Počasni građanin Herceg Novog, Norvežanin Per Jarle Eriksen, posjetio je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o nastavku saradnje i aktuelnim pitanjima od značaja za grad.
Eriksen je tokom sastanka najavio donaciju iz Levangera u vidu specijalnog kamiona preduzeću “Čistoća”, koja treba da bude realizovana u junu ove godine. Kako je rečeno, donacija će biti nastavak aktivnosti kroz koje prijatelji iz Norveške već godinama doprinose unaprijeđenju kvaliteta rada ovog novskog komunalnog preduzeća.
Ističući da će saradnja sa Herceg Novim biti nastavljena, Eriksen je poručio da su “donacije kratkoročne, a prijateljstvo je ono što ostaje”.
Predsjednik Katić i saradnici zahvalili su Eriksenu na ovoj inicijativi, kao i donacijama tokom prethodnih godina, saglasivši se sa njim da se najveća vrijednost ogleda u razmjeni iskustava i dugogodišnjem prijateljstvu Norvežana i Herceg Novog.
Najavljeno je da će Eriksen sa direktorom hercegnovske “Čistoće” sjutra boraviti u Konjicu (BiH), gdje će biti održana sjednica udruženja Anin Balkan. Ovo udruženje je krovni donator za 10 komunalnih preduzeća iz 6 opština sa prostora bivše Jugoslavije, među kojima je i Herceg Novi. Sjutrašnjoj sjednici prisustvovaće norveški predstavnici i rukovodioci komunalnih preduzeća iz našeg regiona, kako bi sumirali utiske i izveli presjek stanja četvorogodišnje saradnje.
Sastanku u Opštini Herceg Novi su prisustvovali i potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović i direktor preduzeća „Čistoća“ Milovan Benderać.
Podsjetićemo, Eriksen je dobitnik Povelje počasnog građanina Opštine Herceg Novi 2013. godine, a samo prijateljstvo građana Herceg Novog i norveškog naroda traje preko 50 godina – još od davne 1966. Dugogodišnji veliki prijatelj Herceg Novog inicirao je i učestvovao u realizaciji brojnih donacija za hercegnovska komunalna preduzeća, kojima su prijatelji iz Norveške doprinijeli njihovom opremanju i unaprijeđenju rada.
Rusija je na mirovnim pregovorima u utorak obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva i sjevernog grada Černihiva, a Ukrajina je predložila neutralni status uz međunarodna jamstva da će biti zaštićena od napada
Ukrajinski pregovarači su rekli da su predložili status po kojem se njihova zemlja ne bi učlanjivala u saveze ili imala baze za strane vojnike, ali bi joj se sigurnost jamčila pod uvjetima sličnima članku 5. koji govori o kolektivnoj obrani NATO-a.
Kao zemlje koje bi pružila ta jamstva naveli su Izrael te članice NATO-a Kanadu, Poljsku i Tursku.
Zamjenik ruskog ministra obrane Aleksander Fomin izjavio je da je Rusija odlučila smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černihiva kako bi se stvorili uvjeti za dijalog.
Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski izjavio je da će proučiti ukrajinske prijedloge i prenijeti ih predsjedniku Vladimiru Putinu.
Na pregovorima u utorak u Istanbulu ostvaren je dosad najveći napredak, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Dodao je da Turska pozdravlja kompromis i razumijevanje dviju strana u određenim pitanjima i istaknuo da rat mora završiti što je prije moguće.
Najavio je da bi o “najtežim pitanjima” u dogledno vrijeme trebali razgovarati ukrajinski i ruski ministri vanjskih poslova, nakon čega bi uslijedio sastanak čelnika dviju država.
Ukrajinski prijedlozi su najdetaljniji i najkonkretniji koje je Kijev dosad javno objavio. Sastanak u Istanbulu bio je prvi uživo nakon nekoliko krugova pregovora koji su održani putem videoveze.
“Ako se uspijemo dogovoriti o tim ključnim prijedlozima, a to nam je najvažnije, Ukrajina će biti u poziciji da potvrdi svoj sadašnji status države koja nije članica nijednog bloka i ne posjeduje nuklearno oružje, u formi trajne neutralnosti”, rekao je ukrajinski pregovarač Oleksander Čalij.
“Nećemo otvarati baze za strane vojnike na našem teritoriju niti ih raspoređivati na našem tlu i nećemo ulaziti u vojno-političke saveze”, naglasio je.
Vojne bi se vježbe održavale uz suglasnost država-jamaca.
