U Trebinju je u utorak, 13. septembra, održana završna konferencija projekta vrijednog 1,2 mil EUR, čiji je cilj jačanje fitosanitarnog sistema u BiH i njegovo postepeno usklađivanje sa standardima EU. olakšat
Projekat “Nove aktivnosti za podršku fitosanitarnom sektoru u BiH radi usklađivanja sa EU standardima – Fito BiH” realizuje Agromediteranski institut u Bariju zajedno sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Upravom za zaštitu zdravlja bilja BiH i partnerima iz Italije i BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je novinarima da su primjenom ovog projekta ohrabrili ljude i imali tehničku pomoć, te kroz podijeljene nadležnosti u BiH došli do načina da se primijene standardi koji su prisutni u EU.
– Na taj način smo preuzeli novih 20 akreditacija, što je značajno za razvoj fitosanitarnog sektora Republike Srpske, Federacije BiH i BiH – naveo je Košarac.
On je naglasio da je važno olakšati poljoprivrednicima plasman robe na nova tržišta, te prepoznati institucije koje mogu pomoći u edukaciji domaćih fitosanitarnih kontrolnih inspekcijskih organa.
Košarac je napomenuo da je, osim povezivanja studenata Agromediteranskog studija iz Barija i budućih studenata ovog smjera iz Trebinja, juče razgovarano i o otvaranju instituta za vino i maslinu u Trebinju, ističući da će se na tome raditi predano zajedno sa ambasadorom Italije u BiH, te institucijama Republike Srpske i zajedničkim institucijama BiH.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je Grad opredijeljen da razvija poljoprivredni sektor u okviru projekta Hercegovačke kuće uz podršku resornog ministarstava Republike Srpske, kao i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
On je istakao da je projekat prodavnice tradicionalnih proizvoda Hercegovačka kuća uspješno primijenjen u Trebinju i Banjaluci, te da je cilj da sva roba sa područja istočne Hercegovine prelazi granicu.
– Planovi su, uz otvaranje novog fakulteta sa Agromediteranskim smjerom, da uz podršku ministarstava otvorimo u skorije vrijeme institut koji bi pomogao onima koji se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda kako bi našli kupca van granica – rekao je Ćurić.
Zamjenik direktora Agromediteranskog instituta u Bariju Bijađo de Terlici rekao je novinarima da je prvi korak strategije na svjetskom nivou sproveden kroz projekat u BiH, istakavši da je cilj Instituta pružanje obuke ljudima iz trećih zemalja, te da je to bila polazišna tačka za uspostavljanje saradnje sa BiH koja je ostvarena u ovom projektu.
Predstavnik italijanske Agencije za kooperaciju i razvoj koja je kofinansijer projekta Saverio Fracoli rekao je da se ova agencija bavi rukovođenjem projektima koje finansira italijanska Vlada, te da se trenutno realizuje nekoliko projekata ukupne vrijednosti 20 mil EUR, uključujući i ovaj u BiH.
Ambasador Italije u BiH Mario de Ruca rekao je da je ovaj projekat važan zato što dijagnostički instituti, laboratorije, fitosanitarni instituti i inspekcijske službe imaju ključnu ulogu u procesu usklađivanja sa standardima EU.
Prošlo je tačno dvije i pol godine otkako svakodnevno slušamo samo o pandemiji koronavirusa. Ne treba ni govoriti da je pandemija svakoga oštetila na svoj način. Nitko nije prošao “lišo”.
Ali ipak, usudimo se reći da su upravo pomorci ti koji su najviše propatili tijekom cijele pandemije, i nažalost još uvijek pate. Gotovo sve brodarske kompanije uvele su cijepljenje kao obvezan uvjet za ukrcaj. Bez toga ništa. Uz putovnicu, matrikulu, brevete i liječnički, covid putovnica je postala svakodnevica. Do jučer nismo znali što je to, a sad vrijedi jednako kao i pomorska knjižica ako se želiš ukrcati.
