Bivši logoraši su nakon 30 godina prisutvovali otkrivanju spomen-ploče u logoru Morinj – Foto R. Stjepčević Boka News
Nakon punih 30 godina bivši logoraši vratili su se u Morinj. Njih šestorica prisustvovali su otkrivanju spomen ploče u bivšem logoru, na objektu kasarne u Morinju.
Potpredsjednik Udruge logoraša Morinj, Marko Margaretić sedam mjeseci je proveo u ovom logoru.
„Nakon 30 godina sam na istom mjestu, vjerujte nije lako, emocije su tu… Svi znamo što je bilo i šta se dešavalo. Pravnu bitku smo dobili prije više godina. Mislim da smo zahvaljujući našoj Udruzi logoraša Dubrovačko-neretvanske županije puno postigli, nije ni blizu onoga što smo trebali postići jer se mnogo toga tu dogodilo, mnogo više nego što se danas prikazuje.
Dok traje otkrivanje spomen ploče dio mještana protestuje, kažu između ostaloga da ovo nije bio logor već Sabirni centar za ratne zarobljenike?
„Neka oni to oni zovu kako hoće. Mi svi koji smo bili tu jako dobro znamo šta se događalo, a znaju i mještani koji su u popodnevnim i večernjim satima zatvarali prozore da ne čuju jauke. Ovom prilikom bi još prisjetio i ljudi koje malo ko spominje, koji su ovdje ostavili živote. Ima ljudi koji se nisu vratili, kako to da je bio Sabirni centar a da se ljudi ne vrate doma. Danas svi bježe od toga, niko ih ne spominje i njhova imena se zaobilaze, zašto ne znam. Četvorica se nisu živi vratili doma, u logoru je umrlo dvoje ljudi.“
Bivši logoraši sa ministrom odbrane RH i veleposlanikom RH – Foto R. Stjepčević Boka News
Bivši logoraš Zdenko Bulić ističe da se kao žrtva tog logora danas malo ugodnije osjeća, koliko je to moguće, vjeruje u mnogo bolje odnose između Hrvatske i Crne Gore.
„Moram reći da je to bilo mučilište, danas neki mogu govoriti da je to bio Sabirni centar za ratne zarobljenike. Sam boravak ovdje je bio neugodan, a da ne govorim o tome što se sve događalo. Svi znaju šta se dešavalo, patnja, krv, muke, suze su obilježili taj borak ljudi ovdje, 312 osoba iz Dubrovnika, 50 iz ostaka Hrvatske i 50 osoba iz Herceg-Bosne. Pravnu bitku smo počeli 2004. Oni koji su osuđeni su pošteno i časno osuđeni, mi možemo govoriti o visini kazni, da li to nas zadovoljava ili ne.
Bivši logoraš – Foto R. Stjepčević Boka News
Vrijeme je da se to nekako prevaziđe, ne možemo živjeti u tami Morinja cijelog života, prvo mi logoraši, a mislim da i ovi koji nisu procesuirani znaju mnogo više o svemu…“ – kaže bivši logoraš Zdenko Bulić.
Na jučerašnjem događaju povodom predstavljanja izborne liste “Prava stvar, Za Tivat svih nas” kandidatima za odbornike, predstavnicima tivatske koalicije DPS, SD, SDP, LP i drugim prisutnima obratio se potpredsjednik DPS dr Jevto Eraković. Tom prilikom, a kako je to po sopstvenom priznanju naveo, ponešen energijom, entuzijazmom, znanjem i ljubavlju svih prisutnih, čestitao je pobjedu na predstojećim lokalnim izborima u ovom gradu.
“Prije svega želim da čestitam i da se zahvalim našim divnim damama koje su nosioci ove liste i ujedno i poruka svim građankama Crne Gore koje su protekle dvije godine pokazale da im ne manjka ni hrabrosti, ni znanja, ni mudrosti da brane Crnu Goru, da brane građanske vrijednosti. Tako kako su one branile Crnu Goru, siguran sam i da će naše Tivćanke na pravi način odbraniti Tivat i donijeti nam pobjedu 23. oktobra”, poručio je dr Eraković.
On je podsjetio da je Tivat grad koji je prosperirao u prethodnih dvadesetak godina, i da je u tom periodu postao elitna tačka i biser Crne Gore ali i crnogorskog turizma.
