Ministarstvo saobraćaja i pomorstva krajem marta će usvojiti izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište, kojim će zabraniti uvoz onih starijih od 15 godina.
– Primjena te mjere počeće od 1. jula, a podrazumijevaće zabranu uvoza Euro 4 vozila, pa će minimalni standard za uvoz postati Euro 5 – saoštili su Vijestima predstavnici Ministarstva.
Euro 5 standardu pripadaju vozila proizvedena od 2009. do 2013. godine, koja po pređenom kilometru mogu da proizvedu najviše do jedan gram ugljen-monoksida.
Euro standarde je tokom 90-ih uvela EU i oni predstavljaju zakonska ograničenja za emisiju štetnih gasova automobila, koji su postepeno postojali stroži.
Crna Gora trenutno ima ograničenja da uvozni novi automobili moraju ispunjavati Euro 6, a polovni Euro 4 standard.
Iz Ministarstva su objasnili da je cilj te mjere obnavljanje voznog parka, te da se uvozno ograničenje ne odnosi na postojeća starija vozila na domaćim cestama, pa ona mogu da saobraćaju dok god prolaze proces registracije.
Oni su dodali da je analiza koju su radili sa Mašinskim fakultetom pokazala da je prosječna starost vozila u Crnoj Gori oko 16 godina.
Eko-fond je, kako su Vijestima zvanično kazali, u toku prošle godine dodijelio ukupno 253,5 hiljada EUR subvencija za električna i hibridna vozila, a dobili su ih građani, javni sektor i privrednici. Iz Fonda nijesu mogli da preciziraju koliko će novca u toku ove godine biti dostupno građanima kroz njihove konkurse, već će to objaviti po usvajanju godišnjeg programa rada.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u Crnoj Gori je tokom prošle godine registrovano ukupno 285,25 hiljada vozila, što je za oko 6,5% više u odnosu na 2022. godinu. Osim toga, kada su u pitanju vozila koja su uvezena kao nova i polovna i po prvi put registrovana u toku prošle godine, njih je bilo 31,23 hiljade, što je za 30% više nego 2022
Crnogorska turistička privreda ove sezone, ali i narednih, neće imati dovoljno radnika, ukoliko se ne dozvoli uvoz radne snage iz dalekih destinacija, tvrdi predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, Aleksandar Jovanović.
Sa druge strane, čuveni budvanski ugostitelj, Krsto Niklanović, naveo je da će ove sezone imati dovoljno radnika, ali ističe da je zbog sporosti administracije veliki problem dugo čekanje na dobijanje radnih dozvola za radnike iz inostranstva, piše Pobjeda.
I iz Unije poslodavaca (UPCG) upozoravaju da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektoru turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje. I u toj poslovnoj asocijaciji su ukazali na sporost administracije i poteškoće za dobijanje viza potrebnih za inostranu radnu snagu.
“Smatram da neće biti dovoljno radne snage za ovu sezonu, kako sad stvari stoje, ukoliko se nešto drastično ne promijeni i ne dozvolimo uvoz radne snage iz dalekih destinacija, kao što se to dešava po čitavoj Evropi gdje rade ljudi iz Indije, Pakistana, Bangladeša. Uglavnom, to je jeftinija radna snaga i manje kvalifikovana, ali u Crnoj Gori ne možemo da nađemo bilo kakvu radnu snagu tako da nam je u ovom trenutku to jedini način da izguramo turističke sezone koje su ispred nas”, kazao je Pobjedi Jovanović.
On je naglasio da se mora pojednostaviti procedura za dolazak radne snage iz dalekih destincija.
“Mora im se omogućiti lakše dobijanje radnih viza i to je nešto što mora da se vrlo brzo odradi na pravi način, inače ćemo doći u problem da nećemo moći da zaposlimo te ljude, a nema ko da radi”, rekao je Jovanović.
Prema njegovim riječima, radnici iz okruženja su većinom otišli u Hrvatsku i druge države Evropske unije (EU) gdje su plaćeni bolje, nego što to može crnogorska turistička privreda da omogući.
