Nakon osnovnih škola „Dašo Pavičić“, „Orjenski bataljon“ i „Ilija Kišić“, interaktivnu pametnu tablu dobila je OŠ „Milan Vuković“. Riječ je o donaciji Opštine Herceg Novi preko Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, u cilju promocije talentovanih učenika i unapređenja uslova za rad sa mladim darovitim Novljanima.
Kako je podsjetila sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, realizacija ovog projekta počela je prije tri godine, a poticajima predviđenim Pravilnikom o pružanju pomoći talentovanim učenicima, lokalna samouprava i sekretarijat na čijem je čelu nastoje da obezbijediti bolje uslove za rad.škole.
-Iako lokalna samouprava nema direktne nadležnosti kada je u pitanju organizacija rada u vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao odgovorna lokalna samouprava smatramo da je naš zadatak da pomognemo i unapredimo mogućnosti u ovom segmentu rada sa našom decom, rekao je Zambelić Pištalo i podsjetio da u ovu školu tada nije bilo ulaganja, a Opština Herceg Novi je u prethodnom periodu pomogla nabavku novih računara.
Vrijednost ove donacije je nešto više od 4.000 eura, a izvjesno je da će u narednoj školskoj godini i SŠ Ivan Goran Kovačić dobiti donaciju od Općine u vidu opremanja jednog ili dva kabineta, rekao je Zambelić. Pištalo.
Prema riječima direktora OŠ „Milan Vuković“ Mare Vujinović, dolaze nove generacije učenika i nova vremena, pa treba imati razumijevanja za nova interesovanja i napredak koji se danas stvara kod mladih ljudi.
Foto Opština HN
– Nastava se ne može podjednako održavati danas i prije 30 ili 40 godina, posebno u smislu sredstava za rad. Ne možemo imati dobrog profesora a da on nema šta da radi, ili da se oslanja na potrošni materijal bez ikakvih savremenih sredstava za rad 2022. godine. Moramo pratiti trendove i tokove i voditi računa o tome da sadašnje generacije budu tehnički mnogo pismenije od naše – one teoretski mogu imati manje znanja, a praktično mnogo više, rekao je Vujinović i dodao da je ovo samo početak misije stvaranja adekvatnih uslova. za posao.
– Ići ćemo ka cilju da omogućimo profesoru da bude cijenjena osoba u učionici i da ima sa čime da radi, jer će studenti više cijeniti svog profesora kada on u određenim trenucima nije bespomoćan u učionici. Nijedan zanat se ne može bez alata, pa i našeg učiteljskog, rekao je Vujinović i uputio riječi zahvalnosti Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, što je dosljedno i pokazalo u svako razumijevanje za ovu školu i uslove u kojima je radila.
Institut za javno zdravlje registrovao je 82 nova slučaja koronavirusa.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 961 uzorak na novi koronavirus.
Nije bilo preminulih. Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 76 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 564.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Nacionalni avio-prevoznik od danas, 7. maja, uvodi novu, treću liniju ka Francuskoj, pa se Parizu i Lionu pridružio i Nant, saopšteno je iz kompanije Air Montenegro.
Kako su kazali, direktan let iz Podgorice ka Nantu odvijaće se svake subote, sve do kraja oktobra.
“Nant se nalazi na gotovo svakoj listi gradova koje morate posjetiti, jedna je od glavnih luka u Francuskoj i grad bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa. Uz Air Montenegro, zelena prijestonica Evrope je nikad bliža putnicima željnim avanture i novih inspiracija”, naveli su u saopštenju.
Vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra, Dragana Frantov Nikolić poručila je da za letove ka i iz Francuske već postoji velika zainteresovanost.
“Zadovoljstvo nam je što našoj mreži, pored Pariza i Liona, dodajemo i Nant i što smo povezani sa veoma važnim i perspektivnim emitivnim tržištem Francuske. Uoči početka ljetnje sezone, ovako dobra avio-dostupnost će, bez sumnje, učiniti Crnu Goru još primamljivijom destinacijom i sigurna sam da ćemo benefite uvođenja ove tri linije za crnogorsku turističku privredu vidjeti već tokom ljetnje sezone koja je pred nama”, kazala je ona.
Karte za novu destinaciju mogu se rezervisati na sajtu Air Montenegro, kao i putem ostalih kanala prodaje.