Mnogi pomorci su upravo zbog cjepiva, odnosno zbog odbijanja istoga, ostali bez posla. Nije bilo pregovora. Pitanje je bilo samo: jesi li cijepljen ili ne? I to je to, dalje nema diskusije. Iste covid zahtjeve imale su gotovo sve kompanije, koje su, naravno, prvenstveno išle zaštiti sebe, stavljajući taj težak zahtjev pred pomorce.
Donosimo vam priču jednog pomorca, koji je želio ostati anoniman. Pomorac iz naše priče je, nakon što je odbio cijepiti se, dobio otkaz na kompaniji na kojoj je proveo dugih 11 godina…
Koliko ste godina proveli na brodu?
Plovim ukupno 18 godina, a zadnjih 11 godina bio sam na tankerima, na istoj kompaniji. Prije toga sam bio na na brodovima za rasuti teret i kontejnerašima.
Pomorstvu me privuklo to što sam oduvijek znao da želim biti pomorac. I prije nego što sam uopće upisao Pomorski fakultet, znao sam da želim ploviti. S druge strane, zadržalo me to što sam se u tome “pronašao”.
Iako je dosta stresno, za mene je i dalje zanimljivo i izazovano.
Recite mi, je li posao prvog časnika palube na tankeru jako stresan?
Da, istina je. Jako je stresno, malo se spava, puno se radi. Ali, kao što sam već rekao, unatoč svemu dinamično je i izazovno okruženje i to je ono što ljude privlači poslu.
Je li pandemija, po Vašem mišljenju, otežala posao pomoraca?
Da, jako je otežala. Prije svega, nema redovnih smjena i krše se ugovori od strane kompanija. Pomorcima se priča da određene luke ne vrše iskrcaj pomoraca. Takav primjer nam se nedavno dogodio u jednoj francuskoj luci, gdje je bila moguća smjena, a kompanija nam je rekla da nije moguće napraviti smjenu. Zapravo je prava istina da kompanije na taj način štede i smanjuju broj smjena godišnje. Zašto godišnje, pitate se? Zato što se budžet pojedinog broda i flote gleda kroz godišnji period. Dokaz tome su ogromne zarade kompanija u pandemiji i pad prometa aviokompanija. Pomorci su po statistici bili pri vrhu kao klijenti aviokompanija. Oni su bili ti od kojih su aviokompanije zarađivale jako puno.
Zašto ste se protivili cijepljenju?
Prije bih rekao da sam protiv načina na koji je cjepivo došlo na tržište, na koji ga način forsiraju i prisiljavaju ljude da se cijepe. Velika većina mojih kolega reći će da ih nitko nije prisilio. Pričao sam sa Filipincima i Indijcima i potvrdili su mi da ako se ne cijepe, ne smiju doma, a znamo da cijepljenje u Indiji i Filipinima nije obavezno. Isti primjer imate sa Amerikom i mnogim drugim državama, gdje za njihovo stanovništvo nije obaveza cijepljenje, a za pomorce i turiste je obvezno.
Tvrde da imamo izbor, ali to nije istina jer dobiješ otkaz ako nisi cijepljen. Znači, u cijeloj priči je nebitno dugogodišnje iskustvo, znanje i lojalnost kompaniji. Samo je bitno jesi li se i koliko puta cijepio. Još veći apsurd je da pojedine kompanije uvjetuju cijepljenje za novopridošle pomorce, a dugogodišnji članovi ne moraju se cijepiti. Gdje je tu logika? Ja je ne vidim.
Jeste li očekivali da će kompanija odobriti to što ne želite primiti cjepivo?
Očekivao sam ono što se i dogodilo, da će me kao broj samo izbrisati, kao da nikada nisam ni postojao za njih. Velika i jaka kompanija nije mi niti javila službenim putem da sam dobio otkaz, nego sam saznao od prijatelja koji ima njihovu aplikaciju, na kojoj su to objavili. Sramota.
Je li Vam sada žao što se niste cijepili?
Ne, nimalo ne žalim za ničim. Da se ponovo dogodi ista ili slična situacija kao ova, gdje se ne poštuje čovjek, njegovo iskustvo, znanje, lojalnost i stručnost, nego samo profit, učinio bih to ponovo.
