Vlada Crne Gore još nije odlučila da li će ući u realizaciju dvodecenijskog plana o gradnji mosta Verige koji bi saobraćajno povezao dvije obale Bokokotorskog zaliva, a čemu se protive stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara kao i Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Oni upozoravaju da bi gradnja mosta ugrozila status tog područja kao zaštićene svjetske baštine.
Jedna od ideja je izgradnja podmorskog tunela.
Velika većina građana smatra da je Boki Kotorskoj potrebna obilaznica.
Državno preduzeće Monteput je počelo aktivnosti na izradi idejnih rješenja i vrednovanja varijanti , jedne koja se odnosi na prelazak zaliva u zoni Veriga i druge varijante prelaska preko poluostrva Luštica.
Most u Boki animacija
“Koncept mosta preko tjesnaca Verige treba konačno ostaviti po strani. Dalja istraživanja treba usmjeriti ka tunelu ispod moreuza ili alternativnim rutama koji izbjegavaju most”, piše u mišljenju komisije UNESCO.
Most se pominje i u Strategiji razvoja saobraćaja za period 2019-2035. godine.
Stručnjaci upozoravaju da bi izgradnja mosta ili tunela preko Luštice, kao velika infrastrukturna intervencija, imala veliki uticaj na kulturni pejzaž Boke, koja je sa prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora i njegovom zaštićenom okolinom prepoznata kao svjetska baština.
Kolaps koji se ljeti stvara u saobraćaju i problemi koji time nastaju su već ogromni i nedopustivi i značajno umanjuju i kvalitet života u Boki Kotorskoj kao turističkoj destinaciji.
* Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora.
U Austriji petero poginulo u lavinama Foto: Ilustracija / Pixabay
Svi nestali u lavini u Austriji pronađeni su živi. Među njima, kako prenose mediji, ima i državljana Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Nizozemske, SAD-a, Belgije i Njemačke. Zadnje dvije osobe koje su se vodile kao nestale nakon što je lavina pogodila skijalište na zapadu Austrije, javile su se vlastima pa je potraga zaustavljena.
Lavina se obrušila malo prije 15 sati u nedjelju, navodi APA, dodajući da se početna sumnja da je lavina zatrpala 10 ljudi temeljila na videu jednog skijaša.
Jedna je osoba brzo izvučena iz snijega i s teškim ozljedama prevezena u bolnicu u Innsbrucku. Ukupno je četvero ljudi ozlijeđeno.
Ostali sa snimke javili su se vlastima u nedjelju navečer, piše APA.
Neki su se sami spustili u dolinu i isprva nisu prijavili da ih je pogodila lavina.
Lech/Zuers se reklamira kao jedno od najboljih skijališta na svijetu i dio kolijevke alpskog skijanja.
Hoteli i restorani u Crnoj Gori najskuplji su u regionu, dok je Švajcarska najskuplja u Evropi, pokazuju podaci Eurostata za 2021. godinu.
Crna Gora je prva po skupoći hotela i restorana, sa oko 57 odsto više od evropskog prosjeka, a prate je Srbija i Bosna i Hercegovina (55 odsto).
Albanija i Sjeverna Makedonija nijesu samo najjeftinije u regionu, već i među najjeftinijim u cijeloj Evropi, sa 46,2 odsto evropskog prosjeka. Na začelju se nalazi Turska, gdje se može naći najjeftiniji smještaj i hrana u Evropi.
Najskuplja evropska država je Švajcarska, gdje se u hotelima i restoranima plaća 168 odsto evropskog prosjeka.
Po podacima Eurostata, nominalnni troškovi po stanovniku za hotele i restorane u 2021. iznosili su 1.067 eura, dok su u Švajcarskoj prešli 2.200 eura.
Kompanija „Sampetrol“ iz Tivta koja je kao najpovoljniji ponuđač odabrana na tenderu što ga je raspisala Optšina Tivat, počela je s agrađevinskim radovima na uređenju još dva parkirališta i pristupnih saobraćajnica u blizini zgrada slidarnosti u tivatskom naselju Seljanovo.
