Put od Sutorine do sela Šćepoševići asfaltiran je prethodnih dana, u dužini od oko 500 metara. Urađena je mašinska priprema oštećenih dijelova saobraćajnice, te izravnavajući i habajući sloj asfalta, a realizacija projekta sanacije ovog puta koštala je 30 hiljada eura. Nadzor je vršila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog.
Kako ističe predsjednik MZ Sutorina, Boro Lučić, sanacija saobraćajne i putne infrastrukture jedan je od prioriteta te mjesne zajednice i lokalne samouprave, o čemu svjedoče mnogobrojni primjeri. Tu su i projekti na poboljšanju obrazovnih, kulturnih i sportskih sadržaja, a kao što su, u prethodnom periodu završena, rekonstrukcija osnovne škole (PU Osnovne škole “Dašo Pavićić” u Sutorini), rekonstrukcija višenamjenskog sportskog terena, izgradnja pješačko-biciklističke staze u dužini od preko 2 kilometra.
“To su samo neki primjeri kako želimo da poboljšamo uslove za kvalitetan život u Sutorini. Svakako da ćemo ubuduće realizovati još značajnih projekata, od komunalne infrastrukture do stvaranja sadržaja koji neće biti samo na usluzi mještanima Sutorine, već svih žitelja Herceg-Novog”, poručio je Lučić.
Kako se kriza u opštini Budva produbljava, gradilišta za vrijeme zabrane radova u toku turističke sezone, nijesu zatvorena, kakva je praksa bila do sad, saopšteno je iz Opštinskogodbora DPS Budva.
Kako su kazali iz te partije, imajući u vidu navode iz medija ga gospodin Božović iz Spuža daje saglasnosti za dozvole za gradnju, za Budvu koja je pretrpana građevinskim mašinama i kamionima, može se lako zaključiti da je nerad komunalne inspekcije usko povezan sa ovim odlukama koje sud odobrava Božoviću da potpiše.
“Lakrdiji u Budvi ne nazire se kraj s obzirom da vladajući DF i pored apsolutne većine u Skupštini nije sposoban da održi sjednicu. Međusobne optužbe i ucjene svakodnevica su kvazi političara koji upravljaju gradom”, navodi se u saopštenju.
Iz DPS Budva ističu kako su pokušali, da budu konstruktivni, sa namjerom da spriječe cirkus i ponižavanje naših sugrađana, ali sada je više nego ikad jasno da samo prijevremeni izbori mogu da zaustave ovaj ružan san i konačno dovedu kvalitetne i ozbiljne ljude na odgovorne pozicije upravljanja u Budvi.
Impresije sa putovanja umjetnika Žana Pjera Tangija
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u utorak, 15. avgusta 2023. godine, u 20 sati u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” otvorena izložba grafika “Impresije sa putovanja” umjetnika Žana Pjera Tangija. Kustos izložbe je Tanja Jovetić, viši kustos. Prije otvaranja izložbe, Sergej Božović, učenik 6. razreda u klasi profesora Filipa Miladinovića je na gitari izveo kompoziciju „Soleares” Sofoklea Papasa (Sophocles Papas). Prisutnima se obratila i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, a nakon toga, izložbu je zvanično otvorio Zlatko Glamočak, akademski vajar. Dio govora sa otvaranja Zlatka Glamočaka:
„Želio bih da vas pozdravim i prenesem pozdrave, takođe, profesora Tangija. Izražavajući žaljenje što večeras nije mogao da podijeli ovako lijepe momente sa svima nama. Takođe da prenesem svim odgovornima iz Galerije i svima onima koji su radili na pripremanju ove izložbe zahvalnost profesora Tangija. Da vam pričam o grafikama nema potrebe, tu su one pred vama. Lucija (Đurašković) je takođe napisala jedan jako lijep tekst. Kao što ste čuli, profesor Tangi je profesor jedne ugledne pariske akademije i odatle je otišao u penziju. Sa jednim posebnim statusom. Međutim, profesor Tangi je jedan neumorni putnik. Uglavnom, ove grafike su nastale kao impresije sa tih putovanja. Kaže da je uradio i dosta grafika posvećenih Crnoj Gori jer ovo je njegova četvrta izložba u Crnoj Gori.”
Impresije sa putovanja umjetnika Žana Pjera Tangija
Izložbu možete pogledati do 30. avgusta 2023. godine.
