Jučer oko 15 sati u akvatoriju Červar Porta – Poreč došlo je do naleta plovila na 59-godišnjeg ronioca.
Muškarac je prevezen u pulsku bolnicu, gdje je utvrđeno da je teže ozlijeđen, prenosi Glas Istre.
Gliserom njemačkih oznaka upravljao je 57-godišnji njemački državljanin, a prema dosad dostupnim informacijama ronioc je u trenutku nesreće obavljao sportski ribolov bez vidljivo istaknute plutače.
Policija u saradnji s Lučkom kapetanijom nastavlja utvrđivati okolnosti nesreće.
Nakon Baške, Crikvenice, Dobrinja i Pule, koji su blagdan Velike Gospe proglasili sajamskim danom kako bi omogućili prigodnu prodaju u svojim općinama i gradovima na dan koji je nekima od njih i mjesni blagdan, sve je više gradova i opština, ne samo na Jadranu, koji idu i korak dalje pa sada sajamskim danom proglašavaju, ne samo predstojeći marijanski blagdan već i sve nedjelje u avgustu i septembru.
Dakle, do kraja ljeta i glavne turističke sezone. Time se na neki način izigrava novi Zakon o trgovini koji je stupio na snagu 1. jula ove godine, a koji zabranjuje rad trgovina nedjeljom i blagdanima, osim 16 nedjelja u godini koje trgovci sami mogu odabrat, piše Novi list.
Takvu odluku jučer je donio pulski gradonačelnik Filip Zoričić s obrazloženjem da na taj način ide na ruku malim obrtnicima i poduzetnicima. Riječ je, dakle, o odluci kojom se sve nedjelje u kolovozu i rujnu proglašavaju sajamskim danom, što ih čini radnim danima za obrtnike i poduzetnike kojima se otvara mogućnost prigodne prodaje na kioscima, štandovima i sličnim mjestima na otvorenim prostorima, a dijelom su sajamskih događanja i javnih manifestacija. Tako će 13., 20. i 27. avgusta te 3., 10., 17. i 24. rujna ove godine od 8 sati do ponoći mali obrtnici i poduzetnici moći plasirati svoje proizvode na način koji predviđa nova odluka Grada Pule.
– Novom odlukom želimo pomoći našim obrtnicima kako bi u sezoni radili bolje, a samim time oni će pomoći svojim radnicima, obiteljima i gradu, rekao je Zoričić.
No nije Pula usamljena u ovakvim potezima. Nakon Umaga i Pule, na slične odluke odvažili su se još neki gradovi u Istri. Tako je Grad Labin, odnosno njegov gradonačelnik Valter Glavičić, odobrio prigodnu prodaju na blagdan Velike Gospe za vrijeme trajanja manifestacije »Dani Grada Labina 2023.« koja je započela prije dva dana, a trajat će sve do 17. avgusta. Poput Pule, i u Labinu je odluka argumentirana svrhom promidžbeno-turističkih aktivnosti, a trajanje prigodne prodaje je također predviđeno za period od 8 sati do ponoći.
Sličan potez povukao je i rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, i to odlukom o proglašenju sajma »Lokalni proizvodi Rovinja – Prodotti locali di Rovigno«, čime je omogućena prigodna prodaja 15. avgusta od 9 do 22 sata.
Potezom pulskog i ostalih kolega poveo se i splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji poput Zoričića smatra da novim Zakonom o trgovini egzistencija malih obrtnika i trgovina može biti jako ugrožena, pogotovo kada ovise o sezoni i kada im je važan svaki radni dan. Tako su, osim blagdana Velike Gospe, sajamskim danima u Splitu proglašene i sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu. Lanac ovakvih odluka, osim istarskih i primorskih gradova, ali i Hvara, Novalje, Supetra, Bola, Sutivana, Jelse, Starog Grada, Baške, Podgore i drugih potaknula je udruga Glas poduzetnika koja je u srpnju Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini te pozvala gradonačelnike i načelnike diljem Hrvatske da omoguće rad svima onima koji žele raditi nedjeljama, blagdanima i praznicima proglašenjem manifestacija ili sajamskog dana.
