Redovna linija Bar-Bari značajna i za Crnu Goru i za Italiju

0
Redovna linija Bar-Bari značajna i za Crnu Goru i za Italiju
Porto Bari – foto Barinedita.it

Redovno uspostavljanje trajektne linije Bar – Bari od izuzetnog je značaja za Crnu Goru i Italiju, imajući u vidu benefite koji proizilaze iz dobre saobraćajne povezanosti dvije države, ne samo u dijelu razvijanja sezonskog turizma, već i u dijelu razvijanja medicinskog i religijskog turizma. To je saopšteno na sastancima u vezi sa sprovođenjem Interreg programa Italija – Albanija – Crna Gora.

Sekretarka Ministarstva finansija/Nacionalna ovlašćena službenica za finansijsko upravljanje sredstvima IPA fondova (NAO), Ana Raičević, boravi u radnoj posjeti Bariju – Republika Italija, gdje su održani sastanci u vezi sprovođenja Interreg programa Italija – Albanija – Crna Gora.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, tokom susreta fokusirane su mogućnosti boljeg povlačenja dostupnih sredstava u okviru programa Interreg Italija – Albanija – Crna Gora, te jačanja dobrih međususjedskih odnosa i daljeg razvijanje saradnje, sa akcentom na pitanja od strateškog značaja za ove dvije države, koja se, između ostalog, tiču boljih mogućnosti za uspostavljanje saobraćajnih linija, u cilju intenzivnije razmjene ljudi, roba i usluga.

“Kao država članica Evropske unije Italija ima dugogodišnje iskustvo u pogledu korišćenja EU sredstava i prepoznata je značajna saradnja sa Crnom Gorom kroz pretpristupne fondove koji su joj na raspolaganju kao državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji”, navodi se u saopštenju.

Raičević je ukazala na benefite dobijanja finansijske podrške za razvoj Crne Gore i napredak na putu EU integracija.

“Pa je u tom kontekstu istakla značaj angažovanja naše države u pogledu veće apsorpcije dostupnih sredstava, uz zahvalnost za iskazanu zainteresovanost italijanskih partnera da, kroz planirano organizovanje posjete crnogorskim resornim institucijama, budu detaljnije razmijenjena iskustava o mogućnostima apliciranja kroz fondove koji su nam na raspolaganju”, saopšteno je iz Ministarstva.

Kada su u pitanju međususjedski odnosi, zajednički zaključak dvije strane jeste da je redovno uspostavljanje trajektne linije Bar – Bari od izuzetnog značaja za obje države, imajući u vidu benefite koji proizilaze iz dobre saobraćajne povezanosti dvije države, ne samo u dijelu razvijanja sezonskog turizma, već i u dijelu razvijanja medicinskog i religijskog turizma.

“Postoji dobra baza za rješenje ovog pitanja od strateškog značaja, imajući u vidu da je, kako je ukazano na sastancima, od obostranog interesa da pomorske konekcije budu frekfentnije i redovnije, a jedan od načina je i mapiranje i priprema za jedan takav projekat kroz program Interreg”, navodi se u saopštenju.

Raičević je iznijela ideju o mogućnostima budućeg finansiranja aktivnosti u cilju ponovnog uspostavljanja redovne trajetne linije Bar-Bari, kroz npr. jačanje infrastrukture i prekogranične saradnje, i to upravo kroz program Italija-Albanija-Crna Gora.

“ Nadogradnja ove inicijative i njena realizacija, kako je zajednički konstatovano, zahtijeva maksimalnu uključenost svih aktera nadležnih za sprovođenje programa”. kazali su iz Ministarstva.

Posjeta je doprinijela razmjeni ideja i kontakata i postavljanju dobre baze za dalje jačanje regionalne saradnje između Crne Gore i Italije, a italijanska strana – regija Pulja iskazala je interesovanje da već do kraja tekuće godine posjeti Crnu Goru u cilju konkretizacije pomenutih ideja i tema.