“I mi sad moramo da se snalazimo na sve moguće načine, a u ovom trenutku jedini način nam je da obezbijedimo jeftiniju radnu snagu i u dovoljnom broju iz dalekih destinacija”, saopštio je Jovanović, koji tvrdi da građani Crne Gore neće da rade.
On je ocijenio da je najveći problem loš obrazovni sistem “koji nije upodobljen sa privredom“.
“Ne školuje se radna snaga za glavnu privrednu granu u Crnoj Gori. Jako malo djece upisuje srednju školu sa smjerovima koji su potrebni za turizam. Ukoliko se sistemski to ne bude mijenjalo u narednom periodu, biće sve teže i teže da obezbijedimo radnu snagu za turističke sezone”, istakao je Jovanović.
Niklanović je Pobjedi saopštio da će tokom ove sezone imati dovoljno radnika.
“Moja firma se ne može odbraniti od radnika iz okruženja, navalica je na moju firmu i svakog dana dolaze i traže mi posao. Posao traži i sve više radnika iz Crne Gore, tako da je moj restoran potpuno popunjen radnom snagom i spremno dočekujem turističku sezonu”, kazao je Niklanović i dodao da su kod njega zaposleni najviše radnici iz Crne Gore, ali da ima i radnika iz okruženja, naročito tokom sezone.
Konobari
On, kao značajan problem, ističe prijavu radnika iz inostranstva, zbog komplikovanih i sporih administrativnih procesa.
“Prijave radnika iz inostranstva su nam najveći problem, jer se traži stotinu dokumenata, a na dobijanje radne dozvole čeka se dugo – i po mjesec”, rekao je Niklanović.
Prema njegovim riječima, radnici iz inostranstva počinju da rade i prije dobijanja dozvole, čim predaju dokumentaciju.
“Mi ne možemo da im platimo ni doprinose na plate, a u međuvremenu u tom periodu dođe inspekcija rada koja toleriše ili ne toleriše, a ima pravo da ne toleriše. Nažalost, mi nijesmo krivi, a inspekcija može da nas kazni, jer radnik radi bez radne dozvole. Inspekcija ne toleriše i ne uvažava to što je radnik iz inostranstva predao dokumenta u MUP. Zbog spore administracije gube se ogromne pare jer za taj period, dok ne dobije dozvolu, on radi, ali ne obračunavamo mu doprinose”, saopštio je Niklanović.
On smatra da bi samom predajom dokumentacije radnik iz inostranstva trebalo da se tretira kao da je zaposlen.
Niklanović je ukazao i na to da radnici iz okruženja, koji godinama dolaze u Crnu Goru, tokom sezone moraju svake godine donositi kompletnu dokumentaciju kao da se prvi put prijavljuju.
“Za razliku od nas, u Hrvatskoj, ako je radnik iz inostranstva bio i radio prošle godine, ove godine mu ne treba pola dokumenata. Kod njih je sve završeno za jedan dan”, rekao je Niklanović.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su Pobjedi saopštili da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektorima poput turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje.
“Svjesni ove činjenice, UPCG je krajem prethodnog mjeseca uputila apel nadležnim organima da se u što skorijem roku formira novi koordinacioni tim za pripremu ljetnje turističke sezone, koji bi u prvom redu bio zadužen za rješavanje spornih pitanja i problema koji predstavljaju biznis barijere za turističku privredu”, rekli su iz UPCG.
Oni su dodali da je kroz svakodnevnu komunikaciju sa predstavnicima turističke privrede i tematske sastanke održane povodom priprema za ljetnju turističku sezonu ove godine, Unija mapirala probleme sa kojima se privrednici suočavaju već godinama unazad, a koji značajno utiču na atraktivnost naše zemlje kao turističke destinacije.
“Među njima naročito se ističu nedostatak adekvatne domaće radne snage i administrativne poteškoće u vezi sa angažovanjem strane radne snage, različiti poreski tretman usluga u oblasti pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, a koji u hotelima iznosi 21 odsto, dok je u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga sedam odsto, kao i slaba dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku sezone”, naveli su iz UPCG.