Inicijativu Glasa poduzetnika podržala je i stranka Fokus čiji su gradonačelnici i načelnici donijeli odluku o proglašenju sajamskog dana 15. avgusta, blagdan Velike Gospe. Riječ je o Pirovcu, Samoboru, Svetoj Nedelji, Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini te općini Križ. Gradonačelnici i načelnici tih mjesta suglasni su u stavu da je novi zakon nebulozan te se nadaju da će ocjena ustavnosti pokazati da je Vlada napravila grešku, jer je u predizbornoj želji za dodvoravanjem biračima na kraju oštetila poduzetnike i građane, a radnicima u trgovini dugoročno prijete otkazi.
Na udaru Bruxellesa mogla bi se, poslije Kosova, naći i Srbija procjene li članice Evropske unije da Beograd ne čini dovoljno da pridonese deeskalaciji krize na kosovskom sjeveru, poručio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.
Evropska unija je potkraj lipnja donijela mjere protiv Kosova zbog nepoduzimanja nikakviha akcija za ublažavanje napetosti na sjeveru Kosova. Posljednju u nizu kriza započela je Priština, angažirajući policiju da omogući ulaz u četiri općinske uprave gradonačelnicima-Albancima izabranim na izborima s 3,4 posto izlaznosti koje su većinski Srbi u tim općinama bojkotirali.
Prethodno je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell 22. lipnja poručio da u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova treba čim prije organizirati izvanredne izbore uz sudjelovanje Srba, te da Kosovo treba obustaviti policijske operacije u tim općinama, a Srbija osigurati povlačenje prosvjednika.
Kosovska je strana u međuvremenu oglasila da povlači 25 posto policijskih snaga koje su angažirane na sjeveru, dok Beograd inzistira da se moraju povući sve dodatno angažirane policijske postrojbe, a iz zatvora pustiti Srbe za koje službeni Beograd drži da su uhićeni zbog pritisaka Prištine i namjere da se represijom nastavi etničko čišćenje Srba s Kosova.
Glasnogovornik EK-a je danas, prema izvješću dopisnika TV N1 iz Bruxellesa, rekao da su Kosovu već predstavljene mjere EU-a koje su uslijedile nakon izostanka reagiranja da Priština krene “europskim putem ka deeskalaciji” i da Bruxelles sve radi u koordinaciji s 27 članica EU-a i vanjskim partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama”.
– Uvest ćemo i mjere protiv Srbije ako države članice procjene da u trenutnoj atmosferi i uzimajući u obzir trenutni kontekst, Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti, rekao je Stano odgovarajući na novinarsko pitanje.
On je konstatirao da je pristup Bruxellesa “izbalansiran, a mjere privremene”.
– Mjere mogu biti ukinute kad se procjeni da se partneri kreću u pravcu smirivanja napetosti i vraćaju normalnom procesu pregovora, dodao dužnosnik EK-a.
Stano je sredinom lipnja objasnio da restriktivne mjere protiv Kosova “bazirane na jasnim pravnim osnovama”, zbog poteza Prištine povlačenih bez konzultacija s Bruxellesom, koje su dovele do eskalacije tenzija, kao i zbog odbijanja kosovskog premijera Albina Kurtija da primjeni europski plan za smirivanje napetosti.
On je danas potvrdio da je u međuvremenu u Bruxelles stiglo pismo više desetaka europskih i američkih zastupnika u kojem se traži da EU i SAD promijene pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju. Stano je naveo da se europska administracija o tom pismu neće oglašavati.
Istodobno, kosovski premijer Albin Kurti pozvao je danas Europsku uniju da ukine kaznene mjere Prištini i popravi odnos prema Kosovu. On je, prema izvješću portala Kosovo online, ocijenio da su mjere protiv Kosova “nepravedne”.