Prema ugovorima koji su potpisani prošle nedjelje jer je riječ o dvije formalno odvojene investicije, „Sampetrol“ ima rok od 34, odnosno 39 dana o dana uvođenja u posao da završi oba ova nova javna objekta koji se prave sa istočne strane Bokeške ulice – jedan iznad, a drugi ispod zgrada solidarnosti.
Ukupna vrijednost ove dvioje investicije koje sue finansiraju sredstvima budžeta Opštine Tivat je 77 hiljada eura.
Na prostroru ispod zgrada solidarsnsti sa kojeg su prije nekoliko meseci uklonjeni nelegalni privremeni objekti – metalne garaže kao i stara trafostanica, napraviće se novi potporni zid i 24 parking mjesta te urediti prostupna saobraćajnica. Na prostoru iznad zgrada solidarnosti uradiće se i regulacija atmosferskih voda u postojećem dijelu saobraćajnice, a oborinske vode će na taj način biti sprovedene u obližnji lokalni potok. Nakon toga postaviće se ivičnjaci, napraviti 23 nova parking mjesta, te urediti prostor za postavljenje kontejnera za smeće.
Završetkom ove dvije investicije, lokalna uprava Tivta značajno će se primaći ostvarenju svog prije nekoliko mjeseci objavljenog plana da se na Seljanovu uredi i napravi ukupno skoro 200 novih parking mjesta. Za to naselje u toku je i izrada nove odluke o regulaciji saobraćaja kojom će se nova parking mjesta uvesti u sistem naplate korišćenja preko opštinskog preduzeća Parking servis, a koje je prije par mjeseci već počelo sa naplatiom uličnih parkinga u Beogradskoj, Zagrebačkoj i dijelu Podgoričke ulice na Seljanovu.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
Radovi na žičari Kotor – Lovćen teku planiranim tokom i otvaranje bi trebalo da bude početkom ljetnje sezone, tačnije, krajem maja ili početkom juna 2023. godine.
To je saopšteno tokom obilaska radova na realizaciji ovog projekta.
Kako su naveli iz Vlade, premijer Dritan Abazović posjetio je Lovćen gdje se upoznao sa radovima na izgradnji žičare, zajedno sa direktorom Nacionalnih parkova Crne Gore Vladimirom Martinovićem, direktorom Uprave za kapitalne projekte Esminom Bećovićem, kao i predstavnicima investitora.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
Premijer je istakao da se radi o spektakularnom infrastrukturnom objektu.
– Ko god se jednom popne na ovo mjesto i vidi prekrasan pogled na ovu rajsku zemlju nikad za svog života neće zaboraviti Crnu Goru. Siguran sam da ovaj infrastrukturni projekat je najznačajniji u istoriji Crne Gore kada je u pitanju njena prepoznatljivost – naglasio je premijer.
Premijer je upoznat sa dinamikom radova koja teče planiranim tokom koja bi trebala da rezultira otvaranjem žičare sa početkom ljetnje turističke sezone, krajem maja ili početkom juna.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
– Crna Gora će ljetnju turističku sezonu 2023. godine dočekati sa jednim novim sadržajem koji će dominantno promijeniti turističku percepciju o nama u svijetu – naglasio je Abazović ističući da je ovo velika stvar za Kotor, Cetinje i Ivanova Korita i da se nada većim posjetama Mauzoleju i Nacionalnom parku Lovćen.
Tokom posjete Abazović je upoznat sa činjenicom da će na lokalitetu Kuk na Lovćenu, pored planiranih ugostiteljskih objekata, biti izgrađen i amfiteatar za kulturno-umjetničke događaje, kao staza za bob i sankanje.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
– Crna Gora je božanstvena država. Vjerujem da će svi koji dođu ovdje to dodatno potvrditi i da će nam ovaj prelijepi pogled otvoriti i neke horizonte da i u drugim djelovima Crne Gore radimo na sličnim razvojnim projektima – zaključio je Abazović.