Odbio sam zbog svog osjećaja da je to pogrešno i lažno. Zato što se u ljudskoj povijesti još nije stvorio lijek koji ima samo pozitivne strane svog učinka. Zato što se od samog početka nameće cjepivo i s njim ucjenjuje. Nažalost, ne samo pomorce, nego i sve ostale.
Biste li željeli nešto posebno poručiti drugim pomorcima koji su se našli u sličnoj situaciji kao i Vi?
Da i dalje ustraju u svojoj odluci i da pokažu da nisu na prodaju i da ima puno bitnijih stvari u životu od onih materijalnih. Ja ovaj posao zaista volim, ali mi je to i dalje samo posao. Obitelj i zdravlje su mi uvijek na prvom mjestu.
Da ste tek sad počeli karijeru pomorca i to u ovo vrijeme pandemije, biste li se upustili u sve to s obzirom na sve mjere kojih se danas pomorci moraju pridržavati?
Ne bih je mogao ni započeti jer je prvi i očito jedini uvjet da sam cijepljen.
Jeste li se prebacili na drugu kompaniju na kojoj cjepivo nije potrebno ili ste pronašli posao na kopnu?
Trenutno sam na drugoj kompaniji na kojoj nije potrebno cjepivo, ali sam se morao prekvalificirati pa više ne radim kao oficir. Spreman sam i za posao na kopnu, u slučaju da se i na ovoj kompaniji u budućnosti budem morao cijepiti. Što bismo mi s Kvarnera rekli: “Krepat, ma ne molat”.
Prije svega mi je jako važno da imam punu podršku svoje obitelji i da smo svi u tome jednaki i da kritički razmišljamo. Ako je proizvođač cjepiva rekao da je cjepivo sigurno i djelotvorno, a bez ikakvih dugoročnih studija, onda imam svako pravo biti sumnjičav i kritičan. Ne žalim za ničim jer znam da je moja odluka bila ispravna.
Imate li neke savjete za mlađe kolege koji se tek upuštaju u pomorstvo?
Da od samog početka imaju na umu da koliko god bili dobri i kvalitetni, da su i dalje samo broj i da će ih zbog cjepiva ili sličnih stvari, kao i mene, vrlo lako zamijeniti. To ne znači da trebaju odustati od svog poziva, nego samo da budu oprezni i realni s očekivanjima i da prije svega misle na sebe, a ne na novac.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena raspravlja s Kongresom o novim ekonomskim mjerama za kažnjavanje Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu, priopćio je State Department.
– Razgovaramo s Kongresom o odgovarajućim mjerama, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price na brifingu za novinare, ističući prošlotjednu izjavu predsjednika Joea Bidena da neće proglasiti Rusiju državom sponzorom terorizma.
Ukrajina i dio američkih zastupnika zalagali su se za takvu mjeru, ali su američki dužnosnici rekli da bi moglo doći do neželjenih posljedica, uključujući odgodu izvoza hrane i ugrožavanje dogovora o prijevozu robe preko Crnog mora.
– Moramo uzeti u obzir posljedice, i namjerne i nenamjerne. I to nas je dovelo do pristupa koji smo ovdje zauzeli. Surađujemo s Kongresom oko alata koji bi i dalje imali odgovarajuće implikacije za rusko gospodarstvo, za rusku vladu, koji ne bi imali te neželjene posljedice, rekao je Price.
Šetalištem Pet Danica, trasom nekadašnje željezničke pruge, u subotu 17. septembra, sa startom u 10 sati, održaće se prvi Bike fest u Herceg Novom. Okupljanje je kod stare željezničke stanice Herceg Novi, na Škveru. Bicikla će se voziti do Igala i nazad.
U okviru ovog projekta planirano je da se analiziraju pogodne trase napuštenih železničkih pruga koje mogu da se transformišu u biciklističke staze u sve tri zemlje – Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Projekat predvidja izradu tzv. Konceptualnog rešenja pojedinih deonica, kao i organizaciju savjetovanja/radionice gdje bi se promovisala staza i gde bi se prikazali i druge projekti/dionice iz regiona.