– Činimo sve što možemo i znamo, ali bi bilo neophodno da naši europski partneri i saveznici što prije poprave odnos prema Kosovu. Na kraju krajeva, demokratska i progresivna republika kao što je Kosovo zaslužuje da joj se pomogne sa svime što može, a ne da ima kaznene mjere, rekao je Kurti.
Šta se događa kada Crvenkapi i vuku, dobro poznatim likovima iz bajke, postane dosadno pokazaće predstava za djecu “Crvenkapa i Vuk u Zemlji Čuda” u petak, 11. avgusta u 20 časova na Piazzi Centrale u Luštici Bay. Riječ je o interaktivno zabavno-edukativnoj predstavi za djecu od tri do osam godina koja je koncipirana kao kombinacija igara bez granica u kojima učestvuju dobro poznati likovi iz bajke o Crvenkapi. U scenskoj izvedbi po ideji i konceptu Branke Femić Šćekić igraju Marija Đurić i Pavle Bogojević. Konsultantkinje za ples i pokret su Julija Milačić i Jelena Simić, autor songa je Dejan Đonović, a scenografija je povjerena Smiljki Šeparović.
”Crvenkapi i vuku je dosadilo da budu uvijek zajedno u istoj bajci i da ih svi znaju kao slatku i naivnu djevojčicu i zlog i opasnog vuka. Zato su pisali Uduženju za autorska prava pisaca da dobiju malo slobode, da izađu iz dobro poznate priče i da učestvuju u novim bajkama. Da bi ispunili svoj cilj, moraju da učestvuju u igrama bez granica. Potrebno je da pokažu svoje talente, vještine i znanja i da dobiju šansu da budu dio nove bajke. Igre bez granica u kojima učestvuju podrazumijevaju muzičke, plesne, pjevačke zadatke, kviz znanja, igre spretnosti i kreativnosti”, navode autori predstave.
Žanrovsko poigravanje sa bajkom postavlja glavne aktere, Crvenkapu i vuka u kontekst igara bez granica u čemu im je potrebna pomoć publike, pa djeca koja gledaju predstavu postaju i učesnici.
”Cilj je da se djeca edukuju, zabave, ali i ohrabre da slobodno istražuju i otkrivaju mogućnosti igre i zabave. Takođe, cilj je i da se roditeljima/nastavnicima daju modeli igara za kreativno vrijeme sa djecom, a posebno da se ohrabre da kao odrasli izbjegavaju rutine, ograničenja, predrasude, te da se ponovo zaigraju i osjete kao djeca. I konačno, da se prikažu mogućnosti dramske igre. Finalna ideja programa je afirmacija igre i slobode koju ona nosi”, navodi autorsko-glumački tim.
Čitav niz raznovrsnih događaja koji je ubilježen u raspored tokom ovog ljeta čini Lušticu Bay centrom dešavanja na crnogorskoj rivijeri – ljetnji bazari, mediteranske pijace, predstave, koncerti, promocija lokalnog nasljeđa i izvedbe međunarodnih festivala nizaće se do kraja ljeta po mjeri svih generacija.
Ovogodišnji 21. Kotorski Ljetnji Internacional karneval počeo je sinoć defileom Gradske muzike i mažoretki kroz Stari grad, svečanim podizanjem karnevalske zastave, dok je pravi spektakl nastupio na Ljetnoj pozornici gdje je mnogobrojna publika uživala u 28. koncertu mažoretki i akrobatik timova „Fešte“, pod nazivom „Svi smo mi fešta“.
Veliko zadovoljstvo posjećenošću i reakcijama prisutnih izrazili su organizatori manifestacije, članovi Nevladinog udruženja (NVU) “Fešta”, koji navode da je ovo naznaka još jednog jako uspješnog Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala.