Približavanjem ljetnje sezone, planiranje i organizacija dešavanja u Portonovom je uveliko u toku. Od koncerata i izložbi, preko modnih revija do karnevala i sportskih događaja, posjetioci i rezidenti će imati više nego dinamičnu ponudu u kojoj će moći da uživaju u mjesecima koji slijede.
Koncertom Dejan Petrović “Big Band”-a krajem aprila, u organizaciji Opštine Herceg Novi, zvanično smo i otvorili ovogodišnju sezonu događaja na otvorenom. Entuzijazam sa te večeri nastojimo da prenesemo u sve događaje koji nas čekaju, a koji obećavaju nezaboravnu sezonu.
Jedna od prvih novosti u predstojećem programu je novootvoreni jedriličarski klub Portonovi Yacht Club koji će privući ljubitelje jedrenja i morskih aktivnosti. Klub priprema niz događaja i aktivnosti koji će oduševiti jedriličare i ljubitelje jedrenja, dok će članovi kluba uživati u posebnim pogodnostima.
Osim događaja otvaranja, Portonovi Yacht Club će ovog ljeta organizovati dvije regate, popularnu EST105 internacionalu regatu Bari – Herceg Novi, koja će biti održana od 26-28 maja, kao i, već dobro poznatu, III Portonovi regatu “Bokeška ostrva”, koja će se održati od 10-12. juna.
Portonovi regata Bokeška ostrva
“Portonovi Yacht Club će omogućiti onima koji se još nisu oprobali u jedrenju, a to bi željeli, da pohađaju kurseve jedrenja sa iskusnim jedriličarima”, istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor kompanije Azmont Investments. On je dodao: “Portonovi se trudi da ponudi pregršt razloga zbog kojih bi ljudi željeli da dođu i zadrže se određeni period. Svi oni koji su željni avanture i uzbuđenja, predivnih pejzaža, vrhunskih spa centara i opuštanja, kao i izleta po Crnoj Gori i kulturnih dešavanja pored mora će ovog ljeta uživati u Portonovom. Osim toga, Tapasake Portonovi je najavio niz gostovanja svjetski poznatih imena iz svijeta muzike koja nas čekaju ovog ljeta.”
Portonovi Place to Be
Druga po redu Portonovi Wine Night, Mediterranean Sounds, Internacionalni Karneval i Sunset Yoga samo su neki od događaja koji nas očekuju u Portonovom tokom predstojećih mjeseci.
Svi događaji će blagovremeno biti najavljeni na zvaničnim Portonovi profilima na društvenim mrežama, kao i u lokalnim i regionalnim medijima.
debleni krst na pramčanom jarbolu JADRANA prije dvije godine u Tivtu
Na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“ u srijedu je dok je brod bio na vezu u luci Bar, došlo do ozbiljinje havarije – loma glavnog (deblenog) krsta na prednjem jarbolu broda.
Drveni krst koji služi za razapinjanje jedara i to tzv. košnjače i deblenjače, težak je nekoliko stotina kilograma i kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, pukao je uslijed lošeg materijala od kojeg je bio napravljen i ranijih oštećenja koja su na njemu evidentirana u prethodnom periodu. Srećom, prilikom pucanja, nije došlo do pada deblenog krsta na palubu broda, već je on ostao da slomljen i deformisan, stoji pri prednjem jarbolu učvršćen tzv. hajmicom, a čime su izbjegnute povrede i moguće ljudske žrtve među posadom broda koja se tada zatekla na manevarskoj palubi jedrenjaka.
„Iako je ovakvo oštećenje broda i njegove opreme nešto što po svom karakteru spada u tzv. „vanredni događaj“ o kome se po „Pravilu službe“ mora izvjestiti pretpostavljna komanda, iz Komande Mornarice VCG o vanrednom događaju na šb „Jadran“ nisu obavijestili Ministarstvo odbrane. Navodno, niko nije želio da „zagorča“ prvi radni dan novoimenovang ministra Raška Konjevića (SDP) koji je baš u srijedu bio prvi put na poslu na toj dužnosti“- tvrdi dobro upućeni izvor iz Mornarice.
