Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, juče je ugostio je karatiste, osvajače medalja sa prvenstva Evrope u Larnaki.
Osvajanjem evropskih medalja reprezentivci: Jovana Damjanović, Emre Saljiu, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović i Andrija Danilović stekli su status perspektivnih sportista i pripadajuću jednogodišnju stipendiju Ministarstvo sporta i mladih .
“U ime Karate saveza Crne Gore i u svoje lično ime želim da vam se zahvalim na gestu koji pokazuje ovim mladim ljudima da neko zaista brine o njima, da neko poštuje i cijeni njihov trud i rad, a ovo Ministarstvo to u kontinuitetu radi”, istakao je Miodrag Radunović, direktor reprezentacije Karate saveza Crne Gore.
Nemanja Mikulić, KK Bijela, produžio stipendiju od Ministarstva sporta i mladih nakon prošlogodisnjeg bronzanog odličja iz Praga juče je potpisao jednogodišnju stipendiju nakon osvojene bronze na Prvenstvu Evrope za mlađe seniore u Larnaci (februar…Kipar)
Kremlj je u ponedjeljak odbacio sugestije da ruski predsjednik Vladimir Putin ima dvojnika za javne nastupe.
“Vjerojatno ste čuli da Putin navodno ima mnogo dvojnika koji rade umjesto njega dok sjedi u bunkeru. To je još jedna laž”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov mladima na obrazovnom događaju u Moskvi.
“Vidite kakvog predsjednika imamo. Bio je i jest megaaktivan. Mi koji s njim radimo teško ga možemo pratiti.”
Njegove riječi uslijedile su nakon opetovanih sugestija da Putina zapravo predstavlja netko tko se pojavljuje umjesto njega u javnosti.
Najnoviji navodi pojavili su se nakon što je objavljeno da je Putin putovao u Ukrajinu kako bi posjetio ratne zone pod ruskom okupacijom.
“To nije bio pravi Putin”, rekao je prošli tjedan tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov.
Splitski naučnik Jakov Dulčić održao je u četvrtak u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici predavanje o uticaju klimatskih promjena na Sredozemno i Jadransko more, prenosi Glas Istre.
“Ljudi traže rješenja, ali jednom kad se nešto dogodi u moru, vrlo teško je, gotovo nemoguće, vratiti stanje u ono od prije”, rekao je na samome početku predavanja pod nazivom “Promjene u bioraznolikosti ihtiofaune Sredozemnoga/Jadranskoga mora: postoje li razlozi za zabrinutost?”.
Budući da je morska bioraznolikost Sredozemnog mora danas suočena sa značajnim strukturnim promjenama flore i faune, kako je naveo znanstvenik, a slične promjene zabilježene su i u Jadranskom moru, tokom posljednjih nekoliko desetljeća različiti čimbenici poput klimatskih i drugih promjena promijenili su sastav Sredozemne odnosno Jadranske ihtiofaune.
Dulčić je ukazao i na nedavne zapise o nalazima u Jonskom i Jadranskom moru koji ukazuju na činjenicu da bi to trebao biti znak upozorenja te da postoji hitna potreba za poduzimanjem i promicanjem mjera kontrole.
Photo: Boka News
– Jadran se znatno promijenio zbog više čimbenika, najviše zbog aktivnosti čovjeka, pa uslijed klimatskih problema vrste migriraju u borbi za život, iz Crvenog u Sredozemno more. Dolaze jako agresivne vrste, sposobne prilagoditi se novom okolišu, te su prijetnja autohtonim vrstama jer nemaju prirodnog grabežljivca. Već danas imamo vatrenjaču koja može ugroziti Jadran, stijelka je postala problem ribarima…- kazao je Dulčić.
Svaka informacija o novim vrstama naučnicima je važna, pa ovaj naučnik ističe saradnju s javnošću posebice s ribarima kao jako korisnu za daljnja proučavanja Jadrana.
Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je u ponedjeljak da su vojska i pripadnici paravojnih skupina sukobljeni u Sudanu prihvatili trodnevno primirje, nakon desetodnevnih krvavih borba.
– Nakon intenzivnih pregovora u proteklih 48 sati, sudanska vojska i Snage za brzu potporu (FSR) pristale su na primirje u cijeloj zemlji, počevši od ponoći 24.travnja (ponedjeljak 24.00 sata po srednjoeuropskom vremenu), a treba trajati 72 sata, navodi Blinken u priopćenju.
FSR potvrđuje i u priopćenju najavljuje “primirje radi otvaranja humanitarnih koridora i lakšeg kretanja civila”. Vojska se još nije oglasila o tom pitanju.
Khaled Omar Youssef, glasnogovornik Snaga za slobodu i za promjenu (FLC, povijesni građanski blok u Sudanu) rekao je za AFP da je zadovoljan “američkim posredovanjem za uspostavu humanitarnog primirja”.
– Ono će dovesti do dijaloga o oblicima konačnog primirja, dodaje dok američki državni tajnik ističe da surađuje sa saveznicima i s partnerima Sjedinjenih Država u vezi s osnivanjem “povjerenstva” za pregovore o trajnom prekidu neprijateljstava u Sudanu.
Ovaj put, “u ovom vremenu SAD očekuje da vojska i FSR u cijelosti i odmah poštuju primirje”, upozorio je Blinken.
Eksplozije, zračni napadi i pucnjava ne prestaju u Kartumu od 15. travnja, nagnavši tisuće stanovnika na odlazak iz glavnog grada u kojemu vlada kaos. Oni koji ne mogu otići pokušavaju preživjeti bez struje i vode, trepeći nestašicu hrane i prekide internetske i telefonske veze.
U sukobima je više od 420 poginulih i 3.700 ranjenih, pokazuju podatci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Tokio evakuirao iz Sudana desetke državljana i zatvorio veleposlanstvo
Japan je evakuirao 45 svojih državljana i njihovih bračnih drugova iz Sudana te privremeno zatvorio veleposlanstvo, priopćili su u utorak premijer Fumio Kishida i dužnosnici.
– Ukupno je 45 osoba poletjelo iz istočnog Sudana u Džibuti transportnim zrakoplovom C2 koji su poslale japanske snage, rekao je Kishida novinarima u utorak ujutro.
Dodao je da su još četiri japanska državljanina otišla iz Sudana u Džibuti i u Etiopiju uz pomoć Francuske i međunarodnih organizacija.
Nekoliko sati poslije, japanski ministar vanjskih poslova rekao je u priopćenju da je veleposlanstvo odsad privremeno zatvoreno nakon evakuacije osoblja.
Japan je objavio da je oko 60 njegovih državljana boravilo u Sudanu prije nego je donio odluku o njihovoj evakuaciji.
Ministarstvo vanjskih poslova će u Džibutiju otvoriti ured za vezu kako bi nastavilo pomagati Japancima u Sudanu da napuste zemlju.
Više zemalja vraća kući svoje državljane iz Sudana, gdje već više od tjedan dana bjesni oružani sukob vojske i paravojske.
Međunarodni budvanski karneval, koji će ove godine biti održan po jubilarni 20. put, zakazan je za period od 28. aprila do 2. maja. Karneval se organizuje pod sloganom „Zaplešimo skupa, da nam srce jače lupa“, a organizatori – Turistička organizacija Budva i NVO Feštađuni najavljuju do sada najveći karneval na trgu ispred i unutar Starog grada.
“Sve će početi 27. aprila kada ćemo tokom Abruma, odnosno poziva na Karneval, posjetiti Petrovac, Pržno, Rafailoviće, Bečiće, te hotele, hotelijere i ugostitelje pozvati da prisustvuju Budvanskom karnevalu. Čitav veliki Abrum nastavljamo 28. aprila kada ćemo pozvati sve stare porodice i ugostitelje da iznesu posluženje i posluže veliku, šarenu karnevalsku povorku i da naravno dođu na karnevalske dane,” najavila je predstavnica TO Budva, Tijana Kotarac.