U toj asocijaciji smatraju da se crnogorska privreda suočava sa jazom između raspoloživih radnih mjesta i kvalifikovanih radnika za rad na tim radnim mjestima.
“Iako postoji obilje resursa među domaćim stanovništvom, mali broj raspolaže traženim kvalifikacijama, zbog čega su poslodavci prinuđeni da potragu za radnicima vrše van granica naše zemlje”, rekli su iz UPCG i dodali da problem nedostatka radne snage zahtijeva dugoročno planiranje i strateški pristup.
Oni su naveli da se iz godine u godinu suočavaju sa situacijom da se problemi identifikuju tek kada turistička sezona već počne, ili je blizu početka, što ograničava sposobnost sistema da se prilagodi i reaguje adekvatno.
“Stoga, posmatrano po djelatnostima, značajan nedostatak radne snage bilježi se u sektoru turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i poljoprivrede. Kada govorimo o turizmu, pored zemalja iz regiona, radnici dolaze iz Indije, Nepala, Bangladeša, kao i Meksika”, saopšteno je iz UPCG.
Iz UPCG su podsjetili da Vlada godišnje utvrđuje broj radnih dozvola za strance, vodeći se migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada, kako bi nadomjestila nedostatak domaće radne snage.
Broj dozvola za ovu godinu povećan je u svim privrednim djelatnostima, a najviše u onima gdje je iskazana najveća potreba – građevinarstvo, ugostiteljstvo, druge uslužne djelatnosti, sektor trgovine na veliko i ostale.
“Poređenja radi, za privremeni boravak i rad stranaca u prošloj godini izdato je u ukupnom broju 21,45 hiljada dozvola, koje su u potpunosti iskorišćene, a u ovoj godini, usljed povećane potrebe tržišta rada i uvažavanja prijedloga privrede, brojka je povećana za 7,53 hiljade dozvola”, precizirali su iz UPCG.
Opština Tivat i Biznis info centar u saradnji sa najvećim platformama za zapošljavanje u Crnoj Gori, Zaposli.ME i Prekoveze.me, organizuju Sajam sezonskog zapošljavanja u petak, 15. marta 2024. godine u kongresnoj sali hotela “Palma” u Tivtu.
Vrata sajma biće otvorena od 10 do 14 sati za sve koji su u potrazi za sezonskim poslom, a u ponudi će se naći preko 150 radnih pozicija kod renomiranih poslodavaca, kao što su Hotel Chedi, Mamula Island, Hotel Regent Porto Montenegro, Luštica Development AD, Una d.o.o. Tivat, Voli Trade d.o.o., Hotel La Fleur, ali i lokalni ugostitelji.
Predstojeći dan otvorenih vrata predstavlja idealnu priliku za sticanje novog radnog i životnog iskustva, kroz sezonsko zaposlenje u turizmu i ugostiteljstvu u podsticajnom okruženju, poručuju organizatori iz Sekretarijata za privredu u Opštini Tivat.
“Posjetioci sajma biće u prilici da se upoznaju i na licu mjesta razgovaraju sa potencijalnim poslodavcima, te savjetujemo svima da ponesu sa sobom više primjeraka CV-ja. Napominjemo da većina poslodavaca obezbjeđuje ili pokriva troškove smještaja tokom trajanja radnog angažmana, zato pozivamo i kandidate koji nisu iz Tivta da posjete sajam 15. marta” – zaključuju iz Sekretarijata.
Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)
Nagli pad prihoda od Sueckog kanala, zbog zaobilaženja brodarskih kompanija ove najkraće plovne veze između Evrope i Azije, usljed sukoba u Crvenom moru, dodatno je inicirao projekte u cilju stvaranja uslova za povećanje obima pomorskog transporta robe. Egipat planira proširenje kanala u dužini od 80 km, kako bi bila omogućena dvosmjerna plovidba velikih brodova dužinom cijele rute.
Egipat je objavio planove da istraži mogućnost proširenja Sueckog kanala, kako bi se stvorili uslovi za veći obim transporta i spriječavanje uskih grla u saobraćaju, koja mogu da poremete nesmetan tok trgovine između Azije i Evrope. Proširenje kapaciteta podrazumijeva izgradnju drugog kanala unutar postojećeg plovnog puta.
