Naša udruga osnovana je 1994. godine, te ove godine obilježavamo 30. obljetnicu našeg rada i postojanja, a takođe ćemo proslaviti i pet vjekova od rođenja Marka Marulića. Osnivači Makedonsko-hrvatskog društva su grupa Hrvata koji žive u Makedoniji – svi dolazimo iz „miješovitih brakova“ i otvoreni smo za sve ljude dobre volje, bez obzira ko je šta. Politika nas ne interesuje, mi smo nevladino, neprofitno amatersko društvo. Namjera nam je da kroz različite projekte sačuvamo svoj jezik, identitet, kulturu i tradiciju, da u komunikaciji sa lokalnom sredinom upoznamo makedonski narod sa hrvatskom kulturom, a isto tako da različiti umjetnici iz S. Makedonije idu u Hrvatsku i da tamo predstavljaju svoju kulturu. Na taj način dolazi do zbližavanja dvaju prijateljskih naroda, jer kultura je oblast u kojoj se ljudi najlakše zbližavaju, prenoseći svoju baštinu drugima, kaže Maretić.
Pored tradicionalnog obilježavanja Dana državnosti, Dana Sabora (Spomendan) Republike Hrvatske, novogodišnjeg/božićnog koncerta, 5. aprila (travnja) je u Bitoli gostovala Državna glazbena škola iz Vukovara, a ugostio ih je kolektiv Muzičke škole – Bitola. Održali su zajednički koncert i potpisali memorandum o saradnji, te će učenici MŠ iz Vukovara nastupati sa svojim orkestrom za božićni/novogodišnji koncert.
Branko Maretić- Širokim sokakom u Bitoli
POVEZALI GRADOVE I LJUDE
-Mnoge gradove iz Makedonije smo povezali sa gradovima Hrvatske- grad Resen (pored Prespanskog jezera) povezali smo sa općinom Dugi Rat (pored Splita) i sa Kornat Murterom kod Šibenika, potpisana je saradanja između Rijeke i Bitole, a sad ćemo povezati zagrebačku županiju Kloštar Ivanić sa Makedonskim Brodom kod Skoplja. Sve ovo radimo sa ciljem da povežemo ljude i umjetnike u različitim oblastima na polju kulture, nauke, obrazovanja, a sarađujući kroz projekte uz zajedničko učešće u evropskim fondovima, objašnjava Maretić i dodaje da isto tako rado daju uputstva i privrednicima – gdje mogu da ulažu.
– U Makedoniji je jaka poljoprivredna proizvodnja, voćarstvo, povrtlarstvo, vinarstvo, proizvodnja duvana (Fabrika duvana u Rovinju već otkupljuje sirovi duvan iz Makedonije). Otvorene su mogućnosti za razvoj turizma- Makedonija je bogata crkvama i manastirima, arheološkim lokalitetima, istorijskim spomenicima, što je sve resurs za privlačenje gostiju iz inostranstva. Bitola je karakteristični trgovački centar, ali i sveučilišni centar sa 14 fakulteta. U hidrocentrali nedaleko od Bitole proizvodi se 80 posto struje, a žitnica „Pelagonija“ nekada je hranila skoro sve bivše republike SFRJ. More nam je odavde udaljeno oko dva ipo sata, u Grčkoj.
UVIJEK POSTOJALO MIJEŠANJE
-Hrvati su u Makedoniju dolazili iz raznih razloga još prije Drugog svjetskog rata, prvo su dolazili da rade poljoprivredu, zatim su razvijali trgovinu, a poslije rata je došla migracija intelektualaca koji u to vrijeme nisu bili „podobni“, te su ih slali u južne krajeve. Kasnije su ovdje učili škole i studirali, puno je liječnika ovdje radilo, uvijek je postojalo to miješanje. Bitola je poznata i kao „Grad konzula“, u vrijeme turske imperije zvala se Pokrajina Rumelija i bila glavni politički, trgovački, vojni centar (tu ulogu kasnije preuzima Skoplje). U Bitoli je, pod uticajem francuskih profesora, srednju vojnu školu učio Kemal Ataturk, osnivač savremene države Turske. Bitola je multietnički, multireligijski konglomerat, sinergija raznih naroda, bukvalno „Evropa u malom“. Imamo i Poljaka, Čeha, Italijana, stranaca koji su ovdje živjeli i radili, ostajali ili odlazili iz raznih razloga, jer ovo je prava raskrsnica svih strana svijeta, kaže Maretić.
