Rano jutros su na Maceu izgorela tri putnička vozila.
Kako je kazao zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja Eduard Kovačić rekao za Radio Kotor, poziv da izađu na teren su od pripadnika policije dobili oko 4 sata i 10 minuta.
„ Vatra je zahvatila tri putnička automobila istog vlasnika koja su bila parkirana jedan pored drugog. Na teren smo izašli sa dva vozila i lokalizovali požar. Povrijeđenih nije bilo, a materijalna šteta je velika“ – rekao nam je jutros Kovačić.
Kako je dodao, policija još uvijek obavlja uviđaj (oko 8 sati i 30 minuta).
Predsjednik Vojnog odbora NATO admiral Rob Bauer kazao je u utorak u Sarajevu da je sigurnost Bosne i Hercegovine ključna za stabilnost Zapadnog Balkana, ali i ostatka Evrope, pa će, kako je rekao, Alijansa nastaviti da djeluje da bi se mir na tom dijelu kontinenta očuvao.
Bauer se tokom zvanične posjete BiH u Sarajevu sastao sa najvišim vojnim i političkim zvaničnicima. Nakon razgovora sa liderima oružanih snaga BiH novinarima je kazao da je stigao u kritičnom razdoblju, u kome je stabilnost i demokratski poredak u cijeloj Evropi na iskušenju.
– Putinov rat u Ukrajini je pokušaj uništavanja vladavina prava vladavinom sile – kazao je holandski admiral.
Upozorio je da je taj konflikt više od rata u samoj Ukrajini, jer predstavlja pokušaj rušenja sistema uspostavljenog na zakonima i pravu zemalja da same odlučuju o svojoj sudbini.
Istakao je da slobodne demokratske nacije sada moraju da zaštite svoja prava.
Bauer je ocijenio da rat u Ukrajini ima globalne posljedice, uključujući Zapadni Balkan, pa tako i BiH i da je zato na samitu NATO u Madridu dogovoren paket podrške zemljama koje su zbog aspiracija za priključenje Alijansi direktno izložene mogućim ruskim prijetnjama.
Za novi paket pomoći BiH u odbrani je pojasnio da ima za cilj pomoć izgradnji odbrambenih kapaciteta i sprovođenje planova za modernizaciju.
Prisutnost NATO u Sarajevu i podršku vojnoj operaciji Evropske unije Altea opisao je dokazima predanosti očuvanju mira i sigurnosti u BiH. Komentarišući mogućnost da Rusija na jesen, kada ističe sadašnji mandat EUFOR u Savjetu bezbjednosti UN, uskrati saglasnost za njegovo produženje, admiral Bauer je kazao da vjeruje da je svima u interesu garancija mira u BiH, ali da ako toga ne bude, postoje i opcije u slučaju ruskog veta.
Pojasnio je da će se u tom slučaju sa vlastima BiH pregovarati o novom mandatu očuvanja mira, koji bi uključio NATO.
– Puno je diskusija i razmatraju se moguće opcije – kazao je Bauer, ne pojašnjavajući pojedinosti tih rasprava.
Oprezno je komentarisao prijetnje koje je u odnosu na BiH ranije iznosio ruski ambasador u Sarajevu Igor Kalabuhov ako postane članica NATO. Bauer kaže da je to za sada “samo retorika, a ne odluka ruske Vlade”.
Načelnik Generalštaba oružanih snaga BiH general Senad Mašović kazao je da je zadovoljan činjenicom da je NATO prisutan u njegovoj zemlji i da je saradnja sa Alijansom na visokom nivou.
– BiH pripada NATO porodici – kazao je Mašović, podsjećajući da je na samitu Alijanse u Madridu Zapadni Balkan proglašen područjem od strateškog interesa za NATO.
Kazao je da smo svjedoci narušenog bezbjednosnog stanja u svijetu, usljed, kako je rekao, brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, što dovodi do velikih poremećaja, a ima implikacije i na BiH.
Ali, dodao je, to neće zaustaviti njen napredak na putu ka članstvu u NATO, jer je riječ o ranije donesenim političkim odlukama, koje ne mogu zaustaviti opstrukcije iz Republike Srpske, istakao je.