Podsjetimo, izgradnja žičare počela je u julu ove godine, a radovi su povjereni konzorcijumu kompanija Novi Volvox i Leitner.
Sekcija krstaša JK Delfin i ove godine, shodno kalendaru Crnogorskog jedriličarskog saveza, u Tivtu 31.decembra organizuje Strarogodišnju regatu, „Svjetsko prvenstvo bokeških jedriličara i vjetropira.“ U pitanju je sportsko-revijalni događaj, posljednja jedriličarska fešta u godini, koja za cilj ima druženje naroda morskog Boke Kotorske, ali i promociju našeg zaliva kao izuzetne nautičke destinacije tokom cijele godine.
Delfinova fešta, koja se na inicijativu entuzijaste i jedriličara Dejana Farkaša organizuje od 2017.godine, prošle je godine uslijed situacije sa korona virusom bila jedini praznični program u Tivtu, koji je izazvao interesovanje kompletne zajednice. Ovogodišnje izdanje, povjereno članu Upravnog odbora JK Delfin, Antonu Lukoviću, dogodiće se isključivo na moru, ali će Tivćani i gosti još jednom dobiti jedriličarsku pozornicu ispred same gradske rive Pine, gdje je u planu postavljanje takmičarskog polja. Svakako, napominje Luković, sve će kao i uvijek zavisiti od vjetra.
Starogodisnja Regata 2022.
„Regata počinje promenadom plovila, koja će se okupiti u akvatorijumu ispred Delfina na Seljanovu. Plan je da se u 11 sati uputimo prema Pinama i učinimo đir duž obale do Kalimanja, što će trajati do 13 sati, kada je planiran start takmičenja. Ukoliko ne budemo imali sreće sa uslovima za jedrenje, što je situacija koja nam se često dogodi 31.decembra, predvidjeli smo alternativnu zabavu- formiranje ostrva od jedrilica i brodova i morsku feštu ispred gradske rive.
Tivat – foto Boka News
Ukoliko nas vjetar ispoštuje i da nam priliku za nadmetanje, dodjela nagrada najboljima biće posebna atrakcija- svojevrstan umjetničko-sportski performans o kojem u ovom trenutku nećemo više otkrivati,“ objašnjava Luković.
Finale događaja je Starogodišnji objed, koji učesnike i prijatelje regate očekuje u prostorijama JK Delfin od 15 sati.
Realizacijom projekta izgradnje Luštica Bay, kompanija Luštica Development je aktivno uključena u razvoj lokalne zajednice Radovića i Tivta, kroz društveno-odgovorno djelovanje i podršku zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i sportskim institucijama, ali i aktivnu valorizaciju kutlurnog i istorijskog nasljeđa Boke Kotorske na samoj destinaciji.
„Početak rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat, je najveći ali i najodgovorniji projekat podrške lokalnoj zajednici u ovoj kalendarskoj godini na izmaku – zdravlje svakog mještanina je najveći kapital zajednice. Odjeljenje pedijatrije će biti u cijelosti renovirano, uz preuređenje enterijera, opsežne građevinske radove, zamjenu mobilijara i nabavku savremene medicinske opreme. Kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori, Luštica Developopment aktivno učestvuje u razvoj grada, i to ne samo novcem, već i inicijativnom, vremenom i znanjem naših zaposlenih koji su aktivni članovi zajednice, istakla je menadžerka za korporativno poslovanje i projekte u Luštici Bay Maša Radulović.
„Pripadnost tivatskoj i bokokotorskoj zajednici u kojoj živimo i djelujemo, je primarna vizija od samog početka razvoja integrisane internacionalne zajednice Luštica Bay – gradimo i razvijamo jedan novi grad na samoj obali, poštujući i valorizujući identitet, kulturno i istorijsko nasljeđe i tradiciju Boke Kotorske i Crne Gore“, dodala je Radulovićeva.