“Zar trebaju neki koji danas žive u Tivtu da vas ubjeđuju da treba da se vratite u srednji vijek? Zar treba padobranci da vam govore kako da i kako da se odnosite prema svojim komšijama? Naravno da ne, vi treba da gledate u svijet, treba da gledate u svoje komšije, da jačate građansku svijest Tivta i da ovaj grad i dalje razvijate i da budete ono što jeste, ponos Crne Gore i ponos crnogorskog turizma”, kazao je potpredsjednik DPS.
Eraković je istakao da je dobar rezultat izvjestan, da će lista “Prava stvar, Koalicija Za Tivat svih nas” pobijediti na predstojećim lokalnim izborima, ali i pozvao da se niko ne smije uljuljkati u preostalih desetak dana.
“Imamo ispred sebe sve, imamo argumente, imamo ljude, imamo kvalitet, imamo program, širimo ljubav, širimo pozitivnu energiju, samo ćemo tako i da nastavimo. Prema tome, sa argumentima, sa pravim stvarima, možemo svakog da pogledamo u oči, možemo svakom da kažemo šta želimo za Tivat, šta želimo za Crnu Goru”, ocijenio je on.
Na kraju svog izlaganja potpredsjednik DPS izrazio je želju da se u budućem periodu nastavi sa radom za dalji prosperitet Tivta, kako bi ovaj grad ponovo bio uzor i simbol Crne Gore.
“Kada uporedimo šta smo uradili u Tivtu u prethodnom vremenu, da li možemo uporediti Porto Montenegro, da li možemo uporediti Lušticu bay, da li možemo uporediti sve ono što je urađeno u Tivtu sa otvaranjem trotoara tzv. trotoar koalicije. Nećemo im dozvoliti da oni zapečate Tivat. Kao što nećemo dozvoliti onim izdajnicima i onim zastupnicima interesa tuđih država na nacionalnom planu tako nećemo ni u Tivtu dozvoliti da ga zapečate, da ga unište i da ga vrate u srednji vijek. Prema tome srećna nam pobjeda”, zaključio je dr Jevto Eraković.
Opština Herceg Novi raspisala je tender za izbor izvođača za rekonstrukciju šetališta u Igalu, na potezu od vile „Galeb“ do Titove vile, što je infrastrukturni projekat na koji grad čeka decenijama. Procijenjena vrijednost radova iznosi 3,2 miliona eura, navedeno je u javnom pozivu.
Realizacijom ovog projekta Igalo će dobiti uređeno, popločano šetalište, biće urađena i sanacija postojeće kanalizacione infrastrukture, nova atmosferska kanalizacija i postavljena nova javna rasvjeta. Plan je da radovi budu podijeljeni u dvije faze uslovljene turističkom sezonom – prva podrazumijeva radove na dionici od hotela „Palmon Bay“ do Titove vile, a druga faza radove na dionici od hotela „Palmon Bay“ do vile „Galeb“.
Sredstva za rekonstrukciju dijela šetališta u Igalu opredjeljena su kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom o realizaciji potprograma potpisanim između tadašnje Uprave javnih radova i Opštine Herceg Novi. Obaveza Opštine bila je izrada projektne dokumentacije, raspisivanje tendera za izbor izvođača i izbor nadzora. Radovi se izvode prema glavnom projektu koji je izradio „Oliver-ing“ d.o.o. Budva, a reviziju je izvršio „Diagram“ d.o.o. Podgorica.
Mještani Mjesne zajednice Morinj negodovali su povodom otkrivanja spomen ploče žrtvama iz logora, na objektu bivše kasarne u Morinju, s početka devedesetih godina.
Spomen ploča je otkrivena juče u prisustvu crnogorskih ministara Raška Konjevića, Ranka Krivokapića i Adrijana Vuksanovića, ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda i hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, te gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića.
Nekoliko desetina mještana pokušalo je tom prilikom da blokira dolazak crnogorske i hrvatske delegacija, kao i konvoja Vojske Crne Gore.
Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti.
