Šef željezničke stanice Larissa u Grčkoj u pritvoru će čekati suđenje za najsmrtonosniju željezničku nesreću u povijesti zemlje. Tereti ga se za ugrožavanje sigurnosti prometa te višestruko ubojstvo i nanošenje ozljeda iz nehaja, za što bi mogao biti osuđen na doživotni zatvor. Uhićen je nekoliko sati nakon sudara putničkog i teretnog vlaka u središnjoj Grčkoj, u kojem je poginulo najmanje 57 ljudi.
Šef stanice preuzeo je dio odgovornosti, ali u igri su bili i drugi čimbenici, rekao je njegov odvjetnik. Sindikati grčkih željeznica dugo su se žalili na loše sigurnosne standarde koji dovode u opasnost putnike i radnike.
– Kao što smo i očekivali, sud je jednoglasno odlučio da optuženi treba privremeno ostati u pritvoru. Optuženi je rekao sve. Rekao je istinu i bio je shrvan. Rekao je točno što se dogodilo bez straha da će zbog svojih riječi snositi veću odgovornost. Postoje li dokazi da je počinio kazneno djelo, odlučit će pravda, kazao je odvjetnik Stefanos Pantartzidis.
Susret sa autorskim timom dokumentarca i monografije „Legende svjetla“ u Kotoru
Još dok je ideja o snimanju filma i pisanja knjige „Legende svjetla“ (Legends of the lights) o svjetionicima na Istočnom Jadranu bila u začetku, ekipa u sastavu: Igor Goić, reditelj, autor teksta i snimatelj, Gordan Smadilo, producent, Jurica Gašpar, pisac i novinar, Vlatko Ignatovski, skiper i grafički urednik – imala je tu sreću da se upozna i poveže i upravo je ta sinergija svih, svakoga ponaosob sa njihovim vještinama dovela do uspješne realizacije ideje.
Jurica Gašpar autor knjige, novinar, (povjesničar i profesor geografije), cijeli život je, kaže, na neki način htio ovo zabilježit, s obzirom da je od ranog djetinjstva odrastao uz oca -svjetioničara na otoku Sv. Andrija kod Dubrovnika. Prilika za to je nastala kad su se Igor i on, igrom sličaja susreli u novinarskom poslu, koji on i sada radi (napravio je portal) i ostali su “u moru”.
-Mnogo nam znači ovo gostovanje u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, ovdje smo osjetili jedno prijateljstvo kakvo ne srećeš često- prijateljstvo bez obaveza, kad se od tebe ne očekuje ništa zauzvrat. Mi smo ovdje došli na poziv i dobili smo toliko gostoprimstva, toliko ljubavi, toliko razumijevanja prema moru i pomorstvu, gdje ja to nisam video, a živim cijeli život na moru (sad sam u Zagrebu zadnjih godina). Drugačiji je malo odnos kod nas. Kako znamo šta znači u Crnoj Gori dati riječ i riječ održati, mi smo sebi dali zadatak: kad ovo završimo, mi ćemo zaista ovdje doći među prvima i evo, održali smo obećanje, kaže Gašpar. U razgovoru sa publikom objasnio je da nije tip čovjeka koji bi mogao raditi posao svjetioničara: “Možda, da je moj ćaća živ i da se to drugačije dogodilo, on nažalost nije dočekao mirovinu, otišao je 2009. godine i još je bio svjetioničar. I ovo je neki omaž bio njemu u čast, takva je bila moja odluka na početku, našao sam ptrave ljude da to mogu napraviti, zahvalan sam na tome jako”.
Odrastanje na svjetioniku je bilo jako lijepo tamo gdje je imao s kim da se druži, jer je on dosta “socijalan tip”, voli društvo, a njemu je toga društva falilo.
-Tamo na Palagruži, koja se ovdje često pominje, u tom momentu je bilo 14-oro djece, to je za jedan vrtić. Na Sv. Andriji nas je bilo petoro, ovisi kako je koja smjena bila. Lijepo je bilo odrastati tamo, imao sam sreću da sam bio na lanterni koja je imala dio šume, dio vrta, pa se moglo nešto tamo i raditi, veliko dvorište, na drugom dijelu svjetionika i otoka je bio rezervat ptica i točno se znalo kad pređeš jednu liniju, kao nepisano neko pravilo, gdje se dignu svi galebovi i znaju napadati (bio je Igor, pa je to i vidio). Ali, ako živi svako na svojoj strani, neki suživot i dan-danas tamo postoji. Tamo je bilo lijepo, međutim, na svjetionicima gdje nema ničega bilo je daleko surovije i nije to za dicu, kaže Gašpar.
Igor Goić, autor teksta, reditelj i snimatelj ističe da je “ovo zadnja prilika da se sačuva priča o svjetioničarima, jer to je posao koji, nažalost, izumire”, te “ovim dokumentarcem želimo ukazati na to da, koliko god tehnologija napreduje, na takvim mjestima je čovjek nezamjenjiv”.
– Oko 95 odsto materijala sam ja snimio, tu su mi uletili još dvoje kolega sa nekim materijalima koje su ranije snimali. Poriv nam je bio predstaviti svijetu to bogatstvo koje imamo na Jadranu, ukazati na posao svjetioničara, ukazati što on znači, koja je njegova stvarna vrijednost, težina. Kao što su i sami svjetioničari govorili, jeste sve to automatizovano, elektronizovano, iako su ostala kristalna ogledala, dio starog mehanizma, ali kad opali jedan grom, to sve stane i neko ko se nađe na moru u neprilici, nema mogućnost da se orijentiše. Dok je čovjek tamo, može uskočiti za pomoć na bilo koji način.