General Mašović vjeruje da će svi u BiH shvatiti koliko je važno izgraditi jake oružane snage i za to koristiti podršku NATO.
Vlada britanskog premijera Borisa Johnsona “preživjela” je u ponedjeljak naveče glasanje o povjerenju koje je sama sazvala.
Članovi vladajuće Konzervativne stranke podržali su ministre, kako bi bilo izbjegnuto raspisivanje izbora, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Opoziciona Laburistička sgtranka založila se da Johnsona, koji je rekao da će se povući, odmah zamijeni privremeni lider dok konzervativci ne izaberu njegovog nasljednika početkom septembra.
Laburisti su nastojali da se održi glasanje o povjerenju i vladi i Johnsonu, kako bi ga pokušali što prije “otjerati”, ali se vlada usprotivila, rekavši da je to nepotrebno, jer je premijer već rekao da će otići.
Konzervativci su, umjesto toga, predložili glasanje o povjerenju vladi, koje je vlada “preživjela” sa 349 glasova za i 238 glasova protiv.
U srijedu, 20. Jula u foajeau Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20:30h biće otvorena izložba “Nušić viđen očima karikaturiste Tovirac Zorana – “Toce” i promocija knjige “Jedan drugi Nušić”, prof. dr Raška Jovanovića, u kojoj su prikazane građanske i istorijske drame velikog književnika.
Izložba se sastoji od 10 karikatura koje prikazuju deset oblasti Nušićevog života i rada: Nušić kao novinar, kao književnik, diplomata, rodoljub, besjednik, inicijator osnivanja Paviljona Cijete Zuzorić, Nušić i djeca, Nušić i kompozitori, Nušić i slikar Ivan Predić.
Na promociji knjige govoriće reditelj Egon Savin, prof. dr Jelena Perić i upravitelj Nušić Fondacije, Nebojša Nušić.
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu su u odnosu na maj u prosjeku više za 1,8 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cijene u junu su u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više za 13,5 odsto.
Crnogorski statističari izračunali su da je na godišnju stopu inflacije najviše uticao rast cijena u grupama gorivo i mazivo za motorna vozila od 33,8 odsto, mlijeko, sir i jaja 25,8 odsto, hljeb i žitarice 32,9 odsto, meso 14,6 odsto, čvrsta goriva 45,1 odsto, povrće 29,5 odsto, ulja i masti 36,8 odsto.
Podsjećamo da je stopa inflacije u eurozoni porasla u junu na 8,6 odsto, dostigavši novu najvišu vrijednost otkada je Eurostat počeo da prati podatke. Inflacija u eurozoni je bila praćena skokom cijena energije, ali i dvocifrenim rastom cijena svježe hrane.
– Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: čvrsta goriva; mlijeko, sir i jaja; usluge smještaja; ulja i masti; usluge za održavanje i popravku stanova; meso; voće; šećer, džem, med, čokolada i slatkiši – rekli su iz Monstata.
Potrošačke cijene u periodu januar-jun 2022. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 9,8 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u junu je u odnosu na prethodni mjesec zabilježen rast u grupama: restorani i hoteli 7,6 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 4,4 odsto, alkoholna pića i duvan dva odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana dva odsto, zdravlje dva odsto, ostala dobra i usluge 1,6 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,5 odsto, prevoz 1,1 odsto, rekreacija i kultura 0,2 odsto, komunikacije 0,1 odsto, dok je pad cijena zabilježen u grupama odjeća i obuća 1,8 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Na području Krtola u opštini Tivat u toku vikenda buknula su tri požara, a danas još jedan, ali su svi ekspresno lokalizovani i ugašeni u izuzetno kratkom roku.
Prema riječima Ivana Starčevića iz rukoodstva Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, gorio je električni stub i konzola u naselju Kostići, kante od smeća u naselju Milovići, a dva ozbiljnija požara su buknula, prvo na lokalitetu Vranja Kupa, iznad plaže Movida, a drugi u starim Meštrovićima.
Svi požari su od strane dežurne ekipe i dobrovoljaca, vatrogasaca na čelu sa komandirom Milanom Vukošićem i predsjednikom DVD “Krtoli” Stefanom Kostićem brzo lokalizovani i potpuno ugašeni.
pozar foto: S.L.