Naime, u sklopu aktuelnih geopolitičkih dešavanja, poremjećaji plovidbe u Sueckom kanalu, kao rezultat sukoba u Crvenom moru, pogoršavaju nestašicu deviza u Egiptu. Zemlja najavljuje da će raditi na daljem uspostavljanju dvosmjernog saobraćajana ovoj ruti, kako bi se omogućilo brodovima na sjeveru i na jugu da putuju istovremeno cijelom dužinom kanala.
Otvaranje dvokanalne dionice od 10 km
Postojeća druga traka kanala otvorena je 2015. godine, u cilju odvijanja dvosmjernog saobraćaja. Novo proširenje će dodati 50 km na sjeveru i 30 km na jugu dvosmjerne plovidbe, izjavio je predsjednik Uprave za Suecki kanal Osama Rabie.
Vrijednost investicije, niti rokovi za realizaciju projekta od 80 km nisu otkriveni. Prema većini procjena, proširenje od 72 kilometra, završeno 2015. godine, koštalo je između 8 i 9 mlrd USD, prenosi portal Agbi. Prema pomenutom izvoru, uskoro bi trebalo da bude otvoreno 10 km produžetka dvokanalne dionice Sueckog kanala, što će povećati obim saobraćaja, tako da će šest do osam brodova moći istovremeno da plovi ovom rutom.
Međutim, prihodi od Sueckog kanala – ključnog izvora deviza za Egipat – pali su za nešto više od polovine tokom prva dva mjeseca 2024, u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Smanjenje brodskog saobraćaja
Podsjećanja radi, vladajući pokret Huta u sjevernom Jemenu, Ansar Alah, koji kontroliše veći dio jemenske obale Crvenog mora, nakon eskalacije bliskoistočnog sukoba, u novembru 2023. godine počeo je da napada brodove povezane sa Izraelom, što je izazvalo naglo smanjenje pomorskog transporta kroz Suecki kanal. Brodski giganti zaustavili su plovidbu mnogih svojih plovila ovom rutom, nakon niza napada na trgovačke brodove u moreuzu Bab al-Mandab, na južnom ulazu u Crveno more, preusmjeravajući ih oko Rta dobre nade.
Suecki kanal je izuzetno važan za globalnu ekonomiju – trenutno se procijenjuje da 12% svjetske trgovine prolazi kroz kanal na sjevernom kraju Crvenog mora, što podrazumijeva 30% svjetskih brodskih kontejnera.
Produbljivanje i proširivanje dijela kanala
Prema Kilskom institutu za svjetsku ekonomiju, prevoz kroz Crveno more opao je za više od 80% po zapremini kontejnera. Tako je Egipat od početka godine, pa do 26. februara, zabilježio samo 724 mil USD tranzitnih naknada, što je manje za 1,47 mlrd USD u odnosu na početak 2023. godine, upravo nakon niza napada na brodarstvo Crvenog mora, prenio je portal Agbi.
Upravo u aktuelnim okolnostima Egipat intenzivno proučava mogućnosti daljeg širenja Sueckog kanala, kako bi proširio i završio drugi kanal plovnog puta, jer bi taj potez omogućio veći obim transporta i spriječio blokadu saobraćaja. Svako novo proširenje bi se nadovezalo na trenutne radove na proširenju drugog kanala za 10 kilometara, kao i na produbljivanju i proširenju dijela kanala.
Da podsjetimo, posao na proširenju dionice od 10 kilometara ubrzan je nakon što se Ever Given, džinovski kontejnerski brod, nasukao u jednoj traci u dijelu kanala u martu 2021. godine, zaustavivši saobraćaj na šest dana.
Oscilacije u prihodima od kanala
Prihodi od kanala su se postepeno povećavali, ali u manjoj mjeri nego što su zvaničnici predviđali, dostigavši rekordnih 9,4 mlrd USD u finansijskoj godini koja se završava u junu 2023, prije nego što su početkom ove godine pali za najmanje 40% zbog napada grupe Huti.