PROJEKAT “𝙋𝙍𝙊𝙈𝙊𝘾𝙄𝙅𝘼 𝙈𝙍𝙀Ž𝙀 𝙕𝙀𝙇𝙀𝙉𝙄𝙃 𝙎𝙏𝘼𝙕𝘼 𝙕𝘼𝙋𝘼𝘿𝙉𝙊𝙂 𝘽𝘼𝙇𝙆𝘼𝙉𝘼” je podržan od strane Evropske Unije i Western Balkans Fonda. Projekat promoviše saradnju među državama, regijama i lokalnim samoupravama koji su oslonjeni na nekadašnji sistem željezničkih pruga uzanog kolosjeka, nemotorizovanu mobilnost, aktivni turizam i zaštitu saobraćajnog nasljeđa. Sprovodi se u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji, odnosno u Herceg Novom, Mostaru i Priboju.
Prvi bajk fest
Partneri na projektu su Jugocikling kampanja Beograd, MTBA Mostar, Nature Lovers Nikšić i Omladinski kulturni centar Herceg Novi.
I pored oštrog protivljenja mještana Brajića, Svetog Stefana, Bečića, Buljarice i Petrovca da neće dozvoliti da na Brajićima i Paštrovskoj gori bude izgrađena vjetroelektrana, Vlada ne odustaje od tog projekta, koji je promovisala prethodna Duška Markovića.
Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović odgovorio je Mjesnoj zajednici Sveti Stefan navodeći da su u toku aktivnosti oko donošenja planskog dokumenta za taj projekat. Prethodno su MZ Sveti Stefan i Grupa građana Ne vjetroelektrani Brajići – Paštrovska gora zatražili od Vlade da pokrene inicijativu da se projekat vjetroelektrane izmjesti na drugu lokaciju, te upozorili da će “čuvati kulturno i prirodno nasljeđe svom snagom, do posljednje kapi znoja i svim raspoloživim sredstvima u granicama zakonskog i prirodnog prava””.
Ibrahimović je naveo da aktivnosti sprovodi Ministartvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG).
– Vezano za realizaciju ovog ugovora u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija je postupak praćenja ugovora vezano za rokove izdavanja određenih dozvola. Kada govorimo o uticaju na kulturno dobro i prirodnu baštinu svakako se moraju ispoštovati sve zakonom propisane norme. Napominjemo da će se to rješavati u postupku izdavanja određenih uslova ili dozvola koje je u nadležnosti MEPG. Kao polazni korak je svakako izrada prostorno-planske dokumentacije, gdje će se prilikom njene izrade uvažiti svi segment na koje utiče izgradnja ove vrste objekta, a koja istovremeno u nadležnosti MEPG – naveo je Ibrahimović.
On je podsjetio da je tokom 2019. sproveden tenderski postupak za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini radi izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Brajići – opštine Budva i Bar.
– Kao jedini ponuđač blagovremeno je dostavio ponudu Konzorcijum njemačke kompanije WPD AG iz Bremena i kompanije Vjetroelektrane Budva iz Podgorice. Njemačko-crnogorski konzorcijum je predvidio investiciju od 101,3 mil EUR, vjetroelektrane snage 100,8 megavati, a za zakup 220.770 kvadrata državnog zemljišta cijenu od 2,5 eura po kvadratu godišnje. Konzorcijum je ponudio i 21,6 mil EUR učešća domaćih kompanija i izgradnju nove vjetroelektrane – naveo je Ibrahimović i dodao da će vjetroelektrana proizvoditi oko 220 gigavat-sati čiste električne energije godišnje, čime se može obezbijediti preko 50.000 domaćinstava.
Iz Mjesne zajednice Sveti Stefan i Grupe građana Ne vjetroelektrani Brajići- Paštrovska gora su se zahvalili Ibrahimoviću i Vladi Crne Gore na odgovoru.