Požar iznad “Movide” bio je najozbiljniji i na toj intervenciji i bilo je angažovano 10 vatrogasaca sa dva protivpožarna vozila.
“Danas je od strane Službe zaštite i spašavanja Tivat upućen poziv da nešto gori iznad lokaliteta Kakrc, za nepuna tri minuta dežurna ekipa DVD ‘Krtoli’ je izašla na mjesta požara, zaustavila njegovo širenje, lokalizovala isti i potpuno ga ugasila. Vatrena stihija je prijetila obližnjoj kući stranih državljana i proširenju na okolno rastinje”, istakao je Starčevič dodajući da se “svakim danom pokazuje koliko je ispravna i dalekosežna odluka gradske uprave Tivta kada je odlučila da podrži predlog za dežurstvima u toku ljeta od strane DVD Krtoli, i da to finansira iz opštinskog budžeta.
Rukovodstvo DVD “Krtoli” zbog izuzetno velikih temperatura, suše i vjetra koji ovih dana duva u Boki, moli sve građane da obrate maksimalnu pažnju, da slučajno ne lože vatru na otvorenom, kao i da odmah prijave bilo kakav požar na 123 ili 122.
Aerodromi Crne Gore raspisali su tender za izbor izvođača radova koji treba da završi hitnu sanaciju oštećenja na dijelu platforme i saobraćajnica aerodroma Tivat.
Radovi će se, kako se vidi iz tederske dokumnetacije, vršiti u sred špica sezone i to tokom noći kada je aerodrom zatvoren za saobraćaj, kako se njima ne bi ometalo izvođenje redovnih operacia vazduhoplova u radno vrijeme tivatske vazdušne luke. Ova operacije, iako se obavlja „u vrijeme kad joj vrijeme nije“, ipak neće osjetnije poremetiti funkcionisanje Aerodroma Tivat jer on ove sezone, zbog gubitka ruskog, bjeloruskog i posebno ukrajinskog tržišta, bilježi značajno smanjenje obima prometa u odnosu na lani i pogotovo godine prije izbijanja pandemije koronavirusa. Trenutno se naime, dnevno na aerodromu Tivat obavlja maksimalno 30-tak operacija vazduhoplova, dok je u rekordnoj 2019. godini u ovo doba aerodrom dnevno bilježio i do 120 operacija vazduhoplova.
ACG su 12.jula raspisali tender za „sanaciju oštećenja na platformi i saobraćajnicama“ Aerodroma Tivat, a za koji je rok za podnošenje ponuda samo sedam dana i završava se 19.jula. Procijenjena vrijednost ove javne nabavke je 39.000 eura bez PDV-a.
Riječ je o intervencijama na sanaciji dotrajalog i oštećenog asfaltnog zastora i nosećeg sloja na parking pozicijama 3 i 5 na platformi za komercijalnu avijaciju, a koja su primjetna već duže vrijeme i na čiju je potrebu hitne sanacije, duže vremena poslovodstvo ACG upozoravao menažment tivatke vazdušne luke. Situacija je toliko loša da na tzv. „petici“ asfalt i noseći sloj kolovozne konstrukcije na parking poziciji, polako popuštaju i ugibaju se pod teretom nogu stajnog trapa putničkih aviona C kategorije koji su zavisno od tipa i verzije vazduhoplova, teški između 70 i 80 tona.
ACG traže izvođača koji će u roku od pet dana (noći) od uvođenja u posao, obaviti uklanjanje ukupno 1.200 kvadratnibh metara površine oštećenog asfalta na parking pozicijama 3 i 5 i zamijeniti ga novim beton-asfaltnim zastorom, iscrtati oko 60 metara dužnih nove horizontalne saobračajne signalizacije na tom dijelu platforme, te prikrpiti oštećeni asfaltni sloj na više lokacija duž saobraćajnica koje povezuju paltformu sa terminalom i drugim sadržajijma u toj vazdušnoj luci.