Inicijalne studije o dodatnom proširenju trajale bi oko 16 mjeseci i uključivale bi studije izvodljivosti, ekološke i inženjerske studije, kao i istraživanja tla i jaružanja, rekao je Rabie.
Za projekat bi bila potrebna odobrenja Vlade i finansirao bi se iz investicionog budžeta SCA, kako bi se izbjeglo bilo kakvo dodatno opterećenje na opšti državni budžet. Predsjednik Uprave za Suecki kanal je rekao da bi to moglo povećati konkurentnost kanala i omogućiti da preuzme više i veće brodove.
Osama Rabie očekuje da će ukupni prihodi za 2024. biti oko polovine onih iz prošle godine. U 2023. prihodi su iznosili 10,25 mlrd USD.
Vještački kanal
Suecki kanal je vještački kanal na nivou mora u Egiptu. Kada je izgrađen, 1869. godine, kanal je bio dug 164 kilometra i dubok oko 8 metara, a danas je, zahvaljujući kontinuiranim radovima na unapređenju, dugačak oko 193 kilometra, dubok 24 metra i širok 205 metara. Otvoren je 17. novembra 1869. godine, nakon deset godina izgradnje. Povezuje Crveno more i Sredozemno more i, zajedno sa moreuzom Bab el-Mandeb na južnom izlazu iz Crvenog mora, spaja Indijski okean sa Atlantikom. Suecki kanal predstavlja najbrži i najkraći morski put između Azije i Evrope, jer je potrebno samo 16 sati plovidbe da se prođe kroz njega, dok je za plovidbu oko Rta dobre nade potrebno i do deset dana.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji se u petak sastao s američkim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom, ustvrdio je u intervjuu za TV kanal M1 kako Trump ima “prilično detaljne planove” za okončanje rata u Ukrajini.
Orban je naveo kako su Trumpovi planovi u skladu s interesima Mađarske.
“On ima vrlo jasnu viziju s kojom se teško ne složiti. On kaže sljedeće: prvo, on neće dati ni peni za rusko-ukrajinski rat. Zato će rat završiti, jer je očito da Ukrajina ne može stati na svoje noge”, kazao je mađarski premijer, prenosi Index.
“Ako Amerikanci ne daju novac i oružje zajedno s Europljanima, rat će završiti. A ako Amerikanci ne daju novac, onda Europljani neće moći sami financirati ovaj rat. A onda će rat također završiti”, dodao je. Prema Orbanu, Sjedinjene Države više ne žele financirati sigurnost Europe.
“Ako se Europljani boje Rusa ili općenito žele imati visoku razinu sigurnosti, moraju to platiti. Ili izgradnjom vlastite vojske i vlastite opreme ili, ako za to koriste Amerikance, plaćanjem cijene Amerikancima, cijene sigurnosti. Dakle, on (Trump) govori izravno i jasno”, poručio je mađarski premijer.
Podsjetio je kako je Trump bio “prvi predsjednik nakon dugo vremena koji nije započeo rat tijekom svog mandata”. “Dakle, već znamo za njega, već znamo iz njegovog predsjedništva, da je on čovjek mira”, istaknuo je.
“I on sada ne skriva svoje stavove: jasno je dao do znanja da mu je cilj donijeti mir u rusko-ukrajinski rat. Želimo prekid vatre što je prije moguće. Želimo skori kraj ovog rata. Ne vidim nikoga drugog tko ima više odlučnosti i snage za to od Donalda Trumpa”, nastavio je.
Orban se s Trumpom sastao na Floridi. Njih su dvojica razgovarali o “širokom rasponu pitanja koja utječu na Mađarsku i Sjedinjene Države, uključujući iznimnu važnost jakih i sigurnih granica za zaštitu suvereniteta svake nacije”.
Orban je nakon sastanka ponovno bio pun hvale za Trumpa, naglasivši da bi “svijet bio bolje mjesto” kada bi se bivši američki predsjednik vratio na vlast. Trump je pak Orbanu uputio komplimente nazvavši ga “fantastičnim vođom”. Sastanak je izazvao kritike aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena.
Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je u petak republikanskog suparnika Donalda Trumpa zbog sastanka s Viktorom Orbanom, rekavši da mađarski premijer nastoji uspostaviti diktaturu. “Znate li s kim se danas sastaje u Mar-a-Lagu?” rekao je Joe Biden pristalicama tijekom predizbornog skupa. “Orbanom iz Mađarske, koji je otvoreno rekao da ne misli da demokracija funkcionira i da želi diktaturu.”
“Vidim budućnost u kojoj branimo demokraciju, a ne u kojoj je slabimo”, rekao je 81-godišnji demokrat za kojeg je ta tema jedna od glavnih u kampanji protiv Donalda Trumpa.
Joe Biden je još jednom osudio komentare 77-godišnjeg bivšeg američkog predsjednika koji je rekao da bi poticao ruskog predsjednika Vladimira Putina na napad na zemlje NATO-a koje financijski ne pridonose dovoljno savezu.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor pokrenuo je sajt www.investinkotor.me, namijenjen privredi i investitorima.
Izrada sajta, odnodno platforme za privredu i investitore, planirana je Programom razvoja preduzetništva i Strategijom zapošljavanja Opštine Kotor od 2021. do ove godine.
– Osnovni ciljevi ovog projekta su da informišemo građane, privredu i investitore o mogućnostima i potencijalima za poslovanje u Opštini Kotor, unaprijedimo saradnju svih aktera koji su uključeni u proces lokalnog ekonomskog razvoja i unaprijedimo javno-privatni dijalog – navodi se u obavještenju na sajtu te lokalne samouprave.
Da bi sajt “zaživio”, kako su dodali, potrebna je saradnja svih ključnih aktera na lokalnom nivou.
– Stoga očekujemo sugestije od privrede, posebno u djelu informacija za koje smatraju da treba da budu dostupne na sajtu, kao i konkretne predloge za unapređenje poslovnog ambijenta – rekli su iz opštine.
Veče sjećanja na velikog muzičara Dragoljuba Đuričića biće održano sutra u 20 sati u hercegnovskoj Dvorani Park. Programom iz dva dijela obilježiće se tri godine od njegove smrti.
U prvom dijelu programa pod nazivom “Veče na velikog čovjeka” biće emitovan dokumentarni film Bobana Jovanovića u kome će o Dragoljubu Đuričiću govoriti Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski i Kokan Dimuševski ( Leb i sol), Žika Jelić (JU grupa) Rambo Amadeus, Bilja Krstić (Bistrik), Petar Peca Popović rok novinar Ivan Ivačković rok novinar i kum Dragoljuba Đuričića Boban Jovanović, novinar i producent dr Aleksandar Ljuboja, ljekar koji je proveo posljednje dane pored Dragoljuba.
U drugom dijelu programa biće održan koncert Kokana Dimuševskog pod nazivom „Sjećanje na velikog čovjeka“. Kokan Dimuševski je svirao zajedno sa Dragoljubom u grupi Leb i SoL, a prošle godine je objavio solo album koji je hrvatska kritika proglasila za „Najbolju Jazz ploču stoljeća“ na kom za nalazi kompozicija „Rememberance of a great man” posvećena upravo Dragoljubu Đuričiću.
Dvodnevna vježba kojom je simulirana reakcija na zagađenje Jadranskog mora održana je ove sedmice u Baru u okviru petog sastanka za izradu Sub-regionalnog plana za reagovanje na zagađenje Jadranskog mora.
Vježba je sprovedena u organizaciji REMPEC-a (Regionalnog centra za reagovanje na zagađenje Sredozemnog mora), a održana je u Baru. Scenario je podrazumijevao zagađenje u teritorijalnim vodama Crne Gore, a vježba je podrazumijevala reakciju i aktivaciju plana Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u slučaju eventualnog zagađenja mora i mogućih posljedica.
“Za Crnu Goru je od velikog značaja da učestvuje u kreiranju i impelmentaciji sub-regionalnog plana. Izrazio bih veliku zahvalnost svim državama učesnicama na nesebičnoj razmjeni znanja i iskustava i nadamo se da ćemo u budućnosti nastaviti ovako lijepu saradnju sa ciljem zaštite Jadrana od zagdjenja”, kazao je Haris Husić, v.d. direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanju lukama, koji je istakao važnost saradnje država Jadranskog mora u projektima od zajedničkog značaja.