Ukrajinski pregovarači kažu da u njihovim prijedlozima ima dovoljno materijala da bi se mogao dogovoriti sastanak ukrajinskog i ruskog predsjednika Volodimira Zelenskija i Vladimira Putina.
U Crnoj Gori je u prethodna 24 sata registrovano 92 novozaraženih virusom korona, a preminula je jedna osoba od posljedica infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa završile si analizu i dostavile rezultate za 1.840 uzoraka.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 28, Pljevalja 11, Kotora deset, Herceg Novog osam, Bara sedam, Budve i Tivta po šest, Bijelog Polja, Nikšića i Rožaja po tri.
Na Cetinju i u ulcinju su registrovana po dva slučaja koronavirusa, a u Beranama, Kolašinu i Tuzima po jedan.
Broj oporavljenih pacijenata u posljednja 24 sata iznosi 125, objavljeno je iz IJZ-a, a broj aktivnih slučajeva je 622.
Demokratskoj partiji socijalista nedavno je dostavljen snimak na kome se jasno vidi krivotvorenje i zloupotreba glasanja koja se desila na sjednici Skupštine opštine Kotor, koja je održana 24. marta 2022. godine. Ovaj inkriminišući materijal, na kome se vidi da čin glasanja ne obavlja odbornik koji je prozvan, i koji je jedini ovlašćen da glasa, već to čini drugo lice, za koje je utvrđeno da je Milica Ljutić, izabrana 2020. godine za odbornicu na listi DPS, jasan je pokazatelj da je došlo do kršenja Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Dejan Ognjanović i Milica Ljutić, dva su člana koji pored Mladena Donkovića čine tročlanu grupu za koju postoje osnovi sumnje da je pod pritiskom i političkom korupcijom zloupotrijebila mandat koji je dobila od Demokratske partije socijalista, zbog čega su izbačeni iz partije.
Povodom protivzakonitog djelovanja Milice Ljutić, zloupotrebe i krivotvorenja glasanja, kao i pomaganja u sprovođenju čina političke korupcije, Opštinski odbor DPS Kotor ubrzo će obavijestiti javnost o svojim narednim potezima.
Opštinski odbor DPS Kotor
Zaštita morskih područja je izuzetno značajno pitanje za našu zemlju i region, a njime nastojimo da očuvamo svoje prirodne resurse, biodiverzitet i uspostavimo kontrolu u razvoju našeg morskog i priobalnog područja, u skladu je s ustavnim opredjeljenjem Crne Gore kao ekološke države, ali i vizijom razvoja EU koja je istaknuta kroz Zeleni sporazum, poručila je glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom Zorka Kordić na promociji Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) i zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori.
Ona je, na događaju koji su organizovali Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, naglasila da je zaštita morskih i priobalnih područja jedan od glavnih ciljeva Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR), a ujedno i jedan od zahtjeva Zajedničke pozicije EU za poglavlje 27 – Životna sredina.
Prisutni su imali priliku da pogledaju film o zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori „Vratimo se prirodi“, nevjerovatnim kadrovima prirode zaštićenih morskih područja Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, ali i da čuju priče lokalnog stanovništva, ribara, ugostitelja na području Starog Ulcinja i saznaju šta za njih predstavlja zaštita koju njihov dio Mediterana sada uživa.
Govoreći o značaju zaštite morskih oblasti, generalna direktorica Direktorata za prirodu u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović izrazila je posebno zadovoljstvo zbog prilike da se istaknu i podijele zasluge sa svim partnerima koji su učestvovali u uspostavljanju zaštite morskih područja, a s kojima će se nastaviti intenzivna saradnja u oblasti zaštite prirode.
– Glavni povod okupljanja je posvećenost zaštiti mora i morskog biodiverziteta, kojim smo se tokom 2021. godine intenzivno bavili, dok je u planu kontinuirano i neprekidno bavljenje ovom temom, koja će ostati u fokusu – poručila je Brajović i dodala da je film „Vratimo se moru“ pun emocija, surove realnosti, ali i nade, ljepote i optimizma, da još ima vremena da se sačuva ono najljepše i najvrijednije što nemamo pravo da uništimo.
Foto: Kancelarija za evropske integracije
Projektni službenik za strateški projekat EUSAIR Facility Point Miloš Mugoša upoznao prisutne sa EUSAIR Strategijom, nacinom sprovodjenja i koordinacijom na nacionalnom i makro-regionalnom nivou. On je predstavio i pripritetne oblasti u okviru ove strategije, istakao značaj makro-regionalnog pristupa u rješavanju problema u Jadransko-jonskom regionu i mogućnostima za finansiranje ciljeva i prioriteta koji su prepoznati u okviru EUSAIR-a.
Rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima, Ivana Stojanović predstavila je tri morska parka prirode koja su proglašena tokom 2021. godine, njihove osnovne karakteristike, nevjerovatne vrijednosti i ciljeve zaštite, u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Prezentovala je mogućnosti, izazove i prednosti zaštite ovih morskih područja, poručujući da aktivnosti na njihovoj efikasnoj zaštiti od strane upravljača, Javnog preduzeća Morsko dobro, u saradnji s Ministarstvom i drugim partnerima, tek predstoje.
Događaj je organizovan uz podršku strateškog projekta „Jedinica za podršku – Podrška upravljanju Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR) – Facility Point“, u okviru kojeg je i urađen promotivni film.
Mogućnosti da Crna Gora nadomjesti gubitak turista s ruskog i ukrajinskog tržišta tokom ove ljetnje turističke sezone su veoma male, smatra dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.
On je u intervjuu za portal RTCG kazao da nas ni ove, kao ni prošle godine, od gubitaka u turizmu ne može spasiti region, koji je, kako je rekao, jedno od najsiromašnijih i sezonski najkoncentrisanijih turističkih tržišta u Evropi.
Ratković je ocijenio i da oporavak ukrajinskog tržišta, usljed rata u toj zemlji nakon ruske invazije, ne može biti brz. Put do vraćanja na raniji standard biće dug zbog velikih razaranja.
U kontekstu crnogorskih sankcija Rusiji, Ratković je dodao da će proći još dosta godina do normalizacije odnosa Evrope i Rusije, te da će Crna Gora dijeliti sudbinu tih odnosa.
Na pitanje u kojoj će mjeri rusko-ukrajinska kriza uticati na predstojeću turističku sezonu, Ratković je odgovorio da će negativan uticaj biti dvostruk.
“Direktni, u smislu izostanka dolazaka sa tržišta Ukrajine i Rusije i, indirektno, zbog relativne blizine epicentra ratnog požara i prijetnje njegovog širenja ka Zapadnom Balkanu. Sa ovih tržišta su dolasci potpuno neizvjesni, osim izbjeglica, a pogotovu onih koji kod nas imaju nekretnine. Negativan eho se može proširiti i na izvjesno osujećenje dolazaka i sa nekih drugih tržišta”, saopštio je Ratković.
Prema njegovim riječima, oporavak ukrajinskog tržišta ne može biti brz.
“Već im je zemlja pretrpjela ogromna razaranja, pa će put do vraćanja na raniji standard biti dug. Mi smo, kao NATO članica i kandidat za EU sa Rusima u odnosu sankcija, koje su važile, u manjem obimu, i prošle godine. Mislim da su, barem u srednjem roku, ova tržišta za nas izgubljena”, smatra Ratković.
Boka Kotorska – foto Boka News
Na pitanje može li Crna Gora nadomjestiti gubitak turista iz Rusije i Ukrajine sa nekih drugih tržišta, Ratković je odgovorio da su mogućnosti za to u ovoj sezonu veoma male.
On smatra da je kasno za repenetraciju na organizovano evropsko turističko tržište u kratkom roku, čak i da su normalne okolnosti.
“Naša je velika strateška greška što smo u ove dvije godine potpuno zapostavili organizovano turističko tržište najjačih emitivnih zemalja Zapadne Evrope. Valjalo bi da odmah krenemo ka tim tržištima, ali mi nijesmo ni organizaciono, ni politički sada spremni za to. Imamo blokadu gotovo svih institucija sistema i neadekvatnu destinacijsku turističku organizaciju, bez čega nije moguće efikasno upravljati poslovanjem i razvojem turizma”, dodao je Ratković.
Prema njegovim riječima, ni ove godine, kao ni prošle, od gubitaka u turizmu nas ne može spasiti region, koji je jedno od najsiromašnijih i sezonski najkoncentrisanijih turističkih tržišta u Evropi.
“Naš strateški izlaz jeste odlučna repenetracija na najjača emitivna tržišta Evrope, na koja se možemo vratiti u srednjem roku, uporedo sa napredovanjem na putu integracije u EU, koji je bio jako spor, a gotovo zamro u predhodne dvije godine”, rekao je Ratković.