Prevelike gradnje apartmana na primorju dovešće do toga da će 2024. godine biti još manje turista u privatnom smještaju koji čini 70% ukupnog broja turističkih kapaciteta u Crnoj Gori, navodi se u analizi konsultantska kompanija “Fidelity consulting”, prenosi RTCG.
U kratkoj analizi na Facebooku, podsjećaju na podatak da je broj turista koji ljetuju u privatnom smještaju na nivou od 70% u odnosu na 2019. godinu, što je, kako kažu, prilično oštar pad.
“Nadogradimo ovo podacima Monstata: u periodu 2019-2022 godine, izgrađeno je oko 14.000 stanova. Hajde da pretpostavimo konzervatnivno da je 30% tih stanova izgrađeno na primorju.
Ovo znači da je ponuda na primoroju povećana za oko 4.000 stanova dok je tražnja manja za 30%”, navodi “Fidelity consulting”.
U konačnom, kako kažu, ovo dovodi do podatka da je popunjenost svih apartmana u Crnoj Gori na nivou između 50 i 60% u odnosu na 2019. godinu.
“Moramo shvatiti da naša obala nije neograničen resurs koji možemo beskonačno eksploatisati. Moramo shvatiti da su ljudi došli zbog prirode, kulture, tradicije, a ne zbog novih apartmana”, poručuju iz ““Fidelity consulting-a”.
Kažu kako moramo shvatiti da će 2024. godine biti još manje turista u privatnom smještaju koji čini 70% ukupnog broja turističkih kapaciteta u Crnoj Gori.
“Moramo shvatiti da nam ne trebaju betonski blokovi umjesto šumskih staza i promenada, bazeni umjesto bistrih jezera I brzih rijeka te zvučnici umjesto cvrkuta ptica i modrih talasa. Moramo shvatiti da će naplata prihoda zbog svega navedenog narednih godina biti manja”, zaključuje se u analizi ““Fidelity consulting-a”.
Tradicionalna manifestacija Bokeška noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, biće održana u subotu, 19. avgusta 2023.godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor.“ Ulaskom u koridor, okićene barke predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade, čiji je fond 3.000 eura.
Žiri u sastavu: Brano Maslovar, predsjednik i članovi Zdravko Milošević, Slobodan Vičević i Perica Gojković odlučiće kome će pripasti prvo mjesto i 1.500,00 eura, drugo u iznosu od 1.000,00 i treće i 500,00 eura.
Nakon proglašenja najmaštovitijih kreacija, uslijediće veličanstven vatromet.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu. Na Trgu od oružja nastupiće DJ NIGGOR i TONY CETINSKI:
NA DAN ODRŽAVANJA „Bokeške noći“ DIO GLAVNOG GRADSKOG PARKINGA NA RIVI PREMA MORU NEĆE BITI U FUNKCIJI.
S obzirom da se očekuje nekoliko desetina hiljada posjetilaca, a u cilju smanjenje gužvi apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati i to na parkinzima kod starog Autoremonta, kod gradskog groblja, iznad i ispod stadiona „Bokelja“ (Puč), u prostoru stare Livnice, na platou nekadašnjeg Auto mota (od bolnice prema Peluzici) kao i na parkinzima na Benovu i kod ŠC „Kamelija“.
U Dobroti, vozila se mogu parkirati na Svetom Stasiju i kod Svetog Matije.
Preduzeće BELLA BOKA organizuje prevoz solarnim brodovima, po promotivnoj cijeni od 3,00 eura, dok je za djecu do 10 godina gratis. Jedan brod kreće sa Svetog Stasija u 18h i u 19.30h i pristaje na dok kod Svetog Matije.
Drugi brod u istim terminima polazi sa Prčanjske rive, pristiže na Muo i oba broda iskrcavaju putnike u gradskom parku.
Povratak je iz Gradskog parka zakazan 23.30h i u 01h.
Zbog nesmetanog postavljanja koridora, sva plovila iz akvatorijuma moraju se izmjestiti do 16 sati. Skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u zalivu, jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Jubilarni 10. Trg od ćirilice sinoć je svečano otvoren u Herceg Novom, a nakon pozdravnih riječi vladike Zahumsko – hercegovačkog i primorskog Dimitrija, predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića i jednog od osnivača ove manifestacije protojereja stavrofora Radomira Nikčevića, priređen je koncert duhovne muzike „Iznad istoka i zapada“.
Herceg Novi pored svoje ljepote i svega onoga što ima i što daje onima koji žive u njemu i koji dolaze u njega, nesebično daje i kulturu, kazao je protojerej stavrofor Nikčević istakavši da je jedan od takvih kulturnih događaja i Trg od ćirilice.