“Mažoretke iz “Fešte” su pripremile zaista jedan spektakularan koncert, koji će se dugo pamtiti, koji je pun emocija. U publici su bili roditelji djece, kao i brojni gosti koji su u Kotor došli radi otvaranja karnevala. Mogu da kažem da sam prezadovoljan. I ako se po jutru dan poznaje, nadam se da će ova dva naredna karnevalska dana biti onakva kako smo ih i zamislili,” istakao je predsjednik NVU “Fešta”, Vasilije Bajrović.
Da će ovo biti još jedna odlična karnevalska fešta potvrđuju i najave o dolasku mnogobrojnih karnevalskih grupa iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije. ali i predstavnika evropskih karnevalskih gradova. Tu će biti i prijatelji karnevala iz Crne Gore: Tuzi, Herceg Novi, Tivat, Budva. Za 21. izdanje su se posebno potrudili i domaćini, karnevalske trupe iz Kotora.
“Kotorske karnevalske grupe su se ponovo pokrenule i probudile iz sna u koji nas je uvela pandemija. Šili su svoje maske, te će biti brojne karnevalske grupe koje će učiniti sve kako bi Kotor još jednom bio karnevalski grad, da svi još jednom osjete šta znači karneval u Kotoru, kao kolijevci karnevala. Kotor baštini ovu tradiciju preko 500 godina, tako da tu ne može biti greške. Moja generacija i NVU “Fešta” smo preuzeli jednu veliku obavezu od naših starih da prenesemo našu karnevalsku tradiciju na nove generacije. Puno radimo da sva ta djeca zavole karneval i da sva ta djeca zavole Kotor, da bi sutra, kada se mi malo povučemo, oni preuzeli i prenijeli to dalje,” ispričao je Bajrović.
Da je tradicija karnevala i mažoret plesa u sigurnim rukama, pokazao je nastup preko 150 članica plesnog kluba “Fešta” koji već 18. godina posluje u sklopu istoimenenog NVU.
“Čast i privilegija je roditi se i živjeti u Kotoru, jer nekako sve što je vezano za ples, ritam, muziku, nekako je lakše ako krene iz Kotora. U “Fešti” je puno djece, konkretno, u trenutnom timu je preko 150 djevojčica koje su večeras plesale. Zaista je veliki izazov uskladiti devet grupa, pet mažoret i četiri gimnastičkih, da sve funkcioniše kao sat, da se ne čeka između koreografija, da djevojčice koje plešu na oba smjera stignu sve. Finale našeg svakog koncerta je naša takozvana Produkcija, koju ste mogli da vidite na samom kraju. Radi se o koreografiji koja mora trajati oko 15 minuta i tokom koje na sceni mora biti minimum 50 djece. Mi nekako godinama rušimo te rekorde i uvijek imamo preko 100 djece. Večeras se 137 djevojčica mijenjalo na sceni tih 15 minuta, sa raznim mažoret i akrobat rekvizitima. Vidjeli ste vatru, lampice, štapove, krila, akrobat i mažoret elemente kroz jednu filmsku muziku,” ispričala je koreografkinja i trenerica “Feštinih” mažoretki, Mirjana Miljanović.
Ovim nastupom je dokazano da će se tradijicija maškaranja i mažoret plesa nastaviti i kroz mnoge generacije u budućnosti, a nakon trijumfalnog nastupa Produkcije uslijedio je senzacionalni vatromet koji je zaokružio spektakularnu prezentaciju prve večeri 21. Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala. Ipak, ovo je bila tek uvertira za uzbudljivi i zabavni program koji će obilježiti ostala dva dana karnevalskih fešti.