Bez dominantnog učešća zapadnoevropskog organizovanog tržišta, kako smatra, ne može se očekivati uspješan razvoj održivog turizma u Crnoj Gori.
“Valorizacija naših nesumnljivih turističkih resursa, kao što su prethodne tri decenije jasno pokazale, nije moguća sa dominantnim osloncem na regionalna i istočna tržišta. Iskustvo ostalih turističkih zemalja Mediterana jasno pokazuje da smo mi, odnosno naš turizam, žrtva pogrešnog tržišnog izbora”, zaključio je Ratković.
Crna Gora dugo je bila magnet superjahtama, turistima i ruskim špekulantima na tržištu nekretnina, no sada se suočava s neizvjesnom budućnošću. Nakon što se ta jadranska zemlja obvezala uvesti sankcije Rusiji po uzoru na EU, nekad pouzdani dotok novca iz Rusije doveden je u pitanje.
Nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu u veljači, Crna Gora, nova članica NATO saveza i kandidatkinja za EU, našla se u neočekivanoj poziciji pošto nametanje sankcija prijeti njezinom gospodarstvu.
Bilo kakav udarac za gospodarstvo mogao bi se pokazati kobnim za zemlju sa samo 620.000 stanovnika. Otprilike četvrtina gospodarstva otpada na turistički sektor, koji je u velikoj mjeri više od desetljeća ‘hranila’ Rusija.
„Sviđaju nam se Rusi i ovisimo o njima“, rekla je Danica Kazanegra Gregović, izvršna upraviteljica turističke agencije Gulliver Montenegro u obalnom odmaralištu Budvi.
Na glavnom šetalištu u Budvi češće se čuje ruski nego crnogorski, a ondje se nalaze i lokali i škole namijenjeni ruskim iseljenicima, čija zajednica broji nekoliko tisuća ljudi.
Za Gregović i mnoge druge, invazija na Ukrajinu, nakon koje su brzo uslijedile zapadne sankcije za ruske financijske institucije i zabrana leta diljem Europe, izazvala strah od negativnih posljedica.
Trenutak nije mogao biti gori.
Za destinaciju poput Crne Gore, ovisne o turizmu i teško pogođene pandemijom, predstojeća sezona željno se iščekivala jer su je svi vidjeli kao mogućnost da se profitira od turista željnih putovanja.
„Već smo preživjeli nekoliko godina s ne baš sjajnom turističkom sezonom. Ovo će nas pogoditi više nego što bismo htjeli priznati“, rekla je Gregović.
Neizvjesna budućnost
Povrh postojećih poteškoća, novac koji je pristizao na tržište nekretnina uzduž crnogorske obale prestao je teći jer je Rusima sve teže premještati svoj novac u inozemstvo.
Godinama su bezvizni režim i blagi zakoni o ulaganju stvarali temelje za dotok ruskog novca u Crnu Goru. To je izazvalo nagli skok na tržištu nekretnina, koji je nekad netaknuti krajolik crnogorske obale pretvorio u gomilu stambenih zgrada i stanova.
„Većina novca koja se ulagala u obalu je stizala iz Rusije“, objasnio je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog upravitelja antikorupcijske skupine Mans.
Crna gora je bila omiljeno odredište Rusa radi kupovine nekretnina ili skrivanja vlastite imovine od zakona, dodao je Milovac.
Rusi također čine većinu korisnika crnogorske politike ekonomskog državljanstva, koja pojedince, koji su u zemlju uložili 450.00 eura, nagrađuje putovnicom.
Nešto više od 65 posto takozvanih „zlatnih putovnica“ u posljednjih je 14 mjeseci dodijeljeno ruskim državljanima.
No, nakon invazije i popratnih sankcija, dvije različite agencije za nekretnine u Budvi su objavile da je kupovina nepokretne imovine u gradu stala.
„Sve je stalo. Gradnja je ili prestala ili ljudi rade s velikim poteškoćama“, rekao je Jovan, 44-godišnji vlasnik lokala u Budvi.
Budva- foto Tonči Plazibat
To se zbiva nekoliko mjeseci prije turističke sezone i dovest će do problema koji će naštetiti poslovanju, dodao je.
Crnogorski dužnosnici brzo su pokušali umanjiti nastale strahove nakon što je vlada obećala uvesti sankcije u skladu s onima koje je uvelo 27 članica EU-a.
Sankcije još uvijek nisu uvedene zbog političkih nesuglasica, no dužnosnici su se ipak obvezali provesti mjere kojima bi se ublažila ekonomska šteta povezana s ratom poput rasta cijena goriva i osnovnih životnih potrepština.
