Kroz realizaciju projekta Volim Kotor, iz Turističke organizacije poručuju da su postavili kutiju za naše drage mačke, koji se odnosi na reciklomate. Kutija služi za donacije koje će biti iskorišćene za kupovinu hrane za mačke, kao i liječenje i sterilizaciju. Kutija se nalazi na Kamenom kiosku.
Podsjetimo, u okviru projekta KOTOR CATS & ECO FRIENDLY CITY, postavljen je prvi od nekoliko reciklomata, kojim želimo da doprinesemo kako dobrobiti naših dragih mačaka, po kojima Kotor postaje sve više poznat, tako naravno i zaštiti životne sredine, kazali su ranije iz ove organizacije.
Reciklomat je postavljen na lokaciji kod “mačijeg grada” u parkiću pored crkve Blažene Ozane. Funkcioniše na principu ubacivanja plastične ambalaže, recimo flašica od vode i sokova. Dvije plastične flašice su potrebne za jednu dozu hrane.
U subotu 29.jula u Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom etnolog antropolog Danijela Đukić održaće predavanje o nematerijalnom kulturnom nasljeđu
“ I riječ je djelo”, naziv je programa posvećenog nematerijalnom kulturnom nasljeđu, koje će u Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom, u subotu, 29.jula, sa početkom u 21 čas, održati direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, etnolog antroplog.
Đukić se bavi socio-kulturnom antropologijom, a u dosadašnjem radu, najviše se posvetila unaprijeđenju i vidljivosti elemenata nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, kao i načinu finansiranja i modelu održivosti u razvojnim lokalnim i republičkim planovima i UNESCO zaštićenim područjima.
Na predavanju u Paviljonu, foksiraće se na aktuelne razvojne teme, kao što su problemi u nematerijalnom nasljeđu i organizacionom ponašanju uprava, neophodnosti uvođenja etičkog kodeksa, te vezu između klimatskih promjena i nematerijalnog nasljeđa sa osvrtom na Wiki Loves Living Heritage. Osim toga ukazaće na potrebu za podizanjem svijesti o UNESCO Konvenciji za zaštitu elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa, koja je usvojena 2003 godine i kojoj je UNESCO misija posvetila posebnu pažnju tokom 2023. godine u susret obilježavanju 20 godina od njenog usvajanja.
Podsjetićemo, da je UNESCO definisao nematerijalnu kulturnu baštinu kao praksu, prezentaciju, izražavanje, te udružena znanja i neophodne vještine, koje zajednice, grupe i u nekim slučajevima pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine.Nematerijalna kulturna baština, koja se ponekad naziva i živa kulturna baština, manifestuje se, između ostalog, u usmenoj tradiciji i jeziku, scenskoj umjetnosti, društvenoj praksi, znanju i primjeni znanja o univerzumu, kao i tradicionalnoj umjetnosti.
Đukić je od oktobra 2022. godine direktorka JU Muzej i galerija Tivat, od kada i radi na projektu Zaštita nematerijalnog kulturnog nasljeđa kroz učenje. U toku projekta realizovane su likovno-edukativne radionice, izložba o nematerijalnim kulturnim dobrima Crne Gore i konferencija o nematerijalnom nasljeđu i održivom turizmu.
Organizaciju programa, koji se održava pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi potpisuje Ksenija Matović, organizatorka programa kulture i nauke u Paviljonu Gradske muzike.
Više od 50 kitova pilota uginulo je nakon što su se nasukali na udaljenoj plaži na zapadu Australije, priopćile su vlasti u srijedu, dok su spasilačke ekipe pokušavale vratiti ostatak jata natrag u vode.
Pomorski stručnjaci i volonteri kampirali su preko noći na plaži Cheynes, više od 450 kilometara jugoistočno od Pertha u državi Zapadna Australija, nakon što su kitovi pronađeni izbačeni blizu plaže.
“Nažalost, 51 kit je uginuo tijekom noći nakon masovnog nasukavanja”, objavila je Služba za parkove i divlje životinje Zapadne Australije.
“Zajedno s registriranim volonterima i drugim organizacijama pokušavamo vratiti preostalih 46 kitova u dublje vode tijekom dana.”
