Crna Gora treba da zauzme model između elitnog i masovnog turizma, takozvani mješoviti model, smatra ministar turizma i ekologije Vladimir Martinović.
– Mislim da je kreiranje tog mješovitog sistema ljekovito za Crnu Goru. Takođe smatram da Crna Gora ima veoma veliki potencijal kada su u pitanju vjerski i zdravstveni turizam – poručio je Martinović i kazao da se intenzivno mora raditi na razvoju tih elemenata.
On je gostujući u emisiji Okvr naveo i da turističku ponudu treba kreirati i kroz buduće finansijske i fiskalne planove Vlade Crne Gore.
Govoreći o stanju u sketoru, Martinović je kazao da je prošao kratak period kako bi se sagledali svi problemi.
– Mi imamo izgrađene brojne turističke kapacitete, brojne turističke komplekse koji nijesu pratili odgovarajuću komunalnu, a ni saobraćajnu infrastrukturu. Stvari su se radile nekim potpuno obrnutim redosledom – kazao je Martinović.
To je, dodaje, jedan veoma velik izazov i za državu.
– Ja sam siguran da će i ministarstvo, naravno u svojim okvirima i nadležnostima, a i Vlada na čelu sa Spajićem, i te kako znati da se nosi sa tim problemima, izazovima, kako bismo uspjeli da ih riješimo. Naravno, to nije moguće preko noći, ali definitivno smatram da su to neki okviri u kojima moramo da se krećemo, da detektujemo probleme – kazao je Martinović.
On je poručio da će te probleme rješavati u narednom periodu, jer država nikako ne smije dozvoliti da turizam bude zanemaren na bilo koji način.
Martinović smatra da Crna Gora treba da zauzme model između elitnog i masovnog turizma, takozvani mješoviti model.
Građani i građanke Herceg Novog 20. i 21. novembra mogu u svom gradu razgovarati sa predstavnicima institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i podnijeti pritužbe.
Zaštitnik Siniša Bjeković sa saradnicima će posjetiti Opštinu Herceg Novi, u okviru održavanja “Dana Zaštitnika”. Razgovaraće sa lokalnim rukovodstvom, učestvovati u terenskim posjetama ustanovama i institucijama, razgovarati sa zainteresovanim građanima i primati njihove pritužbe.
Cilj posjeta lokalnim sredinama je da se u neposrednom razgovoru razmijene informacije o stanju ljudskih prava i sloboda, da se Institucija približi građanima i omogući konsultacije i podnošenje pritužbi svima koji smatraju da su im prava povrijeđena postupanjem državnih organa, gradskih vlasti, javnih službi ili drugih nosilaca javnih ovlašćenja.
Potrebno je da zainteresovani građani pripreme kopiju dokumentacije koju posjeduju u vezi sa pritužbom.
Prijem je organizovan u Velikoj Sali Skupštine Opštine (Trg Maršala Tita 2), ponedjeljak 20. novembar (10-14h) i utorak 21. novembar (10-13h).
Dane Zaštitnika organizujemo u javnom interesu, u cilju podizanja svijesti građana o njihovim pravima i slobodama, informisanja o načinima zaštite i obraćanja instituciji Ombudsmana.
“Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana” – foto arhiv Boka News
Međunarodni znastveni skup „Zmajevići nadbiskupi, mecene, društveno-politički stratezi“ posvećen nadbiskupima Andriji i Vicku Zmajeviću, održan je u petak u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.
“Nadbiskupi koji su svojim životom, djelovanjem, pastirskom službom, kulturnom predanošću obilježili, ne samo prostor Boke kotorske i Perasta iz kojeg su potekli, već prostor i Zadarske nadbiskupije, odnosno Dalmacije i kako ćemo danas vidjeti i prostor Albanije. Dakle, oni spajaju jako široki geografski, kulturni i povijesni luk”, kazao je u uvodu kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati.
Osvrnuo se i na povod održavanja ovog znanstvenog skupa.
“Naša braća u Albaniji slave 320 godina od održavanja sabora u Lješu kojim je predsjedavao nadbiskup Vicko Zmajević. Također, obilježava se 300 godina od iseljavanja Arbanasa na područje Zadra. Dakle, don Nik iz Albanije je predložio našem nadbiskupu da se održi ovaj znanstveni skup i mi smo to prihvatili kao Kotorska biskupija, budući da je ovo postojbina Zmajevića, odnosno njihovo ishodište”, kazao je Tonsati.