„Nažalost, dogodio se rat i mi ćemo morati preusmjeriti našu pažnju na druga tržišta“, rekao je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, dodavši da je došlo vrijeme za nov način razmišljanja.
Možda je krajnje vrijeme da Crna Gora diversificira svoju ekonomiju i možda je krajnje vrijeme da Crna Gora ne bude ovisna o isključivo turizmu, dodao je Radulović.
Odnosi s Rusijom
Rat i njegove posljedice narušavaju višestoljetne bratske odnose između Crne Gore i Rusije, koje dijele slavensko i pravoslavno nasljeđe.
Nakon što se Crna Gora osamostalila od Srbije 2006., zemlja je izgradila stabilne odnose s Moskvom i ubrzo postala omiljena destinacija za Ruse koji se žele premjestiti u inozemstvo, ulagati ili putovati.
No, odnos dviju zemalja nije uvijek bio besprijekoran.
Crnogorski su dužnosnici 2016. godine optužili Moskvu da je planirala državni udar, čija je svrha bila spriječiti da se ta bivša jugoslavenska republika pridruži NATO savezu.
Kremlj je u više navrata poricao da je imao ikakve veze s bilo kakvom urotom, odnosno planiranjem puča.
Nakon navodnog pokušaja puča, Crna Gora se pridružila vojnom savezu kojeg vode Sjedinjene Američke Države i nastavila je s pregovorima za ulazak u EU.
Kratka razdoblja nesuglasica nisu spriječila Ruse da u velikom broju nastavljaju stizati u Crnu Goru.
No, za Ruse smještene u Crnoj Gori, Putinov rat u Ukrajini izazvao je dodatne neugodnosti.
Mnogi su sada odsječeni od Rusije i ne mogu pristupiti svojoj gotovini u ruskim bankama, a njihove su kreditne kartice blokirane.
„Možda je naša krivnja što nismo objasnili koliko je opasan (Putin). Svi ljudi koji su na neki način povezani s Rusijom mnogo će toga izgubiti“, rekao je Marat Gelman, ruski sakupljač umjetnina u Budvi i istaknuti Putinov kritičar.ž
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 34. dan. Irpinj je oslobođen, objavio je noćas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i potvrdio – da je njegova zemlja spremna razgovarati o neutralnosti, ali uz sigurnosna jamstva. Uoči početka novog kruga mirovnih pregovora ukrajinske i ruske strane u Istanbulu, agencije su objavile – da je Moskva spremna pustiti Ukrajinu da se pridruži Europskoj uniji. Inače, i dalje je najteža humanitarna situacija u opkoljenome Mariupolju.
Ključni događaji:
– The Wall Street Journal piše da su Roman Abramovič i dvojica pregovarača iz Ukrajine imali simptome trovanja
– Zemlje G7 objavile su da neće plaćati plin u rubljima, Rusija prijeti potpunim prestankom isporuke
– Američki predsjednik Joe Biden zanijekao je da poziva na promjenu režima u Rusiji
– Predstavnici Rusije i Ukrajine sastat će se ovog tjedna u novom krugu pregovora. Ukrajina je rekla da će se dvije strane sastati danas u Turskoj
– Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija povukla trupe koje su okruživale Kijev nakon što je pretrpjela znatne gubitke
– Zelenski kaže da je spreman razgovarati o tome da Ukrajina prihvati neutralni status kao i da napravi kompromise oko statusa istočnog Donbasa
– Prije početka pregovora, delegatima se obratio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan
– Ukupno je 144 djece do sada ubijeno, a više od 220 ozlijeđeno
10:01
Predsjednik ukrajinske Vrhovne rade Ruslan Stefančuk zatražio je u svom govoru predsjednicima parlamenata EU-a uvođenje novih sankcija Rusiji kako bi se “razbila okosnica kriminalnog ruskog režima”.
– Potrebne su “nove i nove sankcije kako bi se razbila okosnica kriminalnog ruskog režima”, kazao je Stefančuk u svom obraćanju putem video veze Konferenciji predsjednika parlamenata država članica EU-a u Brdu kod Kranja.
Stefančuk je apelirao na olakšanje nacionalnih procedura za slanje pomoći Ukrajini, istaknuvši da “ako ne zaustavimo izvor patnje možemo očekivati samo gore – više žrtava, više ubijenih, više izbjeglica
Odbor povjerenika Opštine Tivat danas će na prvoj svojoj radnoj sjednici, razmotriti predlog Odluke o budžetu tog grada za 2022.
