NVO Mare Mare će izložbom koja je planirana 28.septembrau 18 sati u SPA galeriji Mediteranskog centra završiti projekat pod nazivom “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” u okviru programa “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE”, najavljeno je na konferenciji za novinare.
Projekat ima za cilj unapređenje rodne ravnopravnosti u Herceg Novom putem ekonomskog osnaživanja žena, posebno onih koje pripadaju ranjivim kategorijama stanovništva kao i promociju i njegovanje tradicionalnih zanata, prije svega zlatoveza , kao dijela kulturne baštine Crne Gore.
Kroz niz obuka i radionica, kao i treninga posvećenih ženskom preduzetništvu i pokretanju sopstvenih biznisa, NVO Mare Mare je radila na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti i stvaranju prilika za ekonomsko osnaživanje žena u ovom regionu.
Zlatovez
“U okviru projekta, grupa od 13 žena iz ranjivih grupa dobile su priliku da se obuče u tradicionalnom crnogorskom zlatovezu koji je dio bogate kulturne baštine Crne Gore. Kroz radionice koje se fokusiraju na tehniku crnogorskog zlatoveza, učesnice su stekle znanje i vještine koje će im omogućiti da pokrenu sopstveni biznis”, objasnila je koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Crnogorski zlatovez predstavlja dragocjen dio kulturnog nasljeđa Crne Gore. Kroz očuvanje i razvoj ove tradicije, žene u regionu ne samo što njeguju svoju kulturu već i stvaraju prilike za ekonomski rast. Ova umjetnost povezuje prošlost i budućnost Crne Gore, pokazujući kako tradicija može biti most ka prosperitetu i očuvanju identiteta.
Projekt “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice kroz podršku ranjivim kategorijama stanovništva. NVO Mare Mare se zalaže za stvaranje bolje budućnosti za žene u Herceg Novom i širi poruku da su rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje ključni faktori za prosperitet zajednice.
Projekat “ Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” NVO Mare Mare u okviru programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE”. Projekat sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Nakon što je na otoku Lokrumu, na kopnu, a ne u moru, pronađen kajak sa svom opremom, obustavljena je potraga za kajakašima jer se, kako je novinarima u utorak rekao lučki kapetan Lučke kapetanije Dubrovnik Mato Kekez, pretpostavlja da kajak uopće nije bio u moru, pa tako ni kajakaši.
“Najnovije informacije su da je na Lokrumu nađen kajak dvosjed s kompletnom opremom što daje za pretpostavku da taj kajak uopće nije bio u moru i da su osobe normalno s linijom s Lokruma došle u grad”, rekao je Kekez u izjavi novinarima dodavši da je potraga zbog toga obustavljena.
Objasnio je da se ne zna tko je unajmio kajak budući da iznajmljivači nisu dužni raditi popis osoba kojima kajake iznajmljuju.
Kekez ne vidi razloga za bilo kako sankcioniranje iznajmljivača budući da su, kako je rekao, legalno iznajmili kajake, korisnici to platili i izašli na more. “Jedino što su trebali sugerirati su vremenske prilike, a jesu li to napravili ne znamo. Oni tvrde da jesu, pretpostavljam da jesu, znači rizik je i na onome tko je iznajmio kajak”, dodao je.
Potvrdio je da osobe za kojima se tragalo nisu bile dio grupe. “Grupe kajaka dužne su ići s vodičima i svi koji su bili s vodičima odmah su spašeni i izvučeni”, rekao je.
Do prevrnuća više kajaka zbog nepovoljnih vremenskih prilika došlo je jučer popodne kod otoka Lokruma, a iz mora je spašeno devet te se tragalo za još dvije osobe.
Zbog noći potraga je sinoć privremeno obustavljena i nastavljena jutros, a prekinuta nakon pronalaska kajaka.
Dječak izbjeglica iz regije Nagorno-Karabah gleda kroz prozor automobila po dolasku u centar za privremeni smještaj u gradu Goris u Armeniji (Reuters)
Više od 28.000 ljudi koji su napustili Nagorno-Karabaha stiglo je u Jermeniju, rekli su zvaničnici, usred masovnog egzodusa koji je uslijedio nakon azerbejdžanske ofanzive koja je Bakuu omogućila potpunu kontrolu nad ovom planinskom regijom.