Svih 48 lanterni je i dalje u pogonu, mada nije sva oprema ostala u izvornoj izradi, svi su na struju, neki imaju posadu, a većina ih nema. Otkad smo mi ovo snimali, mislim da ih je pola sa posadom kojih je tada bilo, sad više nisu. Nisu više čak ni svjetioničari, nego rade u marini Plov-puta ili na nekim drugim pozicijama. To želimo i ukazati- šteta je iz tih sentimentalnih razloga i iz nekih realnih razloga za pomoć na moru općenito, poručuje Goić.
Legende svjetla u Kotorua
Producent Gordan Smadilo, direktor Nautičke akademije u Bakru (Akademia Navalis Adriatica), organizovao je istraživački dio sa brodovima, čija je baza na otoku Morteru.
-Ovo što mi radimo, nikome to nije primarni posao, svi imamo druge profesije, radimo nešto drugo-ja radim u informatici i sl, Jurica je u temi mora, vodi informativni veb-portal morski.hr, Igor je svestrani mladi reditelj, a zajedno smo osnovali udrugu „Lux Mediterraneum“, da dajmo pravni oblik ovome što radimo. Film i knjigu uradili smo sami, a time je i zadovoljstvo na kraju ovog projekta veće. Prvo izdanje knjige siz 2017. godine smo prodali, pa nam je to malo vratilo ulaganja. Naša je misija da ovo što smo ovdje opisali da i kroz ovakve događaje ljudima približimo. Imali smo predavanja po cijeloj Hrvatskoj, najčešće po fakultetima, knjižnicama, muzejima, dosta dobro posjećena, to je postalo dosta uočljivo. Pozvani smo u Brisel, u Evropski parlament, jer su neki zastupnici prepoznali ovu snažnu priču, ta plovidba, svjetionici, Sredozemlje je nešto što se tiče povezivanja stanovništva, nešto što je u korjenima ideje Evropske unije. Kad smo se spremali za Brisel, predložili su nam da povedemo nekoga iz Plov-puta, državne firme pod čijom su upravom svjetionici. I palo nam je napamet da pozovemo Iću, svjetioničara koji je najviše pričao u filmu, sjedio sa čašom vina i mi sa njim u Brisel. Koji je to bio šou, jer kako je bio neposredan ovdje u filmu, on je bio I tamo takav. Mi smo tu birokratiju tamo tako dobro protresli, da je I nama otaj susret ostao u divnom sjećanju, kaže Smadilo. Dodaje da su ponosni što su ispunili obećanje dato u Pomorskom muzeju 2015. godine, kada su predstavili prve inserte iz tek započetog snimanja.
Skiper Vlatko Ignatosti je upravljao raznim plovilima Nautičke akademije, kojima se ekipa prevozila od lanterne do lanterne, više po orkanskoj južini, no po mirnom moru. Po struci je strojobravar, a ujedno i grafički urednik knjige, a bio je i polaznik akademije, poslije toga instruktor.
-Te rizične situacije su neobične, mi smo izvježbani da možemo to izdržati, nismo nikada radili nešto što se ne može, ali možda je Jurici bilo malo zastrašujuće, ali preživjeli smo sve to. Igor je jako spretan, kao i ostali iz ekipe, tako da nije bilo problema.
Svaka priča, kao i lanac, ima jednu kariku, a važna karika u ovoj priči je Miro Marušić. Upoznal smo se kad sam došao prvi put sa projektom “Obala naših unuka”, zuslijedio je projekat “Plava vreća”, zatim smo snimali obalu za projekat “Lux Mediterraneum”, onda je bila prva izložba u Pomorskom muzeju u Kotoru, poslije toga film, knjiga…Evo, to su neki projekti koje smo radili, Miro je taj koji nas je povezao, intervuirao me je za jednu priči i tako je to sve krenulo, kaže Ignatoski.
Smadilo: Moja fascinacija ovim projektom je trostruka
-Moja fascinacija ovim projektom je trostruka. Prvo, taj doprinos Austrougarske koja je napravila te svjetionike i sve ono što je prethodilo da se oni realizuju – kamenolom, putevi, pruge, brodovi, lukobrani. Većina lanterni je nastalo u 19. vijeku, u stotinjak godina je to naptravljeno. Drugo, taj plovni put, svjetionici su samo nekakav savremeniji način trasiranja plovidbe istočnom obalom Jadranskog mora, specifično, ulazi duboko u „tijelo“ evropskog kontinenta, nešto što je uvijek povezivalo stanovništvo, razvijalo odnose među ljudima, trgovinu itd. Treća fascinacija je taj, što je u ovom filmu možda bilo najviše naglašeno, život na svjetioniku. To su bili moji motivi da se u ovo uključim, kaže Smadilo.
Taman kad smo pomislili da je simboličnim spaljivanjem Tehničkog, tj. kvazipremijera, koji je na identičan način simbolično spaljivao duvan, lagerujući ga za švercersku misiju URA-e, završena društveno-kritička misija Karnevala, saznajemo kakvu je cenzuru prošlo čuveno suđenje Karnevalu, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS-a Kotor.
Naš Krnjo, ili, predsjednik krnje vlade, prošao je kako je zaslužio za sve političko vjerolomstvo, nacionalističko taborenje Crne Gore, za svoju sramnu uzurpaciju vlasti. Priveden je vatrenom sudu ljubitelja slobode i istine.