Kitovi piloti poznati su po svojim jakim društvenim vezama, pa kada jedan kit upadne u poteškoće i nasuka se, ostali ga obično slijede.
Australija i susjedni Novi Zeland žarišta su masovnog nasukavanja kitova zbog velikih kolonija kitova pilota koji žive u dubokim oceanima koji okružuju te otočne države, ali razlog zašto ostaju zarobljeni na plažama ostaje misterij.
Slastičarnica nudi kolačiće sa slikom pape Franje Foto: PEDRO NUNES / Reuters
Dok se Lisabon priprema za posjet pape Franje sljedeći tjedan, lokalna je slastičarnica izbacila potpuno novu slasticu kojom će obilježiti tu prigodu – kolačić s papinom slikom, koji se već sada brzo prodaje.
Zamisao se rodila kao interna šala između jednog od vlasnika slastičarnice Balco Do Marqusa, Fernanda Santosa i njegovih slastičara.
Sada dnevno izrađuju 120 kolača s papinom slikom. Nadaju se da će ih od 2. do 6. avgusta, za vrijeme Franjina boravka u gradu prodati više tisuća po cijeni od 2,20 eura za komad.
Slastičarnica se nalazi u samome središtu Lisabona i blizu je jednog od mjesta na kojemu će Sveti Otac sudjelovati u obilježavanju Svjetskoga dana mladih, globalnog skupa mladih katolika koji se održava od 1. do 6. avgusta.
Slastičarnica nudi kolačiće sa slikom pape Franje Foto: PEDRO NUNES / Reuters
Vlasti očekuju više od milion ljudi
– Zamisao je briljantna, smatra 49-godišnji Santos. “Svima je simpatično i zabavno. Ljudi se zaustavljaju pred izlogom slastičarnice, fotografiraju kolačiće i objavljuju fotke na društvenim mrežama”, rekao je.
Ručno rađene slastice ukrašene su glazurom i šarenim šećernim mrvicama, a na vrhu je jestiva tiskana fotografija pape Franje.
Premda Sveti Otac ima pretrpan raspored, Santos se nada da će navratiti u slastičarnicu da proba jedan. “Pozvan je, a i blizu je… samo treba sići do nas.”
Ekipa Uprave za pomorske sigurnosti i upravljanja lukama spasila je slovenačkog državljanina dva kilometra od obale na Buljarici. Kako je saopšteno iz UPSUL-a, njegov čamac od dva metra koji je bio u kvaru, bura je nosila na otvoreno more.
“I pored najavljenog sjevernog vjetra i upozorenja da se vodi računa priliko isplovljenja na more, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je primila poziv u 0725 na Pomorsko operativni centar da je jedna osoba sa gumenjakom od dva metra ustala u kvaru na plaži Buljarica te ga jaka bura nosi na otvoreno more”, saopšteno je iz Uprave.
Operateri Dragan Đurović i Vlado Kasalica su uz koordinaciju sa Spailačkim čamcem SAR-1 sa posadom Isidora Jovanović i Stavan Asović za manje od 45 minuta spasili slovenačkog državljanina.
“UPSUL po ko zna koji put upozorava turiste da se na izlažu životnim rizicima i ne izlaze po lošem vremenu na more. Sličan slučaj sa smrtnim poslijedicama se desi prije par godina upravo na istom mjestu gdje spašen čamac”, saopštili su oni.
U skladištima Vojske Crne Gore (VCG) nalazi se 967 tona viška ubojnih sredstava, od čega je 599 tona prodato, ali ih komisionari i kupci nijesu preuzeli, navodi se u vladinoj informaciji o uništenju viška naoružanja i vojne opreme, javlja Anadolu.
U Informaciji, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, se navodi da je jedan od većih bezbjednosnih rizika Crne Gore i dalje višak ubojnih sredstava koji se nalazi u skladištima VCG.
Ističe se da je ovaj problem danas znatno manji u odnosu na 2006. godinu, ali da je i dalje prisutan.
“U periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore do 30. juna ove godine, viškovi ubojnih sredstava u skladištima VCG smanjeni su za 10.959,84 tone ili 91,89 odsto”, piše u Informaciji.