– Upoznati smo sa činjenicom da je Vlada još 2020. godine sklopila ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju projekta vjetroelektrane Brajići. Međutim moramo naglasiti da je taj ugovor potpisan bez ikakvih konsultacija za lokalnom zajednicom koja je većinski (preko 90%) protiv ovog projekta o čemu svjedoče brojni potpisi peticije. Time se grubo krši Ustav Crne Gore, član 2, koji kaže da je građanin tj. državljanin Crne Gore nosilac suverenosti – dakle nije Vlada nosilac suverenosti već građani – stoga neophodno je bilo uvažiti naše mišljenje i interese prije bilo kakvih tendera i ugovora. Jer ipak građani su ti koji biraju Vladu preko posrednika, a ne obratno – naveli su u odgovoru dostavljenom Vijestima.
Takođe, kako su naglasili, prije potpisivanja ugovora i prije tenderske procedure, Vlada i investitor su morali ispoštovati odredbe tzv. Kijevskog SEA protokola na Espoo konvenciju, kojeg je Crna Gora potpisnica od 2009. godine, a koji nalaže da se kod velikih infrastrukturnih projekata sa potencijanim negativnim uticajem na okolinu, uključujući i energetiku, moraju raditi strateške procjene uticaja na životnu sredinu i to u najranijim fazama razrade projekta, tako da se nije mogao niti smio potpisati bilo kakav ugovor prije nego saznamo kakav će biti uticaj tog projekta na okolinu i životnu sredinu.
– Ovo je bitna činjenica koja može dovesti do rušivosti tog ugovora na čemu ćemo raditi u budućnosti ukoliko se krene sa nasilnom realizacijom projekta. U tome će nam pomoći ugledni advokati iz SAD, potomci starih Paštrovića, koji već imaju iskustava u sporovima sa tzv. “indigenous rights” odnosno pravima domicilnog stanovništva. Takođe, Vlada je morala uvažiti i Konvenciju Savjeta Evrope o predjelima, koju je Crna Gora kao članica Savjeta Evrope ratifikovala takođe, a koja zahtijeva maksimalnu brigu o lijepim predjelima i pejzažima, što je slučaj kod naših planina u zaleđu, pripisujući im veliku kulturnu, ekološku, ekonomsku i društvenu vrijednost, naglašavajući ujedno i aspekt lokalne kulture u tom pogledu. Mi smo Vladi već dostavili skraćeni spisak naučnih radova iz visoko kotiranih tzv. peer reviewed naučnih časopisa o negativnom uticaju vjetroelektrana na turizam, vizuelni ambijent i zdravlje ljudi, te se u razvijenim zemljama vode ozbiljne naučne debate na tu temu, koje imaju ozbiljnih implikacija na planiranje prostora, kulturnu politiku, smjer razvoja turizma i ruralnog turizma itd. Nadamo se da će naša Vlada ozbiljno razmotriti ove sugestije i u dogovoru sa investitorom preseliti vjetroelektranu na neku drugu lokaciju – istakli su iz MZ Sveti Stefan i Grupe građana.
U potpunosti smo izgubili povjerenje u Vladu
Iz MZ Sveti Stefan i Grupe građana navode da je u odgovoru na njihov zahtjev ministar Ibrahimović naveo da će se voditi računa o kulturnom dobrima prilikom razrade i realizacije projekta.