SPONZORSTVA I DONACIJE U 2022. GODINI
Lustica Bay
Strateški usmjerena, podrška Luštice Bay je najizraženija projektima koji se realizuju u okviru primarne lokalne zajednice, odnosno naselja na koje se ovaj integrisani grad naslanja, a to su Radovići. Trenutno je u toku obimno renoviranje Doma kulture, nedavno je obezbiijeđena podrška i za nabavku savremenog komunalnog vozila. Prethodnih godina kompanija je u Radovićima podržala više projekata kojima su poboljšani uslovi za boravak predškolske djece u vrtiću u Radovićima, ali i javnih površina za rekreaciju svih generacija. Do sada su realizovani i brojni infrastrukturni projekti koji su važni za napredak Radovića, kao što je izgradnja dijela pješačke staze i rekonstrukcija fasade Osnovne škole „Branko Brinić“.
Među najznačajnijim inicijativama do sada izdvaja se saradnja sa sportskim klubovima i podrška usmjerena na lokalne sportske događaje – jedan od primjera partnerstava je onaj sa Košarkaškim klubom „Teodo“ iz Tivta.
Rukomet je, takođe, jedan od sportova sa tradicijom, koji je podjednako aktuelan i kod djevojaka i mladića, te je ovogodišnja sponzorska podrška realizovana za oba kluba: „Ženski rukometni klub Tivat“ je osvojio titulu šampiona Crne Gore, a sjajne mlade takmičarke nastavljaju da nižu izvrsne rezultate u državnom prvenstvu. Saradnja sa Rukometnim klubom „Partizan 1949“ koji je osnovan prije više od sedam decenija, traje već nekoliko godina i u ovom klubu, uz stručni nadzor, polako niču novi naraštaji koji nastavljaju dugu tradiciju ovog sporta, među Tivćanima.
Njegujući tradiciju Bokelja, nije izostala ni podrška Boćarskom klubu „Palma“ iz Donje Lastve, koji je ove godine, proslavio 70 godina od prve „Boćarske olimpijade“, održane u Tivtu.
Jedno od najnovijih partnerstava jeste sponzorstvo Bokeškog polumaratona, koji je upravo ovih dana održan u Tivtu i Kotoru, uz učešće više od 1200 odvažnih takmičara iz 26 zemalja svijeta i uz podršku Opštine Tivat.
Podrška Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“ traje više od decenije – Luštica Development je godinama bila generalni pokrovitelj, a ove godine i Zlatni sponzor ovog festivala koji je izgradio svojevrstan brend mediteranskih pozorišnih igri.
Podrška radu JU „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat” je realizovana kroz licitaciju umjetničkih predmeta, nastalih u okviru likovne kolonije crnogorskih umjetnika, tokom ljeta.
Kada su u pitanju sportske aktivnosti, Luštica Bay je uz pomoć „Fondacije Ana i Vlade Divac“ pokrenula inicijativu „Treniraj kao šampion“ košarkaški kamp, kao i ljetnji Vaterpolo kamp u saradnji sa proslavljenim olimpijcem Vjekoslavom Paskovićem i Damjanom Danilovićem. Na ovaj način, Luštica Bay podržava razvoj mladih i bavljenje sportom u lokalnoj zajednici, u skladu sa opredjeljenjem da je sport sastavni dio zdravog stila života. Cjelokupan iznos od kotizacija ljetnjih kampova, doniran je Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj.
Kompanija Luštica Development AD, u okviru projekta Luštica Bay, nastavlja da djeluje kao partner od povjerenja lokalne zajednice i jedan od pokretača društvenog, ekonomskog i investicionog ambijenta u Crnoj Gori, ostvarujući pravu sinergiju i postižući uspješne rezultate u mnogim oblastima za koje je opredijelila svoju stratešku podršku.