„U bespravnoj državi kakva je Crna Gora moguće je i to da mještani jednog malog i časnog mjesta kakvo je Morinj, ostanu zadnji na braniku države i njenih institucija. Kada već institucije ne rade svoj posao valjano onda im neko mora pokazati što se može a što ne može činjeti u ovoj našoj zemlji čuda. A ne mogu se postavljati kojekakve spomen ploče, namijenjene bilo kome a da se pri tom ne steknu zakonski uslovi.
Morinj oktobar 2022.
Mještani Morinja su to viđeli, a trebao je da vidi neko drugi, i ne dozvoli pojedinim, nazovi, ministrima da u svojoj režiji postavljaju spomen obilježja. Jedinstven slučaj u svijetu da ministar, kakav god, da sebi za pravo da mimo zakona, sramno i podlo obavi ovaj čin.
Mještani Morinja očekuju od Vlade Crne Gore, Skupštine Crne Gore, Skupštine opštine Kotor, pa ako treba i od međunarodnih institucija, da se izjasne o ovom pitanju i, nakon jasne i nepobitne činjenice, izraze izvinjenje mještanima Morinja, koji su već decenijama izloženi mržnji i omalovažavanju zbog sabirnog centra koji je tamo postojao, a sada opet treba da budu šikanirani i vrijeđani zbog hrabrog jučerašnjeg čina.
Poslije donesene presude, mještani će tražiti, u skladu sa zakonskim propisima, da se u centru mjesta postavi tabla koja će podsjećati buduće generacije na sve patnje i jad mještana Morinja u proteklih više od trideset godina“, navodi se u reagovanju.
Epidemija žutice u Herceg Novom i Kotoru je kontaktna i u nadležnosti je lokalnih epidemioloških službi, koje su preduzele adekvatne mjere, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.
On je, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, rekao da, prema prvim nalazima IJZ-a, izvor zaraze nije u hrani i vodi.
Galić je naveo da su se prvi slučajevi javili sredinom jula i da bi se u odnosu na dinamiku širenja reklo da je u pitanju kontaktna epidemija.
“Imamo 34 registrovana slučaja, najviše u Nerceg Novom i Kotoru, po dva slučaja iz Budve, Podgorice i Tivta, ali su bili u vezi sa te dvije opštine, bilo da su tamo boravili ili radili. Klasteri su, dakle, vezani za te dvije opštine”, kazao je Galić.
On je pojasnio da nije neobično da nakon dvije godine pandemije, u kojima je aktivnost drugih virusa bila smanjena, sada nakon popuštanja mjera dođe do njihove veće aktivnosti.
Galić je rekao da za sada pojava epidemije žutice nije od posebnog nacionalnog značaja, pa mjere na nivou države nijesu potrebne, prenosi portal RTCG.
Kako je naveo, u gradovima gdje dođe do epidemije bitno je preduzeti preventivne mjere zaštite u kolektivnim objektima, školama, domovima za stare.
Galić je objasnio da obolijevanje od hepatitisa A može imati blagi tok, a rijetko teži.
“Obično se bolest dijagnostikuje nakon hospitalizacije, a simptomi su žuta obojenost kože i sluzokože, febrilnost, slab apetit”, naveo je Galić.
On je dodao da su posljedice po zdravlje vrlo rijetke.
“Što se tiče djece, neophodno je da odsustvuju 21 dan iz kolektiva. Mora se mirovati, ali ukoliko se pridržavamo minimuma mjera, bolest vrlo rijetko može dovesti do komplikacija”, kazao je Galić.
On je rekao da su zadovoljni odzivom za HPV vakcinaciju.
“Do sada je 20 djevojčica zaštićeno”, naveo je Galić.
On je pozvao roditelje djevojčica od devet godina da dođu i vakcinišu djecu, jer je to najsigurniji način da se zaštite od vrlo teških oblika bolesti, koa što je karcinom grlića materice.
Prema riječima Galića, u Crnoj Gori je koronavirus niskog inteziteta, pao je broj oboljelih ispod hiljadu, ali treba biti oprezan jer je virus nekoliko puta iznenadio.
Galić je naveo da je pokrivenost vakcinama dobra i da se nadaju da će pandemija utihnuti.
“Izvjestan broj slučajeva će biti, ali epidemije neće biti”, kazao je Galić.