No, ljubitelji slobode i istine, istovremeno su prošli lomaču cenzorskog suda mr Aleksinih Demokrata, gasitelja svake lucidne misli i provokativne riječi. Skandalozna cenzura “Karampane”, odražava svu bijedu vladavine Demokrata i njihovih saradnika, koji su strpali u zatvor slobodu, dostojanstvo i čast Kotora, Kotoranki i Kotorana.
Skrivajući se iza prazne fraze “časti mi”, Demokrate su nas častile zabranom knjige i zabranom političke satire, pretvarajući Kotor u svoju kulturnu palančicu.
Tako je danas Kotor grad veličine Jokićevih svjetonazora, smrvljeni mrva-grad, ogledalo diktatorske i totalitarne vladavine, gdje se naređuje kako da se misli, piše i govori.
Naš predsjednik Poco ima svoje likije, koji po diktatu misle i rade, dok duh Kotora do temelja razgrađuju.
Zabranjene i uhapšene teme probijaju sve zidove, a posebno one u opštinskoj kancelariji predsjednika Jokića.
DPS Kotor
Njegov predsjednički kandidat mr Bečić, po nacionalnosti mir, a po političkoj profilaciji rat protiv kreativnosti i originalnosti, naredio je da je bezbojnost imperativ vladanja Demokrata i da se sve goruće državne teme moraju zbrisati iz kotorskoga suđenja, jer Temeljni ugovor, Otvoreni Balkan i dr. opasne akcije protiv Crne Gore mogu uzdrmati ionako poljuljanu vlast kotorskih Demokrata.
I ne samo kotorskih. Demokrate su u nezaustavljivom padu i uskoro će diljem Crne Gore, kao u susjednoj Budvi, biti dekor iz milosti, politički subjekat bez ikakve težine. Laka im crvena kravata! – poručuju iz Opštinskog odbora DPS-a Kotor.
Pred više hiljada posjetilaca Kotorani su danas na spalili ovogodišnjeg krivca, za sve nedaće i probleme u protekloj godini, koga su nazvali Domenik Akrobata zvani Tehnički.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa.
Kotorski karneva ove godine slavi 505 godina postojanja…
Posebnu pažnju izazvao je Rambo Amadus koji nam je kazao da za TO Kotor snima turistički film o Kotorskom karnevalu.
Prema riječima organizatora nikada više učesnika karnevalske povorke preko 1000.
Kako se čulo, Domenik Akrobata zvani Tehnički, kriv je za sva nedjela i nedaće kao i teška krivična djela, što su u prošloj godini učinjena, a na teret mu se stavlja devet tačaka optužnice.
Kotorski karneval 2023.
Da je umjesto da miri pomutio već pomućeni narod, da je radi fotelje potpisao pakt sa Luciferom, da je svog bliskog saradnika postavio za Capa Dogane, da sve čini da nas umjesto u EU uvede u lijepo društvo sa još ljepšim ljudima, da se nameračio da Crnogorsku plovidbu pripoji Barskoj, pa je preko resornog ministra smjenio profesionalnu upravu, a doveo družinu sa konca i konopca, u mjesto fabrike čokolade, sad hoće da se pravi destilerija votke kojoj će prodajna cijena biti kao i francuskom konjaku, da je počeo da sprovodi svojevrsnu nacionalizaciju privatnih kompanija (Željezara, Luka Bar itd.), da pokušava da elimimiše razne respektabilne kompanije, da bi učinio što veću štetu, sve čini da prolongira neizbježne republičke parlamentarne izbore“, navodi se u optužnici.
Kotorski karneval 2023.
Branilac pak misli da okrivljeni nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
“Najmanje je on kriv što je kad je došao na vlast zatekao sprženu zemlju i bio prinuđen sa kompanjonima iz tadašnje Vlade da se zaduže samo 780 meleona eura“, kazao je branilac.
Odbrana je navela:
1. Nije sporno da pokušava da od pomućenog naroda napravi demokratsko. O tome najbolje govore dokumenta koja je potpisao.
2. Vlast je zaista slast, ali moj branjenik je zaslužio Nobelovu nagradu da se sa onoliko mandata koliko ima pita više od mnogo moćnijih.
3. Kako je bio zauzet odbranom doktorata u eminentnom Švajcarskom sveučilištu, moguće da nije ušao u sve pore organizovanog kriminala. Ali o tome najbolje govore rezultati politike koju sprovodi.
4. Kako je uvjek bliža košulja od sakoa, tako je smatrao da je bolje da sa najbližim komšijama treba da produbi saradnju.
5. Kako su Bokelji zajedno sa Đenovezima, Norveđinima i Englezima najbolji pomorci na svijetu, to je trebalo dati šansu Baru kako bi se razlika u klasi smanjila.
6. Vrijeme je i da čuvena Crnogorska lozova rakija dobije konkurenciju. Samo se zbog boje opredjelio se za votku.
7. Kako nije pobornik liberalne ekonomije, a kako se htjeli ili ne približavaju izbori, smatra da će svojevrsna nacionalizacija broj njegovih birača od 4% povećati na najmanje 15%.
8. Moj klijent ne ulazi u profit bilo koje kompanije, nego se samo bori da one budu korisne i za državu.
9. Kako bi se što bolje pripremili izbori, bilo je nužno napraviti odgovarajući ambijent, a za to je potrebno vrijeme da se olade usijane glave i smire političke strasti“, ističe branilac.
Kotorski karneval 2023.