Predsjednik Opštiine Kotor Vladimir Jokić poručio je da je rijetko koja porodica u povijesti Kotora toliko utisnula svoje ime kao što su to uradili Zmajevići.
„Od Andrije, Vicka i njihovog predanog vjerskog i kulturološkog rada, do političkih i strateških upoznavanja civilizacija koje su upravljale ovim prostorima sa onim što je priroda ovoga kraja, ostavili su neizbrisiv trag, ne samo na prepoznavanje ovog dijela Europe, već i na zbivanja u ostatku Europe, od Rusije sve do Vatikana. Nadam se da će današnji skup doprinijeti boljem razumijevanju njihove uloge u ovim procesima. Siguran sam da će i grad Kotor u narednom periodu uspjeti i umjeti da se na pravi način oduži legatu jedne takve obitelji”, kazao je Jokić na otvaranju skupa.
Monsinjor Rok Gjonlleshaj, nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije istaknuo je da se skupom želi obilježiti važan događaj povodom 320 obljetnice sabora u Lježi (Albanija) gdje je glavnu ulogu, osim pape Klementa XI imao, kako kaže, sin Boke kotorske, Vinćenco Zmajević.
“Nadbiskup Zmajević u tom događaju nije bio sam. Delegiran od strane pape Klementa XI podržan od drugih Zmajevića-Andrije nadbiskupa i Matrije admirala, na tom značajnom koncidu imao je i ostale nadpastire i pastire iz Albanije i Sirije, kao što su bili nadbiskup Skoplja, biskup Lježe, nadbiskup Skadra i ostali redovnici i česnici na tom skupu koji su zajedno donijeli veoma važne odluke i dali svoj doprinos da se može sačuvati vjera i nacionalnost, te da se može oživjeti Crkva koja je bila do te mjere ugrožena da je bila pred propašću”, kazao je Gjonlleshaj.
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana” – foto arhiv Boka News
U znastvenom skupu učestvovali su osim nadbiskupa Skadarskog Angela Massafra i župnika u Perastu, odakle Zmajevići potiču, don Srećko Majić, i znastvenici istraživači iz zemalja regiona.
Na temu “Iz životopisa barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića (1671.-1694.)” govorila je putem Zoom aplikacije dr. sc. Lovorka Čoralić (Hrvatska),“O službi Vicka Zmajevića u Zadarskoj nadbiskupiji“ doc. dr sc. Zdenko Dundović (Hrvatska),“Christus imperat Andrije Zmajevića i tenebrae Vicka Zmajevića u Južnojadranskom društveno-storijskom kontekstu njihovog prelatstva” dr sc. Savo Marković (Crna Gora), Latini” e “Scismatici” nel sec. XVII – XVIII, nei confine dell’odierno Montenegro”, akademik Pellumb Xhufi, (Albanija).
Na temu “Le circostanze politico- sociali della migrazione degli albanesi a Zara all’ epoca di Zmajevich” izlagao je prof. dr. sc. Edmond Malaj (Albanija), “Vicko Zmajević i Barska nadbiskupija u izvještajima kongregacije “Propaganda Fide” don Frok Zrefiq (Kosovo), “Smanjenje katoličke populacije u Barskoj nadbiskupiji za vrijeme vladavine Nemanjića i Osmanskog carstva” dr. don Nike Ukgjini (Albanija). Na temu “Zmajevići u dokumentima Istorijskog arhiva Kotor”, govorili su Joško Katelan i Tina Brajić (Crna Gora) na temu “Nadbiskup Vicko Zmajević naručitelj umjetnina u Dalmaciji”, akademik Radoslav Tomić, (Hrvatska), “Palača Zmajević u Perastu i barokna stambena arhitektura u Boki Kotorskoj”, dr. sc. Katarina Horvat – Levaj (Republika Hrvatska), a na temu “Nadbiskup Andrija Zmajević, pokrovitelj umetnosti”, prof. dr. sc. Saša Brajović, (Srbija).
Organizatori skupa su bili Kotorska biskupija i Barska nadbiskupija, u suradnji s biskupijom Lješa u Albaniji.