Tokom decenija su se hrvatski građani “stopili” sa domaćim stanovništvom, prihvatili su makedonski jezik i kulturu, a hrvatski jezik se danas uči „incidentno“ – vrlo mali broj je polaznika. Na Univerzitetu u Skoplju postoji Rektorat hrvatskog jezika, kao što u Zagrebu postoji Rektorat makedonskog jezika.
Branko objašnjava da Hrvata danas ima najviše u Skoplju, gdje djeluje Zajednica Hrvata, zatim u Štipu, Tetovu, nešto manje u Ohridu. Oni rade na osnivanju Saveza hrvatskih udruga, sa ciljem ostvarivanja zajedničkih aktivnosti i projekata. Imaju podršku Veleposlanstva, ponekad i od opština, kao i od Ministarstva kulture Sjeverne Makedonije, međutim glavne njihove projekte podržava Središnji državni ured za Hrvate Republike Hrvatske.
MAKEDONCIMA PROŠLE GODINE IZDATO 13 000 RADNIH DOZVOLA ZA RAD U HRVATSKOJ
-Kod njih vlada zakon biznisa i interesa, gdje nema ljubavi, pitanje je da li njima odgovara ovdašnja poslovna klima. Na 15 kilometara od Bitole je Evropa- susjedna Grčka. Imamo industrijsku zonu u koju su ušli Njemci (Kromberg…) koji zapošljavaju 6.000 ljudi u proizvodnji kablova za auto industriju u Njemačkoj. Sad treba da stignu neki investitori iz Turske. Još uvijek je ovdje, za njihov pojam, jeftina radna snaga, iako su radnici dobro plaćeni i situirani, te poslodavci nalaze svoj interes. Primjetili smo da, otkako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju da su se javili razni ljudi iz Makedonije koji imaju porijeklo iz Hrvatske, tražeći lična dokumenta. Prošle godine Hrvatska je samo za Sjevernu Makedoniju izdala oko 13 000 radnih dozvola za rad u ugostiteljstvu, građevini u ljetnjim mjesecima, a ove godine očekuje se još veći broj istih, kaže Branko.
VIA IGNACIA I HERAKLEA
Kroz Bitolu prolazi „Put Via Ignacia“ od Rima do Istambula, a grad je poznat po antičkom lokalitetu Heraklea, kao i po spomeniku Filipu II Makedonskom. Pošto je ovo područje na tromeđi između sjevera i juga, istoka i zapada, tu se miješaju mnoge kulture, kršćanska i muslimanska religija. Prije II Svjetskog rata ovdje je bila snažna i jevrejska zajednica (tada je u Bitoli živjelo preko 4.000 Židova, koji su preko noći transportovani u logor Treblinka, iz koga se nikad nisu vratili). U novije doba dosta se stanovnika iselilo, to je trend migracija na cijelom ovom prostoru jugozapadnog Balkana, neki se vraćaju, a neki odlaze sa porodicama…
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore posvećen je unapređenju položaja svojih studenata i izgradnji čvrstih veza s poslovnim subjektima u Crnoj Gori.
I ove godine, u saradnji sa Opštinom Kotor i Studentskim Vijećem Pomorskog fakulteta Kotor, planiramo organizaciju događaja “Dan plave karijere”, koji je zakazan za 08.05.2024. godine u Hotelu Cattaro, u Starom gradu Kotor, s početkom od 09 sati.
Glavni cilj događaja jeste promovisanje karijera u pomorskoj i turističkoj privredi, te pružanje prilike našim studentima da se što bolje informišu i adekvatno pripreme za svoje buduće oblasti djelovanja i napredovanja, poručuju organizatori.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore upozorava na poštovanje unutrašnjih pravila u zaštićenim područjima
U cilju zaštite prirodnih vrijednosti parkova, biodiverziteta, ali i spriječavanja uznemiravanja životinja Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obavještava javnost da je korišćenje ATV vozila, takozvanih kvadova i kros motora, zabranjeno van katerogrisanih puteva, kao i da u granicama parkova nije dozvljeno korišćenje dronova bez prethodno dobijenih saglasnosti od nadležnih državnih organa.
Tokom 2023. godine na prostoru nacionalnih parkova su evidentirane aktivnosti organizovanja posjeta uz upotrebu ATV vozila (kvadova) koje organizuju turističke agencije. Evidentirano je da se ove aktivnosti vrše van kategorisanih puteva čime se narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora parkova. U pojedinim slučajevima kvadovi su korišćeni i u prvoj zoni nacionalnih parkova gdje su zakonom propisane stroge restriktivne mjere zaštite.