Vlasti Nagorno-Karabaha su u međuvremenu saopštile da je najmanje 125 ljudi poginulo, a skoro 300 povrijeđeno u eksploziji na benzinskoj pumpi dok su ljudi koji su željeli da pobjegnu u Jermeniju stajali u redu za gorivo.
Vlasti Nagorno-Karabaha saopštile su ranije 26. septembra da je najmanje 20 ljudi poginulo, a skoro 300 povrijeđeno u eksploziji.
Uzrok eksplozije nije utvrđen.
Neobjašnjiva eksplozija ispred glavnog grada regiona Stepanakerta dogodila se 25. septembra usred sve haotičnijeg egzodusa ljudi iz enklave, koja je do prošle nedjelje bila pod kontrolom etničkih Jermena.
Baku je obećao ravnopravan tretman za uglavnom etničke jermenske stanovnike, ali je jermenska vlada upozorila na moguće “etničko čišćenje”.
Hiljade ljudi zakrčilo je planinske puteve zapadno od regiona u samu Jermeniju.
Saobraćaj je ponovo bio u zastoju 26. septembra jer su stotine automobila i kamiona zakrčili glavni put kroz takozvani Lačinski koridor, a ljudi su preplavili jermenski pogranični grad Goris.
U Nagorno-Karabaha živi oko 120.000 ljudi, pretežno etničkih Jermena.
Demonstranti blokiraju ulice od ranih sati 26. septembra, javio je Jermenski servis Radija Slobodna Evropa, a Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je privedeno više od 50 demonstranata koji su nezadovoljni reakcijom vlasti na krizu.
“Pozivamo Azerbejdžan da održi primirje i preduzme konkretne korake za zaštitu prava civila u Nagorno-Karabahu”, rekla je šefica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samanta Pauer (Samantha Power) novinarima u Jerevanu.
Pauer, koja je prethodno jermenskom premijeru Nikolu Pašinjanu uručila pismo podrške od predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden), rekla je da je upotreba sile Azerbejdžana neprihvatljiva i da Vašington traži odgovarajuću reakciju.
Ona je pozvala azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva da ispuni svoje obećanje da će zaštititi prava etničkih Jermena, u potpunosti otvoriti koridor Lačin koji povezuje Nagorno-Krabah s Jermenijom i dozvoliti isporuku pomoći i međunarodnu posmatračku misiju.
Alijev je obećao da će garantovati bezbjednost Jermena u Nagorno-Karabahu, ali da je ideja o nezavisnosti tog regiona sada pripada istoriji.
Etnički Jermeni koji su uspjeli da dođu u Jermeniju iznelo su mučne izvještaje o bjekstvu od smrti, rata i gladi.
Neki su rekli da su videli mnogo mrtvih civila. Drugi, od kojih neki s malom djecom, plakali su dok su opisivali tragičnu odiseju bježanja od rata, spavanje na zemlji i glad u stomaku.
Rojters (Reuters) navodi da nije bilo moguće nezavisno provjeriti izvještaje o vojnoj operaciji unutar Nagorno-Karabaha. Azerbejdžan tvrdi da su na meti njegovih snaga bili samo borci.
Pauer je rekla da će se ispitati situacija i šta su doživjeli ljudi koji su odlučili da odu iz Nagorno-Karabaha.
Ravnoteža moći
U Briselu su se izaslanici iz Bakua i Jerevana pripremili za sastanak prvi poslije ponovnog zauzimanja Nagorno-Karabaha od strane Azerbejdžana.
Ofanziva Azerbejdžana uslijedila je nakon devetomjesečne blokade regiona za koju su jermenski zvaničnici rekli da je lišila stanovnike Nagorno-Karabaha hrane, lijekova i drugih osnovnih stvari.
Jermenija i Azerbejdžan su vodili dva rata u posljednje tri decenije oko Nagorno Karabaha, koji je bio većinska etnička jermenska enklava unutar međunarodno priznate granice Azerbejdžana od raspada Sovjetskog Saveza.
Region je prvobitno došao pod kontrolu etničkih jermenskih snaga, uz podršku vojske Jermenije, u borbama koje su završene 1994. Međutim, tokom rata 2020. Azerbejdžan je vratio djelove Nagorno-Karabaha zajedno sa okolnom teritorijom koju su kontrolisale jermenske snage nakog prethodnog rata.
Borbe 2020. su završene prekidom vatre uz posredovanje Rusije i raspoređivanjem ruskih mirovnih snaga. Međutim, one su malo učinile da spriječe napredovanje azerbejdžanskih snaga.