– Međutim, sa tugom moramo da kažemo da smo mi kao lokalna zajednica, nažalost, u potpunosti izgubili povjerenje u našu Vladu što se tiče očuvanja kulturne baštine. Naša stara lijepa zgrada uljarske zadruge u Pržnu je prvo prodata, a potom srušena do temelja radi izgradnje stanova; prodat je (42 odsto) i devastiran Sveti Stefan a nama mještanima i svim građanima Crne Gore oduzeta sloboda kretanja po našoj bogatoj kulturnoj baštini, suprotno tzv. Faro konvenciji Savjeta Evrope o vrijednostima kulturne baštine za društvo, za koju smo nedavno saznali da postoji. Prodat je (42 odsto takođe) i trajno devastiran Miločerski park a zahtjev za njegovo proglasenje kulturnim dobrom iz 2015. godine prećutno odbijen da bi se potom mogli graditi stanovi za prodaju u parku (jer da je bio zaštićen kao kulturno dobro, ni bi se moglo graditi). Sve ovo jasno ukazuje kakva sudbina čeka našu bogatu kulturnu i prirodnu baštinu na Paštrovskoj gori i Brajićima ukoliko se krene u realizaciju ovog projekta. Mnogo bi bilo da naša zajednica, pored svih poniženja i prevara do sada, dozvoli još i skrnavljenje naših lijepih planina i bogate kulturne baštine. Još jednom molimo Vladu da ozbiljno uvaži sve ove gore navedene činjenice, a naročito stav nas građana koji živimo ovdje. U suprotnom, ukoliko se nastavi sa kršenjem Ustava Crne Gore, međunarodnih konvencija i naših osnovnih ljudskih prava, mi građani ćemo biti prinuđeni da se sami organizujemo u cilju zaštite Ustava, kao i savremenog civilizacijskog poretka zasnovanog na demokratiji i poštovanju osnovnih ljudskih prava – ističu u odgovoru Vijestima.
Čarter-linije nacionalnog avio-prevoznika su, tokom ove godine, kako je saopšteno iz ove kompanije, ostvarile značajne rezultate i time, u velikoj mjeri uticale na otvaranje novih tržišta, kao i na produžetak sezone.
U periodu od aprila do septembra obavljeno je preko 300 letova ka: Tel Avivu, Katovicama, Jerevanu, Bratislavi, Kairu, kao i ostalim destinacijama, dok se očekuje se da će ukupno do kraja oktobra samo u okviru čarter-letova, Air Montenegro prevesti skoro 50.000 putnika.
Vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra, Dragana Frantov Nikolić poručuje da brojke jasno pokazuju koliko je bilo važno da se Crna Gora poveže sa novim tržištima.
„Air Montenegro se u izazovnom periodu za avio-industriju brzo prilagođava novim okolnostima i usmjerava na nova tržišta. Proširivanje flote i iznajmljivanje aviona sa 180 sjedišta je stvorilo uslove da budemo konkurentniji sa ponudama tako da su letovi gotovo maksimalno popunjeni. Planiramo veliki broj čartera za septembar i oktobar čime smo uticali i na produžetak turističke sezone, a posebno zadovoljstvo nam je što smo u saradnji sa partnerima uspjeli da i van perioda visoke sezone predstavimo Crnu Goru kao atraktivnu destinaciju,“ navodi Frantov Nikolić.
Kako poručuje Frantov Nikolić u toku su pripreme za narednu sezonu kako bi, pored postojećih, nacionalni avio-prevoznik Crnu Goru povezao i sa većim brojem novih destinacija i važnim emitivnim tržištima. „Ukoliko se finalizuju svi započeti pregovori oko realizacije letova, imaćemo potrebu za najam dva velika aviona za narednu ljetnju sezonu” kazala je Frantov Nikolić.
Računajući i redovne i čarter-linije, Air Montenegro je saobraćao na 16 destinacija i od januara ove godine do sada prevezao ukupno više od 250.000 putnika.
Građanska inicijativa (GI) 21. maj učestvovaće na lokalnim izborima u Budvi 23. oktobra, u okviru građanskog bloka koji čine i Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemokrate (SD) I Liberalna partija (LP).
Iz GI 21. maj saopštili su da je ta odluka donijeta na zajedničkoj sjednici Savjeta i Koordinacionog odbora te GI, Opštinske inicijative (OI) u Budvi, koja je održana u utorak.
“Izraženo je zadovoljstvo što su sve proevropske snage prvi put okupljene sa zajedničkim ciljem vraćanja Budve na put sveopšteg prosperiteta i saniranja loših rezultata retrogradnih politika koje taj grad permanentno uništavaju od 2016. Godine”, navodi se u saopštenju.
Iz GI 21. maj rekli su da će OI u Budvi participirati na zajedničkoj koalicionoj listi stavljajući sve svoje intelektualne potencijale i resurse na raspolaganje političkim partnerima radi postizanja zajedničkog cilja.