Po želji okrivljenoga pročitan je testament. Domenika Akrobate zvani Tehnički je poručio:
Pri čistoj svijesti i zdravoj pameti, a bez ikakve prijetnje, prevare ili zablude, svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu ostavljam:
1. Svoj naučni rad „Kritika globalne etike“ ostavljam Filozofskom fakultetu u Nikšiću, kako bi studenti mogli da prate nastavak Hegelove filozofije, odnosno Kantove kritike čistog uma.
2. Svoju frizuru ostavljam ćelavim poslanicima, ali je uslov da je češljaju petardom.
3. Bicikletu iz OUN ostavljam Ulcinjskim poštjerima kako bi djelovali kosmopolitski.
4. Svoju biblioteku ostavljam NVO Roma, Aškalija i Egipćana kako bi se što bolje pripremili za studije humanističkih nauka.
5. Da se vrate Vladi otpremnine svih onih koji su se ponovo uvalili na državne jasle“- navodi se u testamentu ovogodišnjeg krnevala.
Kotorski karneval 2023.
U povorci ovogodišnjeg karnevala na čelu sa kapom Lukom Knezovićem učestvovali su: mažoreke Fešta, Gradska muzika Kotor, plesni klub Alisa, grupna maska Majska ruža (koja je dobila treće mjesto na Velikom maskenbalu), 655 učesnika ispred JPU “Radost” (mališani, njihovi roditelji i vaspitači), JPU “Naša radost” Herceg Novi, JPU “Bambi” Tivat, Privatna predškolska ustanova “Osmjeh”, OŠ “Savo Ilić”, OŠ “Njegoš”, OŠ “Veljko Drobnjaković”, OŠ “Drago Milović “ Tivat, OŠ “Nikola Đurković”, OŠ “Ivo Visin”, grupa Labrice, grupa Montagna, Dom starih “Grabovac”, FA Nikola Đurković, grupe Pjombin, Harlekin, Karampana.
Kotorski karneval 2023.
Karnevalske grupe iz Bele Crkve, grupa Mladi feštađuni, dvije grupe Riječkog karnevala, grupe Šicagveri, Berekini, Kosmopolitanke, Maškare Herceg Novi, Gimnazija Kotor, Samba Mantock Novi Sad, Grdelini, Za dišpet i Gradska muzika Đenovići.
Jelena Rozga u Kotoru – foto Krsto Vulović
Fešta se nastavila u Starom gradu na glavnom gradskom trgu a brojne posjetioce zabavljaju Ansambl Toć i Jelena Rozga.
Iz štampe je izašao satirični list, zrcalo naravi bokeških, Karampan.
Olupina parobroda Goritia Ulcinj snimljena bocnim sonarom Credit Sektor za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS)
„Mi znamo više o površini Meseca i o Marsu nego o dubokom morskom dnu.”
Pol Snelgrouv, okeanograf
Podvodni predjeli Crne Gore
Laboratorija za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta u Kotoru, UCG nastoji da u saradnji sa relevantnim institucijama, korišćenjem metoda daljisnke detekcije, doprinese osvijetljavanju podvodnih predjela Crne Gore i omogući javnu dostupnost naučnih saznanja.
Misterije nevidljivih predjela morskog dna
Zagledani u mirnu površinu, sa obale, koristimo maštu da sagledamo ono što posle prozirnog plićaka nestaje u nepoznatoj dubini modrog plavetnila.
Sagledavajući podvodne predjele pokušavamo da damo smisao nevidljivom. Stvaramo slike koje nikada nijesmo vidjeli. Spajamo ih sa lokalnim primorskim pričama, mitovima i legendama.
Kočarski pejzaži morskog dna
Slušamo priče ribara i kočara, koji su svojim mrežama učili o oblicima i formama morskog dna. Mreže su im prenosile poruke o ravnoj pjeskovitoj pustinji, grebenima, kamenitom dnu, olupinama brodova. Ucrtavajući u karte gdje im je mreža zapela ili gdje su je izgubili, oni su to znanje prenosili sljedećim generacijama. Obilježavajući tačku na karti sa misterioznim imenom “zakoč”, zaobilazili su je, otkrivajući nove podvodne horizonte. Oko tih “zakoča” vremenom su se zbrajale priče o morskom dnu, a ribarska karta je osvijetljavala nepoznate podvodne prijedele.
Multi Beam Sonar Credit NOAAs Fisheries Collection Credit NOS-NCCOS-CCMA
Digitalni podvodni predjeli
Zamislite da se isuši more, da možemo da vidimo, kao na kopnu, kako izgledaju svi ti predjeli o kojima pričaju ribari, koje su ucrtali u svoje karte. Primjenom digitalne tehnologije to je danas postalo potpuno moguće. Primjenom različitih vrsta senzora i sonara više nije potrebno zamišljati podvodne predjele, možemo ih realno sagledati.
Bočni sonar ili Side Scan Sonar (SSS) brod vuče iza sebe kao što kočari vuku mrežu. On koristi zvučne impulse visoke frekvencije koji se odbijaju od morskog dna i pretvaraju u digitalne podatke. Lako mogu uočiti različiti tipovi poput peskovitog, muljevitog i kamenitog, dna prekrivenog biljnim svijetom. Uočavaju se grebeni, olupine brodova i predmeti. Podaci su dvodimenzionalni i karakterišu ih tamne senke objekata koji su viši od morskog dna. Tipično, bočni sonar se sastoji od dva odašiljača-prijemnika koji se nalaze sa obje strane uređaja.