On je apelovao da se stariji od 65 godina i hronični bolestnici vakcinišu jer su to stanja u kojima svaki virus, pa i COVID 19, i u ovom odliku može da bude ozbiljan.
Galić je kazao da su vakcine za sezonski grip stigle u Montefarm i da se raspoređuju prema domovima zdravlja.
“Nabavljen je dovoljna broj vakcina i opet apelujem da se rizične grupe vakcinišu, jer je za očekivati da drugi virusi budu sada aktivniji”, rekao je Galić.
U narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici je juče održana promocija časopisa “Jezerski vrh” koja govori o ljepotama Lovćena njegove podgorine i afirmaciji NP-Crne Gore.
Na promociji časopisa su govorili: dr šumarskih nauka Milosav-Mišo Anđelić, hroničar Veselin Živanović i književnik i publicista Božidar Proročić koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik časopisa.
O časopisu “Jezerski vrh” Milosav-Mišo Anđelić je istakao da ovakav časopis treba da bude primjer svima u Crnoj Gori kako se afirmiše ne samo Lovćen i njegova podgorina već i zaštićena područja.
Anđelić je prenio svoja stručna i naučna iskustva vezana za Lovćen đe je proveo jedan dio svoje vrlo uspješne i plodnonosne karijere. Veselin Živanović hroničar i službenik JPNPCG je istakao da časopis predstavlja jednu od spona čovjeka sa zaštićenim područjima, i prirodom najavljujući da će časopis u nekom budućem periodu izlaziti na engleskom jeziku. Glavni i odgovvorni urednik časopisa ,,Jezerski vrh” Božidar Proročić je istakao da će se truditi da u narednom periodu časopis nastavi svoju edukativnu, stručnu i naučnu misiju kako bi dopro do što većeg broja čitalaca ali i gostiju koji dolaze da se upoznaju sa ljepotama Svete planine kako je on nazvao Lovćen.
Treći broj časopisa Jezerski vrh
U ovom broju časopisa tekst sa naslovom; Naučno otkriće lovćenskog zvončića potpisuju Božidar Proročić i biolog Ana Uskoković; Tivat se profilisao kao visokokvalitetna turistička destinacija je intervju Danice Banjević direktorice TO Tivat; Planinarenje je prije svega duhovno uspinjanje je intervju sa Bobanom Redžepagićem koji govori o ljepotama NP-Prokletije; Osnažiti brend našeg pršuta je tekst koji govori o Prvom sajmu pršuta na Cetinju; Znamenitosti Boke je tekst koji potpisuje Ana Vuksanović; Bor krivulj u NP-Lovćen je autorski tekst koji potpisuje Božidar Proročić; Lljekovito bilje Lovćena je tekst koji potpisuje Veselin Živanović; Vremenska stanja specifičnost područja je tekst mr Luke Mitrovića; Novi pristup gradivu je autorski tekst profesora biologije Petra Špadijera; Tu je i Legenda o jezeru ispod jezerskog vrha; Branislav Stojanović potpisuje tekst Znamenitosti i ljepote Skadarskog jezera.
Na kraju vrlo uspješne večeri poklonjeni su prva tri broja časopisa “Jezerski vrh” svim posjetiocima promocije u narodnoj biblioteci Radosav Ljumović.
Ukazivanje na crne ekološke tačke kroz ReLOaD2 program
Evropska unija označava buku kao jedan od vodećih ekoloških problema današnjice. Prema podacima EU, oko 40% populacije je izloženo nivou buke većem od 55 dB, što je gornja granica za čisto stambena područja, preko 20% stanovništva je izloženo nivou buke iznad 65 dB, dok je više od 30% evropske populacije izloženo nivou buke preko 55 dB noću, što izaziva ometanje spavanja.
Nivo buke u Herceg Novom tokom ljetnih mjeseci daleko nadmašuje propisane granične vrijednosti. Muzika iz ugostiteljskih objekata, posebno iz diskoteka na otvorenom , ali i sa terasa pojednih kafića i restorana dopire do svih djelova grada, a zbog konfiguracije terena , stanovnici grada u višim zonama često su ugroženiji od onih u neposrednoj blizini obale, gdje je smještena većina ugostiteljskih objekata, saopšteno je danas iz NVO EkoKulMedia.