Pored toga, Raičević se tokom posjete sastala i sa regionalnim ministrom za ekonomski razvoj, Alessandrom Delli Noci i generalnom direktoricom za ekonomski razvoj regije Pulja, gđom Gianna Elisa Berlingerio.

OKC Uprave policije: Za 24 sata 31 saobraćajna nezgoda, poginula jedna osoba

0
OKC Uprave policije: Za 24 sata 31 saobraćajna nezgoda, poginula jedna osoba
Saobraćajne gužve na magistrali

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodila se 31 saobraćajna nezgoda, a poginula je jedna osoba.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u saobraćajnim nezgodama jedna osoba teže povrijeđena, a devet lakše.

U Podgorici se dogodilo 15 saobraćajnih nezgoda, Nikšiću četiri, Baru i Kotoru po tri, u Bijelom Polju i Herceg Novom po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Kolašinu i Danilovgradu.

Izdato je 380 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 63 prekršajne prijave.

Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

 Izložba Dubine/Depths umjetnice Ivane Bjelice

0
 Izložba Dubine/Depths umjetnice Ivane Bjelice
Pozivnica – Ivana Bjelica

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 15. septembra 2023. godine u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti otvorena izložba pod nazivom Dubine/Depths umjetnice Ivane Bjelice. Kustos izložbe je Tanja Jovetić, viši kustos. Izložbu će zvanično otvoriti mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.

Ivana Bjelica je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Završila je Srednju umjetničku „Bogdan Šuput” u Novom Sadu, na odsjeku  grafički dizajn. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odsjeku slikarstvo, u klasi profesora Milana Blanuše. Članica je SULUV-a (Saveza udruženja likovnih umjetnika Vojvodine), ULUPUDS-a (Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije) i Likovnog kruga (Udruženja umjetnika Petrovaradinske tvrđave).

Imala je dvadeset samostalnih izložbi i izlagala je na preko sto kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Grčka, Rumunija, Španija, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Argentina, Meksiko, Kanada, Japan, Indija).

Dobitnica je nekoliko nagrada iz oblasti likovne umjetnosti (crtež, slikarstvo, kolaž).

Učesnica je mnogobrojnih likovnih kolonija, Art expoa, i drugih umjetničkih manifestacija.

Njeni umjetnički radovi nalaze se u brojnim privatnim, galerijskim i muzejskim kolekcijama u Srbiji i svijetu. Neki od značajnijih ciklusa crteža i slika su: Kavezi; Terra; Lunarne senke; Svetlopisi; Illuminations, Mediterraneo; Visine Širine Dubine; Cities; Krugovi; Pergamenti; Libertango; Polja; Tri boje: zlato, srebro, bronza.

Bavi se fotografijom, grafičkim dizajnom i dizajnom enterijera, prvenstveno opremanjem turističko-ugostiteljskih, poslovnih i stambenih prostora umjetničkim radovima. U posljednje vrijeme proširuje svoju djelatnost i na oblast modnog dizajna.

Neki od značajnijih javnih objekata u kojima se nalaze njeni radovi su: Hotel Splendid Conference & Spa Resort, Bečići; Hotel Avala Resort & Villas, Budva; Hotel TQ Plaza; Hotel Bianca Resort & Spa, Kolašin; Hotel Leopold I, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad; Hotel Park, Novi Sad; Privredna komora Vojvodine, Novi Sad; Tradeunique holding, Beograd; Energotehnika Južna Bačka, Novi Sad; Energy Net, Novi Sad; Opština Budva; Advokatska kancelarija Kovačević & partners, Novi Sad. Koordinirala je projektom Svetlost i forme, gdje je realizovano više serija svjetlosnih objekata (skulpture-lampe ) u saradnji sa drugim umjetnicima.