Predio snimljen Multi Beam Sonarom i anomalija olupine broda Maria Pompei Credit RPM Nautical Foundation
Trodimenzionalno mapiranje morskog dna omogućava Multibeam Echosounder Sonar (MBES). Najčešće montiran na trup broda, on je uobičajen alat istražvačkih plovila. Za vizuelizaciju podvodnih predjela koristi više zvučnih signala koji se odbijaju i šalju informacije o dubini, visini i oblicima. Zbog višestrukih snopova zvučnih signala, on široko mapira deo morskog dna ispod broda. Trodimenzionalni podaci u različitim bojama predstavljaju razlike u dubinama, ali i “anomalije” koje su najčešće olupine brodova ili potonuli predmeti.
Bočni i Multibeam Echosounder Sonar danas predstavljaju najmoćnije alate za mapiranje podvodnih predjela. Ova metoda, koju koriste nauke poput podvodne arheologije, arheologije pomorstva, biologije pomorstva, okeanografije, hidrografije, se naziva daljinska detekcija ili geofizika. Osim kao brodski uređaji, ovi sonari se sve česće koriste ugrađeni na daljinski upravljane robote tipa AUV i ROV.
Ovogodišnji, 54. Praznik mimoze bio je za pamćenje, baš kao i završnica najveće novske fešte. Juče je Herceg Novim prodefilovalo oko 800 karnevalista, uslijedilo je tradicionalno spaljivanje krnevola Fjaka Južinovića, a potom sjajan koncert Tonija Cetinskog.
Šesti Mimozin karneval oborio je rekord po broju učesnika, kao i zemalja iz kojih dolaze. U Herceg Novi su stigli karnevalisti iz Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, BiH, Hrvatske, a prvi put i iz Italije i Grčke.
Praznik mimoze – Foto Zvezdana Kujović
Kapo karnevala poveo je povorku sa centralnog gradskog trga prema Igalu, gdje je publika pozdravila trombonjere, mažoretke, Gradsku muziku Herceg Novi i Mjesnu muziku Đenović. Prisutni su radoznalo i sa oduševljenjem ispratili nastupe 20 karnevalskih grupa koje su raznolikim, maštovitim i atraktivnim kostimima i tačkama donijeli radost, slavili život i prizvali dolazak proljeća.
Uslijedilo je Suđenje Krnevolu, Fjaku Južinoviću, optuženom za sve nevolje koje su Herceg Novi i njegove građane zadesile u protekloj godini, pomno praćeno od strane brojnih okupljenih građana i gostiju.
Praznik mimoze – Foto Zvezdana Kujović
Sud je Fjaka oglasio krivim po svim tačkama optužnice: za krađu ključa grada i šipki iz Njegoševe ulice, pomjeranje kazaljki na Sahat kuli, incidente u “Jokinoj kužini”, uzurpaciju Doma zdravlja, slanje dojava o bombama u školama, za štrajk frizera i kidnapovanje glumca Mića Lalovića, te krađu Bolnice u Meljinama, državni udar, pokušaj pohare Instituta Igalo i sprečavanje drugog maskenbala, podmetanje požara tokom prošlog ljeta, kao i za uništenje crnogorskog svemirskog programa. Bahati i beskrupulozni Fjako, “zgubidan koji teroriše Herceg Novi, državu Crnu Goru, a i čitav region” po najstrožijoj kazni je spaljen na plaži Bijelo mulo.
Okupljeni su se potom uputili ka bini, gdje su ispratili nastup mažoretki i plesačica Kulturno-sportskog centra “Diano”, a potom sa ovacijama i snažnim aplauzom dočekali Tonija Cetinskog. Jedan od najnagrađivanijih i najpopularnijih regionalnih muzičara izveo je svoje starije i hitove novijeg datuma, kao i pjesme Džibonija i Olivera Dragojevića, praćen raspjevanom publikom.
praznik mimoze Foto Vuk Ilić
“Novska publika je odlična. Zapamtio sam jako dobro scene iz prvih redova, publiku koja zna sve tekstove, šta čovjek može više poželjeti nego publiku koja učestvuje, dijeli i vraća emociju”, kazao je Cetinski osvrnuvši se na svoj posljednji koncert u Herceg Novom, takođe na Prazniku mimoze, 2017. godine. Poručio je kroz osmijeh: “Ne valja praviti velike pauze, valjalo bi da vas malo češće posjećujem, jer stvarno se svaki put nekako osjećam kao kod kuće”.
Jučerašnjim programom je na najljepši način zaključen 54. Praznik mimoze, na kojem je tokom proteklih 16 dana održano na desetine kulturnih, zabavnih, dječijih i sportskih događaja koji su bili odlično posjećeni. Međutim, atmosfera Praznika mimoze trajaće u Herceg Novom još neko vrijeme. Programi odloženi zbog kiše, vesela dječja Cvjetna povorka i atraktivna trka karića “Karotrc” najavljeni su za naredni vikend, 11. i 12. marta, a potom slijedi i događaj “Flower power” 01. aprila.
Praznik mimoze Foto Vuk Ilić
Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture “Herceg-fest” i Turistička organizacija Herceg Novi. Prema njihovoj ocjeni, ovogodišnje izdanje manifestacije bilo je jedno od najuspješnijih do sada.
“Mislim da je ovo jedan od uspješnijih Praznika mimoze, jer su ljudi bili zadovoljni”, istakla je direktorica Javne ustanove kulture “Herceg-fest”, Tatjana Ateljević. Ona dodaje da su, uprkos nekim greškama koje će poslužiti kao iskustvo i osnova za unaprijeđenje programa, programi bili uspješni, a komentari koje je do sada čula su pozitivni.