TO Budva je osmislila bogat program za karnevalske dane koji počinje od 28. aprila. Svakog dana unutar Starog grada, na trgovima piazzettama biće organizovani muzički programi pop, rok i DJ večeri, a poseban spektakl je pripremljen za ljubitelje opere.
“Ono što je drugačije u ovogodišnjem Međunarodnom karnevalu jeste da će njegov početak obilježiti operski događaj, kantata “Apolon i Dafne” koja će se održati na glavnoj bini ispred zidina Starog grada, 28. aprila sa početkom u 18h. Na jedan poseban način ćemo ući u obilježavanje ove posebne tradicije,” kaže Kotarac.
Najznačajniji segmenat ove tradicionalne manifestacije jeste velika karnevalska povorka predviđena za 29. april, koja će početi kod malog kružnog toka kod glavne gradske Pošte u 19:30h. Iz TO Budva obavještavaju da će od 18h saobraćaj biti obustavljen glavnom saobraćajnicom do Starog grada kojom će se kretati velika karnevalska povorka.
Karneval Budva 2023.
“Očekujemo oko 3.000 učesnika iz 10, 15 zemalja regiona i svijeta koji će kroz raskoš boja i ideja predstaviti svoje maske. To veče nastavljamo na glavnom gradskom trgu sa Karneval Show kada će se unutar Starog grada održati žurke. 30. april je posvećen najmlađima, imamo već od jutarnjih sati na starogradskom trgu žurke za najmlađe. Biće tu i face-painting, animacije, a mala karnevalska povorka će već od 15h biti spremna da krene put Starog grada.”
U večernjim časovima se ponovo očekuje sjajan muzički program uz The Grupu, Gradsku muziku, a posebno interesovanje se očekuje za nastup bosanskohercegovačkog sastava Letu Štuke.
“Za samu završnicu karnevalskih svečanosti 1. maja nas očekuje jedna velika manifestacija “Budva pleše” ispred zidina Starog grada, kada će sa nama biti brazilske i crnogorske plesne trupe, svi ćemo plesati i učiti djecu plesnim koracima. U večernjim satima očekujemo mnogo zanimljivih koncerata koji će za krunu imati veliki koncert Vlada Georgieva u kasnim večernjim satima.”
Iz TO Budva očekuju da će im vrijeme biti naklonjeno, pošto su svi događaji na otvorenom, ali podsjećaju da je za karnevale svuda u svijetu karakteristično da se bez obzira na vremenske uslove oni održavaju.
“Mi ćemo sigurno plesati svi skupa, bilo kiše ili ne, a pretpostavljemo da će nas sunce zagrijati i tih prvomajskih dana,” poručila je Kotarac.
U Skupštini CG ne postoji većina koja bi usvojila eventualne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi bila djelimično vraćena radna nedjelja za radnike u ovoj oblasti, jer je većina poslaničkih klubova već saopštila da će biti protiv, pišu Vijesti.
Jedina mogućnost da radna nedjelja bude dijelimično vraćena do ljetnje sezone je da Ustavni sud stavi van snage taj član ovog zakona, za šta je inicijativu podnijela Unija poslodavaca (UPCG) još u avgustu 2019. godine.
Ustavni sud nije imao većinu za rad od septembra prošle do kraja februara ove godine, zbog čega se dodatno nagomilao broj predmeta, pa je malo vjerovatno da bi cijela procedura oko razmatranja ove inicijative mogla biti završena do juna.
Protiv najavljenog kompromisa o djelimičnom povratku radne nedjelje, do sada su se izjasnili iz Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta, Prave Crne Gore kao i Evrope sad.