Sama činjenica da se ovakvi poslovi pod hitno obavljaju sada – u sred špica (kakve-takve) turističke sezone, pokazuje koliko je meandžment ACG predvođen izvršnim direktorom Goranom Jandreoskim i Odborom direktora na čijem su se čelu izmijenili Nebojša Đoković (DF) i Eldin Dobardžić (URA) neodgovorno pristupio pripremi vazdušne luke u Tivtu za ovu sezonu. Tivatski aerodrom je već godinama zapušten i zanemaren od bivšeg i aktuelnog menadžmenta ACG, što je bukvalno kulminiralo u poslednjih godinu dana od kada ACG vodi Jandresoki koji je izabran na međunarodnom oglasu što ga je raspisao Odbor direktora te državne firme.
Osim što mu je osnovna infrastruktura poput platforme i terminalne zgrade u katastrofalnom stanjuu, aerodrom Tivat ne pruža ni najmanje lijepu sliku ni sa svoje tzv. landside strane koju vide svi putnici što dolaze ili odlaze sa terminala, jer su ACG u protekle dvije godine bukvalno iskasapili većinu zelenih površina pred terminalom i pretvorili ih u improvizovane parkinge za ustobuse ali i vozila zaposlenih u tivatskoh vazdupnoj luci. Uz to, do prije nekoliko dana, čak i glavana raskrsnica koja spaja prilazni put do terminala aerodroma sa Jadranskom magistralom bila je raskopana jer su su se nadležni tek u junu i julu mjesecu dosjetili da raskrsnicu treba proširiti.
U proteklih godinu dana mandata Jandreoskog i još par mjeseci preko toga koliko ACG vodi Odbor direktora sa dvojcem Đoković-Dobardžić na čelu, tivatska vazdušna luka nije dobila niti jedan komad nove opreme i tehnike koja koj je neophodna za rad, pa tako npr. ovdašnji aerodrom trenutno raspolaže mobilnim stepenicama za ukrcaj putnika u avione u broju dovoljnom da istrovremeno može opslužiti samo tri komercijalna aviona.
tradicijska-brodogradnja-potpisi-foto Pomorsko dobro
Naša borba za opstanak
“Mi tradicijski brodograditelji želimo nastaviti raditi i sačuvati povijesnu baštinu svojih predaka kao zalog za budućnost na našem Jadranskom prostoru. To je borba za naš opstanak, to je borba za naše korijene, borba koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske”, objavio je portal Pomorsko dobro.
Naši korijeni
Drveni brod bio je prijeka potreba nastala iz života ljudi koji su živjeli uz more i na moru, njegov oblik i linija prilagođen je životnoj namjeni i potrebama lokalnog stanovništva. Kao jedino prijevozno sredstvo kroz stoljeća prevozilo je putnike i teret do njihovog odredišta, a drvena brodogradnja bila je najjača gospodarska grana u kojima su mnoge obitelji našle rješenje svoje životne egzistencije.
Duž cijele jadranske obale nicala su veća brodogradilišta i manji obiteljski škverovi u kojima su meštri kalafati kroz stoljeća prilagođavali tip broda podneblju u kojem su živjeli. Tako pojedina područja u našem priobalju imaju specifične tipove brodova koji su služili stanovništvu za svakodnevnu plovidbu i obavljanje poslova na udaljenim otocima.
Ta pojedina područja duž naše obale u kojima je drvena brodogradnja opstala do današnjeg dana pojam su za tradicijsku drvenu brodogradnju i drvene brodove, i kao takva predstavljaju bogatstvo Hrvatske nacionalne pomorske baštine.
Korčula kao najveće središte drvene brodogradnje bila je centar iz kojeg se brodogradnja raširila duž Jadrana. Povijesni kontinuitet razvoja brodogradnje na lokalnim područjima našeg priobalja možemo vrlo precizno pratiti. Razvojem te gospodarske grane nicali su mnogi obiteljski škverovi koji su opstali i do današnjeg dana. Tajne zanata čuvale su se kao najveća vrijednost, a znanje se prenosilo na onog člana uže ili šire obitelji koji je pokazivao interes da može sačuvati i prenijeti stečeno znanje dalje. Naši predci posjedovali su znanje, vještinu, etiku i moralna načela zbog kojih su opstali na ovom području čuvajući svoj prostori od nama dobro poznatih osvajača. Pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Jednostavno rečeno živjeli su od mora i sa morem i znali su ga cijeniti.