Pobjeda Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu mijenja odnos snaga u regionu južnog Kavkaza, oblasti s više naroda koja je isprepletena naftovodima i gasovodima i gdje se Rusija, SAD, Turska i Iran nadmeću za uticaj.
Od raspada Sovjetskog Saveza, Jermenija se oslanjala na bezbjednosno partnerstvo sa Rusijom, dok se Azerbejdžan zbližio sa Turskom, sa kojom dijeli jezičke i kulturne veze.
Jermenija je nastojala da uspostavi bliže veze sa Zapadom i krivi Rusiju, koja ima mirovne snage u Nagorno-Karabahu, ali je zaokupljena ratom u Ukrajini, što Nagorno-Karabah nije zaštićen.
Moskva odbacuje optužbe da je kriva i navodi da Pašinjan pravi veliku grešku flertujući sa SAD. Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov rekao je Vašingtonu da prestane da podstiče antiruska osjećanja u Jermeniji.
Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima
Izložbu 20 restauriranih ikona iz fundusa Muzeja “Mirko Komenenović”, koje predstavljaju zaštićeno kulturno dobro Crne Gore, svečano je u Galeriji “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom, otvorila ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Ikone potiču iz 17, 18. i 19. vijeka i pripadaju ruskoj, grčkoj i čuvenoj bokokotorskoj školi Rafailović-Dimitrijević. Opsežne radove na zbirci sproveo je Centar za konzercvaciju i arheologiju Crne Gore, a novčana sredstva obezbijeđena su zahvaljujući projektu koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici, kroz Ambasadorski Fond za očuvanje kulturne baštine.
Ambasadorka Rajnke je kazala da očuvanje kulturnog naslijeđa igra ključnu ulogu u njegovanju bilateralnih odnosa među narodima.
“Kada zemlje ulažu u zaštitu i promociju kulturnog naslijeđa jedne druge, to pokazuje duboko poštovanje jedne istorije prema drugoj, jedne tradicije prema drugoj i individualnog identiteta i njeguje pozitivne i mirne odnose, kazala je ambasadorka SAD i dodala da očuvanje kulturnog naslijeđa ima moć da njeguje osjećaj pripadnosti i jedinstva unutar zajednice, ne samo stvaranjem osjećaja zajedničkog identiteta, već uvažavanjem razlika u kulturama i tradicijama i pomaganjem pojedincima da se osjećaju viđenim i shvaćenim. Takvi napori njeguju raznolikost, jednakost i inkluziju, a takođe i ublažavaju rizike od kulturne asimilacije”, ocijenila je ambasadorka Rajnke.
Ambasadorski fond za očuvanje kulturne baštine, kako je rekla, posvećen je toj namjeni.
“To je posebna inicijativa jer nam pruža mogućnost da pokažemo drugim zemljama naše poštovanje i partnerstvo. Veoma sam ponosna što je tokom godina Ambasada finansirala nekoliko projekata očuvanja kulturne baštine u Crnoj Gori preko Ambasadorskog fonda za očuvanje kulture. Nedavno, ove godine, započeli smo restauraciju dijela zidina Starog grada Kotora koji je pod zaštitom UNESCO-a – artiljerijskog punkta Sveti Franjo iz 16. vijeka”, kazala je ambasadorka Rajnke.
Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima
Istakla je da taj fond nije samo odličan put kojim se podstiče socijalna kohezija – već ima i potencijal da podstakne crnogorsku ekonomiju obezbjeđivanjem održivosti kulture, tradicije ili predmeta – poput ovih ikona. Stoga vas ohrabrujem da razmislite o prijavi za buduće iteracije ovog programa i da se zalažete na lokalnom i nacionalnom nivou za povećanje podrške očuvanju neprocjenjive kulturne baštine Crne Gore, kazala je Rajnke i poručila da je “zajednička odgovornost da čuvamo ovo neprocenjivo blago za dobrobit generacija koje dolaze”.
Ministarka kulture i medija Maša Vlaović poručila je da je misija administracije koju vodi “stvaranje strateških uslova koji će obezbijediti opstojnost kulture kroz neprekidno ulaganje, intervencije i obnavljanje i njenu prezentaciju”. Uz zahvalnost koju je uputila američkoj ambasadorki istakla je da se partnerstvo dvije države najbolje vidi u ovakvim inicijativama koje podstiču održivost kulturne baštine Crne Gore.