Dan nakon incidenta, polomljeni debleni krst je u četvrtak skinut sa prednjeg jarbola „Jadrana“ kako ga prolaznici koji šetaju marinom u Baru blizu operatvne obale putničkog terminala gdje je jedrnjak vezan, ne bi gledali onako vidno deformisanog na snasti broda. Ovo potvrđuju i fotografije koje su čitaoci „Vijesti“ juče snimili u Baru.
pramčani jarbol JADRANA bez slomljenog deblenog krsta juče u Baru
Iz Ministarstva odbrane juče nisu odgovorili na pitanja u vezi incidenta i oštećenja koje je pretrpio školski brod „Jadran“ – da li su zvanično obavijiješteni od tome od Komande MVCG, te što se preduzelo da se utvrde uzroc havarije i odgovornost za nju. Naime, slomljeni debleni krst je relativno novi drveni element snasti „Jadrana“ a koji je napravila jedna hrvatska firma i isporučila za ugradnju na jedrenjak prilikom njegovog posljednjeg generalnog remonta što je obavljen u bivšem Jadranskom brodogradilištu Bijela. Taj remont koji je Ministarstvo obrane (MO) koštao ptreko 1,7 miliona eura obavljen je za vrijeme mandata Milice Pejanović-Đurišić (DPS) i Predraga Boškovića (DPS) na čelu tog ministarstva i to prilično nekvalitetno. Zbog toga je MO lani, dok ga je vodila bivša ministarka Olivera Injac, najavilo da će preispitati rad članova Nadzornog odbora koji je formiran za praćenje i prijem radova prilikom generalnog remonta školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka „Jadran“ u Bijeloj, a koji je obavljen od jeseni 2013. do proljeća 2017. godine.
Iz MO je marta prošle godine, rečeno je da je dio radova vrijednih ukupno oko 1,7 miliona eura, na brodu koji je ponos Mornarice VCG, obavljen vrlo nekvalitetno, a neki novougrađeni sistemi nisu nikada ni profunkcionisali kako treba. To se u prvom redu odnosi na novougrađeni sistem kimatizacije broda koji nikada nije proradio kako je planirano i projektovano, odnosno na ugrađene novoizrađene drvene elemente snasti „Jadrana“ koje je tada napravila jedna hrvatska firma iz Bakra. Skupo plaćeni drveni nastavci jarbola i kosnika, odnosno križevi na jarbolima pokazali su se mnogo nekvalitetnijima od narudžbom specifikovanih, a urađeni su od smrekovog drveta koje je još bilo prilično zeleno i nije dovoljno „odležalo“, pa su ubrzo po ugradnji evidentirane deformacije, pukotine i čak truljenja na djelovima novougrađenih drvenih elemenata snasti. Iako je su od generalnog remonta broda prošle tek nepune četiri godine, snast jedrenjaka MCG je već lani bila u tako lošem stanju da „Jadran“ nije bio sposoban da sigurno jedri bez opasnosti da će pod naprezanjem od podignutih jedara i vjetra u njima, neki od drvenih elemenata snasti pući i možda se srušiti na palubu.
U srijedu se baš to dogodilo u Baru i to u momentum kada debleni krst broda uopšte i nije bio opterećen razapetim jedrom jer je “Jadran” koji komanduje kapetan korvete Ivan Laković, već duže vrijeme vezan uz obalu i skoro da uopšte ne isplovljava na more.
Iz MO su ranije rekli da je taj resor sa tadašnjim Jadranskim brodogradilištem Bijela zaključilo ugovor 29.januara 2013. godine, o izvršenju usluge remonta i dokovanja školskog broda „Jadran“ prema prihvaćenoj tehničkoj specifikaciji.
„Ugovor je završen 29.novembra 2017. godine sačinjavanjem Zapisnika o prijemu remontnih radova, u kojem su navedeni svi nedostaci uočeni tokom primopredaje. Za praćenje i realizaciju ugovorenih radova oformljen je Nadzorni organ od strane Ministarstva odbrane. Tokom realizacije ugovora, ugovorena tehnička specifikacija imala je više zaključenih anexa i sedam Sporazuma.“- kazali su iz MO.
Zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza u dijelu roka izvršenja usluge i kvaliteta izvršenih radova, MO je kako su naveli, 15.decembra 2015. godine, pred Privrednim sudom u Podgorici prijavilo potraživanje u iznosu od 221.174,25€ na ime izrade novih elemenata drvenih snasti i na ime penala iznos od 92.628,57€.