Hrvatska je zemlja s raznolikim tipovima drvenih brodova koji predstavljaju njenu pomorsku baštinu, i stoljetni život ljudi na jednom području. Tradicijski brodovi koji danas predstavljaju autentičnost podneblja nekog područja su loger, trabakul, bracera, štilac, korčulanska gajeta, gajeta falkuša, betinska gajeta, pasara, kvarnerski guc, batana, leut, kaić, lađa.
Pod tradicijskim brodom podrazumijeva se plovilo koje se pojavljuje u različitim dokumentima iz daljnje ili bliže prošlosti, Autentičnim rješenjem tradicijskog broda smatra se ono rješenje koje se na kraju istraživanja povijesnog broda utvrdi izvornim za određeno vremensko razdoblje i za određeni lokalitet. Procjena autentičnosti povijesnog broda ocjenjuje se oblikom, dimenzijama, površinom te materijalom kojim je izgrađen.
Udruge kao čuvari drvene brodogradnje
Naši djedovi pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj, a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Kod domicilnog stanovništva na otocima i obalnih mjesta očuvana je svijest povezanosti čovjeka, mora i obale koja se temelji na baštini naših predaka. To su naši korijeni kao naroda koji je stoljećima živio sa morem i od mora.
Dokazuje to osnivanje raznih udruga građana koje se bore za očuvanje svoje pomorske baštine samim time svoga identiteta.
Očuvanje kulturne baštine drvene brodogradnje jedan je od najvećih vidova čuvanja lokalnog identiteta, stoga su brojne udruge duž naše jadranske obale napravile velik iskorak u zaštiti i očuvanju pomorske baštine i omogućile čuvanje te tradicije kao Latinsko idro Murter, Udruga betinska gajeta 1740., Kanata Zadar, Udruga Korčulanka, Udruga Frkata Tkon, Molaj cimu Pula…
Kroz razne projekte koje su pokrenule udruge angažirani su brodograditelji, mali obrtnički škverovi, obiteljska brodogradilišta sve sa ciljem promocije i afirmacije drvene brodogradnje i očuvanja kulturne maritimne baštine. Na području Kvarnera djeluju brodograditelji u Rabu, Cresu, Nerezinama, Malom Lošinju i Puntu, Šilu, Kostreni, na srednjem Jadranu brodogradilište FILIPI – Sukošan, Škver Mihić – Sali, na otoku Murteru Brodogradilište i marina VINICI, škver ĆIRO, škver MARIN, škver PILE, Brodogradilište STIPANIČEV-Sovlje. Osim navedenih, brodograditelji djeluju i na ostalim područjima južnog Jadrana. Važno je istaknuti da su se pojedini brodograditelji prilagodili potrebama tržišta te proširili svoje djelatnosti ali su zadržali gradnju i popravke tradicijskih drvenih brodova.
Važnost očuvanja drvene brodogradnje dokazuju brojni osnovani Muzeji koji nastoje očuvati i prezentirati maritimnu baštinu i kulturno naslijeđe pojedinog lokalnog područja našeg priobalja.
Naša borba za opstanak
Udruge i pojedini zaljubljenici u tradiciju nastoje afirmirati drvenu brodogradnju i u tom smislu su od neprocjenjive pomoći. Istovremeno se vlasnici malih brodogradilišta i škverova suočavaju sa problemom dodjele koncesije za područje na kojem djeluju, a koje se u većini slučaja nalazi na pomorskom dobru. Većina takvih škverova nalazi se u samim mjestima, neposredno uz samo more. Nije rijedak slučaj da tradicijska brodogradnja nema razumijevanja od strane turističkog sektora. To začuđuje jer je upravo turistička promidžba takvih mjesta učestalo vezana uz tradiciju koju upravo brodograditelji čuvaju i promoviraju.
Iako zauzimaju zanemarivo male prostore uz more obiteljska brodogradilišta se suočavaju i sa konkurencijom ulagača čiji je interes isključivo vezan uz profit.