“Finansijska i svaka druga pomoć različitim programima koji u sebi nose duh kulture, progresa i demokratije – prepoznatljiva su tradicija u djelovanju Američke ambasade u Podgorici, a taj pravac trasiran je još od Američkog kulturnog i edukativnog centra, osnovanog ranih osamdesetih godina prošlog vijeka. Zato danas možemo vidjeti brojne dokaze o tradiciji, identitetu i osobenostima naroda koji su živjeli na prostoru Crne Gore, upravo na ovom mjestu, u gradskom muzeju, na izložbi dvadeset vrijednih ikona izloženih u ovom divnom umjetničkom prostoru”, kazala je Vlaović.
Kako je rekla ovom izložbom se želi prikazati fragment kulturne istorije i narodne tradicije Crne Gore i njenih građana.
“Ova izložba ujedno i slikovito govori o bogatstvu različitosti koje karakteriše cio prostor Crne Gore, ali i o zajedničkoj težnji u nastavljanju harmoničnog života različitih kultura”, zaključila je Vlaović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da lokalna uprava posebnu pažnju posvećuje zaštiti, stručnom vrednovanju i promociji kulturne baštine. Podsjetio je da je 2018. usvojena Strategija zaštite kulturnih dobara i da je od tada sprovedeno nekoliko projekata.
Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima
“Projekat konzervacije i restauracije ikona otpočeo je 2021. godine i mi večeras svjedočimo njegovom uspješnom završetku, kazao je Katić i podsjetio da je značaj ikonografske zbirke prepoznala i država dodjeljivši joj status kulturnog dobra od nacionalnog značaja daleke 1962. godine.
Podsjećam Vas da su naši prethodnici sve ikone otkupili od građana želeći da ih zaštite od propadanja i zaborava”, rekao je predsjednik hercegnovske Opštine.
On se zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji projekta a posebno Američkoj ambasadi što je prepoznala njegov značaj i obezbijedila finansiranje kroz Fond za očuvanje kulturne baštine.
“Vjerujem i nadam se da je ovo samo početak uspješne saradnje na polju kulture”, rekao je Katić i poručio da će Opština Herceg Novi nastaviti da promoviše i podržava ovakve i slične projekte u cilju očuvanja i njegovanja kulturnog blaga i raznolikosti naroda u Crnoj Gori.
Direktorica Muzeja Gordana Krunić realizovani projekat je ocijenila kao izuzetno važan, ako ne i najznačajniji od osnivanja muzeja. Najveći broj ikona, koje su zaštićeno kulturno dobro, bio je u veoma lošem stanju i zahtjevao je hitnu interveciju. Od večeras, kazala je ona, ikone počinju da žive novi život.
“JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ je uz podršku Kancelarije za međunarodnu saradnju opstine Herceg Novi, aplicirala kod Američke amasade u Podgorici i uspješno prošla na grantu Ambasadorskog fonda za očuvanje kulturne baštine. Postupak čišćenja restauracije i konzervacije ikona je sproveden u referntnoj konzervatorskoj ustanovi, Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na Cetinju. Postupak je sproveden u skladu sa Konzervatorskim projektom kojim su predviđene mjere koje je potrebno provesti na svakoj pojedinačnoj ikoni”, kazala je Krunić.
Kako je objasnila, Sekretarijat za kulturu opštine Herceg Novi finansirao je izradu namjenskih drvenih kutija u kojima će se ikone čuvati, transportovati i izlagati.
Ikone restauracija
“Kutije su po svim zakonskim i konzervatorskim standardima uradili konzervatori Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Nakon završetka konzervacije bile su spremne i kutije tako da svaka ikona ima svoju odgovarajuću, od lipovog drveta urađenu kutiju”, rekla je Krunić.
Na otvaranju je prikazan i kratak film o procesu restauracije. Izložbi je prisustvovao veliki broj zvanica iz društvenog, političkog i kulturnog života grada, države ali i regiona.
Izložba raritetnih ikona u Galeriji “Josip Bepo Benković” biće otvorena do 15. oktobra, a potom će biti dio stalne postavke Gradskog muzeja “Mirko Komnenović”. Već naredne, 2024.godine, ovu vrijednu postavku imaće priliku da pogleda publika u drugim gradovima Crne Gore i regiona.
“Pacijenca”- naziv je izložbe radova dobrotske čipke koja će biti otvorena u srijedu, 27. septembra tačno u podne pred katedralom Svetog Tripuna.