Kako sjednicama Skupštine ne prisustvuje opozicija, da bi zakon bio izmijenjem morali bi glasati svi poslanici iz sadašnje parlamentarne većine, a sada nema nijedne partija koja je to podržala.
Novi parlamentarni izbori zakazani su za 11. jun, tako da bi novi saziv o ovoj temi mogao da raspravlja tek na jesen.
Upravo zbog mogućnosti da Ustavni sud ukine dio zakona o neradnoj nedjelji u oblasti trgovine, sindikati i UPCG su prošle godine pokrenuli pregovore kako bi pronašli kompromisno rješenje.
Plan je bio da to rješenje predaju Vladi, koja bi izmjenu zakona predložila Skupštini.
Zamjenica genaralnog sekretara Unije slobodnih Sindikata (USSCG), Ivana Mihajlović, kazala je da su oni ušli u pregovore upravo zbog opasnosti da Ustavni sud ukine ovaj dio zakona, jer je u Hrvatskoj njihov Ustavni sud dva puta ukidao slična zakonska rješenja o ograničavanju rada nedjeljom.
”Ako bi Ustavni sud ukinuo ovaj dio zakona, sve bi bilo vraćeno na početak, odnosno radile bi sve trgovine bez ograničenja i dodatnih prava na slobodne dane. To je bio naš osnovni razlog zbog čega smo ušli u ove pregovore, da trgovci mogu da otvore mali broj trgovina da rade jednu smjenu tokom sezone, a da radnici dobiju uvećanu dnevnicu i dodatne slobodne dane. Drago nam je da većina političkih partija sada podržavaju ostanak neradne nedjelje, ali ih molimo da usvoje zakonska rješenja kojim bi nedjelja bila neradna i za zaposlene u drugim oblastima gdje ne postoji potreba za neprekidnim radnim procesom ili javnim interesom”, navela je Mihajlović.
Poslanica Pokreta za promjene, članice Demokratskog fronta, Branka Bošnjak saopštila je Vijestima da je opciju radne nedjelje, na način o kojem se sada pregovara, trebalo razmotriti kad se uvodila neradna nedjelja i naglasila da će glasati protiv.
”Sada opet vraćati radnu nedjelju je vrlo opasno, jer nemamo ažurnu i profesionalnu inspekciju, a i kapaciteti su nedovoljni. Najveći broj poslodavaca gleda da zaobiđe zakon i da što više iskoristi radnike i uštedi na njima, tako da bi ovo bilo vraćanje radne nedjelje na mala vrata, što se ne smije desiti. Zato ćemo biti protiv, jer u svim sređenim državama je nedjelja neradna, dan za porodicu, zato neka se registruju kao dragstor i neka rade neprekidno, ta im je opcija uvijek otvorena. Ovo je samo pitanje organizacije čak i tokom turističke sezone, nema potrebe da rade prodavnice. Restorani i kafeterije su otvorene i to je važno”, saopštila je Bošnjak.
Da će glasati protiv predloga o ograničavanju neradne nedjelje u oblasti trgovine, ako taj predlog dođe do Skupštine, prije dva dana je saopštio šef Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović.
”Odluka o zadržavanju ili ukidanju neradne nedjelje ne zavisi od onih koji mijenjaju svoje stavove u zavisnosti od političkih potreba i izbornih kampanja, pa su ranije bili za ukidanje, a sada navodno protiv ukidanja, već isključivo od poslanika aktuelnog saziva Skupštine, jer je predlogom koji smo čuli predviđeno da se izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini usvoje najkasnije u maju, kako bi isti mogao primjenjivati od 1. juna i nastupajuće turističke sezone”, naveo je Bogdanović.
On je dodao da neradna nedjelja više nikad neće biti radna, ako o tome budu odlučivale Demokrate, kao i da je nedjelja u kulturnom i tradicionalnom smislu više od neradne nedjelje.
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić saopštio je da će ta partija glasati protiv izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, da se postojeće zakonsko rješenje pokazalo uspješno u praksi i da nema razloga da se uvodi radna nedjelja.