Komunalnoj policiji i komunalnoj inspekciji tokom juna, jula i avgusta 2022. godine putem aplikacije SISTEM 48 gradjani su podnijeli 139 prijava koje su se odnosile na buku. Od toga 86 za prekoračenje nivoa buke iz ugostiteljskih objekata, a 53 na narušavanje kućnog reda emitovanjem glasne muzike od strane etažnih vlasnika u stambenim objektima.Komunalni policajac Slobodan Vukašinović , učesnik Info dana koji je organizovala NVO Ekokul media u okviru projekta Ecoscreen , kazao je da je broj prijava zbog buke ubjedljivo na prvom mjestu , daleko ispred prijava zbog saobraćajnih i ostalih komunalnih problema.
Igalo
Tokom glavne turističke sezone nije bilo nijednog dana bez prekomjerne buke, odnosno bez prijave gradjana komunalnoj policiji. Mještanin koji stanuje u blizini Škvera, kazao nam je da je bio primoran da više puta poziva komunalnu policiju zbog preglasne muzike iz obližnjih lokala, koja često traje mnogo duže od jedan sat iza ponoći, do kada je dozvoljeno emitovanje muzike na otvorenom . Kaže da je prinudjen čitavo ljeto, da tokom večeri i noći zatvara sve prozore u stanu, jer je nivo buke neizdrživ, a spavanje nemoguće. Komunalna policija, prema njegovim riječima, reaguje, ali je to najčešće kasno, kada nastupi muzičara završe. Po njegovim saznanjima, samo jednom je napisana kazna za ugostiteljski objekat koji je prijavio zbog buke, ali se vlasnik odlučio za sudski postupak. To je često način da se izbjegne ili smanji kazna, jer prekrsajni postupak traje dugo i gradjani najčešće odustanu od pojavljivanja na sudu, čime se postupak obustavlja.
Iz Komunalne policije, kao i Službe za inspekcijske poslove, saopštili su nam da postupaju po svakoj incijativi i da prilikom kontrole najprije sačinjavaju službenu zabilješku. Napominju da je jedan službenik komunalne policije u večernjim satima (od 20 do 01 čas) bio raspoređen na Šetalištu Pet Danica, odnosno na potezu od Milašinovića plaže do Igala, sa zadatkom da konstatno vrši kontrolu nivoa buke iz ugostiteljskih objekata, što se, kako tvrde, pokazalo kao dobra praksa.
Indikativan je podatak da je od ukupno 139 prijava, zbog utvrdjenog prekoračenja nivoa buke izdato svega 17 prekršajnih naloga. Duž obale i u gradu je veliki broj ugostiteljskih objekata, a svega osam komunalnih policajaca teško mogu postići da u kratkom vremenu reaguju na sve prijave i izmjere nivo buke.
Herceg Novi – foto Vuk Ilića
Uprkos toj činjenici iz Službe komunalne policije tvrde da je Herceg Novi jedan od rijetkih gradova koji je nivo buke sveo u zakonske okvire. Pod tim uglavnom podrazumijevaju da su limitatori buke ugrađeni u gotovo sve ugostiteljske objekte.
Za prekoračenje dozvoljenog nivoa buke iz ugostiteljskih objekata kaznene odredbe su propisane Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu i iznose za pravno lice od 2000-20 000€, za odgovorno lice u pravnom licu 200-2000€, za preduzetnika 300-6000€ i za fizičko lice 200-2000€.
Vlasnici ugostiteljskih objekata najčešće su spremni da plate nižu kaznu, a potom nastave sa istom praksom preglasne muzike. Čak i kada prijave dodju do sudije za prekršaje, rijetko se dogodi da kazna bude veća.
Medicinska istraživanja su potvrdila da buka od 85 decibela izaziva oštećenje sluha, dok je granica bola između 120 i 130 decibela.
Iz hercegnovske komunalne policije su nam potvrdili da je najveće prekoračenje koje su mjerenjem utvrdili iznosilo je 95,2 dB u jednom od ugostiteljskih objekata koji posluju na Šetalištu Pet Danica, te da je ispisan prekršajni nalog u skladu sa Zakonom.