Od toga je, kako se navodi, 4.020 tona viškova ubojnih sredstava uništeno, 6.538 tona je prodato, dok je 400 tona donirano partnerskim zemljama.
U dokumentu se dodaje se da je tokom šest mjeseci ove godine količina viškova ubojnih sredstava smanjena za 84 tone i da su kupci sve preuzeli.
“U skladištima VCG, zaključno s 30. junom, nalazi se 967,06 tona viškova ubojnih sredstava”, kaže se u Informaciji.
Navodi se da je od toga 599,47 tona ubojnih sredstava prodato, ali da nije preuzeto od strane komisionara i kupaca.
“Ministarstvo odbrane će 287,87 tona preventivno uništiti, 64,73 tone će se uništi preko ITF fonda, dok će 14,99 tona biti korišćeno za obuku”, dodaje se u Informaciji.
Iz Vlade su u dokumentu istakli da je obezbijeđen novac za uništenje 64,73 tone ubojnih sredstava kroz treću fazu ITF fonda i da je međunarodna organizacija ITF Enhancing Human Security iz Slovenije raspisala međunarodni tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za realizaciju programa.
Ministarstvo odbrane će, kako se navodi, uništiti 287,87 tone (trupovi torpeda i krilatih raketa), po završetku sudskog spora sa privrednim društvom Cofis Montenegro iz Podgorice.
Vlada je na istoj sjednici usvojila i Informaciju o prodaji viška naoružanja i vojne opreme u kojoj se navodi da su za prvih šest mjeseci ove godine komisionari i kupci preuzeli 84 tone ubojnih sredstava i 59 komada naoružanja po ranije zaključenim ugovorima, za šta je naplaćeno 127.400 eura.
U dokumentu se ističe da je od juna 2006. do juna ove godine ukupno prodato 7.137 tona ubojnih sredstava i 68.922 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava.
U Informaciji se navodi da su komisionari i kupci preuzeli 6.538 tona ubojnih sredstava i 63,2 hiljade komada naoružanja i drugih borbenih sredstava.
“Dok 599,47 tona ubojnih sredstava i 5.722 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava nijesu preuzeti i dalje se vode kao višak u Vojsci Crne Gore”, piše u dokumentu.
Kako se navodi, od juna 2006. godine do juna ove godine prodato je 2.987 komada motornih i priključnih vozila, inžinjerijskih radnih mašina, 34 plovna objekta, 11 stavki opreme i rezervnih dijelova od plovnih objekata i radioničke opreme i 106 stavki rezervnih dijelova za vazduhoplove i opreme i alata za njihovo održavanje.
Naoružanje i ubojna sredstva prodata su za 26,6 miliona dolara i 3,35 miliona eura, a motorna i priključna vozila i inžinjerijske i radne mašine za 4,17 miliona eura.
Plovni objekti i rezervni dijelovi za njih, kako se navodi u Informaciji, kupce su koštali 2,02 miliona eura i skoro 530 hiljada dolara, a rezervni dijelovi za vazduhoplove i opremu i alat za njihovo održavanje 59.400 eura.
Fešta od ribe i vina u organizaciji Mjesne zajednice Lepetane biće održana u petak 28.jula sa početkom u 21 sat.
Fešta se organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat, a uz podršku brojnih lokalnih sponzora, biće upriličena na pristaništu u Lepetanima, na Mulu Veselina (preko puta Doma kulture).
Posjetioci će biti u prilici da uživaju, kako u besplatnoj ribi i vinu, tako i u muzičkom dijelu programa kada će nastupiti Bojan Delić.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan 36. put, a i ove godine ostaje u terminu od 22. do 28. avgusta 2023. godine.
Publika će imati priliku da uživa u filmskim ostvarenjima u okviru pet selekcija, tri takmičarske – dugometražnog igranog, dokumentarnog i studentskog filma, i dvije vantakmičarske – Kino Evropa i program Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award).
Savjet Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival, čiji je predsjednik dramski pisac Stevan Koprivica, a članovi Vojislav Kilibarda, Gojko Berkuljan, Ilija Subotić i Dragoljub Janković, potvrdili su programe sve tri takmičarske selekcije.