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić saopštio je da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje.
”Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2.0 i mnoge druge reforme koje će uslijediti”, poručio je Spajić.
Inicijativu o djelimičnom ukidanju neradne nedjelje pokrenuo je upravo sadašnji zamjenik predsjednika Pokreta Evrope sad Jakov Milatović, prije dvije godine kada je bio ministar ekonomskog razvoja.
Neradna nedjelja za trgovinu, sa izuzetkom kioska i benzinskih pumpi, uvedena je u oktobru 2019. godine na inicijativu Odbora za trgovinu Privredne komore. Većina trgovaca je u međuvremenu promijenila mišljenje.
Kompromis o djelimičnom povratku radne nedjelje u oblasti trgovine omogućio bi rad nedjeljom za dio trgovina tokom tri ljetnja mjeseca – jun, jul i avgust i tokom zimske turističke sezone – decembar i januar.
Zaposleni bi dobijali uvećanu dnevnicu za 80 odsto i dva sigurna slobodna vezana dana naredne sedmice.
Takođe, prema ovom dogovoru u okviru jednog trgovačkog lanca mogla bi nedjeljom da radi samo jedna trgovina u jednom gradu, i to samo u jednoj smjeni. Na primjer, ako veliki trgovački lanac ima 15 marketa u Podgorici, radio bi samo jedan i to samo osam sati. Unaprijed bi se objavljivao spisak trgovina koje bi radile, i o njima obavještavala inspekcija i sindikati.
Prema ovom planu, nedjeljom bi ovih pet mjeseci godišnje radilo svega oko 15 odsto od ukupno 45 hiljada radnika, koliko ih sada ima zaposleno u trgovini.
Kao što je prvi Wind Fest „započeo s čudima“, kako govore stihovi Darka Rundeka iz pjesme Tigidigi rege, i drugo izdanje- Festival vjetra 2023. u Tivat dovodi ekskluzivu- prvi nastup splitskog benda Daleka obala u Crnoj Gori u njihovoj karijeri dužoj od tri decenije.
Otvaranje festivala označiće nastupi tivatskih umjetnika. Kulturno-umjetničko društvo Boka, koje je prošle godine obilježilo 45 godina rada, predstaviće se sa Igrama iz Boke, a uslijediće koncert Klape Jadran, kojoj će se na pridružiti i nacionalno popularni tivatski bend Toć. Nakon izvođenja zajedničkih numera, Toć će nas logično odvesti do „Daleke obale,“ čiji stihovi su obilježili decenije fešti za nama.
Wind fest Tivat
Klapa Jadran, nastala od članova hora Jadran, djeluje već 50 godina baštineći klapsku pjesmu kao dio identiteta bokeljskog čovjeka, dok je Toć bend koji svira već deset godina.
Svoje prve gaže zabilježili su u cafe baru Regata u JK Delfin, gdje su i dobili ime. Jer, svaka je naša fešta, kako bi rekao njihov kum, jedan od najvećih bokeljskih morskih vukova Peđa Pavićević, „toć!“
Festival vjetra Tivat – foto Marina Samardžić
Da li je baš 14 palmi za obnovu drvoreda na gradskoj rivi Pine stiglo zbog nastupa Daleke obale na Wind Festu, ili će Wind Fest započeti istoimenom popularnom pjesmom Daleke obale, odlučite sami.
Ono što znamo- koncert popularne Daleke će započeti stihovima:
„14 palmi na otoku sreće,
Žalom po kojem se valja val…“
Vidimo se na Pinama u petak, 28.aprila u 20.30 sati! „Od mora do mora“ zajedrimo skupa u još jedan Wind Fest, jer „noć je prekrasna, na nebu zvijezde sijaju, osmjesi tvoji prijaju svakom od nas“ – poručuju organizatori.