Praznik mimoze – Foto Zvezdana Kujović
Ateljević ističe da je ove godine u programu bilo za svakoga po nešto: “Park mimoze je bio osvježenje, ali bilo je puno koncerata, ja sam jako zadovoljna kako su prošle književne večeri, pozorišne predstave, bile su pune sale”. Govoreći o planovima za jubilarni, 55. Praznik mimoze ocijenila je da treba raditi na obogaćivanju programa, a naročito sadržaja za djecu koji su veoma popularni.
U Turističkoj organizaciji Herceg Novi su prezadovoljni 54. Praznikom mimoze, kako programom, tako i posjetom, kazala nam je direktorica, Milja Vitorović.
“Program je bio veoma sadržajan, što svi komentarišu, i zaista smatram da smo uradili dobru promociju u regionu, ne samo naše promocije u gradovima regiona, već sveukupno što je rađeno na marketingu. Rezultati su tu”, istakla je Vitorović.
Kada je u pitanju broj gostiju, podaci pokazuju da je tradicionalno dobar bio prvi vikend, ali generalno je ove godine zabilježen daleko veći broj gostiju nego prethodnih.
Praznik mimoze – Foto Zvezdana Kujović
“Prvog vikenda preko 30.000 gostiju, noćas nešto malo manje, ali struktura je otprilike ista kao i na samom početku Praznika. Definitivno prednjače gosti iz Srbije, zatim Republike Srpske, Makedonije, a tu je i Zapadna Evropa jer su nam hoteli još uvijek puni ili 80 odsto ispunjenosti”, kaže Vitorović.
Kako navodi, iako je kiša omela održavanje “Winter flower” događaja, druga sedmica Mimoze ponudila je gostima fenomenalne kulturne programe, koncert Zvonka Bogdana, a klizalište i Park mimoze pokazali su se kao sjajna novina na festivalu. Najavljujući događaj koji je zakazan za novi datum, 01. aprila, Vitorović je izrazila nadu da je ovo početak dugogodišnje saradnje sa Exit festivalom.
“Sam naziv događaja je promijenjen iz “Winter flower” u “Flower power”. Slavićemo dolazak proljeća, buđenje prirode. Upravo toga nam je nedostajalo kako bismo upotpunili taj predsezonski period i zapravo smanjili taj problem sezonalnosti”, poručila je Vitorović.
Zabava na 54. Prazniku mimoze počela je u Parku mimoze, gdje još večeras traju programi. Od 18 časova nastupiće Mustang, od 19.30 Azra Tribute Band, a u 21.30 bend Mjesni odbor koji je juče na takmičenju Picigin pobrao simpatije publike.
U završnici Praznika mimoze, juče je u Kući Iva Andrića održan prijem za karnevalske grupe koje su ove godine učestvovale u proslavi mimozinog cvijeta, članove Federacije evropskih karnevalskih gradova, te brojne predstavnike pobratimskih gradova i gradova prijatelja.
Predsjednik Opštine Stevan Katić poželio je srdačnu dobrodošlicu gostima u grad mimoze, sunca, ribe, vina, fešti, svega onoga po čemu je Herceg Novi prepoznatljiv dugi niz godina.
„Hvala Vam svima što ste uveličali zatvaranje našeg praznika, kao što to radite već godinama unazad. Posebno mi je puno srce kada vidim da vas je sve veći broj i da se ovdje osjećate kao kod svoje kuće. Uvijek ste nam dobrodošli i uvijek ćete u Herceg Novom imati jednog velikog prijatelja, poručio je Katić i posebnu zahvalnost uputio NVO „Maškare“ i predsjedniku, Ivanu Peuliću, na entuzijazmu, energiji i preduzimljivosti na organizaciji događaja tokom 16 dana 54. Praznika mimoze.
Prijem za karnevalske grupe
Ceremoniji su prisustvovali i predstavnici tradicionalnih gradova prijatelja i pobratimskih opština: Zvezdara, Čepin, Valpovo, Stari grad Beograd, Pećinci, Banja Luka, Višegrad, Novo Mesto, Neum, Mali Zvornik, i opština Senec (Slovačka).
„Ono što smo vidjeli na Prazniku mimoze stvarno nas je iznenadilo, ne samo mene kao Načelnika Opštine, već i cijelu našu delegaciju. Očarani smo i možemo reći da je Herceg Novi ovo napravio na jednom visokom nivou i da se predstavio, ne samo u Crnoj Gori, već sigurno da se i u svijetu može predstaviti ovakvim Karnevalom“, kazao je Načelnik Opštine Čepin, Dražen Tonkovac.
Načelnik Opštine Višegrad, Mladen Đurđević, istakao je zadovoljstvo činjenicom da je i delegacija tog grada uzela učešća u ovogodišnjem Prazniku mimoze, te podsjetio da su Višegrad i Herceg Novi 2018. potpisali Sporazum o kulturnoj saradnji, kao gradovi u kojima je živio i radio vanvremenski Ivo Andrić.
„Praznik mimoze je nešto što daje pravi pečat ovog prelijepog primorskog gradića. Meni je posebno drago što ćemo i u narednom periodu dodatno formalizovati saradnju između Gradske opštine Zvezdara i Opštine Herceg Novi, ne samo kroz Praznik mimoze, već i kroz mnoga druga sportska, kulturna i obrazovna dešavanja“, kazao je Predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić.