Više godina bila je urednica likovnog programa galerije Mali likovni salon, Kulturnog centra Novog Sada (2003–2007), realizovala je značajan broj izložbi eminentnih likovnih umjetnika iz zemlje i inostranstva i ostvarila uspješnu saradnju sa mnogim kulturnim institucijama.

Bila je selektor Međunarodnog Lions Art konkursa za djecu „Peace Poster” i organizator likovne radionice nekoliko godina. Osnivač je umjetničke asocijacije Lumens (2013) čiji je osnovni cilj razvoj i promocija savremene likovne umjetnosti i kulture, međunarodna saradnja i edukacija.

Živi i stvara kao samostalni umjetnik u Novom Sadu i Budvi.

Tekst iz kataloga:

„Likovni ciklus „Dubine” Ivane Bjelice, predstavlja kako nastavak, tako i paralelni umjetnički proces sa ciklusima „Širine” i „Visine”, preko kojih umjetnica, već duže vrijeme, ispitujući i istražujući sebe, kroz doživljaj prirode i vidljivog oko sebe, stvara osoben, autentični svijet, svijet slike kao autonomnog sistema u kojoj se materijalno rastapa i ponovo stapa sa duhovnim na relaciji svijest-podsvijest-nadsvijest. Jer, kako osjećamo i znamo, dubina kao u „Svetom trojstvu”, ne može bez širine, a ni visina bez dubine i dodira dna u najširem odskoku.

U potrazi za materijalizacijom ideje dubine, Bjelica nam kroz pejzažni vizuelni doživljaj otkriva svu tajnovitost simbolike vode, njena moguća značenja i suštinske osobenosti, bilo da je riječ o moru, jezeru ili okeanu, u kojima prepoznajemo paradigmu koju sami, kao bića satkana većinski od vode, nosimo i pronosimo kroz život. Jer, kako znamo, voda je ta koja pamti, pročišćuje, spira, iscjeljuje i uznosi ka Novom životu, kao izvoru same suštine. Kao ljudski život obuzet raznim psihološkim previranjima, od rođenja pa do tjelesnog nestajanja, voda u Ivaninim djelima nas podsjeća i u nama budi usnule emocije, jer, čas miruje u morskim „bonacama”, čas se uzdiže do najvećih okeanskih, nazarenskih visina, čas se razbija o stijene u svoj razarajućoj žestini, čas se povlači osekom ili sve nadvladava plimom, čas svjetluca u najčarobnijim srebrnastim ili zlatkastim odsjajima prenoseći nam kosmička ogledanja neba, zvijezda, Sunca i Mjeseca…

Povučena inspirativnom snagom istinske kreacije koja kao da je utkana u svaki atom njenog bića, Ivana Bjelica rijetkim talentom materijalizuje ideju (od prepoznatljive figuracije u ciklusu „Mediterraneo” do apstrakcije) uspijevajući da postigne skoro renesansno skladan odnos linije i boje, prostora i kompozicije, valerske dinamike najčešće monohromnih odnosa boje, svjetlosti i sjenke… Njene slike dišu lirskom emotivnom snagom, kroz usklađen, precizan, potez, pokatkad preplavljen snažnom unutarnjom ekspresijom, a katkad harmoničnim meditativnim mirom kojim dotiče frekvencu tajnovite metafizičke dubine srca. I, upravo ta i takva dubina, oplemenjena duhom ljubavi i dobrote, širinom i visinom dodiruje umom skoro nepojmljivu estetiku ljepote, kao skrivene datosti koja najčvršće uliva nadu u svjetlošću prožeto humano izbavljenje i duhovno ozdravljenje. Nadu koju nam, kroz umjetnost, prenose jedino odabrani, a jedna od njih je, sigurni smo, kako to i ova izložba pokazuje, Ivana Bjelica.”

/mr Lucija Đurašković, istoričar umjetnosti /

 AKO SE MORE UPLAŠI

Ako se more uplaši

ili zaplaši galebove,

Onda ni nas neće biti tu,

u zamagljenom ljubičastom snu.