Vježba
Projekat izrade plana podržale su sve jadranske države, a finansirala ga je Vlada Italije.
Pored Crne Gore na vježbi su učestvovali i ostale zemalje koje okružuju Jadransko more i to Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Italija.
Vježba je trajala dva dana, dok je treći dan bio posvećen njenoj analizi kao i reviziji Sub-regionalnog plana koji podrazumijeva bližu saradnju među državama u slučaju zagađenja mora.
Ispred Ministarstva saobraćaja i pomorstva, vježbu je otvorio državni sekretar Pavle Tripković.
Otvaranje muzeja holokausta Foto: Piroschka van de Wouw / REUTERS
Izraelskog predsjednika, koji je u nedjelju stigao u Amsterdam na otvaranje Nacionalnog muzeja holokausta, dočekali su propalestinski prosvjednici tražeći hitan prekid vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
Demonstranti su na trgu nedaleko od muzeja izvikivali “Nikada više je sad” i “Prekid vatre odmah”, ističući palestinske zastave i transparente na kojima je pisalo “Židovi protiv genocida” i “Unuk osobe koja je preživjela holokaust kaže: Prekinite holokaust u Gazi”.
Grupa koja se zalaže za ljudska prava Amnesty International oko muzeja je postavila znakove za obilazak kojima su Herzoga usmjeravali prema zgradi Međunarodnoga suda pravde (ICJ) u Haagu.
Nizozemska židovska anticionistička organizacija Erev Rave, koja je organizirala prosvjed u suradnji s nizozemskom Palestinskom zajednicom i Socijalističkom internacionalom, rekla je da, premda poštuje sjećanje na žrtve holokausta, ne može stajati po strani dok se nastavlja rat u Gazi.
Suočen s međunarodnim kritikama kada je posrijedi kampanja koju vodi, Izrael ističe da ta zemlja nije započela rat te da čini sve što može kako bi se civilne žrtve svele na minimum. Istodobno optužuje Hamas za sukobe u gusto naseljenim područjima.
Herzog je, prije nego što je postao predsjednik, a riječ je uglavnom o ceremonijalnoj ulozi, bio čelnik izraelske Laburističke stranke koja je kroz povijest zagovarala mir s Palestincima.
Uprava muzeja medijima je rekla da je Herzog na otvaranje muzeja holokausta pozvan prije Hamasova napada i prije izraelske ofenzive na Pojas Gaze koja je nakon toga uslijedila.
Njemački nacisti su za vrijeme Drugoga svjetskog rata pobili šest milijuna Židova. Moderni Izrael osnovan je 1948. kao sigurno utočište za njih.
U nedjelju bi se s Herzogom trebao sastati nizozemski kralj Willem-Alexander.
Čitaoci našeg portala, odlučili su javno pitati nadležne iz Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog kada će na red doći asfaltiranje ulice u Velji Vinogradi u Zelenici, s obzirom da već godinama imaju samo obećanja.
“Godinama obećavaju da će ulicu asfaltirati. Naravno da je sve ostalo na praznim pričama, nadležni nisu u stanju da zakrpe rupe u ulici koja je veoma frekventna svakog dana. Mještani svakodnevno lome automobile a pješaci rizikuju da se povrijede jer nemaju kuda da prođu od rupa koje su svaki dan sve šire i dublje. Ovo je više nego sramota da u 21-om vijeku smo došli do toga da pričamo o krpljenju rupa koje bi trebalo da budu sastavni dio minimalnog održavanja puteva, a kamoli obnova ulice koja je jedna od najgorih u Zelenici!” – poručuju mještani.
Zelenika – foto čitaoci
Svjedocimo smo da Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u prethodnom periodu obnovila brojne lokalne puteve i ulice ali nikako i ovu našu koja je u izuzetno lošem stanju, o čemu svjedoče fotografije koje smo priložili, poručili oni.