Vladika Zahumsko – hercegovački i primorski Dimitrije istakao je da je veliko pregalaštvo i nadahnuće utkano u deset godina spomena imena ćirilice u okviru ove manifestacije.
„Kažu da su prve riječi jednog predanja na ćirilici bile iz prologa jevanđelja. Svjetlost božija, svjetlost Hristovog lika, blagodeti jevanđelja su nekako utkani u biće slovenskih naroda. Mi smo izašli iz mraka istorije tako što smo se opismenili i zajedno sa tim slovenskim pismenima, mi smo primili i vjeru. Zato su kultura i duhovnost kod nas nekako prirodno spojene i teško je razlučiti gdje počinje jedno, gdje završava drugo. Kulturno duhovni program Trga od Ćirilice je za svaku pohvalu i podržavanje“, kazao je vladika Dimitrije.
Dodao je da je zahvalan što je na Trgu od ćirilice te što će na taj način ući u predanje predaka.
„To je i predanje mitropolita Amfilohija koji se toliko trudio oko ukupnog života ove mitropolije, zasnovao je na pravim osnovama i sadio sjeme jevanđeljske riječi. Potom se sve dešavalo prirodno, ona je plodonosila kao što riječ božija ima silu da plodonosi i usadi se u ljudsko srce“, zaključuje vladika Dimitrije zahvalivši organizatorima ali i lokalnoj upravi na podršci ovoj svetkovini.
Otvoren 10. Trg od ćirilice
Trg od ćirilice je jedinstvena manifestacija koja već deset godina okuplja ljude od vjere i u vjeri, duhovnike, istoričare, književnike, umjetnike oko ćirilice i tradicije, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić i dodao da ova ova manifestacija predstavlja veliki doprinos razvoju kulture u gradu i očuvanju kulturne baštine.
„Posebna nam je čast što je prvi među njima bio blaženopočivši mitropolit Amfilohije, začetnik Trga od ćirilice, neko ko je ovoj manifestaciji uvijek davao podršku, ali znao kako da podrži i osokoli vjerni narod Herceg Novog, okupi nas u molitvenim sabranjima i nerjetko stane na čelo litija. Na tome smo uvijek zahvalni“, kazao je predsjednik Katić.
Istakao je da su programi Trga od ćirilice omogućili da se čuju mudre misli učesnika, a riječ razuma i istine uvijek je dobrodošla u gradu u kojem se vrednuje riječ.
„Ovdje se slobodno izgovarala riječ kada nije smjela nigdje drugo u Crnoj Gori, dok se na drugim mjestima krišom pisala ćirilica, mi smo je vratili na zvanične table i putokaze. Kroz vjekove, Herceg Novi je dokazao svoj multikonfesionalni i multinacionalni identitet sa 89 crkava i manastira, a potom ga godinama oblikovao i jačao veze među ljudima. S posebnom pažnjom i ljubavlju njegovana je pravoslavna vjera koja je temelj postojanja još od osnivanja grada“, kazao je predsjednik Katić.
Dodao je i da je Herceg Novi čvrstu vjeru pokazao kada god je trebalo slijedeći put svojih predaka koji su prkosili osvajačima, čuvali jezik i ćirilično pismo.
Otvoren 10. Trg od ćirilice
„Tome već deset godina doprinosi i Trg od ćirilice koji ovog avgusta, u okviru svog programa, obilježava veliki jubilej – 1160 godina od početka misije Svetih Ćirila i Metodija. Zamislite koliko je veliko i ponosno biti dio naroda kojem korjen pismenosti počinje stotinama godina prije nego što su neke civilizacije uopšte nastale ili bile otkrivene. To je ono što treba da bude naša velika prednost i motiv da ćirilično pismo koje je tada začeto i počelo da se koristi očuvamo i prenosimo dalje na buduće generacije. Jer kao što reče Stefan Nemanja, kome je takođe posvećen dio programa ovogodišnjeg Trga od ćirilice – „Narod koji izgubi svoje riječi prestaje biti narod“, kazao je predsjednik Katić i poželio dobrodošlicu učesnicima u grad koji je nosilac ordena Svetog Save Prvog stepena.
U umjetničkom programu „Iznad istoka i zapada“ nastupili su srpski kompozitor i pojac Ljubomir Manasijević i sopranistkinja Zorica Belić uz pratnju ansambla „Renesans“.