Prema odluci koju je još u decembru prošle godine pripremila administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) i u koju su u mđeuvremneu inkorporirana i dva amandmana kako bi se budžet uskladio sa novim zakonskim rješenjima donešenim kroz program programom „Evropa sad“, u gradskoj kasi Tivta ove se godine očekuje ukupno 18.635.700 eura, što je za oko 1,7 miliona eura više nego što je iznosio budžet za 2021.
Usvajanje budžeta za 2022. godinu inače, opstruirala je tivatska opozicija jer su DPS, SDP, SD i HGI mjesecima bojkotovali rad lokalnog parlamenta i time ga ostavljali bez kvoruma za održavanje sjednica. Zbog toga što duže od šest mjeseci nije obavljao svoju funkciju, Vlada Crne Gore je 10.marta i raspustila dosadašnji saziv SO Tivat i imenovala petočlani Odbor povjerenika koji će do vanrednih izbora 5.juna i konstituisanja na njima izabranog novog saziva SO, vršiti funkciju lokalnog parlamenta. „Prinudni upravici“ tako će već danas razmatrati odluku o budžetu čije je donošenje mjesecima spriječavala opozicija, pa je grad Tivat bio doveden u situaciju da se Opština finansira po odlukama o privremenom finansiranju koje su dozvoljavale mjesečni utrošak novca iz gradske kase u visini od jedne dvanaestine ukupnog prošlogodišnjeg rashoda budžeta.
Sa sjednice Odbora povjerenika u Tivtu
Inače, izvornii prihodi ovogodišnjeg budžeta iznose 18.435.700 eura, od čega su 7,59 miliona eura prenijeta neutrošena sredstava iz prošle godine, prihod od poreza iznosi 7,2 miliona, a od naknadi 2,35 miliona eura. Takse i tzv.ostali prihodi kumulativno će u gradsku kasu Tivta ove godine donijeti 1,15 miliona eura, dok su donacije planirane na iznos od 140.000 eura. Planiran je budžetski deficit od 200.000 eura koji će se pokriti prodajom imovine Opštine, bez dodatnih zaduživanja.
Za tekuću potrošnju ove će godine iz budžeta Tivta otići 7,9 miliona eura (troškovi rada lokalne administracije i transferi lokalnim preduzećima, ustanovama, pojedincima, institucijama i NVO sektoru), na otpatu dugova i kreditnih obaveza iz ranijeg perioda biće utrošeno 867.500 eura, dok će za kapitalne izdatke biti izdvojeno nešto preko 9,7 miliona eura.
Zanimljivo je da su budžetom za ovu godinu predviđena izdvajanja za bruto zarade i ostala lična primanja zapolsenih u lokalnoj upravi na iznos od 3,17 miliona eura. To je za čak 16% manje nego u 2020. kada je Tivtom vladala koalicija DPS-SDE-HGI, a što je rezulat u međuvremenu sprovedene racionalizacije i smanjenja broja zaposlenih u Opštini koju je lani odradila aktuelna vlast građanskih listi NP-BF-GB. Isto tako, naknada za zimnicu radnicima lokalne uprave ove će godine biti za čak 40% manja nego lani što je takođe produkt smanjenja broja radnika, a za 70% u odniosu na lani smanjeni su i planirani izdaci za otpremnine jer je racionalizacija lokalne uprave već u najvećoj mjeri završena tokom prošle godine.
Sastanak-u-Bugarskoj-foto: Tviter /Twitter/ nalog premijera Zdravka Krivokapića
Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da je na sastanku sa bugarskim kolegom Kirilom Petkovom dogovoreno pokretanje novih avio linija između Sofije i Podgorice i Varne i Tivta.
Krivokapić je na Tviteru /Twitter/ naveo da je dogovoreno i unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i turizma.
“Na sastanku sa bugarskim premijerom Kirilom Petkovom dogovorili smo pokretanje novih avio linija Sofija – Podgorica i Varna – Tivat, kao i unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i turizma”, napisao je Krivokapić.
Kako je naveo, dogovorili su se i da uskoro potpišu Sporazum o sprečavanju pranja novca.
“Posjeta Bugarskoj otvorila je priliku za pronalaženje novog tržišta prehrambenih proizvoda koje bismo uvozili. Pozvao sam kolegu Petkova da posjeti Crnu Goru”, dodao je Krivokapić.