“Večeras nas na glavnom gradskom trgu očekuje veliki Abrum gdje će sa nama biti svi naši karnevalski prijatelji iz regiona koji su došli da uveličaju i da se provedu na našem karnevalu, tako da ćemo svi zajedno napraviti jedan đir kroz Kotor i siguran sam da će večeras Kotor biti najmaškaraniji grad u regionu. Nakon toga počinjemo i muzički dio programa, u 22h na Pjaci od sata, po prvi put u Crnoj Gori će nastupiti grupa „Polkaholiki“, mladi bend koji nevjerovatno osvaja region svojim muziciranjem. Gdje god sam ispratio njihov nastup bilo je prepuno, bila je prava atmosfera. Obećali su da će u Kotoru biti prava karnevalska atmosfera. Oni će svirati do nekih 23:45h, a nakon toga Nina Badrić ima svoj koncert takođe na Pjaci od sata,” najavio je Bajrović ispred NVU “Fešta”
Kulminacija trodnevnog programa Kotorane i mnogobrjne goste očekuje u subotu, 12. avgusta, kada će grad ispuniti prava magija maškaranja i dobre zabave.
“12. avgust je rezervisan za Karneval. Karnevalska povorka će krenuti od Ljetnjeg bazena glavnom gradskom saobraćajnicom. Imaće svoje predstavljanje karnevalskih grupa ispred glavnih gradskih vrata. Nakon toga se svi selimo u Stari grad gdje počinje prava karnevalska noć. Noć za koju slobodno mogu da kažem da nema ama baš nijedan karnevalski grad. Imaju veće karnevale i imaju mnogo veće finasije, ali onu zabavu koju Kotor pruža u noći karnevala garantujem vam da nemaju nigdje,” saopštio je Vasilije Bajrović kao organizator Kotorskog Ljetnjeg Internacionalnog karnevala.
Kako bi karneval bio ugodno iskustvo za sve, organizatori podsjećaju da će u subotu, 12. avgusta, saobraćaj na potezu od Ljetnjeg bazena do kružnog toka kod glavne Pošte, zbog prolaska karnevalske povorke, biti zatvoren od 20 i 45 minuta. Takođe, priobalni put od samoposluge „Aroma“ u Dobroti do Ljetnjeg bazena biće zatvoren od 14 časova do završetka karnevalske povorke.
Podaci Monstata pokazuju da rast prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosi 2,3 odsto, lokalnom drumskom 19 odsto i aerodromskom 31,2 odsto.
Pad prevezenih putnika je u drumskom saobraćaju iznosio 2,4 odsto.
„Prevoz robe u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi pad u željezničkom saobraćaju i prometu robe u lukama od 42,1 odsto odnosno 27,9 odsto, dok se u drumskom i kod prevoza robe na aerodromima bilježi rast od 7,1 odsto odnosno 39,2 odsto“, navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u drugom kvartalu, u odnosu na isti kvartal prošle godine, je manji 31,7 odsto, a izmanipulisanih 34,9 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosio 72,39 hiljada, što je 0,9 odsto više u odnosu na isti kvartal prošle godine.
„Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosio je 8,2 hiljade, što je 23,3 odsto više u odnosu na isti kvartal prošle godine“, navodi se u saopštenju.
U Tivtu trenutno boravi 9.383 prijavljenih turista što je na nivou prethodne godine. Od toga, domaćih je 102 i oni većinom borave u hotelskom smještaju, njih 90, saopšteno je iz TO Tivat.
Na tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 9.281 stranac, od čega je najviše odabralo privatni smještaj 7.906, dok je ostatak inostranih gostiju uglavnom u hotelima, a nešto manji broj boravi u odmaralištima i kampovima, podaci su TO Tivat.
U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji turisti iz Srbije. Sa tog tržišta ih je 2.781, odnosno 35,96% od ukupnog broja. Slijede gosti gosti iz Rusije 1.293, dok ih je sa tržišta Bosne i Hercegovine 694.
U Tivtu boravi i manji broj turista iz Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine, Poljske, Mađarske, SADa i Hrvatske.
Rizort Portonovi je ove godine, programima koje je organizovao i poboljšanom ponudom, privukao više gostiju, saopštili su njegovi predstavnici i dodali da su i u avgustu nastavili sa koncertnim i drugim dešavanjima.
Direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je da je ovo još jedna izazovna sezona, ali da je to, kako smatra, postala neka nova normalnost.