„Presudom Vrhovnog suda Crne Gore dana 10.oktobra 2019. godine, ovaj postupak je okončan, tako što je djelimično usvojen tužbeni zahtjev u dijelu potraživanja zbog kašnjenja završetka remonta, dok je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev u dijelu izrade novih elemenata snasti. U svakom slučaju, Ministarstvo će ispitati rad Nadzornog organa i pozvati na odgovornost lica koja su učestvovala u ovom projektu.“- kazali su lani „Vijestima“ iz resora koji je tada vodila ministarka Olivera Injac.
Nezvanično, firma iz Hrvatske koja je angažovana za izradu novih drvenih elementa snasti za „Jadran“, osnovana je malo prije tendera za remont tog broda kojeg je raspisalo crnogorsko MO, a koje je tada vodila ministarka Milica Pejanović-Đurišić, te se ugasila odmah poslije „obavljenog posla“ na školskom brodu MVCG.
Iz Ministarstva odbrane na čijem je čelu sada lider SDP-a Raško Konjević nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li najnovia havarija koja se na brodu desila u Baru i činjenica da “Jadran” već duže vrijeme nije u stanju da jedri, niti brod uopšte isplovljava iz te luke, potvrđuje da Crna Gora nije u stanju da adekvatno odžava i opslužuje ovaj vrijedni, ali za održavanje i eksploataciju vrlo zahtjevam brod koji će dogodine navršiti 90. rođendan. MO nije odgovorilo ni pitanje što će taj resor preduzeti da se školski brod “Jadran” popravi, održava i koristi na adekvatan način, s obzirom na izuzetnu tehničku, istorijsku i kulturološku vrijednost tog broda i njegov značaj za pomorsku tradiciju svih bivših jugoslovenskih republika.
Najveća i najstarija regionalna izložba vina “Vinistra” svečano je u petak otvorena u porečkoj sportskoj dvorani Žatika, gdje na 3.500 četvornih metara izlaže više od 110 izlagača, od čega 80 vinara.
Predstavljanje europskog projekta The Malvasia Myth i masterclass s vinima iz projekta, vođena degustacija svjetskih malvazija, Chardonnay expression in Istria, pjenušci od autohtonih kvarnerskih sorti, finger food Plave Lagune u pop-up vinoteci, tek je mali dio bogatog stručnog programa koji očekuje do nedjelje posjetitelje Vinistre u Poreču.
“Istarska županija od samih početaka prati i financijski podupire Vinistru, jer su vino i vinarstvo dio naše tradicije i regionalnog identiteta. Danas s ponosom možemo reći da je Istra svjetski brend, bilo da govorimo o našim vinima ili maslinovom ulju”, poručio je istarski župan Boris Miletić.
Porečki gradonačelnik Loris Peršurić istaknuo je kako je “Vinistra za Poreč, ali i Hrvatsku puno više od sajma vina i vinarske opreme”.
“Ona je kroz sve svoje godine djelovanja brendirala i Istru, i malvaziju, i Poreč kao mjesto susreta najboljih vinara”, naglasio je Peršurić.
Važnosti te manifestacije za promociju vina istaknuo je i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić, dok je predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti potvrdio kako interes izlagača nikad nije bio veći, vjerojatno i zato što su se nakon dvije restrikcijske godine svi zaželjeli druženja s poslovnim partnerima i ljubiteljima vina.
“Lanjska godina označila je povratak u velikom stilu i u principu je bila bolja od svih očekivanja. Odradilo se jako puno posla i mislim da su istarski vinari generalno bili zadovoljni prodajom”, poručio je Benvenuti.
Na ovogodišnjem izdanju Vinistre sudjeluju i međunarodni partneri na projektu „The Malvasia Myth“, čiji je cilj valoriziranje i brendiranje svih vina koji se danas nazivaju imenom Malvazija, odnosno promocija njihovih područja i proizvođača.
LAG „Središnja Istra“, kao partner na ovom projektu, u suradnji s Udrugom Vinistra ugostit će predstavnike partnera iz Grčke i Italije te ih upoznati s područjem, specifičnostima, razvojem i značajem malvazija u Istarskoj županiji. Partneri će ujedno na zajedničkom štandu na Vinistri predstaviti svoja vina te će tako posjetitelji moći kušati malvazije iz Grčke i Italije, ali i ostalih područja koja se diče proizvodnjom ove vinske sorte.