To je, kako su kazali, demontaža štetočinske vlasti, koja je uništila i teško ponizila Budvu, uništavajući komunalnu infrastrukturu, privredne kapacitete, posebno one turističke i otimajući tako budućnost svim građanima.
“Eksperti iz OI u Budvi su sačinili predlog programa koji u osnovi sadrži sanacioni program mjera, a koji ima za cilj da sanira nepočinstva aktuelne gradske vlasti”, kaže se u saopštenju.
Iz GI 21. maj rekli su da su taj program dostavili koaliconim partnerima kao osnovu zajedničkog izbornog programa.
Petnaestog septembra navršava se 335 godina od Kotobiljske bitke, događaja koji je dvije nedelje kasnije omogućio oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti. Tim povodom, a kao način obilježavanja predstojećih Dana evropske baštine, organizuje vođenu pješačku turu kroz hercegnovsko zaleđe, upravo kroz područje tadašnje bitke, koje, osim zanimljive istorijske priče, nudi i neposredni kontakt sa i dalje očuvanom prirodom, te odlične vidike na Boku kotorsku i ulaz u zaliv.
Tema ovogodišnjih Dana evropske baštine je “Održiva baština“, to jest, ukazivanje na potrebu i načine zaštite kulturne baštine Evrope u kontekstu klimatskih promjena i narušavanja životne sredine.
Orjen – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Uslovi učešća na turi: Tura je besplatna, pogodna za širok krug učesnika, uz minimalnu kondiciju, odgovarajuću duboku obuću, te mali ruksak sa vodom i rezervnom odjećom. Učešće je na sopstvenu odgovornost, za djecu na odgovornost roditelja-staraoca. U slučaju kiše, tura se otkazuje.
Orjen – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Tel/viber za dodatne informacije: 069 360 803
Datum: četvrtak, 15. septembar
Start: 16 sati, Matkovića most (280 m)
Međudestinacije: izvor Zelenac, Kotobiljska šuma i Kotobiljski izvor
Glavna destinacija: Tajno brdo (490 m)
Trajanje ture: oko 2 sata (sa povratkom do početnog mjesta)
Težina: laka
Orjen – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Kotobiljska bitka bila je prekretnica, uvod u oslobađanje Herceg Novog od vlasti Osmanskog carstva. Odigrala se 15. septembra 1687. godineu selu Kameno, pod Tajnim brdom”.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović danas je u kabinetu upriličio prijem za mlade tivatske sportiste, koji su u prethodnom periodu ostvarili zapažene uspjehe na različitim međunarodnim takmičenjima.
Stefan Kovinić i Mia Božinović, mladi džudisti iz Džudo kluba “Monte tatami“ iz Tivta, osvojili su zlatnu i srebrnu medalju na Balkanskom prvenstvu za kadete, koje je održano u Turskoj prošle sedmice. Osvajanjem titula šampiona i vicešampiona Balkana, Stefan i Mia postigli su najveći uspjeh u istoriji tivatskog džudoa.
Andrija Bjelica sa mladom vaterpolo reprezentacijom Crne Gore (sekcija do 18 godina) učestvovao je na Mediteranskim igrama u Alžiru i svojim odbranama doprinio da reprezentacija osvoji srebrnu medalju. Današnjem prijemu prisustvovali su članovi porodice mladog vaterpoliste, koji je trenutno na pripremama.
Andrej Fantić sa pionirskom reprezentacijom Crne Gore (U14) osvojio je zlatnu medalju na prestižnom evropskom turniru u košarci za dječake (Slovenia Ball U14), a na kom je učestvovalo 10 evropskih reprezentacija. Osim ove medalje, Andrej je početkom godine bio uspješan i sa svojim matičnim klubom KK “Pro basket”, sa kojim je učestvovao na međunarodom turniru u Beogradu, kada su osvojili zlatnu medalju, a Andrej proglašen za najboljeg igrača turnira u svojoj kategoriji. Kao jedan od najboljih u svojoj generaciji pozvan je u Španiju na međunarodni turnir.