Jer, nestaće smisla zanavjek…

Ako se začudi uzdasima vjetra dok raspršuje naslage nečijih tajni rođenih prije vremena,

neka nas bude samo po putanjama zvijezda padalica.

U lutanjima kišnih kapi, u zagrljaju olovnih oblaka,

u rijetkim odsjajima kapljica rose po borovim iglicama na dalekim, usamljenim ostrvima…

Ako se more uplaši

ili zaplaši galebove,

onda ni nas neće biti tu…

Jer, neću te moći voljeti više!

/Lucija Đurašković/

Skulpture Đura Belog Prijića u kompleksu Luštica bay

0
Skulpture Đura Belog Prijića u kompleksu Luštica bay
Skulpture Đura Belog Prijića

Izložba skulptura hercegnovskog slikara i vajara Đura Belog Prijića otvorena je u hotelu Čedi u okviru kompleksa Luštica bay. Izloženo je 30 radova nastalih u poslednje tri godine.

Prezentovani vajarski radovi predstavljaju umjetnika mediteranske poetike koji ličnim inovativnim aspiracijama, tananim oblikovanim senzibilitetom i izražajnim mogućnostima materijala realizuje skulpturu posebne osjetljivosti i taktilnosti.

Izložba skulptura biće otvorena do nedelje 17. septembra, a svojim sugrađanima će nove radove predstaviti naredne godine na proljeće.

Polarni kruzer s preko 200 ljudi nasukao se kod obale Grenlanda: Pomoć stiže tek u petak

0
Polarni kruzer s preko 200 ljudi nasukao se kod obale Grenlanda: Pomoć stiže tek u petak
The MS Ocean Explorer aground in the Northeast Greenland National Park in Greenland, September 12, 2023. Photo credit: Air Force/Arctic Command

Moderni ekspedicijski kruzer s ukupno 206 putnika i članova posade nasukao se u području grenlandskog Sjeverozapadnog nacionalnog parka poznatog po nazivu Alpefjord, a spasioci neće uspjeti stići prije petka, objavile su vlasti.

Ocean Explorer, manji ekspedicijski brod za krstarenje dizajniran za plovidbu nekima od najudaljenijih dijelova svijeta, nasukao se u ponedjeljak u Alpefjordu, 756 nautičkih milja sjeveroistočno od Nuuka, glavnog grada Grenlanda, priopćilo je Združeno zapovjedništvo danske vojske na Arktiku (JAC). Najbliži brod Arktičkog zapovjedništva, Knud Rasmussen, nalazi se otprilike 1.200 nautičkih milja od nasukanog broda. Najranije može stići u to područje u petak ujutro, ovisno o vremenu.

Trenutno je Ocean Explorer stabilno, bez neposredne prijetnje okolišu ili sigurnosti ljudi na brodu, navodi gCaptain.

“Nasukavanje broda za krstarenje u Nacionalnom parku je naravno zabrinjavajuće. Pomoć je daleko, uključujući naše jedinice, a vrijeme može biti vrlo nepovoljno. U konkretnoj situaciji, međutim, ne vidimo izravnu opasnost za život ljudi ili okoliš, što je ohrabrujuće. Naravno, pomno pratimo situaciju i ovaj incident shvaćamo vrlo ozbiljno”, rekao je zapovjednik JAC-a, kapetan Brian Jensen.

Još jedan brod za krstarenje nalazi se u blizini i ostat će u tom području kako bi pružio pomoć ako bude potrebno. Islandska obalna straža također je pripravna.

“Čim smo shvatili da se Ocean Explorer ne može odsukati sam, poslali smo brod”, rekao je Jensen. Također se očekuje da će JAC poslati zrakoplov da procijeni situaciju.

Nasukani kruzer mogao bi se odsukati i sam tijekom plime, no JAC je izvijestio da je prvi pokušaj odsukavanja tijekom plime bio neuspješan.