Po prvi put u sklopu Vinistre postavljen je i štand posvećen ocjenjivanju Svijet malvazija gdje će se na tom punktu moći kušati malvazije iz deset zemalja uz vođene degustacije sommeliera u suradnji sa Hrvatskim sommelier klubom.
Humanitarni konvoj s 50 žena, djece i starijih osoba uspio je napustiti čeličanu Azovstalj u Mariupolju, potvrdila je sinoć zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
Pretpostavlja se da je u Azovstalju, uz branitelje, još oko 150 civila.
Ukrajina poduzima diplomatske korake kako bi spasila branitelje zarobljene u čeličani Azovstalj u Mariupolju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Sjedinjene Američke Države Ukrajini šalju novi paket vojne pomoći vrijedan 150 milijuna dolara, kojim će se za tu zemlju osigurati topničko streljivo, radari i druga oprema.
Prije tačno 30 godina, 6. maja 1992. u 16 sati i 43 minute u dubrovačkoj luci Gruž došlo je do najveće pomorske tragedije u suvremenoj Hrvatskoj: sudarili su se Jadrolinijin trajekt Ilirija i Atlasov turistički brod Aurora koji je kratko potom potonuo na dno, 20-ak metara od obale. U havariji je život izgubilo deset putnika Aurore, od kojih troje malodobne djece, a još 18 putnika s tog broda je ozlijeđeno.
Tragedija se dogodila pod još potpuno nerazjašnjenim okolnostima, a nakon više sudskih ročišta i saslušanja svjedoka s kopna i mora te vještaka, mnogi se tek sjećaju da je krivnja prema pomorskom pravu podijeljena u omjeru 70-30 posto. Po tome je, kažu stručnjaci, taj brodolom u središtu luke kuriozum i u svjetskom pomorstvu, piše Dubrovački vjesnik.
Već požutjeli zapisnici šturo izvješćuju da je do tragedije došlo oko 16,40 sati tijekom uplovljavanja Ilirije koja se s 96 putnika i članova posade upravo vraćala iz tada okupiranog Cavtata. Među putnicima su bili i radnici Hrvatske elektroprivrede koji su zbog radne obveze osiguravanja struje i uz oružani nadzor okupatora raditi u Hidroelektrani Plat.
Nedovršena utrka u luku spasa
Prisjećajući se te tragedije, očevici podsjećaju na veliku brzinu uplovljavanja brodova do koje je došlo iz straha da će okupatori zapucati na plovila, što se nerijetko događalo. Kapetani oba broda su, razumljivo, htjeli što prije uploviti u sigurnost luke Gruž jer je s okolnih brda prijetilo brojno topništvo Vojske SAO Istočna Hercegovina.
Na Aurori je vladalo euforično ozračje jer su Konavljani i Župljani čekali što prije vidjeti svoje najbliže koji su ih čekali u luci. Stoga su brodovi u punoj brzini uplovljavali u Gruž, ali je iznenada došlo do sudara kada je pramac značajno veće Ilirije kao skalpelom presjekao drveni trup 30 metara duge Aurore.
Nakon tog sraza Atlasovo plovilo je zastrašujuće brzo, za manje od pet minuta, potonulo na lučko dno. Vrtlog do kojeg je tom prilikom došlo povukao je u smrt još dio brodolomaca koje su, očajni zbog nemoći da im pomognu, promatrali građani s gruške rive. Jer, uz želju da čuju što je s njihovim najmilijima, mnogi su došli i da čuju ratne novosti.
Brodolomnicima su u najkraćem roku u pomoć priskočili posada i putnici s “Ilirije”, građani sa svojim barkama i brodovi Hrvatske ratne mornarice te liječnici koji su vrlo brzo stigli na mjesto tragedije o kojoj je vrlo brzo čuo cijeli grad i zbog sirena koje su parale zrak ratnog Dubrovnika. Nije bez značaja i podatak da je Aurora plovila pod zastavom Crvenog križa. No, to joj nije pomoglo jer je desetoro ljudi, uključujući troje djece, poginulo.