Među brojnom publikom u porti crkve Svetog Spasa na Toploj sinoć su bili potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, Generalna konzulka Crne Gore u Republici Srbiji Nevenka Ćirović, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, sekretari i direktori lokalnih opštinskih ustanova.
Programi 10. Trga od ćirilice trajaće do 29. avgusta.
Croatia Airlines u zimskom redu letenja od 29. oktobra ove do 30. marta iduće godine, planira povećanje broja letova za 12 posto i uvođenje novih međunarodnih linija, priopćio je u srijedu nacionalni avioprijevoznik.
S ukupno 23 međunarodne linije Croatia Airlines povezat će sedam domaćih zračnih luka s 13 međunarodnih odredišta te istovremeno ispuniti obvezu povezivanja Hrvatske domaćim linijama iz Zagreba za Split, Dubrovnik, Pulu i Zadar te letova između Pule i Zadra.
Novost je izravni let Zadar – München, koji će prometovati utorkom i subotom.
Cjelogodišnja linija Osijek – München, prometovat će i tijekom cijele zime ponedjeljkom i petkom.
Nastavljaju se i letovi na linijama Split – Kopenhagen subotom; Split London Heathrow subotom, Dubrovnik – Frankfurt utorkom, petkom i nedjeljom popodne, uz opciju prilagodba reda letenja sukladno potrebama, te Zagreb – Mostar tri puta tjedno.
Kao i prošle zimske sezone, produljuju se letovi Split – Zürich srijedom i subotom, Rijeka – Munchen četvrtkom i nedjeljom, a prometovat će i linija Pula – Zürich, srijedom i subotom
Martinović: Forum mladih umjetnika – najljepši zvuci ovogodišnjeg Festivala
U ponedjeljak, 14. avgusta, sa programom Stvaranje naslijeđa, kojim su i trajno zabilježene četiri festivalske porudžbine crnogorskih kompozitora, završen je XXII KotorArt, sa svoja dva segmenta – Don Brankovi dani muzike i Pjaca od filozofa.
Od 13. jula do 14. avgusta Festival je realizovao 37 glavnih i preko 100 pratećih programa. Tokom 33 festivalska dana, KotorArt je okupio umjetnike iz zemlje, regiona i svijeta, i učinio da Kotor bude centar umjetnosti, kreativnih i pažljivo osmišljenih programa, sa odabranim, društveno odgovornim i aktuelnim temama.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Uneska, Ministarstva kulture i medija, kao i Opštine Kotor. Realizaciju ovogodišnjeg KotorArta značajno su podržali dugogodišnji i novi sponzori, kao i vjerni prijatelji, koji su prepoznali značaj djelovanja Festivala: Evropska Unija i Desk za Kreativnu Evropu, Ministarstvo javne uprave, Žičara Kotor-Lovćen, Fondacija za otvoreno društvo, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori, ambasade Italije, Njemačke, Mađarske, Austrije i Kine u Crnoj Gori, Italijanski kulturni centar u Beogradu, Umjetnička asocijacija Šangaja, Ministarstva kulture Hrvatske i Sjeverne Makedonije, kao i drugi brojni važni partneri iz zemlje i inostranstva.
Festival je, tradicionalno, započeo 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, koncertom pod nazivom Put oko svijeta, na kojem je publika čula jedinstvenu i istinsku zvijezdu svjetske muzičke scene, Nemanju Radulovića sa ansamblom Double Sens. Svečani koncert je zaokružen izvođenjem aranžmana Kola Bokeljske mornarice. Uslijedili su koncerti svjetski afirmisanog ansambla za renesansnu muziku iz Rima Mare Nostrum i legendarnih Zagrebačkih solista, koji ove godine obilježavaju 70 godina postojanja. Trogodišnji evropski projekat #synergy uspješno je završen sa premijernim izvođenjem 12 poručenih kompozicija, a više od 30 izvođača i kompozitora su, nakon Kotora, nastavili koncertnu turneju i predstavili nova djela na reonimranim festivalima – partnerima na ovom projektu u Ljubljani, Dubrovniku, Beogradu, Trebinju, Tirani i Prištini.
Publika je imala priliku da prisustvuje na dva jedinstvena pijanistička događaja u intimnom prostoru Samostanskog kompleksa crkve Sv. Nikole u Prčanju. Intime Ratimira Martinovića ostaće u trajnom sjećanju publike, kako zbog otkrivanja raskošnog pijanističkog opusa Vasilija Mokranjca, tako i zbog lakoće izvođenja njegovog kompleksnog muzičkog jezika. Kemal Gekić, jedan od najistaknutinijih pijanista svoje generacije, na koncertu pod nazivom Carte Blanche, djelima Šopena i Lista, vodio je publiku na putovanje 19. vijekom, u period tada popularnih muzičkih salona.