“Trudili smo se da upravo programima i boljom ponudom ove godine odgovorimo na najbolji način i čini se da smo u tome uspjeli i da smo privukli veći broj turista”, rekla je Husić agenciji Mina-business.
Ona je dodala da je potrebno da se kompletna sezona završi, kako bi se govorilo o konačnim rezultatima.
“Primjetan je veći broj ljudi. Imamo preko 30 odsto veću posjećenost nego prošle godine, ali i dalje postoji puno prostora da unaprijedimo kako posjećenost, tako i kapaciteta koje imamo”, poručila je Husić.
Prema njenm riječima, ono što je osjetno bilo tokom ove sezone jeste potreba da se zajednički jača infrastruktura i povezanost kada je Crna Gora, ali i Boka u pitanju.
Husić je navela da je jul u Portonovom bio uzbudljiv, ali i da avgust ne zaostaje.
“Otvorili smo ga sa interesantnim koncertom Queen Sensation Tribute benda, a uslijedio je Barcelona Gypsy Balkan Orkestra. Ovo je samo uvod za sve ono što će slijediti, odnosno nastavljamo sa koncertima i sportskim aktivnostima, kako za djecu, tako i za odrasle”, kazala je Husić.
Jedan od većih koncerata, pored Barcelona Gypsy Balkan Orkestra, ovog mjeseca je i Montenegro Essence koncert gitar dua Nikčević-Bulatović, u pratnji gudačkog orkestra.
“Prvi put će nastupiti i popularni beogradski izvođač Fantom. Sportske aktivnosti za djecu će takođe biti organizovane dva puta tokom ovog mjeseca, a september ćemo zaokružiti, odnosno to će biti kraj ljetnje sezone za nas, koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra i muzikom iz Diznijevih crtanih i filmova uopšte”, navela je Husić.
Kontrabasista Barcelona Gipsy Balkan Orchestra, Ivan Kovaćević, rekao je prije koncerta da publika od njih može da očekuje razmjenu energije, igru i pjesmu.
„Ono što ljudi mogu da očekuju od nas je da ćemo krv ostaviti ovdje. To je energija, razmjena, publika, igra i pjevanje, sve što uvijek od nas dobiju“, kazao je Kovačević.
On je za crnogorsku publiku kazao da ima „neki svoj šmek“ i da je kombinacija morske opuštenost i onoga što se smatra Balkanom.
Kovačević je dodao da oni na muziku gledaju potpuno nomadski i da rade ono što im se dopada.
„U suštini, mi riječ Gipsy koristimo tako da je to, po našem nekom mišljenju, ciganski pristup muzici. Mi ne sviramo toliko cigansku muziku, više sviramo balkansku, ali upravo je to cijela priča i poenta. Mi na muziku koju radimo gledamo potpuno nomadski. Ne prezamo ni od čega, radimo ono što nam se dopada“, saopštio je Kovačević.
On je naveo da je njihova muzika većim dijelom muzika Balkana, istočne Evrope, Mediterana i Bliskog istoka.
„Ono što nam upadne u uši i srce, to radimo. I to je ono što smo radili od početka nastanka benda, što je već 11 godina“, rekao je Kovačević.
On je dodao da su kod muzike Balkana najinteresantnije različitosti, kao i kod naroda s tog područja.
„To je ono što je nevjerovatno. Znači možeš za dva sata da si potpuno u nekoj drugoj priči, nekim drugim emocijama i kulturnim i muzičkim i u socijalnim. To je ono što je najinteresantnije. To ne može da se nađe nigdje na svijetu“, poručio je Kovačević.
U organizaciji Fondacije za promovisanje nauke PRONA, na Ivanovim koritima počinje XVI Istraživačka stanica “Lovćen”, koja se sastoji iz tri dijela, Istraživačkog kampa Planeta u tvojim rukama (7-10. avgust), Međunarodne Ljetnje škole nauke (10-15. avgust) i Istraživačko inovacionog kampa. Ovaj program okupiće 140 učenika, studenata i predavača.