U Tivtu trenutno boravi 1,762 gosta, većinom stranaca, dok je broj domaćih turista svega devet. Evidentiran je pad od 18% u odnosu na isti period prethodne godine, ali je ipak 67% bolja posjećenst u poređenju sa 2019. godinom, rekla je direktorica Turističke organizacije, Nina Lakičević…
Hotelski kapaciteti su popunjeni pet odsto bolje nego prošle godine, dok je u privatnom smještaju zabilježen pad od 19%. Pokazatelji su, ističe Lakičević, u poređenju sa 2022. i 2019. godinom dobri, sa ukupno 139,000 dolazaka, što predstavlja povećanje od 11% u odnosu na 2022. godinu. Tokom devet mjeseci ostvareno je 1,145,000 noćenja.
Statistika takođe pokazuje povećanje naplate boravišne takse za 35% u odnosu na prethodnu godinu, dok je turistička taksa zabilježila povećanje od 18%.
Naplaćeno je 510 hiljada boravišne takse i gotovo 180 hiljada eura turističke takse tokom deset mjeseci. Dodatno, prihod od članskog doprinosa iznosi 19 hiljada eura, s očekivanjem da će rezultati biti bolji u poređenju s 2022. godinom jer obračuni nisu potpuno završeni. Očekuje se da u narednom periodu to uradi Sekretarijat za finansije.
Takođe, naplata nautičke takse je dobra, a i tokom prethodnih prazničnih dana zabilježena je dobra posjeta. U strukturi gostiju najviše ih je iz Rusije i Ukrajine. Direktorica TOT-a izražava zadovoljstvo s trenutnim turističkim pokazateljima u Tivtu.
Lakičević je navela da su dopis resornom ministarstvu zajedno su uputile turističke organizacije sa Primorja. Insistiraju na promjeni zakona i tako dođu do toga da, možda ne dokrja ove godine što je i nemoguće, ali u maju ili sptembru naredne počne nova naplatna politika. Cilj je da se kod nautičke takse ide ka naplati po osnovu broja gostiju, a ne po osnovu plovila koja stižu u Porto Montenegro.
U Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga “Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento” (Jadransko brodovlje između dvije obale u 18. stoljeću) autorice doc. dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek, prenosi Otvoreno more.
Riječ je o izuzetno vrijednom djelu koje prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta, odnosno oko 16.000 dokumenata koji se odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u 18. stoljeću. Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene.
– Prvi koraci u nastajanju knjige nastali su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je povjesničar Nikola Čolak krenuo u istraživanje pomorske povijesti. Zadar je bio važna sastavnica istraživanja pomorske povijesti, budući da je u njemu zalaganjem Čolaka, Vjekoslava Maštrovića i drugih pripremljen Pomorski zbornik tadašnje JAZU. Međutim Čolak nije bio podoban, neko vrijeme proveo je na robiji a onda je 1966. emigrirao u Italiju, gdje je na raspolaganju imao puno dokumenata o našoj pomorskoj povijesti, najviše u Italiji. Pripremio je veliki broj tzv. regesta, sažetaka dokumenata u arhivima, koji su ključni za daljnja istraživanja, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.
Povijesni okvir razdoblja kojim se knjiga bavi dao je prof. dr. sc. Milorad Pavić, koji je istaknuo kako se radi o vremenu kada Venecija gubi utjecaj na Mediteranu te se sve više orijentira na Jadran. Tijekom 18. stoljeća nastaju brojni centri pomorskog prometa mimo Venecije i Dubrovnika, o čemu svjedoči činjenica da su početkom stoljeća u Malom Lošinju bilo stotinjak jedrenjaka, da bi na kraju bilo 105 jedrenjaka duge plovidbe.
Analiza autorice pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brodovi koji se najčešće spominju su trabakul, a zatim tartana, pelig, pulaka, marsilijana, filjuga, barca, keč i bracera. Čak 70 posto odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 tona), dok se 20, posto sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti, među kojima su nave i vašeli te fregaduni.
Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.
– Knjiga je nastala na analizi 16 tisuća dokumenata, iz kojih sam izvukla 77 vrsta brodova. Među njima je možda nekoliko brodova za koje se koriste drugačiji nazivi, ali ima i onih za koji se može naći samo jedno ime iako se radi o potpuno različitim plovilima, npr. tartanama. Za neke brodove znanstvenici od Genove do Krete koje sam kontaktirala ne znaju koji su. Ovi arhivski regesti su nevjerojatno bogato svjedočanstvo povijesti, ali i svađa, pregovora, života naših ljudi prije 350 godina. Htjela bih da ova knjiga bude poticaj znanstvenicima za daljnje istraživanje, a javnosti prilika da vide bogatstvo materijalne i nematerijalne baštini koje imamo, istaknula je autorica knjige, inače i unuka na početku spomenutog Nikole Čolaka.