Aktivnosti organizovanja vožnji van puteva koji su u opštoj upotrebi može se vršiti isključivo na osnovu dozvole za obavljenje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područjima, koju izdaje Agencija za zaštitu životne sredine. Zakonom o zaštiti prirode definisana je novčana kazna za pravno lice u iznosu od 2.000 eura do 40.000 eura za slučaj organizovanja posjeta nacionalnim parkovima upotrebom kvadova, na lokacijama koje se nalaze van kategorisanih puteva, bez pribavljenje dozvole Agencije za zaštitu životne sredine.
Takođe, primijećeno je sve češće korišćenje bespilotnih letjelica – dronova na prostoru parkova. Zbog nesavjesnog korišćenja ovih letjelica dolazi do uznemiravanja životinjskog svijeta što je zabranjeno shodno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o nacionalnim parkovima, a posebno u periodu razmnožavanja, ishrane, hibernacije ili migracije. Pored značajnog uticaja na prirodu i faunu parkova, dronovi stvaraju buku i remete mir turistima koji žele da uživaju u netaknutoj prirodi nacionalnih parkova. Većina zemalja zabranjuje korišćenje dronova u nacionalnim parkovima, a razlog za to između ostalog i upozorenja stručnjaka da upotreba bespilotnih letjelica šteti biodiverzitetu i uznemirava životinjski svijet parkova.
Snimanje uz pomoć dronova na prostorima nacionalnih parkova moguće je realizovati uz prethodno pribavljenu dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Agencije za zaštitu životne sredine i uz odobrenje Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. Prema važećoj zakonskoj regulativi osoba koja upravlja dronom smatra se vođom vazduhoplova, i u slučaju prekršaja primjenjuju se kaznene odredbe propisane Zakonom o vazdušnom saobraćaju. Kazne mogu biti u iznosu od 500 do 2.000 eura. Shodno Zakonu o nacionalnim parkovima novčanom kaznom od 1.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako snima ili fotografiše u komercijalne svrhe bez odobrenja, a fizičko lice novčanom kaznom od 100 eura do 4.000 eura.
Javno preduzeće za nacionalne parkovi Crne Gore će u narednom periodu u saradnji sa nadležnim državnim organima preduzimati intenzivne radnje na kontroli i suzbijanju svih vrsta nezakonitih radnji u nacionalnim parkovima. Ovim putem apelujemo na sve turističke agencije, korisnike prostora parka, medije, ljubitelje fotografije da poštuju unutrašnji red i pravila ponašanja u nacionalnim parkovima.
Svijet je zabilježio najtopliji april u istoriji, što predstavlja rekordno topli niz od 11 uzastopnih mjeseci, a visoke temperature na kopnu i u moru imaju veliki uticaj na ljude širom svijeta.
Uglavnom zbog kombinacije događaja El Ninjo i klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom, ovaj globalni toplotni niz podstakao je strah od kršenja pariskih ciljeva ranije nego što se očekivalo, prenosi N1.
Prošlog mjeseca, globalne prosječne površinske temperature bile su 1,6 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, prema podacima Kopernikove službe za klimatske promjene u Evropi.
Ovo je premašilo najambiciozniji cilj postavljen u Pariskom sporazumu, koji je bio je da se površinska temperatura zadrži na 1,5 stepena.
Svjetski okeani su bili topliji nego u bilo kom prethodnom aprilu, kažu stručnjaci za klimu. Pored toga, april je produžio trajanje najtoplije 12-mjesečne globalne tekuće srednje temperature do sada.
Naučnici obraćaju veliku pažnju na globalne prosječne temperature ovog ljeta, jer je tokom 2023. do 2024. godine bilo više zagrijevanja nego što se očekivalo od kombinacije El Ninja i klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom.
Vrlo je vjerovatno da će ova godina završiti kao najtoplija ili druga najtoplija godina u istoriji.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 23 sata na raskrsnici kod aerodroma u Tivtu teže je povrijeđena jedna osoba – saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Tivat.
– Na intervenciju je izašlo osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja sa tri specijalna vozila i komandnim vozilom. Na teren smo zatekli osobu zaglavljenu u vozilu i odmah pristupili oslobađanju. Nakon što smo oslobodili unesrećenog, istog smo izvukli iz vozila i pripremili za transport odnosno na nosila ga ubacili u vozilo Hitne pomoći – kazali su u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.
Prema nezvaničnim informacijama osoba je teško povrijeđena, ali nije životno ugrožena.
– Na terenu su bili pripadnici Uprave policije, Hitne pomoći i Komunalne policije – precizirali su iz Službe zaštite i spašavanja.