Ratimir Martinović – koncert
Ekskluzivni koncert pod nazivom Vienna Calling! solista Bečke filharmonije, okupljenih pod nazivom Platform K+K, koji vodi harizmatični violinista i koncert majstor Kiril Kobančenko oduševio je publiku Porto Montenegra, a održao se u saradnji sa Rubix festivalom. Pored ovog, publika je imala priliku da prisustvuje još jednom vrhunskom koncertu kamerne muzike, pod nazivom Muzika za kraj vremena. Renomirani umjetnici, klarinetista Aleksandar Tasić, violončelista Dmitrij Prokofjev, violinistkinja Nadežda Artamonova, i pijanista Bojan Martinović su ovom prilikom izveli jedno od najznačajnijih djela 20. vijeka, Kvartet za kraj vremena Olivijea Mesijana.
KotorArt talenti, važna festivalska platforma za mlade, bila je prilika da se publici predstave najbolji đaci kotorske muzičke škole “Vida Matjan”, kao i najbolji studenti cetinjske Muzičke akademije, dok su mladi violončelista Sari Šaćiri i violinistkinja Dea Nicaj dobili priliku da održe solističke koncerte. U okviru iste platforme održan je i prvi KotorArt forum mladih umjetnika, koji je donio, po riječima Ratimira Martinovića, “najljepše zvuke ovogodišnjeg Festivala”. Mladi su aktivno promišljali umjetničku, kulturno-političku i edukativnu scenu Crne Gore, i ponudili moguća rješenja za njeno unaprijeđenje bazirana na iskustvima iz različitih evropskih zemalja Evrope u kojima studiraju i rade. Učesnici Foruma mladih umjetnika bili su pijanisti Andrija Jovović i Miljana Nikolić, sopranistkinja Petra Radulović, violončelisti Sari Šaćiri, Eden Sekulović i Kosta Popović, violinisti Viktor Huter, Vukica Rašović i Dušan Obrenović, kao i kompozitor Marko Kovač. Ove mlade profesionalce, kroz fokus grupe i debate, vodile su moderatorke Marija Ružić Stojanović, direktorica programa za jačanje kapaciteta OCD institucija i medija, i Sara Mandić, pijanistkinja i menadžerka u kulturi i medijima.
kotorart
KotorArt bio je domaćin i Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana, u okviru novog festivalskog projekta podržanog od Kreativne Evrope, zatim Nacionalnog njemačkog džez orkestra mladih, Makedonskog kamernog orkestra Profundis sa pijanistkinjom Emom Popivodom, austrijskog umjetnika na štajerskoj harmonici, Jakoba Štajnkelnera, beogradske Grupe 3, kao i mađarskog world music ansambla Cimbalibend. Festival je ugostio i preko 60 kineskih umjetnika, profesora, saradnika i studenata cijenjenog šangajskog konzervatorijuma, održavši dva koncerta sa renomiranim umjetnicima i finalnu etapu prvog međunarodnog takmičenja Ciao 2023. Za one najmlađe, realizovana su tri izvođenja različitih opera za djecu udruženja Visoko C, na tri različite lokacije.
Uz podršku novih partnera, žičare Kotor-Lovćen, ponovo su organizovani koncerti popularne muzike, a u okviru serijala Kotor Cable Car. Sa Ljetnje pozornice umjetnički su se oglasili jedna od najrenomiranijih hrvatskih klapa Cambi, jedinstveni Damir Urban, kao i maestro gitare Vlatko Stefanovski.
Festival je organizovao i promociju knjige Život Meduse: likovna svjedočanstva, putovanja i stradanja Lloydova parobroda, autora Željka Brguljana, zatim izložbu slika Itaka admirala prof. dr Antuna Sbutege. Takođe, na programu su se našle i dvije izuzetne predstave, svojevrsna antifašistička američka monodrama Ilijada, i dramsko čitanje teksta Urotnici, autora Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića, sa renomiranim glumcima beogradske pozorišne scene u režiji Borisa Liješevića, o važnosti nadnacionalnog na prostorima zemalja Balkana.