Festival brze, ulične hrane, pod nazivom „Riviera Street food“, ove godine se prvi put održava u gradskom parku u Budvi u organizaciji event agencije „Beofest“, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.
Na velikom centralnom šanku, petnaest „kućica“ i sedam manjih štandova mogu se pronaći različiti ukusni zalogaji koje pripremaju lokalni ugostitelji, kuvano vino, rakija, pivo, ali i primorske poslastice, suveniri i rukotvorine. Prateći muzički program festivala podrazumijevaju nastupi DJ-eva svake večeri od 18.00h do 23.00h, sve do 2. januara.
„Rivijera Street Food“ festival predstavlja idealnu gastro dopunu novogodišnjem programu u Budvi, privlačnu različitim generacijama, od najmlađih do najstarijih, prikladan je za porodične izlaske, omladinu, starije osobe, strance i turiste, sve one koji vole dobru hranu i provod na jednom mjestu!
Javno preduzeće Morsko dobro završava rekordnu poslovnu godinu i profit će prevazići sedam i po miliona eura, izjavio je za “Link” Radija Crne Gore predsjednik odbora direktora, Blažo Rađenović.
“U ovom trenutku JP Morsko dobro ima devet miliona eura na raspolaganju, što potvrđuje domaćinsko poslovanje.Planirali smo prihode od 7 miliona i 800 hiljada eura,na današnji dan ostvareno je rekordnih 7 i po. Kad svedemo račune do kraja ove sedmice, siguran sam da ćemo prevazići planirano što znači da će 2022. Godina biti rekordna i u poređenju sa 2019. godinu”, kaže Rađenović.
Planirane investicije za narednu godinu iznose preko 8 miliona eura,najavljuje Rađenović
“Planirali smo 3 miliona i 700 hiljada eura za 2023. ali kada se saberu investicije koje prenosimo iz prethodnih godina, koje nisu realizovane zbog korona krize, biće to preko 8 miliona. Projekti su vezani za obalno područje i očuvanje plaža,uz napomenu da Je sanacija Ade Bojane prioritet. Tu smo posebno angažovani, urađeni su elaborati, obezbijeđena sredstva i pitanje je dana kada će radovi početi. Ne bih da licitiram ali sam siguran da će to biti već nakon novogodišnjih i božićnjih praznika”, zaključio je predsjednik odbora direktora Blažo Radjenović, za Link Radija CG.
Nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službena valuta Hrvatske, kuna bi na Novu godinu trebala biti zamijenjena eurom što znači da će više od 500 miliona novčanica i 5200 tona kovanica biti uništeno.
Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 1994. Papirne kune su po svom sastavu 100 posto pamuk, dok je metalni novac izrađen od različitih legura.
“Uvođenje kune kao novčane jedinice i zamjena hrvatskog dinara bili su velik logistički poduhvat, čije je sprovođenje trebalo osigurati nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji, te ujedno predvidjeti i isključiti sve vrste rizika koji se mogu pojaviti u gotovinskim operacijama najvećeg obima”, ističu iz Hrvatske narodne banke te naglašavaju da je uvođenje kune bilo među najsloženijim projektima te banke.
Povlačenje viškova kune počelo je u septembru, kada su se inače do sad nakon turističke sezone viškovi hrvatske nacionalne valute povlačili u trezore.
Valuta će se postepeno povlačiti, a novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, no kovanice samo tri godine.
Nakon prve godine kovanice će se moći zamijeniti bez naknade isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci.
Kako prenosi Jutarnji list, kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao i dok je cirkulirala kuna.
Ipak, kuna će i dalje ostati otisnuta na kovanici od jednog eura pa na taj način neće u potpunosti otići u istoriju.
Podsjećamo, hrvatska kuna prestaje važiti kao zvanično sredstvo plaćanja od 01.01.2023. godine, odlukom Republike Hrvatske o uvođenju eura kao službene valute.