“Program će imati elemente performansa, jer će pored postamenata biti pozicionirane učesnice naših radionica koje će na licu mjesta, dostupno pogledima, da vezu ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro. Čipka i njen vez iskorak su ka građanima/kama na mjestu njihovih redovnih susreta, u ambijentu najvažnijeg gradskog trga”, poručuju organizatori.
Pacijenca je, podsjećaju, bokeljski italijanizam koji označava strpljenje.
“Strpljenje je sve, detalj veza na kome se dugotrajno radi, vezilja koja, čekajući dragog s mora, u vezu ne posustaje, učenje mlađih vještini izrade čipke, trajanje dobrotske čipke kroz vjekove do danas. Savremenog čovjeka, koji je satkan od digitalnih vještina i znanja u stalnoj trci sa vremenom, učimo kulturnoj nasljeđu Kotora, ali i pacijenci, miru ručnog rada i tom trenutku posvećenosti samom sebi”, navodi se u najavi ovog događaja.
Promotivni film za program “Pacijenca” uradio je reditelj Dušan Vuleković.
“Pacijencu” kotorskih „Muzeja” podržalo je Ministarstvo kulture i medija, a održava se u okviru „Dana evropske baštine”.
Crna Gora je jedan od dragulja Evrope, ocijenili su predstavnici najčitanijih medija iz Švajcarske, čiji su predstavnici boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
NTO je, u cilju intenzivnije promocije na švajcarskom tržištu, organizovala studijsku posjetu predstavnika medija iz Švajcarske u periodu od srijede do nedjelje.
NTO je ugostila tri novinara i predstavnika PR kuće koji će pisati za osam medija i koji su se uvjerili zašto je Crna Gora posljednjih godina postala nezaobilazna destinacija za sve vrste odmora i putovanja. Oni su tokom boravka obišli Kolašin, nacionalni park Biogradska gora, Podgoricu, Budvu, Herceg Novi, Tivat, Cetinje i Kotor.
„Poznati švajcarski mediji, čija ukupna čitanost iznosi preko milion na sedmičnom nivou, prenijeće priče o Crnoj Gori u magazinu o putovanjima Belvedere, Sonntag, Doppel Punkt, Freiburger Nachrichten, magazinu Schweizer Familie, lifestyle nedjeljniku Annabelle, travel magazinu Reisetrends, kao i u Ferientrends“, kazali su iz NTO.
Novinar i urednik magazina Annabelle, Marc Frederic Benedetti rekao je da je zadivljen mješavinom Mediterana i planina.
“Atmosfera je opuštena, zemlja je prelijepa gdje god se okrenemo, a hrana i vino su me prijatno iznenadili. Primijetio sam da su ljudi svugdje bili ljubazni i gostoljubivi”, naveo je Benedetti.
Urednik nedjeljnika Doppel Punkt, Anton Bernhard Ladner, kazao je da Crna Gora nudi brojne mogućnosti.
„Fasciniran sam koliko dobro govorite strane jezike, kako se lijepo slažu sve religije. Meni je to pokazatelj vaše velike intelektualne fleksibilnosti, što je sjajna karakteristika. Takoreći, imate sve. Divna priroda i raznovrsna ponuda, čine Crnu Goru jednim od dragulja Evrope. Naravno, morate da je čuvate“, poručio je Ladner.
Novinar dnevnog lista Freiburger Nachrichten, Yannic Neuhaus rekao je oduševljenje ponudom seoskog turizma.
„Dobili smo mogućnost da naučimo mnogo na ovom putovanju. Oduševljen sam što smo mogli da vidimo različite aspekte Crne Gore, kako gradove, sela, ljude, tako i divnu prirodu koja se razlikuje od svih zemalja koje sam imao priliku da posjetim. Sve mi je bilo zanimljivo i radujem se otkrivanju svakog novog kutka“, saopštio je Neuhaus.
Novinari su ocijenili da nije ni čudo što je mala balkanska država jedna od najraznovrsnijih destinacija za odmor u Evropi, koju otkriva sve veći broj Švajcaraca. Tu činjenicu potvrđuju i podaci da je u toku prvih sedam mjeseci ove godine u Crnoj Gori je boravilo 15,16 hiljada turista koji su ostvarili 63,08 hiljada noćenja, što je u poređenju sa prošlom godinom deset odsto vše dolazaka i sedam odsto više noćenja.