U okviru Pjace od filozofa, realizovan je trodnevni programa Fox Feminae. Gošće prve večeri bile su neke od najznačajnijih umjetnica regiona, Andrijana Vešović, Lejla Kalamujić, kao i svjetski afirmisana slovenačka dirigentkinja, kompozitorka i rediteljka Karmina Šilec, koja je i ovogodišnja dobitnica bijenalne nagrade Darinka Matić Marović. U okviru ove večeri, nastupio je i vokalni ansambl Collegium+, pod vođstvom dirigentkinje Dragane Jovanović. Drugo veče je bilo posvećeno zaboravljenim operama Jovana češkog kompozitora Jaroslava Vogela i i Milica italijanskog kompozitora Marka Ancoletija iz 19. vijeka, koje su inspirisane Crnogorkama. Predstavljanje i izvođenje arija bilo je povjereno renomiranim solistima i muzikolozima. Ovo je nastavak rada festivalske Istraživačke jedinice kojom rukovodi Dobrila Boba Popović, sa misijom izučavanja i izvođenja velikih djela evropske muzičke baštine inspirisanih Crnom Gorom. Posljednje veče Pjace od filozofa obilježila je panel diskusija na teme ženskih prava, uz učešće Maje Raičević, Amire Fazlagić, Jelene Vukasović, te Dragane Jovanović, moderatorke i urednice cijelog segmenta.
Lokacije na kojima su se ovi umjetnički događaji realizovali su Pjaca ispred Katedrale sv. Tripuna, Pjaca od muzeja, Pjaca od kina, Trg od oružja, Crkva sv. Duha, Ljetnja pozornica, Kreativni hab Kotor, Samostanski kompleks crkve sv. Nikole i Bogorodičina crkva u Prčanju, zgrada Doma Vojske u Tivtu, amfiteatar Luštice Bay, kao i druge interesantne ambijentalne cjeline poput Gornjeg Stoliva, Pomorskog muzeja i gotovo svih kotorskih pjaca.
Korišćenjem velikog broja različitih lokacija, sa idejom što potpunijeg doživljaja raznovrsnog umjetničkog programa kojima je prisustvovala kako domaća tako i strana publika, KotorArt se definitivno svrstava u jedan od produkciono najzahtjevnijih festivala u regionu. Zahvaljujemo se našim partnerima, medijskim prijateljima, a najviše vjernoj publici na izuzetnoj posjećenosti, podršci svim našim idejama i misiji koju Festival ima. Programski koncepti koji prate vrijeme, reaguju na dešavanju koja su aktuelna u društvu i okruženju, još jednom potvrđujući vitalnost KotorArta, njegovu tematsku aktuelanost, turističku atraktivnost, društvenu odgovornost, programsku diverzifikovanost i umjetničku izuzetnost – izjavili su iz PR službe festivala.
Međunarodni festival KotorArt održao se uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
U utorak, 15. avgusta, neobična drama odvijala se pokraj otoka Tijata. Oko 20:30 sati, poljska obitelj – muž, žena i dijete, uživala je u vožnji svojim gliserom iz uvale Tijašnica. Međutim, njihova idilična vožnja ubrzo se pretvorila u pravu noćnu moru.
Nepredviđeni tehnički problemi uzrokovali su puknuće u trupu broda, što je rezultiralo naglim prodorom morske vode unutar glisera. U tom kritičnom trenutku, pumpa na brodu nije bila sposobna dovoljno brzo izbaciti ulaznu vodu, stvarajući opasnost od potonuća, prenosi portal infovodice.
Srećom, u blizini su se nalazili ribari Krešimir Stojić i Mario Franin Pečarica. Kada su primijetili nevolje s kojima se obitelj suočava, nisu dvojili. Krešo i Mario odlučili su se šlepati brod sve do Vodica, pokušavajući spriječiti njegovo potonuće.
U pomoć im se pridružio i treći ribar, Martin Baranović. On je odmah pozvao hitne službe na broju 112, gdje mu je savjetovano da brod oteglu do Prvić Šepurine. Tamo su ih dočekali članovi DVD Šepurine, koji su uz pomoć dizalice izvukli gliser na sigurno.
Zahvaljujući brzom i hrabrom djelovanju trojice ribara, ova priča ima sretan završetak. Da se nisu našli u blizini, gliser bi najvjerojatnije potonuo, a sudbina obitelji mogla bi biti puno gora.
Ovako, iako je motor glisera pretrpio štetu, imovina obitelji, a što je najvažnije, njihovi životi, spašeni su.
Ovaj događaj ne samo da naglašava važnost zajedništva i solidarnosti među ljudima, već i pokazuje kako nesebične akcije pojedinaca mogu praviti razliku u trenucima kada je najpotrebnije.