Drugi odvojak knjige je velika izložba koja će biti postavljena na obje obale Jadrana, od Pesara do Atene, a zadnja stanica će biti Sveučilište u Zadru, gdje će ostati u stalnom postavu.
Rat u Ukrajini – 633. dan. Ukrajinska vojska saopštila je da su u operacijama od početka rata uništili 15 ruskih plovila u Crnom moru. Ruski PVO sistemi uništili su dvije ukrajinske protivbrodske rakete “neptun” iznad Crnog mora, kod obale Krima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija pokušava da destabilizuje situaciju u Ukrajini pokušavajući da izazove državni udar.
Tokom noći oboreno 29 ruskih dronova
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 29 od 38 bespilotnih letjelica u ruskom noćnom napadu, saopštile su vazdušne snage Ukrajine.
Ukrajinska vojska je navela da su ruske snage lansirale dronove Šahed iranske proizvodnje sa ruske teritorije u nekoliko talasa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Napad na mnoge ukrajinske regije trajao je od 20 sati u petak do četiri sata jutros po lokalnom vremenu.
Najžešće borbe proteklih sedmica vode se oko Avdijivke, Marinke i Bahmuta u istočnoj oblasti Donjecka.
Ukrajinska vojska saopštila je u petak da je u njenim operacijama od početka ruske invazije uništeno 15 ruskih vojnih brodova u Crnom moru, a da je 12 drugih brodova oštećeno.
Evropska unija je u međuvremenu predložila novi paket restriktivnih mjera protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, kojim je predviđeno sankcionisanje više od 120 dodatnih pojedinaca i subjekata.
Holandija izdvojila dodatnu pomoć za Ukrajinu
Rat u Ukrajini ušao je u 633. dan. Borbe se vode na istoku zemlje, a obje strane se napadaju međusobno i dronovima.
Ruski PVO sistemi uništili su dvije ukrajinske protivbrodske rakete “neptun” iznad Crnog mora, kod obale Krima, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Vlada Holandije izdvojila je dodatne dvije milijarde eura vojne pomoći Ukrajini tokom 2024. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija pokušava da destabilizuje situaciju u Ukrajini izazivanjem “haosa” unutar zemlje.
Ukrajinska vojska saopštila je da su u operacijama od početka rata uništili 15 ruskih plovila u Crnom moru, a oštetili 12 plovila.
Skoro 20.000 Ukrajinaca ilegalno je napustilo zemlju od početka rata kako bi izbjegli mobilizaciju, piše BBC.
UMPCG je u saradnji sa 6 lokalnih samouprava (Tuzi, Bar, Kotor, Herceg Novi, Danilovgrad i Kolašin) je pokrenula inicijativu uspostavljanja Preduzetničkih klubova.
U toku je poziv mladima od 18 do 35 godina koji žive/posluju u opštinama: Tuzi, Bar, Kotor, Herceg Novi, Danilovgrad ili Kolašin i žele da mijenjaju preduzetnički ambijent u svojoj opštini, da se prijave i uključe u klub u svojoj opštini.
Preduzetnički klubovi su mjesta gdje će moći da se povezuju sa istomišljenicima, zagovaraju promjene koje će olakšati njihovo poslovanje, razmjenjuju iskustva, stvaraju nove poslovne prilike i uče od uspješnih preduzetnika/ca.
Projekat Preduzetnički P&S klub je podržan kroz program „Podržani=Osnaženi“ (FSTP-For Support To emPowerment) koji realizuje Fond za aktivno građanstvo – fAKT, u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Bogat program pod nazivom „Jesenji dječji kutak”, izložbe „Ulicom šipka” i domaćih proizvoda i rukotvorina, nezaobilaznu Donatorsku trpezu, Jesenju štraftu i žurku obilježiti će 7. izdanje Jesenje fešte, u organizaciji NVU Ruke, koje će biti održano tokom ovog vikenda, subota, 18. i nedelja 19. novembar, na terasi Gradske kafane, Njegoševoj ulici i na Šetalištu.
U sklopu Jesenje fešte biće organiovana donatorska trpeza na kojoj ce lokalni restorani, hoteli, keterinzi i gastro entuzijasti ponuditi svoje slatke i slane delicije od jesenjih plodova.