Povećani nivo buke pored toga što oštećuje sluh, negativno utiče na cjelokupno zdravlje čovjeka tako da podiže krvni pritisak, povećava nervozu i razdražljivost, dovodi do sindroma hroničnog umora.
Igalo
U kratkoj anketi koju smo sproveli za potrebe ovog teksta, ali i uvidom u komentare i statuse na društvenim mrežama, poput Grupe prezadovoljnih gradjana na FB, uvjerili smo se da je buka iz ugostiteljskih objekata česta tema, sa velikim brojem negativnih komentara.
Građanska inicijativa IN PACT krajem avgusta je objavila apel nadležnim službama i lokalnoj upravi da hitno primijene zakon i sankcionišu sve koji prekomjernom bukom sa otvorenih folkoteka i terasa terorišu gradjane do ranih jutarnjih sati. Istakli su neprimjereno bučne reklame sa barki i iz automobila koji kruže gradom, te gromoglasno ispaljivanje vatrometa svake večeri. ”Na ovaj način se remeti ne samo život mještana, već i turista koji otkazuju boravak zbog nesnosne buke”.
Iz lokalne uprave na njihov apel nije bilo zvaničnog odgovora.
Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor obavještava javnost i vlasnike nepokretnosti na području budućeg zaštićenog područja – Park prirode “Vrmac” da se javna rasprava produžava do 11. novembra 2022.godine.
Vrmca je brodo, ali istovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski, dijeli od Tivatskog zaliva. Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno je izletište Bokelja i idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih za zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak predimenzioniraniom gradnjom već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.
Vrmac staze – Vjeverice
Za vrijeme trajanja javne rasprave uvid u Nacrt Odluke i Nacrt Studije je moguće izvršiti:
putem web-portala Opštine Kotor – www.kotor.me u štampanoj formi u prostorijama Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, svakog radnog dana u vremenu od 08:00 do 11 sati.
Pozivamo vas da uzmete učešće u predmetnoj javnoj raspravi, date svoje primjedbe, predloge, mišljenja i sugestije, koji se dostavljaju u pisanoj formi:
-putem pošte na adresu Opština Kotor, Stari grad 317 – Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine
-direktno na šalteru Građanskog biroa Opštine Kotor,
– na e-mail: marina.krivokapic@kotor.me
Dodatna objašnjenja i informacije u vezi javne rasprave mogu se dobiti na tel. 032/322-321 – Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine.
Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović sastao se u ponedjeljak sa poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom, čime je i zvanično otpočela premijerova dvodnevna zvanična posjeta Svetoj Stolici.
Predsjednik Vlade dočekan je uz najveće počasti sa postrojenom Episkopskom Švajcarskom gardom.
Iz Kabineta predsjednika Vlade istakli su da Crnu Goru i Vatikan vežu duboke hiljadugodišnje veze univerzalnog karaktera iz kojih je proisteklo bogato kulturno-istorijsko nasljeđe.
Dodaju da su crnogorski građani katoličke vjere značajan i neizostavan dio trajanja i istorijske vertikale naše zemlje koji ima bogato kulturno nasljeđe, okupljeni oko Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije.
Gradska biblioteka Tivat organizuje književno veče Dena Dolarda “Zemlja iza božjih leđa” u srijedu 12. oktobra u Galeriji ljetnjikovca Buća. Učesnici su Radmila Perović, direktorica Crnogorskog instituta za štampu i prof. književnosti Vesna Barbić direktorica JU Gradska biblioteka Tivat.
“Holandski književnik Den Dolard je pedestih godina dvadesetog vijeka često posjećivao Jugoslaviju i bio oduševljen tradicijom i načinom života u njoj. Prvobitno je, nakon susreta sa Titom, trebalo da napiše roman o mostu na Neretvi, ali ga je priča o mostu na Tari fascinirala i on piše “Zemlju iza božjih leđa”.
Roman je prvi put preveden na srpskohrvatski jezik 1962. godine. Sada vam predstavljamo prvi prevod Dolardovog romana sa holandskog jezika. Knjiga je objavljena 2021. godine”- kaže se u najavi.
Nakon što je “Zemlja iza božjih leđa” predstavljena sa velikim uspjehom u Parizu i Beču, ova izuzetna knjiga stiže i pred tivatsku publiku.