Najbolji učenici iz svih krajeva Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije imaju priliku da kroz predavanja, radionice, eksperimentalne praktikume, aktivni samostalni rad, kvizove, dokumentarne filmove, panel diskusije, izlete i različite društvene aktivnosti, upoznaju savremene naučne izazove iz oblasti matematike, fizike, hemije, biologije, medicine, elektronike, astronomije, savremene tehnologije, kao i ekološke aspekte današnjice.
„Nauka i obrazovanje su ključni faktori razvoja društva, ali i put širenja međunarodnog prijateljstva i razumijevanja čijem jačanju doprinosi i ovaj kamp, organizovan u saradnji sa partnerima iz Sjeverne Makedonije i Srbije“ ističe prof. dr Jovan Mirković predsjednik Fondacije za promovisanje nauke PRONA.
On je podsjetio da se u regionu, ali i u razvijenim zemljama vode debate i kampanje sa ciljem podizanja svijesti da društvo mora stvoriti uslove za ostanak mladih.
“Kamp na Lovćenu okuplja mlade istraživače, učenice, učenike i predavače iz regiona, inostranstva i naučne dijaspore i ukazuje na važnost obrazovanja i ulaganja u mlade ljude sugerišući da je za male zemlje najbrži put razvoja na bazi kreativnosti inovativnosti i znanja”, ističe Mirković.
Marija Vojinović, koordinatorka Međunarodne Ljetnje škole nauke, podsjetila je da su kroz aktivnosti Fondacije PRONA naučna znanja upotpunili na hiljade mladih iz svih krajeva Crne Gore, dok je kroz škole na Lovćenu do sada prošlo 800 mladih talenata i oko 400 predavača sa svih meridijana uključujući i one sa prestižnih univerziteta kakvi su Oksford, Kembridž, Lomonosov, Harvard, Berkli, Tokio i drugi.
“Fondacija PRONA je među rijetkima koje pružaju šansu svim zainteresovanim učenicima da proširuju svoja naučna znanja i to ne samo kroz projekat Istraživačke stanice Lovćen, već i kroz brojne druge projekte. Svi Pronini programi su besplatni, jer ubijeđeni smo da baviti se naukom mora biti prilika, a ne privilegija”, rekla je Vojinović.
Ivana Živković, koordinatorka kampa “Planeta u tvojim rukama” kazala je da je ovogodišnji kamp uspješno realizovan zahvaljujući sinergiji predavača i polaznika.
“Koncipirana kroz predavanja i praktikume iz biologije, hemije, fizike, radionice, botaničke ekskurzije obuhvatila je raznovrsne teme i sve one dovele su nas do istog pitanja – Da li je planeta u našim rukama?“, kazala je Živković.
Istraživačku stanicu “Lovćen”, Fondacija PRONA organizuje uz podršku Western Balkan Fonda i Fonda za inovacije Crne Gore, dok su prijatelji manifestacije Ministarstvo odbrane, NVO Zona, Čikom i EYCA – Evropska omladinska kartica.
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se u petak, 11.avgusta u Đurđevom brdu obilježiti 71. godina od kada je takmičarsko obilježje bućanja, baš na ovom zogu, dobilo 1952. godine kada su Tivćani ustvrdili da mogu učiniti što i Finci, pa su na Olimpijske igre u Helsinkiju odgovorili „Bućarskom olimpijadom“.
Povodom obilježavanja ovog jako važnog događaja, biće upriličen svečani program , koji će posjetioce provesti kroz interesantne priče i anegdote o bućanju u Tivtu. Uz mnogobrojna iznenađenja, biće prikazana i prezentacija koja prati bućanje od samih početaka do danas.
Nakon kulturnog dijela programa koji je predviđen za 20:45 sati, goste će od 21:30 sati, zabavljati Ansambl Toć.
Za sve zainteresovane posjetioce, biće organizovan prevoz koji će u 20:00 sati krenuti sa parkinga kod Doma Zdravlja Tivat.
© BokaNews, 2021