Ocean Explorer je ekspedicijski brod za krstarenje klase Infinity. Brod je dizajnirao Ulsten, a izgrađen je 2021. godine u brodogradilištu China Merchants Heavy Industries (CMHI) za SunStone Ships. Ovaj brod je bio četvrti u seriji u čijem je dizajnu korišten Ulsteinov patentirani X-Bow, a opremljen je za plovidbu polarnim područjem (Polar Code Category B, Polar Class 6 – Ice Class 1A), navodi The Maritime Executive.

Aurora Expeditions, koja je nedavno preuzela kruzer nakon bankrota drugog upravitelja Vantage Deluxe Travel u sklopu stečajnog postupka, izvijestio je da brod može primiti do 134 putnika i do 300 članova posade, a Danci su izvijestili da je na brodu ukupno 206 osoba. Kruzer ima oko 8.200 bruto tona i dugačak je 104,4 metra, s maksimalnom brzinom od 15 čvorova. AIS signal pokazuje da je plovio u ovom području posljednjih nekoliko dana.

Dobrota – Prezentacija projekta rekonstrukcije spomenika kulture, Slavjanske čitaonice

0
Dobrota – Prezentacija projekta rekonstrukcije spomenika kulture, Slavjanske čitaonice
Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News

Projekat rekonstrukcije Slavjanske čitaonice u Dobroti, biće predstavljen zainteresovanim građanima u petak, 15. septemra u 19 sati

“U prostoru čitaonice predstaviće ga projektant i izvođač”, kazala je sekretarka Mjesne zajednice Dobrota jedan, Tatjana Crepulja.

Slavjanska čitaonica u Dobroti – osvrt

Naime, 1862. godine, u Dobroti, u neposrednoj blizini crkve Sv. Eustahija, u zgradi porušenoj u zemljotresu 1979. godine, osnovana je Slavjanska čitaonica. Prema Čl. 1 Satuta, cilj je bio: Proučavanje pomorstva i trgovine, zaštita narodnih običaja, muzike i kulture na nacionalnom jeziku. Osnivači društva su bili Vido Kamenarović, Pavo Kamenarović i drugi Dobroćani.

Ni u vrijeme najžešće vladavine Austro-ugarske, Dobroćani nijesu zaboravljali svoju „slavjansku” pripadnost, pa su 1862. godine osnovali „Slavjansku čitaonicu”, sa ciljem razvoja pomorstva, trgovine i njegovanja narodnog jezika. I, kao što su im crkve bili hramovi vjere, kao dijela kulture, tako im je „Slavjanska čitaonica ” bila hram kulture. U vrijeme osnivanja „Slavjanske čitaonice”, Dobrota je imala oko 150 brodova, najviše u Boki. Deset godina kasnije, je brojala 85 kapetana duge plovidbe.

Prvi predsjednik Slavjanske čitaonice je bio kapetan Vido Kamenarović .

U pozdravnom govoru između ostalog je kazao: “Osnivamo ovu čitaonicu prije svega radi našega jezika, ovaj vez bratske ljubavi pravog napretka, ovaj stub budućnosti, jer bez temelja kuća se ne gradi, a temelj narodnosti je naš jezik i temelj nauke materinsko vaspitanje. Sastajmo se u ovoj čitaonici, neka se umovi izoštravaju i razna mišljenja izađu na jedno hladnokrvno bojište tada će se naša otadžbina podići među svojim sestrama i ispoljiti vrline sinova svojih!”

U zgradu, za nju građenu, na današnjoj lokaciji, u neposrednoj blizini crkve Sv. Mateja, Slavjanska čitaonica je preselila 1902. godine, (danas MZ Dobrota) nakon nekoliko godina što je koristila susjednu zgradu osnovne škole.

Današnja zgrada sagrađena je zalaganjem Mata Krstova Radimira, Pava Vidova Radimira i gospođe Karoline Dabčević koja je učestvovala poklonom, klesanim kamenom, od koga je sagrađena fasada.

Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News

Zgrada upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije. Pokrenuta inicijativa za upis u listu kulturnih dobara kao kultno mjesto, dakle, materijalno i nematerijalno kulturno dobro, jer su se u njoj ostvarivali ciljevi zbog kojih je osnovana, očuvanje identiteskih osobenosti domicilnog stanovništva.

Naziv Slavjanska čitaonica nosila je do 1946.godine, a od tada Dom kulture u kome se nalazi i kancelarija MZ Dobrota. Na fasadi zgrade je postavljena spomen ploča palim borcima Dobrote u NOR-u.

/M.Marušić/

Turistička organizacija Tivat objavila foto konkurs na temu ,,Mislim zeleno”

0
Turistička organizacija Tivat objavila foto konkurs na temu ,,Mislim zeleno”
Mislim zeleno

Turistička organizacija opštine Tivat povodom Svjetskog dana turizma (27.09.) otvara konkurs za najljepšu fotografiju na temu ,,Mislim zeleno” . Konkurs će biti otvoren na Facebook, Instagram i Web stranici Turističke organizacije Tivat od 14. do 25. septembra.

Stručni žiri angažovan od strane Turističke organizacije Tivat će odabrati dvije najljepše fotografije koje će biti nagrađene vožnjom žičarom za dvije osobe. Nagrada će biti uručena u srijedu 27.09. u malom parku na Trgu od kulture, gdje će fotografije biti izložene uz prigodan program koji je organizovala TO Tivat.

Zainteresovani učesnici fotografije mogu slati na mail adresu mihael.djuricic@tivat.travel najkasnije do 25.09.2023.godine.

Katastrofa u Libiji: Gradonačelnik se boji da ima 20.000 mrtvih. More izbacuje leševe

0
Katastrofa u Libiji: Gradonačelnik se boji da ima 20.000 mrtvih. More izbacuje leševe
Libija poplave – foto BBC

Libija grad Derna danas nastavlja brojati mrtve nakon razornih poplava koje su odnijele cijele četvrti i ostavile iza sebe hiljade poginulih. Više od 5300 ljudi umrlo je nakon što su dva pucanja brana donijela razorne poplave u istočni grad Dernu. Najmanje 10.000 ljudi je nestalo, a deseci tisuća su raseljeni.

Gradonačelnik: Bojim se da ima 18-20 hiljada mrtvih

Strahuje se da je u katastrofalnim poplavama u Derni život izgubilo do 20.000 ljudi, rekao je gradonačelnik tog istočnog libijskog grada, a prenosi BBC. U razgovoru za saudijsku televiziju Al Arabiyu rekao je da procjenjuje da je 18-20 hiljada ljudi umrlo kad su puknule brane, nakon čega je “tsunami vode” odnio cijele kvartove u more.

Njegova procjena utemeljena je na broju lokalnih zajednica koje su potpuno uništene poplavnim vodama.

Broj mrtvih i dalje raste. Tijela umotana u deke nalaze se po ulicama, a druga se gomilaju u kamione na putu do groblja. Leševe od utorka naplavljuje i Sredozemno more.

Vlasti se boje da bi konačni broj mrtvih mogao biti i puno veći. Dužnosnik Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) izvijestio je o “ogromnom” broju smrtnih slučajeva koji bi se mogao računati u tisućama, s 10.000 nestalih.

Libija poplave – foto BBC

Raseljeno najmanje 30.000 ljudi koji su živjeli u Derni

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najmanje 30.000 ljudi koji su živjeli u Derni, gradu od 100.000 stanovnika, je raseljeno.

Derna je sada dostupna samo kroz dva ulaza s juga, od uobičajenih sedam, a česti nestanci struje i prekidi telekomunikacijske mreže ograničavaju komunikacije, prema IOM-u.