Upravo zato tradicijski brodograditelji poručuju:
Prostor na morskoj obali odnosno pomorskom dobru na kojem obavljamo svoju djelatnost od pamtivijeka je ključan za naš opstanak. Zato je dodjela koncesija na pomorskom dobru na zahtjev obrtničkim škverovima i brodogradilištima koji se bave tradicijskom brodogradnjom presudno ako želimo opstati.
To je naša borba za opstanak koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske.
Na koncu želim upozoriti da Hrvatska pomorska baština uključuje sve materijalne i nematerijalne vrijednosti koju smo naslijedili i trebali bi je znati očuvati za sljedeće generacije, jer one su okosnica identiteta svakog primorskog mjesta i ljudske zajednice. U svijetu pomorske baštine na festivalima mora i mornara Republiku Hrvatsku predstavljaju upravo drveni brodovi jedinstveni za pojedina područja našeg Jadrana. Hrvatska je ponosna na njihov izgled, očuvanost, na njihove vlasnike i meštre koji su ih izgradili. Pitanje je, što će predstavljati Hrvatsku pomorsku baštinu u nekim budućim vremenima kada više ne bude ljudi koji će znati obnavljati takve vrste brodova, jer država nije napravila ništa da se prijenos znanja usmjeri na mlađi naraštaj. Zato mi tradicijski brodograditelji čekamo odgovore na mnoga pitanja, a jedno od presudnih za našu opstojnost je što nam donosi Novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, objavio je portal Pomorsko dobro.
Tuniska obalska straža saopštila je danas da je spasila 455 migranata tokom nekoliko operacija tokom noći kod sjeverne, istočne i južne obale zemlje.
“U okviru borbe protiv iregularne imigracije, jedinice Nacionalne garde na sjeveru, centru, istoku i jugu osujetile su 37 pokušaja (migranata) da pređu pomorske granice”, navodi se u saopštenju.
Tokom tih operacija spaseno je 455 ljudi, među kojima 289 migranata iz nekoliko potsaharskih zemalja, dok su ostali državljani Tunisa.
Italija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante iz sjeverne Afrike, koji uglavnom stižu iz Tunisa i Libije, dvije zemlje iz kojih su odlasci znatno porasli 2021. godine.
Prema tuniskim izvorima, prošle godine je 15.671 migrant uspio da stigne na italijansko tlo sa obale Tunisa naspram 12.883 tokom 2020. godine.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nazočili su svečanom obilježavanju početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica u kovnici u Svetoj Nedelji.
“Upravo smo lično stekli uvid kako se u hrvatskoj kovnici novca kuju kovanice eura. S 1. januara Hrvatska postaje dio europodručja. To podrazumijeva i kovanje kovanica ovdje, kao i nabavljanje novčanica”, rekao je premijer Plenković.
“Smatramo da smo proces provodili vrlo sustavno. To je strateški cilj, koji ostvarujemo, koji će ostati. Zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos”, dodao je.
“Tokom jeseni finalizirat će se aktivnosti oko ulaska u Schengen. U ovim okolnostima, dobro je da smo eurozone. Bit ćemo zaštićeniji u svim izazovima koji su pred nama”, kazao je Plenković.
“Ovdje radi 70-ak radnika, Ovdje se kuju gromne količine kovanog novca. Za to treba dobra organizacija kovanog novca. Siguran sam da će sve biti obavljeno kako treba”, rekao je.
Boris Vujčić kazao je kako će se raditi u tri smjene. Plan je do kraja godine otkovati 420 miliona komada, odnosno 3700 tona.
“To je veliki logistički napor. To podrazumijeva i povlačenje kuna iz opticaja”, kazao je guverner.
“Sve su kovanice vrlo lijepe. Premijer je rekao da je bolje kad ih uzmu u ruku nego na slici”, našalio se Vujčić.
500 miliona komada novčanica kuna će se povući.
“Ne postoji takva garaža. Dogovorili smo se sa vojskom za izgradnju kapaciteta”, odgovorio je Vujčić na pitanje što će biti s kunama koje su u opticaju.