Prijem za karnevalske grupe
Gradonačelnik Seneca, Pavol Kval, istakao je da je prvi put u Herceg Novom, ali da prijateljstvo dva grada traje već tri decenije. Praznik mimoze je na njega ostavio pozitivan utisak, a istog dojma bio je i predsjednik Opštine Pećinci, Siniša Đokić:
„Ovo što smo vidjeli ove godine je prelijepo, organizacija je vrhunska. I ubuduće će Opština Pećinci biti dio mimozinog festivala. Veliki broj naših građana tokom ljeta provodi svoje vrijeme ovdje u Herceg Novom, a bio je i tokom ovog Praznika mimoze“, naglasio je Đokić.
Predsjednik NVO „Maškare“ Ivan Peulić pozdravio je goste i iskazao dobrodošlicu za visoke zvanice, potpredsjednika Federacije evropskih karnevalskih gradova Josipa Silova i člana Internacionalnog borda Federacije evropskih karnevalskih gradova Aleksandra Vasovića.
„Oni su dijelom zaslužni što Herceg Novi danas ima karneval. Zasluga je svih vas iz federacije i prijatelja koje sam upoznao unazad par godina, kada smo ponovo postali punopravni član Federacije“, poručio je Peulić.
Silov je istakao da mu je izuzetna čast i veliko zadovoljstvo što prisustvuje velikom karnevalskom događaju u Herceg Novom, u završnici Praznika Mimoze, a posebno se zahvalio predsjedniku Opštine, uručivši mu Plaketu sa tradiconalnim sloganom „Memoriam vivat!“ (Uspomena živi!), a potom ga odlikovao i Memorijalnom medaljom Federacije evropskih karnevalskih gradova.
Domaćini su dodijelili i prigodne poklone i posebno pozdravili predstavnike: Federacije evropskih karnevalskih gradova Montenegro, Kotorski i Budvanski karneval, Maskeradu iz Tivta, predstavnike karnevala iz Bele Crkve, Neuma, Vrnjačke Banje, Strumice, Antoniju Novoselac iz Kulturno sportskog centra „Diano“, karnevaliste iz Leskovca, Rakovičku grupu, predstavnike Tuškog karnevala, karnevalske grupe iz Grčke i Italije, te zvončare iz Rijeke i njihovog kapa.
Po završetku ceremonije u Kući Iva Andrića, delegacije su se priključile povorci karnevalskih grupa koja je iz centra grada krenula ka Igalu, gdje se sudilo i presudilo Fjaku Južinoviću, glavnom krivcu svih nedaća u Herceg Novom prethodne godine!
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, antiglobalizma, popularne istorije, gastronomije i knjiga za djecu.
U romanu Bernarda Šlinka Unuka prisutna je ona kombinacija ljubavne priče, detektivskog romana i društveno angažovane proze koja već dvije decenije autora kultnog ropmana Čitač održava u krugu najčitanijih njemačkih pisaca današnjice. Priča je ovo o ljubavi između Kaspara i Birgit čije dramatične staze određuje tenzija između Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike. Koliko i iz sudara dva potpuno različita načina života, napetost raste i zbog neizvjesnog ishoda traganja za Birgitinom ćerkom. Šlink uspijeva da na pitanja karakteristična za Njemačku tog doba da univerzalne odgovore. Izdavač je Plato.
Osmi povjerenik Renata Baretića kultni je i višestruko nagrađivani roman po kojom je snimljen istoimeni film. Mladom političaru konkurencija namješta aferu usred predizborne kampanje, zbog čega ga premijer šalje u najveću hrvatsku nedođiju, ostrvo Trečić, na kome nema ni pošte, ni interneta ni signala mobilne telefonije. Njegov zadatak je da izolovanu zajednicu inkorporira u pravni sistem Hrvatske tako što će organizovati prve slobodne izbore na ostrvu i uspostavniti lokalnu vlast. Prethodih sedam povjerenika propalo je na ovom zadatku, naprosto zato što zajednica savršeno funkcioniše van ingerencija države. Izdavač je Laguna.
Kad je mesec nisko roman je Nadije Hašimi autorke bestselera Biser kojije slomio školjku. Feriba, djevojčica koja raste bez majke, osuđena je odmalena na borbu s predrasudama. Nakon mukotrpnog odrastanja uspijeva da se obrazuje, postaje učiteljica i udaje se za Mahmuda, muškarca koji je voli i poštuje. Imaju troje djece i njihovoj sreći nema kraja sve dok Mahmud ne postane žrtva talibanskih fundamentalista. Prinuđena da sa djecom hitno napusti Kabul, Feriba mora pronaći način da stigne do Engleske. Kad je mesec nisko iskrena je priča o ljudskoj hrabrosti suočenoj sa bezosjećajnošću svijeta. Izdavač je Laguna.
Knjiga Šošane Zubof Doba nadzornog kapitalizma veoma ubjedljivo govori o nastanku novog oblika kapitalizma koji se krije u naslovu knjige. On je zasnovan na tekovinama tehnološke revolucije gdje su podaci postali najskuplja roba. Autorka veoma hrabro progovara o zloupotrebi podataka kao mašineriji za pravljenje novca, sa jedne, ali i kao važnom psihološkom procesu, sa druge strane, u kojem je moguće ne samo ući u nečije misli već ih je moguće i transformisati. Doba nadzornogkapitalizma otkriva svijet u kom korisnici tehnologije više nisu klijenti, nego sirovina za obradu u potpuno novom industrijskom sistemu. Izdavač je Clio.