Sav prihod namjenjen je za potrebe rehabilitacije mladog Jakova Smoljana.
Jesenja fešta 2023.
Jakovu se prije godinu dana dogodila teška nesreća nakon koje je ostao nepokretan. Nadamo se da ćemo ovom zajedničkom akcijom doprinijeti da se Jakovu omoguće neophodni tretmani za koje se vjeruje da će unaprijediti njegovo stanje, poručuju organizatori NV Ruke iz Herceg Novog.
Jesenja trpeza će biti priređena na Trgu Nikole Đurkovića sa pocetkom u 10.00. U izvedbi ce nam pomoci ucenici sa ugostiteljskog smjera Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ kao i mladi preduzetnici iz ove škole.
Jesenja fešta
Zabavni program tokom manifestacije realizovaće Mažoret klub Lili i bend Trio Mare, a biće promovisana i nova pjesma „Na ti šipak, na ti roge“, koju je za Jesenju feštu napisao i komponovao Denijel Deranja, po tekstu Olivera Nedovića.
Nakon dnevnog, program će biti nastavljen u večernjim satima u snek baru Vagon u Zelenici, gdje je pripremljen poseban jesenji meni tokom cijelog vikenda, a za dobro raspoloženje pobrinuće se Vitez Đurović.
Jesenja fešta
Jesenja štrafta, odnosno kostimirana biciklistička parada od Igala do Zelenike najavljena je za nedelju. Porodični događaj za sve uzraste počinje u 10 sati kod vile Galeb u Igalu gdje će pola sata ranije biti organizovana registracija učesnika. Učešće je besplatno. optimisti – vidimo se 18. 11. na Jesenjoj fešti od 10 – 16 časova.
Jesenja fešta je podržana kroz konkurs Opštine Herceg Novi za projekte NVO u 2023. Partners u realizaciji su Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić”, NVO Nova šansa u Novom, kao i Gradska kafana.
Crna Gora je, prema trećem kvartalnom izvještaju Evropske komisije za putovanja (ETC), tokom ove godine ostvarila izuzetne rezultate u turizmu, te prednjači u odnosu na druge evropske destinacije po rastu broja turista u poređenju sa 2019.
Kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), u izvještaju se navodi da je Crna Gora, sa rastom od 14 odsto, na drugom mjestu među evropskim destinacijama po rastu generisanog turističkog prometa u odnosu na 2019.
Nakon odličnih rezultata u drugom kvartalnom izvještaju ETC-a za ovu godinu, gdje je istaknuto da su aktivnosti NTO zaslužne za dobro pozcioniranje crnogorske destinacije na ključnim tržištima, uspješne promotivne aktivnosti prepoznate su i u novom izvještaju vodeće evropske institucije za putovanja.
“U odnosu na period prije pandemije, Evropljani putuju u širi spektar destinacija kako bi smanjili troškove – Turska, Crna Gora, Albanija i Hrvatska su najbolje po broju noćenja, u odnosu na nivo prije pandemije. Veoma uspješne kampanje turističkih organizacija, naročito Crne Gore, u kombinaciji sa proširenjem linija niskotarifnih prevoznika, zaslužni su za to”, navodi se u izvještaju.
Takođe, u septembarskom izvještaju ETC-a se navodi da je Crna Gora na prvom mjestu po rastu stope popunjenosti smještajnih kapaciteta u odnosu na septembar 2019, sa ostvarenim rastom od 12,81 odsto.
“Podaci od početka godine pokazuju da je jedna trećina destinacija premašila nivo dolazaka stranih turista koji je ostvaren u uporednom periodu 2019. Oporavku Evrope najviše su doprinijele južnoevropske i mediteranske destinacije, među kojima je i Crna Gora. Međutim, oko 65 odsto destinacija do danas još nije dostiglo nivo dolazaka koji je ostvaren prije pandemije”, navodi se u kvartalnom izvještaju ETC-a.
Osim toga, u izvještaju se navode i drugi indikatori turističkog prometa koji svjedoče o izvrsnim rezultatima crnogorskog turizma tokom ove godine, kao i o sve boljem pozicioniranju Crne Gore na mapi evropskih destinacija.
Prema izvještaju, ostvaren je zapažen rezultat i u dijelu prihoda generisanog po sobi (RevPar).