Oko 3000 ljudi također je raseljeno u Al Baydi i više od 2000 u Benghaziju, gradovima dalje na zapadu. Ovo je najgora prirodna katastrofa koja je pogodila Cirenaiku, istočnu provinciju Libije, od velikog potresa koji je pogodio grad Al Marj 1963. godine.

Kruzing sezona se nastavlja, danas u Kotoru tri kruzera sa 8.305 gostiju i članova posade

0
Kruzing sezona se nastavlja, danas u Kotoru tri kruzera sa 8.305 gostiju i članova posade
Kotor – foto Boka News

U Boki Kotorskoj danas su uplovila tri kruzera sa 8.305 gostiju, od kojih je 6.152 putnika i 2.153 člana posade.

Prema informaciji iz AD „Luka Kotor“ kruzer „MSC Lirica“ uplovio je jutros (7:45) iz Dubrovnika sa 2.095 putnika i 735 članova posade. Isplovljava za Krf u 18 sati.

Iz Dubrovnika je u 8 sati uplovio i „Marella explorer“ sa 1.872 putnika i 767 članova posade. Isplovljava takođe za Krf u 16 sati.

U 11 sati iz Zadra uplovljava „AIDAblu“ sa 2.185 putnika i 650 članova posade. Isplovljava za Dubrovnik večeras u 22 sata.

/I.M./

Korčula: Barski maslinari na tradicionalnoj smotri maslinovog ulja

0
Korčula: Barski maslinari na tradicionalnoj smotri maslinovog ulja
Dani ulja

Dani Korčulanskog maslinovog ulja sastojali su se od više segmenata, od kojih je osnovni edukacija maslinara i međusobna razmjena znanja i iskustava, kao i turističko promotivni sadržaji



Na poziv maslinarskih prijatelja – „Udruge maslinara Vela Luka“, predstavnici Društva maslinara Bar bili su gosti na 15. Danima Korčulanskog maslinovog ulja koji su prošlog vikenda održani u Vela Luci.

Ovom smotrom velalučki maslinari su ujedno proslavili i 20 godina postojanja njihove organizacije.

– Dani Korčulanskog maslinovog ulja sastojali su se od više segmenata, od kojih je osnovni edukacija maslinara i međusobna razmjena znanja i iskustava, kao i turističko promotivni sadržaji.

Tema edukativnog segmenta manifestacije je bila zaštita oznaka porijekla za korčulansko maslinovo ulje.

Predavači su predstavili proces zaštite oznaka porijekla po evropskim šemama kvaliteta, obavezne interne kontrole i benefite koje maslinari mogu imati od ove zaštite-izjavio je nakon povratka u Bar Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara Bar.

Predavači na manifestaciji su bili dr Milena Bučar Miklavčić iz Slovenije, mr Stanko Štambuk iz Savjetodavne službe Hrvatske i Patricija Hegedušić iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

– Ljubazni domaćini su nam ustupili Priručnik za proces realizacije projekta zaštite oznaka porijekla.

Iskustvo koje imaju slovenački i hrvatski maslinari na polju zaštite oznaka porijekla je za barske, odnosno crnogorske maslinare dragocjeno, a oni su spremni da sve to iskustvo podijele i sa nama i pomognu nam u zaštiti oznaka porijekla za ulje proizvedeno od autohtone sorte žutica – istakao je Alković.

Učesnici manifestacije su posjetili  tri poljoprvredna gazdinstva čije maslinovo ulje nosi oznake porijekla „Korčulansko maslinovo ulje“ i uvjerili  se u benefite zaštite, dodao je Alković.

– Manifestacija je bila odlično uklopljena u turističku ponudu Vela Luke i sigurno predstavlja vezu maslinarstva i turizma što, pored ostalog, doprinosi produžetku turističke sezone.

Sve pojedinačne aktivnosti je pratila i u nima učestvovala načelnica Opštine Vela Luka Katarina Gugić koja je u pozdravnom govoru izrazila jasnu i nedvosmislenu podršku maslinarima.