Posjetu su podržali strateški partner NTO nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, lokalne turističke organizacije Kotora, Herceg Novog, Tivta, Cetinja, Budve, hoteli Regent, Bianca i Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Nacionalni parkovi Crne Gore, Plantaže, kao i seosko domaćinstvo Rađenović.
Povodom Svjetskog Dana pomorstva u JU Muzej i galerija Tivat biće upriličena izložba pod nazivom „Ilija Damjanović – pomorsko lice Boke Kotorske“.
Svečano otvaranje izložbe planirano je za 28. septembar 2023. godine sa početkom u 19 sati, i otvoriće je sekretarka sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
O izložbi će govoriti novinar Siniša Luković, publicista Nebojša Rašo i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.
Ovom prilikom biće prikazana i epizoda serije Boka pomorska, koja govori o Iliji Damjanoviću, a koja je u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda.
Dijalog za spas Instituta-pres-konferencija-septembar 2023.
Obradović je kazala da im je avgustovska plata isplaćena danas, te da sada nema dugovanja ka radnicima sa te strane, naglasila je da su platu dobili zahvaljujući rehabilitaciji pacijenata tokom ljetnje sezone
Radnici Instituta “Simo Milošević” nakon duže vremena mogu biti optimistični, jer će se na problemima od sada raditi u kraćim rokovima, kazala je predsjednica Sindikata tog preduzeća, Marija Obradović.
Ona je na konferenciji za medije Dijalogom za spas Instituta, koja je održana nakon tematske sjednice za spas te ustanove, kazala da je preduzeće prošlo kroz 15 godina pokušaja privatizacije, te da u njemu trenutno radi 265 medicinskih radnika.
“Institut ukupno raspolaže sa 24 hektara zemljišta i oko 600 kreveta u prvoj fazi i 800 u drugoj”, precizirala je Obradović, prenosi portal Vijesti.
Sjednici za spas Instituta su između ostalih prisustvovali i ministar finansija Aleksandar Damjanović, predsjednik Skupstine Opštine Herceg Novi Ivan Otović, manjinski akcionar Žarko Rakčević i direktor Instituta Savo Marić.
Obradović je kazala da im je avgustovska plata isplaćena danas, te da sada nema dugovanja ka radnicima sa te strane. Naglasila je da su platu dobili zahvaljujući rehabilitaciji pacijenata tokom ljetnje sezone.
Prema riječima Obradović, zbog duga Instituta ka Elektroprivredi (EPCG), novčanu pomoć te energetske kompanije ne očekuju.
Obradović se osvrnula i na najavu prema kojoj bi građani Norveške otkazali ugovor za liječenje u Institutu.
“To bi bilo katastrofalno. Jedino možemo da pretpostavimo da im je problem to što se dešava radnicima u Institutu, na sve ostale ocjene smo dobili pozitivan ishod”, kazala je Obradović.
Odbornik u Skupštini Opštine Herceg Novi, Marko Lučić, naveo je da je sastanak bio izuzetno koristan.
“Rezultat od 20 hiljada potpisa je izuzetan”, naglasio je Lučić.
On je dodao da su kao delegacija Herceg Novog na sjednici kazali da je Institut život tog grada. Zato su spremni da pregovaraju i riješe probleme te ustanove, jer je u vrlo lošoj situaciji.
Lučić je rekao da je Damjanović iznio konkretne korake za rješenje problema Instituta i da je napravljen napredak.
“Rakčević je takođe iznio par dobrih predloga”, kazao je Lučić.
On je saopštio da bi vrlo brzo moglo da dođe do rješenja za tu ustanovu, ali naglasio da se rokovi moraju poštovati.
“Ako se problem ne riješi, preduzećemo najradikalnije korake za spasenje Instituta”, poručio je Lučić.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, smatra da Institut mora biti brend koji će da afirmiše Crnu Goru.
On je naveo i da Rakčević kao manjinski akcionar, prihvata i želi rad na predlozima.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja greškom nije bilo pozvano. Dogovorili smo se da uputimo obraćanje premijeru Dritanu Abazoviću da do kraja naredne sedmice zakaže sastanak za pomoć Institutu”, kazao je Keković.
On je dodao da će, ukoliko ne bude razumijevanja za taj poziv, organizovati novu konferenciju radi traženja novog modela. Naglasio je da će se Kabinetu premijera obratiti već sjutra, te da im je cilj da maksimalno uspore odliv kadra.