Luce Popović koja je radila u Crvenom križu prisjetila se tog kobnog dana, piše Dubrovački dnevnik.
– Bila sam na komandnom mostu kad se dogodio sudar. Bilo je dovoljno da Ilirija dodirne Auroru, ljudi su plivali, snalazili se, ali bilo je teško u tim virovima. Najviše su nam pomogli momci iz Odreda naoružanih brodova koji su uskočili u gumenjake i prevozili ljude. Ja u tom trenutku nisam znala plivati, jednostavno sam zablokirala. Kad sam došla u bolnicu bilo je tamo 50-ak ljudi – kazala je Popović koja je godinama nakon nesreće imala noćne more i bilo joj je posebno teško zbog stradale djece. Popović je naznačila kako neće mirna umrijeti dok se ne postavi neka spomen ploča kao trajno sjećanje na stradale.
Slavica Banović koja je izgubila dvije male kćerke prisjetila se kako je čupala kosu nakon što je saznala da su joj djevojčice poginule.
– Pitala sam se zašto sam ostala živa… Muž mi je puno pomogao nakon te tragedije, a pronalazila sam utjehu u crkvi. Bila sam mlada pa sam ostala nakon toga trudna sa sadašnjom kćerkom i malo sam došla sebi, ali curice su mi i dan danas u glavi – kazala je Banović koja nije pronašla zadovoljstvo nakon pravne presude kapetanu koji je skrivio nesreću. Naime, sudski vještak je kazao kako je kapetan Aurore donio krivu odluku jer se ubacio ispred Ilirije te je tako učinio opasan manevar. Kapetan je oslobođen, temeljem zakona o oprostu, zbog faktora stresa u situaciji koja je tada 1992. godine vlada za vrijeme rata.
Jedan od preživjelih, putnik Aurore, Rado Radić kazao je kako mu se činilo da se sve dogodilo kroz deset sekundi.
– Htio sam spasiti curice, ali nisam mogao doći do njih – kazao je Radić.
Lucija Mandun Mato Letunić Luce Letunić Senka Kralj Romano Kralj (8) Andrea Banović (3) Nikolina Banović (5) Jele Bogišić Šima Grbešić Nikola Bulum
Sud za prekršaje u Budvi sa odjeljenjima u Ulcinju, Baru, Kotoru i Herceg Novom je za prva tri mjeseca 2022. godine imao je u radu preko 8000 predmeta, od kojih je oko 3000 predmeta riješeno, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.
“Priliv predmeta u odnosu na 2021. godinu veći je za 1.563 predmeta ili 230 odsto. Izvršenje novčanih kazni u odnosu na 2021. godinu je povećano za skoro 90.000 eura, pa je sud na dan 31. mart 2022. godine realizovao oko 350.000 eura, što predstavlja povećanje od čak 35 odsto u odnosu na 2021. godinu”, rekao je on.
Prema njegpvom riječima, radi se o izuzetnom rastu u naplati novčanih kazni, kada se ima u vidu da su rezultati ostvareni u kriznim vremenima, u kojima je veliki broj fizičkih i pravnih lica zbog krize na globalnom nivou redukovao svoje poslovanje, odnosno prihode.
“Tendencija povećanja broja predmeta nastavljena je i u aprilu mjesecu, a rekordan rast se očekuje tokom tri mjeseca ljetnje turističke setone. Sud će i pored ogromnog povećanja broja predmeta, te sa jednim upražnjenim sudijskim mjestom (ostalo upražnjeno dana 19. aprila 2022.godine prestankom funkcije sutkinji Jasni Vrbici) i u narednom periodu nastaviti trend uspješnih rezultata o čemu će javnost blagovremeno obavještavati”, zaključio je Đukanović.
Količina otpada na crnogorskim plažama 20 puta prevazilazi dozvoljeni “prag vrijednosti” za koji se na nivou Evropske unije smatra da je obala u dobrom stanju, a bolje ne stojimo ni prema parametrima UN programa za prirodnu okolinu za područje Sredozemlja, čije vrijednosti probijamo osam puta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.