Selektorka programa dugometražnog igranog filma je producentkinja Jelena Mišeljić, selektor programa dokumentarnog filma reditelj Sead Šabotić, selektorka studentskog filma dramska spisateljica Maja Todorović. Ostvarenja u okviru programa Mreže festivala Jadranske regije selektovao je reditelj Ivan Bakrač.
Pored filmskog programa, 36. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, donosi i bogat prateći program.
Pokrovitelji 36. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture Herceg fest.
Tuniska obalna straža izvukla je iz mora 901 utopljenog migranta u prvoj polovici ove godine, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Kamel Feki, upozoravajući na neviđen broj žrtava na obalama te zemlje.
Sjevernoafrička zemlja suočava se s rekordnim valom migracija i čestim potonućima brodova s migrantima iz subsaharske Afrike koji su plovili prema talijanskim obalama.
Tunis je zamijenio Libiju kao glavno polazište za ljude koji bježe od siromaštva i sukoba u Africi i na Bliskom istoku u nadi za boljim životom u Europi.
Feki je u parlamentu rekao da je među 901 pronađenim tijelom 36 Tunižana i 267 stranih migranata, dok je identitet ostalih nepoznat.
Većina brodova s migrantima polazi s obale južnog tuniskog grada Sfaxa. Plovilima upravljaju trgovci ljudima, što je dovelo do migracijske krize bez presedana za Tunis.
Oko 75.000 migranata brodovima je stiglo do Italije do 14. srpnja, u odnosu na oko 32.000 u istom razdoblju prošle godine, pokazuju službeni podaci. Više od polovice došlo je iz Tunisa.
Jugobanka akcionarsko društvo (AD) iz Beograda pokrenula je prinudno izvršenje u cilju naplate potraživanja od Instituta Simo Milošević u Igalu.
Privredni sud u Podgorici je 2021. godine priznao odluku beogradskog suda kojom je Institut Igalo obavezan da Jugobanci u stečaju isplati 3,67 miliona EUR duga za kredit od prije tri decenije, a kada se na taj iznos dodaju kamate i parnički troškovi, dug Instituta je 7,5 miliona EUR.
Radio Televizija Herceg Novi (RTHN), pozivajući se na više neimenovanih izvora, javlja da je rješenje o izvršenju poslato Centralnoj banci Crne Gore, kao i da bi do blokade računa bi moglo doći svakog trenutka i to na iznos od oko 7,5 miliona EUR.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Instituta Savo Marić potvrdio je za RTHN da je jutros račun blokiran na 3,6 miliona EUR, što predstavlja osnovni dug Jugobanci AD Beograd u stečaju.
“Mene lično to ne iznenađuje, više od godinu sam ukazivao na tu opasnost. Mislim da to svi zajedno nijesmo ozbiljno shvatili i da smo se uljuljkali u tome što Agencija za očuvanje depozita iz Beograda nije reagovala odmah i obećala da će nam izaći u susret”, kazao je Marić.
On je istakao da je ovo najteža situacija u istoriji Instituta kome prijeti stečaj.
“Ne želim o tome da razmišljam, iskoristićemo sve pravne mogućnosti koje imamo, a lokalna samouprava će dati svoj doprinos i zamolićemo da se odluka prolongira”, kazao je Marić.
On je rekao da se nada da će dobiti pozitivan odgovor od njih, ali da je to “samo kupljeno vrijeme”.
“Za to vrijeme moramo svi da stavimo prst na čelo i da možda onaj predlog koji je prvobitno išao od nas i koji je tada bio prihvaćen iz Beograda, a to je da taj dug od 3,6 miliona EUR bude vraćen kroz kredit za koji bi garantovala Vlada, a dio kroz rehabilitaciju njihovih pacijenata u Institutu”, kazao je Marić.
On je kazao da se nada da će uspjeti da odgode odluku o izvršenju i da će pobijediti razum.
“Očekujem da će oni koji nijesu do sada shvatali značaj Instituta to shvatiti i da će Institut ostati jedna od najvažnijih ustanova ove države”, rekao je Marić.