Drugo izdanje festivala održivog razvoja (WINDFEST) odvijaće se tokom pet vikenda, od 28. aprila do 28. maja i obuhvatiće 35 sportskih, zabavnih, edukativnih i kulturnih sadržaja u kojima će građani i gosti Tivta uživati na deset različitih lokacija.
Slikama iz opusa „Ladine priče“ izloženim u Gradskoj galeriji Kotora, akademska umjetnica Karolina Marušić iz Širokog brijega (BiH) se prvi put samostalno predstavlja likovnoj publici u Crnoj Gori, mada su njene pejzaže, ali u virtuelnom maniru, ljubitelji vizuelnih umjetnosti imali priliku da vide i pretprošle godine na kotorskom Festivalu svjetlosti. Prije toga je učestvovala i u kolektivnoj postavci na temu ekologije u Staklenoj galeriji KC „Nikola Đurković“, održanoj kroz saradnju likovnih akademija u Trebinju, na Širokom brijegu i na Cetinju.
U postavci su 26 radova nadahnutih staroslovenskim legendama, rađenih u „miks mediju“- tehnici kombinovanja akrila, ugljena, pastela, čak i hemijske olovke.
-Kao studentkinja sam počela istraživati slavensku mitologiju, prvo sam radila vile „rusaljke“, onda drugi ciklus „Svantedove kćeri“ (Bog sunca), pa sam od te tri kćeri izabrala božicu Ladu, koja mi je bila najdraža, kao božica ljubavi, zaštitnica braka i plodnosti i tako su nastale „Ladine priče“. Jako puno slika imam u tom ciklusu, te su onda nastale „Ladine priče br.2“ i onda „Ladini snovi“. U međuvremenu sam radila dva ciklusa pejzaža, pa ciklus o kovidu, kojim sam se predstavila na Festivalu svjetlosti u Kotoru, a onda sam uradila i „Posljedice kovida“. Trenutno radim opus „Hipokrizija“, objašnjava Marušić za Bokanews. Iako je mitologija „pomalo mračna“, Karolina je svoju junakinju prikazala ovjenčanu snopovima svjetlosti.
Sa otvaranja izložbe
-Istraživala sam knjige o slavenskoj mitologiju, jako puno sam pročitala i tema diplomskog rada mi je bila u duhu tog nadrealnog stvaralaštva- likovi uglavnom levitiraju, nemaju gravitaciju, oslobodila sam ih svih mogućih kanona i pravila, apsolutna sloboda u slikarstvu. Zalažem se za to da se slikari oslobode vezanosti za pravila i zakone, podržavam izražavanje emocija kroz likovni izraz na platnu, to je najbitnije. Meni to baš dobro ide- kad sam tužna, moje su slike crne, kad sam ljuta, onda su moji likovi „zubati“, ovdje ima par slika gdje su žene zubate – kad sam ljuta, to negdje mora izići, objašnjava pomalo u šali naša sagovornica.
Marušić – Vile, rusalke i Lada kao inspiracija
Inspiraciju, kaže, nalazi u svakodnevnom životu, svaki dan donosi joj novu priču, novu sliku, pitanje je vremena kad će što naslikati. Ima prostoriju koja joj služi kao atelje.
Majka je četvoro odrasle i samostalne djece, koja je sada podržavaju u realizaciji njenih ideja, izložbi.
-Nemam zvanje samostalnog umjetnika, jer to u Federaciji BiH još nije sprovedeno zakonski, u Kantonu Sarajevu jeste, tako je jer umjetniko niko ne cijeni. Hvala bogu radi moj suprug, rade dica, pa je dobro, što prodam, ja sebe pokrivam. Od umjetnosti se ne može živjeti, možeš „životariti“, da ne crkneš, rijetki su oni koji od umjetnosti žive. Moje slike se prodaju u jednoj savremenoj galeriji u centru Sarajeva i ovako- neko nešto naruči, javi se preko interneta…Najveća poteškoća mi je to što finansijski ne mogu podnijeti izlaganja koja su vani, državne ustanove kulture ne mare za moje troškove prevoza, propisnog prelaska granice, sve to treba platiti. Moji najbliži mi izlaze ususret i pomažu kad god treba, a Kotor mi je toliko drag da uopće nisam razmišljala o troškovima, kaže Marušić.