– Sveobuhvatnom analizom svih postojećih podataka koji su prikupljani tokom realizacije međunarodnih projekata (u periodu od 2013-2020. godine) utvrđeno je da su količine otpada na crnogorskim plažama značajno iznad tzv. “vrijednosti praga”. To su vrijednosti koje je neophodno dostići da bi se postiglo dobro stanje obale i one iznose 20 komada otpada na 100 metara dužine plaže (na nivou EU), odnosno 59 komada na 100 metara dužine plaže (na nivou Sredozemnog mora – UNEP) – navela je za Pobjedu stručna saradnica u Institutu za biologiju mora iz Kotora Milica Mandić.
Petsto otpadaka na 100 metara
Prema njenim riječima, rezultati količine otpada na crnogorskim plažama pokazali su veće zagađenje na plažama na području Bokokotorskog zaliva, koje nije pod uticajem otvorenog mora.
– Prosječna vrijednost otpada na plažama za sve ispitivane sezone i godine pokazala je abundancu od 492,22 komada na 100 m transekta plaže. Najdominantnija kategorija otpada na plažama su vještački polimerni materijali, sa udjelom između 62,83-90,6% za sve ispitivane plaže i sve analizirane sezone – kazala je Mandić.
Ističe da upravo objavljena najnovija istraživanja Instituta za biologiju mora, koja su radili u saradnji sa kolegama iz Albanije i Italije, utvrdila su slično stanje zagađenja na plažama na regionalnom nivou, odnosno potvrdila hitnost u donošenju adekvatnih mjera upravljanja otpadom i mjera za smanjenje količine otpada u moru.
Pomenuta istraživanja, kaže Mandić, objavljena su u prestižnom međunarodnom časopisu “Marine Pollution Bulletin”, jednom od najznačajnijih naučnih časopisa iz oblasti zagađenja morske sredine.
Ona smatra da sve ukazuje da je ključ rješavanja problema zagađenja mora – na kopnu, odakle potiče gotovo četiri petine otpada koji završi u najveća vodena prostranstva na planeti.
– Nedavne analize su pokazale da je između 4,8 i 12,7 miliona tona otpada dospjelo u okeane 2010. godine. Tokom 2017. godine proizvedeno je 348 miliona tona plastike na globalnom nivou (PlasticsEurope, 2018), a očekuje se da će se tokom sljedeće dvije decenije količina proizvedene plastike udvostručiti (Geyer i sar, 2017) – ističe sagovornica Pobjede.
Napominje da je ukupno izračunato da Crna Gora doprinosi zagađenju mora sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje.
Ona podsjeća da je u periodu od 2013. do 2016. godine regionalno istraživanje pokazalo da je u želucima ključnih ekonomski važnih vrsta plave ribe evidentirano prisustvo partikula mikroplastike.
Plastika u moru
Podaci za brigu
Mandić je istakla da je istraživanje sprovedeno u periodu od 2014 do 2018. godine vezano za zagađenje crnogorskih teritorijalnih voda takođe pokazalo rezultate za brigu.
– Količina zabilježenog otpada je u opsegu od 10-1290 komada otpada po km2 površine morskog dna, odnosno od 0,6-699 kg/km2 površine. Za procjenu nivoa pritiska otpada na morski ekosistem koriste se srednje vrijednosti dugoročnog niza podataka, što za navedeni petogodišnji ciklus iznosi oko 260 komada otpada/km2 (84kg/km2). Svaka istraživana pozicija tokom svih pet godina bila je pozitivna na nalaz otpada, što upućuje na činjenicu da je morsko dno pod izuzetno velikim pritiskom – kazala je Mandić.
O kakvim je količinama riječ, pokazuje poređenje sa Sredozemnim morem, za koje su definisane bazične vrijednosti količine otpada na morskom dnu (vrijednosti iznad kojih se smatra da je došlo do značajnog pritiska i narušavanja dobrog stanja morskog eksositema).
– Ove vrijednosti su u opsegu od 130 do 230 komada/km2, što vodi zaključku da u crnogorskim vodama količina otpada značajno ugrožava zdravlje morskog ekosistema – upozorava sagovornica Pobjede.
Najviše otpada
Mandić navodi podatak da je, prema petogodišnjem istraživanju, utvrđeno da najveća količina plastičnog, a ujedno i ukupnog otpada (tzv. “vruće tačke”) utvrđena u području između Petrovca i Sutomora, te između Bara i Ulcinja na dubinama između 50 i 65 metara.