Keković je odgovarajući na pitanja novinara saopštio da je postojao niz predloga, ali da nijesu diskutovali o svakom pojedinačno, te da to ostavljaju nakon što porazgovaraju sa Abazovićem.
“Bilo je više modela i svaki je održiv. Jedini koji nije, jeste privatizacija”, zaključio je Keković.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u petak, 29. septembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju veče posvećeno reditelju Zdravku Velimiroviću.
Tokom večeri biće promovisana i knjiga „Odloženo za sjutra“ koja predstavlja zbirku tekstova, pisama i nekoliko scenarija pronađenih u bogatoj zaostavštini Zdravka Velimirovića. Materijal za knjigu pripremila je njegova supruga Ranka Velimirović, a knjiga je objavljena ove godine u Podgorici u izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore.
U programu učestvuju: Dušan Davidović, Goran Velimirović i Mladen Velimirović. Moderatorka programa je Marija Starčević.
Akademik Zdravko Velimirović rođen je na Cetinju 1930. godine. Gimnaziju završava u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji za pozorište, fim, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu 1957. godine.
Bio je redovni profesor filmske režije i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu od 1985. do 1986. i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine.
Režirao je dokumentarne, televizijske i radio drame, kao i osam igranih filmova za šta je dobio više od dvadeset nagrada i priznanja.
Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1958. godine za dokumentarni film „Zublja grahovačka“ i 1968. godine za film „Lelejska gora.“ Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na mnogim internacionalnim filmskim festivalima.
Samo o Kotoru uradio je šest dokumentarnih i kratkometražnih filmova promovišući svoj zavičaj u Jugoslaviji i u svijetu.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi
Sezonu smo ispratili jednom desetodnevnom restrikcijom vode i osigurali da nam se gosti ne zadrže nakon 3. septembra. Po sistemu – šta su se sjetili da ljetuju u septembru?! Po isteku restrikcija, mogli smo mirne duše svirati kraj i podvući račune, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Ipak, lokalna vlast je (poznata po svom svečarskom duhu), odlučila da priredi i mali, skromni doček ponovnog uspostavljanja vodnosnabdjevanja. Tako je umjesto predvidivog transparenta „Dobro došla vodo u Herceg Novi“, na Torionu na Podima okačen simboličan natpis „Kad se vojska na Kosovo vrati“. Kako od dana postavljanja transparenta do danas nijesmo uspjeli da uočimo da se bilo ko uputio ka Kosovu, možemo samo zaključiti da je natpis korišćen za neke ranije prilike, a sada iskorišten za potrebe dočeka vode, jer je bio „prvi s ruke“.
Ipak, ne možemo se oteti utisku da je lokacija za transparent nekako nespretno odabrana. Tik iznad Meljina i spornog kolektora zbog koga je ovu sezonu obilježio neizdrživ, ali upečatljiv „miris“ kanalizacije punom dužinom Meljina, ali i u naseljima prije i poslije.
Direktor Zarić je posvećeno „prijetio“ da je rješenje na pomolu. A kad će – ne znamo. Ako mu je cilj bio da Meljinama ostavi autentičan pečat, to je uradio uspješno i nepogrješivo. I mještani i turisti i prolaznici u tranzitu su sigurno zapamtili Meljine.
Herceg Novi – foto Media Biro
Izbjegavamo neprijatna pitanja, pa nećemo pitati kada je i koliko postavljača transparenta pošlo ka Kosovu. Nismo raspoloženi da se bavimo huškačkom ideologijom. Samo bismo cijenili da nam neko potvrdi da je transparent okačen za potrebe proslave povratka vode, nakon restrikcije kojom smo protjerali poslijednje turiste. Kao što u lokalima počnu da gase svijetlo da sugerišu da je vrijeme za odlazak.
Ukoliko je transparent okačen kao dio skromne proslave, u krugu porodice, onda samo koristimo priliku da preporučimo da ga izmjeste negdje gdje mu manje smrdi. Teško je nama koji prolazimo, a kako je tek kad je stalno vezan za jedno mjesto.
U krajnjem, nijesmo iznenađeni – potpuna pasivnost u rješavanju problema neizdrživog smrada, restrikcija vode, saobraćajni kolapsi, pa sve to „umireno“ jednom zastavom, zaista jeste stil rada i jedino što naša lokalna vlast zna da uradi – saopšteno je iz Opštinskiog odbora DPS Herceg Novi.