Ona je sa suprugom obišla zidine Staroga grada, bedeme tvrđave San Đovani, a zatim su prošetali i tivatskim Pinama. Ovoga avgusta vidjećemo ponovo njene pejzaže na Festivalu svjetlosti, već ih je poslala Gradskoj galeriji Kotora. Izložba „Ladine priče“ u Gradskoj galeriji će biti otvorena do 10.maja.
Porodica najveća podrška – Marušić sa suprugom
Hipokrizija
-Sada radim novi ciklus pod nazivom „Hipokrizija“, o dvoličnosti uopšte, od licemjerja žena, preko onoga u obitelji, u braku, do dvoličnosti političara koji „šišaju ovce“ sa ljudskim glavama, ima je u svim sferama. Na slikama dajem ljudima životinjske glave, a životinjama ljudske, sve se miješa. Imam već 20 radova, mogla bih napraviti izložbu, ali volim kad ih imam više, da mogu da proberem, kaže Karolina.
U susretu sa samom sobom
„Sublimirajući vlastiti doživljaj fantastičnih drevnih priča i lirsku, kolorističku narav svog likovnog izričaja Karolina varira plošne kompozicije s izduženim likovima i pripadajućim joj atributima. Likovi se očituju u dvije pojavnosti jednog „entiteta“, a i sam broj tih bića rijetko je samo jedan na slici jer se u svojim, uglavnom levitirajućim pohodima susreće sa samom sobom ili pak s drugim božicama i vilama… Zasnovano na figuraciji, literarnoj podlozi, metamorfozi viđene stvarnosti, ali i na unutrašnjem doživljaju, slikarstvo Karoline Marušić daje naslutiti težnju prema slobodnom apstraktnom izričaju“, zapisala je likovna kritičarka Mirela Duvnjak.
Proglašenjem najboljih učesnika, završen je konkurs ”Mladi ekoreporteri” koji je, po šesnaesti put, organizovala NVO „EKOM” u sklopu programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).
Svečana dodjela diploma najboljim ekoreporterima, povodom Dana planete Zemlje, održana je u ponedjeljak 24. aprila u Zavodu za školstvo Crne Gore.
Učenike i njihove mentore su pozdravili Saša Karajović, izvršni direktor EKOM-a i Irena Pavlović, direktorica Zavoda, koji je nacionalni operater programa Eko škole. Prisutnima se obratila Diandra Kočan maturantkinja iu Ulcinja, koja je nedavno dobila prvu nagradu za aktivizam i uticaj u lokalnoj zajednici koju dodjeljuje Fondacija za ekološku edukaciju. U ime žirija govorio je Vuk Vujisić, novinar portala “Zumiraj me” i ekološki aktivista, pokretač kampanje “Ozelenimo Crnu Goru”.
Na konkurs je stiglo preko 270 radova iz 12 srednjih i 18 osnovnih škola. U pripremi je učestvovalo oko 290 učenika i 36 profesora mentora.
Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade bilo je ukupno: 26 tekstova, 22 foto priče, 42 fotografije i 7 video klipova. Odabranih 97 radova je početkom aprila 2023. vrednovao trinaestotočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija.