Crna Gora se, sa rastom od 135,59 odsto, nalazi na prvom mjestu evropskih destinacija koje su tokom septembra bilježile najveći rast prihoda generisanog po sobi u odnosu na septembar 2019.
Perast – Boka Kotorska – foto NTO
Kako se navodi u izvještaju, Crna Gora je na drugom mjestu po rastu broja turista iz Velike Britanije, sa ostvarenim rastom od oko 25 odsto u odnosu na isti period 2019. Značajan rast je ostvaren i kod tržišta Holandije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, je ovom prilikom poručila da su podaci o rezultatima u turizmu, koji su istaknuti u izvještaju, zaista impresivni.
“Izuzetan je uspjeh što naša zemlja prema ostvarenim rezultatima prednjači u odnosu na brojne evropske destinacije, što nam potvrđuje sve bolje pozicioniranje naše destinacije na turističkoj mapi Evrope. Posebno smo ponosni na činjenicu što se Crna Gora u kvartalnim izvještajima ETC-a nalazi među zemljama koje su ostvarile najveći rast u broju turista sa strateški važnih tržišta za crnogorski turizam. Značajan rast je ostvaren sa tržišta Velike Britanije i Francuske, na kojima smo imali inteziviranu promociju u prethodnom periodu”, kazala je Tripković Marković.
Ona je istakla da su podaci o prihodima i ostvarenom RevPar-u ohrabrujući, te da ovakvi rezultati daju vjetar u leđa za nastavak promotivnih aktivnosti.
“Dobro pozicioniranje Crne Gore kao turističke destinacije u Evropi potvrđuje i podatak da se duže od godinu naša zemlja u mjesečnim izvještajima ETC-a nalazi u top deset najbolje ocijenjenih destinacija u Evropi od posjetilaca na online platformama za putovanja”, navodi se u saopštenju.
Tokom ljeta ove godine, Crna Gora je u dijelu kvaliteta u turizmu zauzela visoko četvrto mjesto, s ocjenom 8,93, dok je destinacija koja je zauzela prvo mjesto ocijenjena sa 9,08.
Hrvatska je i službeno potvrđena kao domaćin Evropskog prvenstva vaterpolista koje će se održati od 4. do 16. januara 2024.godine, objavio je Hrvatski vaterpolski savez.
Nakon davanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za organizaciju ovakvog velikog natjecanja, te iskazanog zanimanja gradova Zagreba i Dubrovnika, u sjedištu Evropean Aquaticsa je hrvatska kandidatura prihvaćena i odabrana kao najbolja.
Evropska plivačka federacija (LEN) prošlog je tjedna definitivno otkazala domaćinstvo EP-a u vaterpolu koje se trebalo igrati u Izraelu. Razlog je rat na tom području, a u jednom je trenutku bilo pitanje hoće li se EP uopšte i odigrati.
Utakmice će se igrati u Dubrovniku i Zagrebu, gdje će biti i završnica, a Hrvatska je jedina zemlja koja će organizirati dva evropska prvenstva zaredom. Prošle godine u Splitu Barakude su osvojili zlato, kao i 2010. godine kada je domaćin bio Zagreb.
“Nakon spektakla u Splitu i osvajanja zlata na tom Evropskom prvenstvu dobili smo prigodu ponovo organizirati najveće kontinentalno natjecanje. Domaćini će biti Dubrovnik i Zagreb, trofejni centri našeg najtrofejnijeg sporta. Ovom prigodom se želim zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, koji je kako 2022. kada smo natjecanje imali u Splitu, tako i sada stao iza našeg projekta i kandidature. Želim se zahvaliti i Josipu Varvodiću, koji je kao prvi dopredsjednik European Aquaticsa jako doprinio da Hrvatska ponovo dobije ovu čast, te da upravo u Dubrovniku i Zagrebu obranimo naslov najboljih u Europi. Nama je naime ovo natjecanje ujedno i kvalifikacijsko za Svjetsko prvenstvo u Dohi, u veljači 2024., ali Europsko prvenstvo u Zagrebu i Dubrovniku također nudi i jedno mjesto za Olimpijske igre u Parizu. Znamo što se od nas očekuje i dat ćemo sve od sebe ponoviti, kako organizacijski, tako i rezultatski uspjeh prijašnjih naših europskih prvenstava, Zagreba 2010. i Splita 2022.”, rekao je Perica Bukić, izvršni dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza.