U knjizi Pitajte istoričara Greg Džener nam daje 50 iznenađujućih odgovora na ono što smo oduvijek željeli da znamo. On nas vodi u zabavni obilazak istorijskih razdoblja. Krećući se kroz široki spektar tema, od afričkih carstava, antičkih zbirki vicava i bizarnih primjera kanibalizma u medicinske svrhe pa do saznanja kako su smišljene puslice, ogledala i ženski higijenski ulošci. Pitajte istoričara opkoračuje vrijeme od kamenog doba do revolucionarnih 60-ih i pruža švedski sto pun zabavnih i sadržajnih gurmanluka. Knjiga je ovo koja predstavlja plodonosnu šetnju putevima i stranputicama prošlosti. Izdavač je Laguna.
Kuvar posnih jela na vodi je knjiga koju je priredila monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. U prvom dijelu naći ćemo pravo bogatstvo recepata: razne vrste pasulja i kupusa, zatim, paprikaš, supe, salate, variva, jela sa krompirom, čorbe i paštete od raznih sastojaka, mnogobrojne soseve. Svi opisani recepti su i ilustrovani. U drugom dijelu knjige govori se o jestivom cvijeću, pravilima posta, savjetima u pogledu ishrane kod hroničnih bolesti, o ljekovitosti hrane kao i o vitaminima i mineralima. Izdavač je Kolor Pres.
Iz veoma zanimljivog serijala za mlađe čitaoce Biblioteka čitamo zajedno stiže nam Ježeva kućica Branka Ćopića. Jež, slavni lovac bezbrižno šeta šumom. Lisica, vuk, divlja svinja i medved radoznalo ga prate da bi vidjeli u kakvoj to kućici živi kad je toliko hvali. Kad budu vidjeli da se radi o običnoj bukovoj kladi u kojoj je jež kao postelju prostro malo suvog lišća neće prestati da ga ismijavaju. Međutim, vuka i divlju svinju će ubiti lovci, medveda do smrti izbosti pčele, a jež će i dalje uživati u svom skromnom domu. Ovo izdanje se razlikuje od ostalih jer se u sredini svake slikovnice nalazi i edukativni dodatak. Izdavač je Vulkan.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Ukrajinski borci u Bahmutu Foto: S. Nuzhnenko/M. Djurica/A. Babenko / Reuters
Iako se u Ukrajini i dalje vode snažne borbe, sve je izgledniji pad Bahmuta u ruske ruke. Taj grad na istoku zemlje ima veliku stratešku važnost za obje strane. Još nije jasno hoće li se Ukrajinci povući i prepustiti ga ili će se boriti do zadnjeg čovjeka. U gradu, u kojem je prije rata živjelo oko 75 hiljada stanovnika, ostalo je oko četiri tisuće civila koje humanitarne udruge pokušavaju evakuirati.
Wagnerovi plaćenici prodiru sve dublje u Bahmut
Ukrajinske snage koje brane Bahmut izložene su sve jačem pritisku ruskih snaga. U posljednjih 36 sati srušena su dva ključna mosta, a Ukrajinci drže sve manje opskrbnih putova, izvijestila je britanska vojna obavještajna služba. Ukrajina na to područje šalje elitne postrojbe, a ruska vojska i Wagnerovi plaćenici prodiru sve dublje u sjeverna predgrađa. Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga sinoć je objavio da ruske postrojbe ne uspijevaju opkoliti Bahmut.
Bitka se vodi sedam mjeseci, a ruska pobjeda u potpuno razrušenom gradu bila bi prvi veliki trijumf Moskve u skupoj zimskoj ofenzivi. Ugledni ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov rekao je da ne vidi nijedan znak koji bi pokazivao da će Kijev zapovjediti povlačenje iz grada.
Pregovarači iz više od stotinu zemalja završili su u New Yorku izradu UN-ova sporazuma o zaštiti otvorenog mora, što je dugo očekivani korak za koji skupine za zaštitu okoliša tvrde da će pridonijeti obnovi bioraznolikosti mora i osigurati održivi razvoj. Sporazum se smatra ključnim doprinosom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskog kopna i mora bude pod zaštitom.
Obvezujući sporazum o zaštiti i osiguranju održive uporabe morske bioraznolikosti, o kojemu se raspravlja 15 godina, napokon je postignut, nakon pet krugova dugotrajnih pregovora pod vodstvom UN-a koji su završili u New Yorku, dan nakon zadanog roka.
– Brod je doplovio do obale, rekla je predsjednica UN-ove konferencije Rena Lee nakon maratonskih završnih razgovora koji su trajali pet dana.
Sporazum, poznat kao “30 za 30”, koji je u prosincu dogovoren u Montrealu, smatra se ključnom komponentom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskoga kopna i mora bude pod zaštitom. Ekonomski interesi bili su najveći kamen spoticanja u posljednjem krugu pregovora koji je počeo 20. veljače. Zemlje u razvoju tražile su veći udio u zaradi od “plave ekonomije”, uključujući i transfer tehnologije. Do samoga kraja predmet rasprava bio je i sporazum o razmjeni koristi od “morskih genskih resursa”, koji se, primjerice, iskorištavaju u biotehnologiji.
Greenpeace tvrdi da se svake godine pod zaštitu mora staviti 11 miliona kvadratnih kilometara oceana kako bi se cilj dosegnuo do 2030. Vrlo je malo otvorenog mora pod bilo kakvom zaštitom, a onečišćenje, zakiseljavanje i prekomjeran izlov ribe sve su veća prijetnja.
– Zemlje moraju formalno prihvatiti sporazum i ratificirati ga što prije kako bi se mogao primijeniti, rekla je Laura Meller iz Greenpeacea koja je sudjelovala u razgovorima.