Marko i Vlado Terić članovi su paraolimpijskog atletskog tima, u disciplinama bacanje kugle i diska u kategoriji F 41 (osobe niskog rasta). Na nedavno održanom Grand Prix mitingu u Italiji ostvarili su uspješne rezultate (drugo i treće mjesto), a pripremaju se i za Paraolimpijske igre u Parizu 2024. godine.
“Lijepe vijesti stižu u Tivat sa međunarodnih sportskih takmičenja, sa svih meridijana. Ovo je najveći uspjeh naših džudista do sada. Imamo jednog od najperspektivnijih crnogorskih vaterpolista do 18 godina, zatim jednog od najboljih pionira u crnogorskoj košarci, buduće učesnike Paraolimpijskih igara” kazao je prilikom prijema predsjednik opštine Komnenović. “Tivat je zaista sportski grad, a tome svjedoče upravo vaši rezultati i medalje.”
Komnenović je zahvalio mladim sportistima, njihovim roditeljima i trenerima na pokazanom izuzetnom entuzijazmu i požrtvovanosti, uprkos nedostajućoj sportskoj infrastrukturi, te istakao da je njihov nevjerovatan uspjeh važna poruka o prioritetnosti stvaranja neophodnih uslova za talentovane sportiste.
Uspješnim Tivćanima ovom su prilikom uručene i simbolične novčane nagrade.
Berlin/Moskva (dpa)– Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholc) je posle višemjesečne pause, ponovo telefonom razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Šolcov pokušaj da rat u Ukrajini usmjeri ka diplomatskom rešavanju ostao je neprihvaćen.
Tokom 90 minuta razgovora u utorak, Šolc je insistirao na hitnom diplomatskom rešenju za ruski rat u Ukrajini. Osnova treba da bude prekid vatre, potpuno povlačenje ruskih snaga i poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, rekao je portparol vlade Štefen Hebeštrajt (Steffen Hebestreit).
“Kancelar je naglasio da eventualni dalji koraci u pravcu aneksije (ukrajinskih teritorija) neće ostati bez odgovora i nipošto neće biti priznati”, rekao je Hebeštrajt.
Saopštenje Kremlja o razgovoru upućuje na to da Putin nije spreman ni na kakve ustupke. On je, navodi ruska strana, kancelara obavestio o “nečuvenim zločinima” Ukrajinaca protiv međunarodnog humanitarnog prava.
Ukrajinska vojska, tvrdi Kremlj, bombarduje gradove u Donbasu i ubija tamošnje civile.
Tema je bilo i snabdevanje gasom – Putin je naglasio kako je Rusija pouzdan dobavljač, a prekid isporuke baltičkim gasovodom Severni tok 1 je pripisao zapadnim sankcijama, odnosno tehničkim problemima u održavanju.
Berlin tu tvrdnju, koja nije nova, u više navrata odbacio kao najobičniji izgovor.
Hebeštrajt je rekao da se Šolc sa Putinom poslednji put čuo krajem maja. Tada je sa ruskim predsednikom razgovarao zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron).
Od tada, na ratištu u Ukrajini je došlo do dodatnog dramatičnog razvoja situacije.
Tako je u razgovoru u utorak bilo reči i o situaciji oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje. Šolc je naglasio da Moskva treba da garantuje bezbednost centrale, jer kontroliše je ruska vojska.
Uz to, kancelar je tražio da Rusija izbegava poteze koji mogu da vode eskalaciji i da neodložno realizuje mere koje je preporučila Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA), rekao je Hebeštrajt.
Putin je odgovorio da su za pretnju nuklearne havarije odgovorni Ukrajinci jer navodno gađaju centralu.
Tema razgovora bila je, prema rečima portparola, i globalna situacija sa hranom, koja je zbog ruske agresije situacije posebno napeta.
Rusija je 2014. anektirala Krim i oblasti u istočnoj Ukrajini, a krajem februara je poslala vojsku u napadački rat u drugim delovima susedne države.
Poslednjih dana Ukrajina je u snažnoj ofanzivi i vratila je kontrolu nad značajnim delom teritorije koju je ruska vojska prethodno okupirala.