– Analiza pojedinačnih komada otpada i potencijalnih izvora zagađenja pokazala je da je najveći dio otpada porijeklom sa kopna (oko 60%), odnosno posljedica nemarnog ponašanja lokalnog stanovništva, sektora turizma i rekreacijskih aktivnosti, ali prije svega lošeg upravljanja otpadom na kopnu. Za oko 30% analiziranog otpada nije bilo moguće utvrditi porijeklo – ističe sagovornica.
Mandić pojašanjava da su analize sprovođene tokom ljetnjih mjeseci, a uzorkovanje se obavljalo kočarskom mrežom u okviru projekta MEDITS (Mediteransko međunarodno istraživanje kočarskih resursa) koji se sprovodi u svim zemljama Sredozemnog mora uz korišćenje standardizovanih protokola.
Ona kaže da je razlog većeg zagađenja Jadrana u odnosu na većinu sredozemnih zemalja najvjerovatnije posljedica intenzivnog nanosa otpada riječnim tokovima i slivovima u more.
– Ovoj pretpostavci doprinosi podatak da je najzagađeniji dio Jadrana sjeverozapadni dio, kome pripada rijeka Po, dok u jugoistočnom dijelu značajnu količinu otpada nanose rijeke Bojana i Drim – kaže Mandić.
Prvo uspostaviti stalni monitoring stanja
Na pitanje kako se može promijeniti loša slika i smanjiti količine zagađenja mora, Mandić precizira da postoji niz poteza koje moramo preduzeti.
– Naši rezultati pokazuju da će postizanje dobrog stanja mora, kada je u pitanju zagađenje otpadom, za Crnu Goru biti izuzetno težak i dugotrajan proces. Ipak, da bismo započeli sa umanjenjem količine otpada u moru neophodno je uspostavljanje mehanizama za praćenje stanja (monitoringa) i to dugoročnog, ali i dodatno obrazovanje i obuka ljudi koji će biti odgovorni u sistemu upravljanja otpadom (posebno u kontroli) i implementaciji relevantnih praksi – kazala je Mandić.
Ona podsjeća da je krajem 2019. godine usvojen Zakon o zaštiti morske sredine koji je harmonizovan sa najznačajnijim evropskim direktivama za očuvanje i unapređenje morske sredine.
– Zakon daje smjernice za izradu strategije zaštite morske sredine koja će definisati kriterijume za dostizanje dobrog stanja morskog ekosistema, kao i program mjera i preporuka za održavanje dobrog stanja mora – kazala je ona.
Dodatno, kako kaže, nadati se da će tokom 2022. godine u Crnoj Gori biti zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih kesa, “što će svakako umanjiti količinu ukupnog otpada, ali neće riješiti problem velikih količina otpada na morskom dnu”.
Plastika u-moru–Greenpeace
More plastike
Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN-a) iz 2020. godine, količina otpada koji godišnje završi u Sredozemnom moru je nevjerovatnih 229.000 tona.
Zemlje regije, uključujući i Crnu Goru, ubrajaju se među prvih deset koje doprinose ukupnom zagađenju Sredozemnog mora plastičnim otpadom sa prosječnih 8,7 kg odbačene plastike po glavi stanovnika. Najvećim dijelom ove su brojke posljedica lošeg upravljanja otpadom, ocijenjeno je u IUCN-ovom izvještaju “Plastično more: Sredozemlje” objavljenom krajem oktobra 2020. godine.
Efekat na živi svijet
Prema riječima Mandić, otpad u moru utiče na mnoge vrste organizama u svim poznatim tipovima staništa.
– Prema dostupnoj literaturi, oko 134 vrste su pod značajnim negativnim uticajem otpada i to samo na području Sredozemnog mora a ključni problemi su upetljavanje u ribarske alate, ingestija makro i mikro čestica plastike, gubljenje staništa… Ipak, podaci su vrlo oskudni i odnose se najvećim dijelom na ugrožene i rijetke vrste (morske kornjače i morske sisare) – kaže ona.
Dodaje da uticaj mikroplastike kroz lanac ishrane može biti različit.
– U zavisnosti od hemijskog sastava plastike, moguć je uticaj aditiva (od kojih se plastika pravi) na fiziologiju morskih organizama i kroz lanac ishrane na zdravlje ljudi – navodi ona.