Mladi ekoreporteri
PRVORANGIRANI RADOVI PO KATEGORIJAMA
VIDEO RADOVI
„Orjen“, Marija Raičević (Osnovna škola „Milan Vuković“, Herceg Novi)
EKOLOŠKI ČLANCI
„Strah me je!“, Berna Sutović (Gimnazija,,30.septembar“, Rožaje)
“I ove zime dišemo na škrge”, Nikolina Popara i Aleksa Papić (Osnovna škola „Janko Mićunović“, Vitalac)
EKOLOŠKE FOTO PRIČE
“Reciklaža nije blamaža”, Nikola Kovač (Gimnazija Kotor)
FOTO PRIČE O ZAGAĐENJU
“Ne budimo nemarni, čuvajmo rijeke!”, Marija Đurović (Osnovna škola „Mustafa Pećanin“, Rožaje)
FOTO PRIČE BIODIVERZITETA I PREDJELA
„Za dušu i tijelo ovo je lijek“, Milica Đerković (Osnovna škola „Radojica Perović “ Podgorica)
FOTOGRAFIJE BIODIVERZITETA I PREDJELA
„Na Krnovu“, Jovana Banićević (Osnovna škola „Pavle Kovačević“, Grahovo)
“Susret”, Teodora Vukosavljević (Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“, Podgorica)
EKOLOŠKE FOTOGRAFIJE
„Novi početak“ Milica Drobnjak (Srednja stručna škola, Bijelo Polje)
„Vještački snijeg“, Andrej Milašinović (Osnovna škola „Maksim Gorki“, Podgorica)
Na webstranici mladih ekoreportera može se pogledati kompletna lista i katalog najbolje plasiranih radova i učenika.
Rusija je tokom noći izvela niz zračnih udara na ukrajinske gradove od Harkiva do Odese. Ukrajinci su jutros dronovima napali rusku flotu kod Sevastopolja na Krimu, ali Kremlj tvrdi da je napad odbijen. Najžešće borbe i dalje se vode u Bahmutu i Marinki.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ne mogu odustati od Bahmuta jer bi to proširilo bojište, a ruskim snagama omogućilo napredovanje prema Kramatorsku i Slovjansku. Ponovio je da pripremaju protuofenzivu.
Rusija: Pad ukrajinskog drona nedaleko od Moskve, osujećen napad raketom kod Krima
Rusija je u ponedjeljak saoptila da se “ukrajinski” dron srušio na oko 50-ak kilometara od Moskve, pri čemu nije došlo do ljudskih žrtava niti materijalne štete i da je u ranim jutarnjim satima osujetila napad dronom na svoju Crnomorsku flotu u Sevastopolju, na Krimu.
– Dron ukrajinske proizvodnje srušio se na području Bogorodska, 50-ak kilometara istočno od Moskve, a pronađen je u jednoj rječici u šumi, napisao je na Telegramu dužnosnik Igor Suhin.
Ovo je drugi takav incident u blizini Moskve od početka ruske invazije u februaru 2022.
Prema anonimnom izvoru koji prenosi Ria Novosti, dron nije imao “nikakvo streljivo”, dok drugi izvor tvrdi da je moguće da je moguće da je nosio 18 kilograma eksploziva.
Zbog incidenta je Suhin otkazao proslavu zakazanu za 9. svibnja u povodu pobjede protiv nacističke Njemačke 1945.
Zbog sigurnosne situacije proslave su otkazane u više ruskih oblasti, od Kurska do Belgoroda te na Krimu, no vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi će se, kako sada stvari stoje, održati.
U ranim jutarnjim satima Rusija je osujetila napad dronom na svoju Crnomorsku flotu u Sevastopolju, na Krimu, priopćilo je ministarstvo obrane.
– Oko pola četiri ujutro, režim u Kijevu je pokušao napasti bazu Crnomorske flote u Sevastopolju s tri brza plovila bez posade, priopćilo je ministarstvo.
Rusija je uništila sva tri pomorska drona, nema žrtava niti gubitaka, dodaje se u priopćenju.
Trenutno je u Sevastopolju na snazi prekid trajektnog prijevoza, javio je Interfax. Vlasti nisu objavile razlog, no agencija podsjeća da se to u više navrata dogodilo, ili zbog napada dronovima ili zbog oluje.
Kijev nikada nije javno preuzeo odgovornost za napade u Rusiji i ukrajinskom teritoriju pod kontrolom Rusije.
